Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine

/in , /by
Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine

Za provedbu natječaja razvijen je novi sustav prijave putem aplikacije eStipendije. Kandidati i kandidatkinje aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na sljedećoj poveznici: https://e-pisarnica.zagreb.hr/ePisarnica/#/

Video koji pokazuje proces prijave kroz aplikaciju eStipendije možete pogledati na poveznici https://youtu.be/RpTHlegCUMQ

Na sljedećim poveznicama možete pronači korisničke upute za predaju prijava putem aplikacije eStipendije
Korisničke upute za studente I. godine studija
Korisničke upute za učenike

Javni poziv

/in , /by

Javni poziv – Upute za prijavitelje s posebnim odnosno dodatnim kriterijima 2024.

11.07.2023.

Upute za prijavitelje s posebnim odnosno dodatnim kriterijima za programe i projekte:

MUZEJSKA DJELATNOST
KNJIŽNIČNA I NAKLADNIČKA DJELATNOST TE KNJIŽEVNI PROGRAMI
AUDIOVIZUALNA (FILMSKA) DJELATNOST
DRAMSKA (KAZALIŠNA) I PLESNA UMJETNOST
GLAZBENA UMJETNOST
VIZUALNA (LIKOVNA) UMJETNOST
INTERDISCIPLINARNE I NOVE UMJETNIČKE I KULTURNE PRAKSE
KULTURNO-UMJETNIČKI AMATERIZAM

Tekst Javnog poziva dostupan je na poveznici ovdje.
Rok za podnošenje prijava je 18. rujna 2023. u 16.00 sati.

ZA OSNAŽIVANJE ROMA IZDVOJENO JE 100 MILIJUNA EURA

/in , /by

NEW YORK—Zaklade Otvorenog društva danas su objavile da obećavaju 100 milijuna eura (109 milijuna dolara) za osnaživanje i razvoj europskih romskih zajednica—obilježavajući novu etapu u tri desetljeća podrške organizacije Romima.

Obveza financiranja, koja traje do 2030., bit će isporučena kroz novu neovisnu zakladu sa sjedištem u Bruxellesu, koja će biti prva institucija tog razmjera i djelokruga kojom će upravljati čelnici Roma kada bude pokrenuta sljedeće godine. Osim što će postati novi kanal za potporu Otvorenog društva za ciljeve Roma, nova će zaklada također nastojati razviti dodatne izvore financiranja kako bi unaprijedila svoju misiju.

Objavljujući obećanih 100 milijuna eura, Alexander Soros, predsjednik Zaklade otvorenog društva, rekao je: „S novom generacijom iznimnih romskih vođa koji određuju strategiju i prioritete financiranja, uvjeren sam da će nova zaklada biti dinamična snaga — posvećena ostvarenju punog potencijala Roma i prevladavanju duboko ukorijenjenih prepreka s kojima se suočavaju. Učinit ćemo sve što možemo kako bismo podržali zakladu i njezino vodstvo u misiji koja će koristiti ne samo Romima, već i Europi u cjelini.

” Zaklade Otvorenog društva vodeća su privatna podrška europskim Romima — najvećoj etničkoj manjini na kontinentu — od ranih 1990-ih, kada je njihov cilj prvi prihvatio osnivač Otvorenog društva, George Soros.

Nova Zaklada Roma za Europu radit će s romskim skupinama na zapadnom Balkanu, istočnoj Europi, Španjolskoj, Italiji i Njemačkoj. Vodit će je Željko Jovanović, koji od 2010. nadzire Ured za romske inicijative Otvorenog društva.

Zaklada će naslijediti i razvijati osnivačka partnerstva Otvorenog društva s četiri vodeće romske inicijative: Europski romski institut za umjetnost i kulturu;

Inicijativa za razvoj romskog poduzetništva, Romi za demokraciju;

i Fond za obrazovanje Roma.

Također će nastaviti rad Otvorenog društva s nizom nacionalnih romskih pokreta, uključujući Aresel u Rumunjskoj, Opre Roma u Srbiji, Kethane u Italiji, Romsku stalnu konferenciju u Bugarskoj i Avaja u Sjevernoj Makedoniji, između ostalih.

Jovanović, koji će biti izvršni direktor nove zaklade, rekao je: “Radit ćemo sa svima onima koji mogu unaprijediti našu misiju – spojiti izborni i ekonomski potencijal najveće manjine u Europi s glasom njezinih najvjerodostojnijih zagovornika, saveznika koji nas podržavaju i utjecajnih prijatelja.

Naš će cilj biti izgraditi temelje koji ne samo da donose pozitivne promjene za Rome, već i doprinose europskoj budućnosti utemeljenoj na pravdi i poštenju.”

Potpora Otvorenog društva Romima uključuje:

  • Europski romski institut za umjetnost i kulturu, pokrenut 2017. godine, bio je prvi institut te vrste posvećen promicanju romskog ponosa i razbijanju predrasuda protiv Roma kroz umjetnost.
  • Inicijativa za razvoj romskog poduzetništva, koja od 2016. nastoji ekonomski osnažiti romske zajednice podupiranjem malih poduzeća u vlasništvu Roma.
  • Romi za demokraciju, program čiji je cilj promicanje sudjelovanja Roma na izborima i demokratske zastupljenosti.
  • Romski obrazovni fond, osnovan 2005. za pružanje stipendija i bespovratnih sredstava za promicanje visokokvalitetnog, inkluzivnog obrazovanja za romske učenike u srednjoj, istočnoj i južnoj Europi te Turskoj.

S godišnjim proračunom od preko 1 milijarde dolara (917 milijuna eura), Fondacija otvorenog društva  je grupa najvećeg svjetskog privatnog financijera koje rade na unapređenju pravde, slobode izražavanja i jednakosti. Novi pristup potpori romskim pitanjima dolazi u pozadini šire rekalibracije načina na koji Otvoreno društvo djeluje diljem svijeta.

100 MILLION EUROS HAVE BEEN ALLOCATED FOR THE STRENGTHENING OF THE ROMA

NEW YORK—The Open Society Foundations today announced it is pledging €100 million ($109 million) to the empowerment and development of Europe’s Roma communities—marking a new stage in the organization’s three decades of support for the Roma people.

The funding commitment, running until 2030, will be delivered through a new independent foundation, headquartered in Brussels, that will be the first institution of its scale and scope to be managed by Roma leaders when it launches next year.

In addition to becoming the new channel for Open Society support for Roma causes, the new foundation will also seek to develop additional funding sources to advance its mission.

Announcing the €100 million pledge, Alexander Soros, chair of the Open Society Foundations, said:

“With a new generation of exceptional Roma leaders determining strategy and funding priorities, I am confident the new foundation will be a dynamic force—dedicated to realizing the full potential of the Roma people, and overcoming the deep-rooted barriers they face. We will do everything we can to support the foundation and its leadership in a mission that will benefit not only the Roma, but Europe as whole.”

The Open Society Foundations has been the leading private supporter of Europe’s Roma—the continent’s largest ethnic minority—since the early 1990s, when their cause was first embraced by Open Society’s founder, George Soros.

The new Roma Foundation for Europe will work with Roma groups in the Western Balkans, Eastern Europe, Spain, Italy, and Germany. It will be headed by Zeljko Jovanovic, who has overseen Open Society’s Roma Initiatives Office since 2010.

The foundation will inherit and develop Open Society’s founding partnerships with four leading Roma-led initiatives: the European Roma Institute for Arts and Culture; the Roma Entrepreneurship Development Initiative, Roma for Democracy; and the Roma Education Fund. It will also continue Open Society’s work with a range of national Roma movements, including Aresel in Romania, Opre Roma in Serbia, Kethane in Italy, Roma Standing Conference in Bulgaria, and Avaja in North Macedonia, among others.

Jovanovic, who will be executive director of the new foundation, said:

“We will work with all those who can advance our mission—to combine the electoral and economic potential of the biggest minority in Europe with the voice of its most credible advocates, supportive allies, and influential friends. Our goal will be to build a foundation that not only delivers positive change for Roma, but that also contributes to a European future grounded in justice and fairness.”

Open Society’s support for the Roma has included:

  • The European Roma Institute for Arts and Culture, launched in 2017, which was the first institute of its kind dedicated to promoting Roma pride and dispelling anti-Roma prejudice through the arts.
  • The Roma Entrepreneurship Development Initiative, which since 2016 has sought to empower Roma communities economically by supporting Roma-owned small businesses.
  • Roma for Democracy, a program aimed at promoting Roma participation in elections and democratic representation.
  • The Roma Education Fund, established in 2005 to provide scholarships and grants promoting high-quality, inclusive education for Roma students in Central, Eastern, and Southern Europe, and Turkey.

With an annual budget of over $1 billion (€917 million), the Open Society Foundations are the world’s largest private funder of groups working to advance justice, free expression, and equity. The new approach to support for Roma issues comes against the background of a broader recalibration of the way Open Society works around the world.

ROMSKA SUDBINA

/in , /by

Povijest romskog stanovništva od njihovih migracija s Indijskog potkontinenta do europskih država bila je većinom obilježena razdobljima progona što je dovodilo i do njihovih (nerijetkih) stradanja. Romske migracije bile su usmjerene i na hrvatska područja koja naseljavaju od druge polovine 14. st., a njihov suživot s neromskim stanovništvom bio je slično konfliktan kao i u drugim europskim zemljama. Jedan od vrhunaca progona romskog stanovništva u mnogim europskim zemljama dogodio se za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Posljedica takvog progona bilo je stradanje nekoliko stotina tisuća Roma diljem Europe.

Jedan od izvora koji se koristio jesu svjedočanstva Roma i neroma o odnosu prema njima u navedenom logoru, a koja su većinom zabilježena nakon rata.

Početkom Drugoga svjetskog rata u nacistički model prema Romima uvrštene su mjere poput deportacije Roma u koncentracijske logore, gdje su bili mučeni, korišteni kao radna snaga i ubijani što je dovelo do njihova masovnog stradanja.

Rezultat takve politike bio je genocid nad Romima koji sami Romi nazivaju porajmos („komadanje“, „fragmentacije“, „uništenje“) ili sve češće samudaripen (hrv. potpuno uništenje/ubijanje), pojmovima sličnim pojmu holokausta.1

RASNI ZAKONI

Profašistički ustaški pokret predvođen Antom Pavelićem instaliran je na vlast početkom travnja 1941. uz pomoć i podršku sila u državi koju je nazvao Nezavisna Država Hrvatska.

Ustašku vlast karakterizirao je diktatorsko-autoritaran režim koji je provodio rasističku nasilno-represivnu politiku prema manjinskom stanovništvu, posebice prema srpskom, židovskom i romskom stanovništvu. Ustaški pokret je ubrzo po dolasku na vlast preuzeo nacistički anticiganski model, koji je ponajprije bio vidljiv usvajanjem rasnih zakona: 30. travnja 1941. vlasti su donijele Zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti i Zakonsku odredbu o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda.

Istoga dana donesena je Zakonska odredba o državljanstvu kojom je državljanstvo definirano pripadnošću arijevskom porijeklu stanovnika. Tim zakonima Romi su kao dio nearijevskog stanovništva ostali bez zaštite države i svojih građanskih prava. Osim toga, u navedenim zakonima primjetan je utjecaj Nürnberških zakona, posebice u definiranju arijevskog porijekla.

Romi su bili zatočeni i sustavno ubijani u logorima nacističke Njemačke, kao i u logorima zemalja nacističkih saveznika. U znak sjećanja na jedan od najstrašnijih genocida, diljem Europe na današnji se dan 2. 08., održavaju se komemoracije, a obilježavanje tog datuma podržalo je i Vijeće Europe. Na ovaj datum, 2. kolovoza 1944. godine, ubijeno je preostalih 2897  Roma  u koncentracijskom logoru Auschwitz.

Središnje obilježavanje u Hrvatskoj održava se na romskom groblju Uštica u Spomen području Jasenovac.

Prema podacima koje posjeduje Memorijalni centar u Jasenovcu, u tom logora nastradalo je  16.173 Roma ubijenih u Jasenovcu, od kojih je 5688 muškaraca, 4877 žena i 5608 djece , a najveći broj Roma je ubijen u ljeto 1942. godine. Iz podataka s popisa stanovništva nakon 1945. godine.

Najveća masovna hapšenja i pokolji dogodili su se sredinom 1942. godine, a nakon što su ustaške vlasti 19. svibnja donijele odluku o deportaciji Roma u Jasenovac. Popis romskih žrtava u Jasenovcu i drugim stratištima tog vremena nikad neće biti konačan jer se Rome po dolasku u sabirne centre nije poimence popisivalo već su se brojali vagoni Roma dovezeni na stratište. Tako npr., prema arhivi logora Jasenovac 5. lipnja 1942. godine u Jasenovac iz Županje je dovedena željeznička kompozicija s 83 vagona koja su bila prepuna slavonskih i srijemskih Roma.

Selo Uštica u kojem se održava komemoracija bilo je svojevrsno predvorje koncentracijskog logora Jasenovac, a kojem su prije Drugog svjetskog rata živjeli Srbi, a u njega su se dovozili deportirani Romi. Mnogi su već tamo likvidirani. Na mjestu stradanja danas je 21 grobnica što je rijetkost za stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu.

Na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, sudjeluju predstavnici Roma iz Hrvatske i susjednih zemalja, najviših državnih institucija, veleposlanstava, vjerskih zajednica, romskih nevladinih organizacija, organizacija za ljudska prava, udruga antifašista te jedinica lokalne i područne samouprave.

 

Ramiza Memedi

 

DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

/in , /by

U povodu 82. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga sudjelovala je, kao izaslanica Vlade, na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak da se obilježavanjem Dana antifašističke borbe prisjećamo važnog datuma iz hrvatske povijesti kada je u šumi Brezovici kraj Siska osnovana prva antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Odajemo počast hrvatskim antifašistima koji su ustali protiv nacizma i fašizma, objavio je Plenković na twitteru.

Šimpraga: U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi

U povodu 82. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga sudjelovala je, kao izaslanica Vlade, na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska.

Potpredsjednica Vlade Šimpraga u govoru je kazala da se prije 82 godine na ovom mjestu okupila hrabra grupa ljudi te su bili prva iskra otpora u okupiranoj Europi. „Iskra koja će pokrenuti plamen koji je oslobodio Europu i pobijedio najveće zlo poznato čovječanstvu. Prije 82 godine, na današnji dan, ustaški i fašistički teror već je bio u punom zamahu“, rekla je.

Izdvojila je da je partizanski pokret nastao iz otpora zločinačkom režimu NDH i okupio je brojne hrvatske građane – različitih nacionalnih, vjerskih i etničkih pripadnosti. „Građane koje je spajao jedan cilj – pobjeda nad fašizmom i uspostava mira“, dodala je.

Bilo je potrebno, rekla je, mnogo hrabrosti u tim mračnim trenucima ustati protiv zla u trenutku kada je ono izgledalo nepobjedivo, a borba protiv njega izgledala je bezizlazno.

„Današnji je dan važan za Hrvatsku“, poručila je.

Kazala je da je i na ovom mjestu prije 82 godine stvarana moderna Hrvatska koja ne nosi teret poražene strane, Hrvatska koja počiva na solidarnosti i Hrvatska koja je na pravoj strani povijesti.

„U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi, dok je od preko 200 tisuća poginulih partizana – trećina bila iz Hrvatske. Time je Hrvatska dala velik doprinos porazu nacizma, a Hrvatskoj je osigurano istaknuto mjesto među zemljama pobjednicama Drugoga svjetskog rata“, kazala je.

Solidarnost, društvena jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica

Potpredsjednica Vlade Šimpraga naglasila je da je današnja, demokratska Hrvatska članica Europske unije, zajednice država koja je nastala na vrijednostima borbe protiv fašizma.

„Iako je danas antifašizam riječ koja je za neke izgubila značenje, pa čak i nekad i pogrdna riječ, suvremeni antifašizam nema cilj samo sačuvati uspomene i istinu o antifašističkoj borbi, nego boriti se za solidarnost, društvenu jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica. Zadatak koji je pred svima nama kao onima koji vjeruju u antifašizam jest promicanje ovih vrijednosti“, kazala je.

Podsjetila je da Hrvatska ove godine prvi put predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, koje ujedinjuje vlade i stručnjake diljem svijeta kako bi promicali i unaprijedili obrazovanje, istraživanja i sjećanja na Holokaust. „Ovo je velika čast, ali i priznanje Hrvatskoj te obveza da Holokaust i stradanja u Drugome svjetskom ratu ne budu prepušteni samo knjigama, filmovima, arhivima i muzejima, nego da očuvamo živo sjećanje na najmračnija doba povijesti u svrhu sprječavanja genocida i masovnih zločina“, rekla je.

Napominjući da razdoblje Drugoga svjetskog rata u našem društvu i dalje izaziva snažne emocije i podjele, naglasila je da vjeruje da je sazrjelo vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo sadašnja i tadašnja zbivanja, bolje vrednujemo doprinos hrvatskog antifašističkog otpora antifašizmu, ali i da se prisjetimo svih nevinih žrtava.

„Ovaj cilj možemo ostvariti ako se svi zajednički suočimo i s nekada teškim i bolnim pitanjima te gradimo politiku i društvo uključivosti, otvorenosti – gdje i za antifašizam ima mjesta i ima svoje mjesto“, zaključila je potpredsjednica Vlade Šimpraga čestitajući Dan antifašističke borbe.

Uz potpredsjednicu Vlade Šimpragu na obilježavanju Dana antifašističke borbe sudjelovao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Izvor: Vlada/Hina

IN MEMORIAM

/in , /by

Preminuo je Ferus Mustafov, kralj balkanskog soula

Svjetsku slavu je stekao kroz svoju interpretaciju folk glazbe s romskim štihom te brojnim suradnjama sa slavnim glazbenicima iz različitih zemalja. Pamtit ćemo ga po osebujnoj glazbi koja je bila prepoznatljiva svima, a ne samo romskoj zajednici.

Ferus Mustafov nije bio samo glazbenik, on je bio predstavnik romske nacionalne manjine u svijetu. Kroz svoju glazbu i umijeće u sviranju klarineta i saksofona stekao međunarodnu slavu, ali svoje korijene i pripadnost nikad nije zaboravio.

Vijest da je preminuo romski umjetnik moglo se pročitati u većini tiskovina i portala u regiji koji ga pamte po suradnji s mnogim glazbenim umjetnicima, među kojima je i naša pokojna kraljica romske glazbe Esma Redžepova.

Ferus Mustafov je rođen 20. prosinca 1950. godine u Štipu, sadašnjoj Sjevernoj Makedoniji. Njegov otac Ilmija Jašarov je bio poznat u toj državi upravo zbog uvođenja saksofona u romskoj glazbi te je Ferus nastavio rasti u glazbu od malih nogu. Svoju profesionalnu karijeru je započeo u ranoj dobi te je sa sedamnaest godina, dok je studirao violinu i klarinet na lokalnoj glazbenoj akademiji, pozvan na turneju s bendom koji je vodio Toma Chrchev, a uspjeh turneje natjerao ga je da napusti akademski studij kako bi postao glazbenik.

Bio je multiinstrumentalist i bio je vrlo popularan u svojoj domovini zbog svog repertoara balkanske narodne i romske, ili romske, glazbe za svadbe.

Kroz godine rada stekao je titulu kralja ‘balkanskog soula’, a njegova glazba je bila poznata u jazz okruženjima diljem svijeta. Uz titulu nerijetko su ga zvali i kraljem glazbe za vjenčanja kojom je nerijetko nastupao na romskim svadbama. Iako je poznat po svojoj glazbi, njegov angažman je uključivao i druge smjerove te je određeno razdoblje bio i direktor muzičkog programa na romskom jeziku za Radio televiziju Skoplje.

Nakon iznenadnog moždanog udara nalazio se u bolnici „8. septembar“ te je u 73. godini preminuo. Svojim glazbenim putem ostavio je neizbrisiv trag u romskoj glazbi kojom ćemo ga pamtiti po brojnim albumima i audio- video isječcima koje postoje na različitim glazbenim stranicama.

Nastupao je u nizu zemalja širom sveta i snimio desetak albuma, uglavnom sa instrumentalnim kompozicijama.

 

NEMA ZDRAVLJA ZA IZBJEGLICE I MARGINALIZIRANE GRUPE

/in , /by

Izvještaj je utvrdio da osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje često ostaju bez osnovnih usluga i podrške te se same nose s traumama, zdravstvenim problemima i drugim posljedicama, dok se Romi i LGBTQ+ izbjeglice suočavaju s intersekcionalnom diskriminacijom i povećanim preprekama.

Ukrajinske izbjeglice privremeno se vraćaju kući radi dobivanja medicinske skrbi za seksualno i reproduktivno zdravlje nakon što su otkrili da su im opcije ograničene u Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, dok drugi traže ilegalna rješenja, prema istraživanju koje je objavio Centar za reproduktivna prava.

Istraživanje objavljeno u utorak, 16. svibnja/maja, rezultat je suradnje devet međunarodnih organizacija za ljudska prava i dokumentiranja zabrinjavajući utjecaja restriktivnih nacionalnih zakona na izbjeglice koje traže osnovnu skrb i podršku.

Nalazi izvještaja temelje se na više od 80 polustrukturiranih intervjua provedenih između srpnja/jula 2022. i travnja/aprila 2023. Utvrđeno je da se ukrajinske izbjeglice suočavaju sa štetnim odgodama, tjeskobom, strahom, financijskim poteškoćama, institucionalnim rasizmom i neadekvatnom skrbi, a sve to izravno utječe na njihovo zdravlje i opće blagostanje.

Zdravlje i dobrobit nekih izbjeglica iz Ukrajine ugroženi su zbog neuspjeha država primateljica da osiguraju pristup osnovnoj i vremenski osjetljivoj zdravstvenoj skrbi i podrške uslugama, što dodatno pogoršava povrede koje su pretrpjeli kao rezultat invazije na Ukrajinu, izjavila je za EURACTIV Leah Hoctor, starija regionalna direktorica za Evropu u Centru za reproduktivna prava.

“Evropska unija je obećala da će izbjeglicama iz Ukrajine pružiti utočište i skrb. Ipak, žene iz Ukrajine često doživljavaju vrlo drugačiju stvarnost kada potraže medicinsku skrb za seksualno i reproduktivno zdravlje, suočavaju se s preprekama u obliku ograničenja, konfuzije, stigme i diskriminacije”, dodala je.

Mađarska, Poljska, Rumunija i Slovačka imaju vrlo restriktivna pravila kada je u pitanju medicinska skrb za reproduktivno zdravlje i podrška za žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Izvještaj je utvrdio da se žene suočavaju s pravnim ograničenjima, finansijskim preprekama, nedostatkom informacija i lošom kvalitetom skrbi prilikom pristupa takvoj podršci. Nadalje, žene koje traže reproduktivnu skrb često se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama, uznemiravanjem i zastrašivanjem u društvima u kojima reproduktivna prava nisu prioritet države.

Osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje često ostaju bez osnovnih usluga i podrške te se same nose s traumama, zdravstvenim problemima i drugim posljedicama, dok se Romi i LGBTQ+ izbjeglice suočavaju s intersekcionalnom diskriminacijom.

Poljska je jedno od najrestriktivnijih okruženja za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava u Europi. Nakon presude Ustavnog suda zemlje iz 2020. abortus je legalan samo ako je trudnoća rezultat kaznenog djela ili kada je život ili zdravlje žene u značajnoj opasnosti. Činjenica da su ukrajinske izbjeglice u Poljskoj prisiljene vratiti se u Ukrajinu radi pobačaja ili potražiti pomoć u drugim državama Evrope ukazuje na propuste u poljskom zakonodavstvu i praksi, izjavila je Krystyna Kacpura iz Poljske zaklade za žene i planiranje porodice. Većina izbjeglica u Poljskoj traži pomoć oko pobačaja izvan legalnih puteva kupujući lijekove za pobačaj putem interneta ili putujući u druge države članice EU-a kako bi dobili uslugu liječnika. Neke žene odgađaju traženje seksualne i reproduktivne zdravstvene zaštite što je duže moguće.

Ali ne suočavaju se s preprekama samo one koji traže pomoć oko reproduktivnih prava. Izvještaj je utvrdio da osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje često ostaju bez osnovnih usluga i podrške te se same nose s traumama, zdravstvenim problemima i drugim posljedicama, dok se Romi i LGBTQ+ izbjeglice suočavaju s intersekcionalnom diskriminacijom i povećanim preprekama.

LGA-Europe procjenjuje da je Poljska zemlja u kojoj su životni uvjeti za LGBTQ+ osobe najgori u Evropskoj uniji. Povrh toga, nekoliko poljskih lokalnih samouprava usvojilo je odluke o “zonama bez LGBT ideologije”. Usluge podrške za preživjele žrtve seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u Poljskoj potpuno su neadekvatne, smatra Joanna Piotrowska iz Zaklade Feminoteka, poljske organizacije koja je sudjelovala u studiji, dodajući da „mnoge preživjele ne pronalaze sigurno utočište gdje bi mogle dobiti podršku u suočavanju s traumatičnim iskustvima koja su pretrpjele.”

U Slovačkoj, Adriana Mesochoritisova iz organizacije Freedom of Choice izjavila je da nisu osigurane potrebne usluge za pomoć ukrajinskim ženama.

“Slovačka nema potrebne službe da odgovori na potrebe žena iz Ukrajine. Bilo da se radi o brizi o pobačaju, uslugama kontracepcije, podršci rodno uvjetovanom nasilju, toliko toga nedostaje. Toliko je prepreka na njihovom putu,” kazala je.

I u Mađarskoj je ista situacija.

“Nakon invazije, organizacije za ljudska prava odmah su se mobilizirale kako bi odgovorile na potrebe izbjeglica u bijegu iz Ukrajine. No, nakon godinu dana, mi i druge organizacije koje pružaju skrb za seksualno i reproduktivno zdravlje i dalje se suočavamo s velikim pravnim, financijskim i operativnim izazovima koji utječu na našu sposobnost pružanja pomoći izbjeglicama,” rekla je Erika Schmidt iz udruženja EMMA, Mađarska.

U međuvremenu, u Rumuniji, rodni stereotipi i višestruki oblici diskriminacije uzrokuju probleme izbjeglicama, posebno u kombinaciji s rastućim otporom prema slobodi reproduktivnog zdravlja. “Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i uslugama podrške za žene i djevojke u Rumuniji je pun izazova. Ranjive grupe uvijek se najteže nose s ovim nemirnim vodama”, izjavila je Camelia Proca iz udruženja A.L.E.G., Rumunija.

Otvorena ruska invazija na Ukrajinu natjerala je više od 8 miliona ljudi — prvenstveno žena i djece — da potraže utočište u zemljama širom Evrope. Poljska je primila najviše izbjeglica među državama EU. Prema podacima poljske granične straže, gotovo 12 miliona ljudi prešlo je ukrajinsko-poljsku granicu od 24. veljače/februara 2022. do danas. Prema vladinim podacima, oko milion Ukrajinaca obuhvaćeno je mjerama privremene zaštite u Poljskoj.

(Newipe)

 

GOVOR MRŽNJE PROTIV ROMA

/in , , /by

Istraživanje pokazalo: Govor mržnje protiv Roma ne nailazi na reakciju

Istraživači su u četiri zemlje pronašli govor mržnje i sadržaj koji omalovažava Rome koji je varirao od ismijavanja gdje su Romi prikazani kao nepristojni, grubi i predmet su svake šale, do direktnih i specifičnih neonacističkih poziva na rasistička djela nasilja nad Romima. Novo istraživanje koje je objavio Evropski centar za prava Roma (ERRC) daje prvu sliku govora mržnje protiv Roma na najpopularnijim društvenim mrežama u Evropi, temeljenu na podacima.

Istraživanje je bio proizvod ERRC-ove volonterske sekcije “Branioci prava Roma” koja je bila aktivna u četiri ciljane zemlje: Albaniji, Srbiji, Turskoj i Ukrajini. Podaci, zapažanja i zaključci koje su izveli volonterski istraživački timovi daju jasnu i reprezentativnu sliku govora mržnje protiv Roma na internetu u Evropi.

“Naši volonteri izvršili su izuzetnu građansku dužnost u zaštiti demokratije. Praćenjem, snimanjem i prijavljivanjem antiromskog govora mržnje šalju snažnu poruku onima koji promovišu dehumanizirajuće i uvredljive narative o Romima da će odgovarati”, rekao je predsjednik ERRC-a Đorđe Jovanović.

Volonteri su vođeni zajedničkim uvjerenjem da se ne čini dovoljno u borbi protiv govora mržnje prema Romima, te zajedničkom željom da se nešto učini po tom pitanju. Organizovali su se, uz podršku ERRC-a, kako bi razvili praktične i učinkovite odgovore za suzbijanje mržnje na internetu i njenih posljedica. Formirali su digitalne aktivističke zajednice sa zadatkom da prate i bilježe primjere govora mržnje usmjerenog prema Romima na internetu i društvenim mrežama, te prijavljuju taj govor mržnje koristeći dostupne alate na svakoj platformi. Ovo izvještavanje analizirano u ovom izvještaju provedeno je između novembra 2020. i avgusta 2021. i stoga pruža uvid u prijeratnu antiromsku retoriku i govor mržnje u Ukrajini.

Istraživači su u četiri zemlje pronašli govor mržnje i sadržaj koji omalovažava Rome koji je varirao od ismijavanja gdje su Romi prikazani kao nepristojni, grubi i predmet su svake šale, do direktnih i specifičnih neonacističkih poziva na rasistička djela nasilja nad Romima. Uprkos vrlo različitim nacionalnim kontekstima, u četiri ispitane zemlje pojavile su se neke zajedničke teme. Komentari na internetu u ciljanim zemljama često optužuju Rome za umiješanost u sitne krađe i organizovani kriminal, zlopotrebu socijalne pomoći i prevare, te da ne žele da rade i da ne zaslužuju da budu korisnici programa afirmativne akcije.

Izvještaj uključuje preporuke romskih aktivista koje podrazumijevaju zahtjeve za jasnijim definicijama govora mržnje, zabranom direktnog poticanja i sankcijama za govor mržnje koji potiče nasilje protiv manjina. Pozivaju vlasti u svakoj od zemalja da preuzmu proaktivnu ulogu u saradnji s medijima, obrazovnim institucijama i civilnim društvom u kampanjama podizanja svijesti kako bi se promijenili negativni stereotipi i rasističke predrasude protiv Roma. Osim toga, platforme društvenih medija pozvane su da poštuju obaveze koje su već preuzele, i koje uglavnom ne provode, posebno kada je u pitanju brzo uklanjanje sadržaja mržnje i dezinformacija usmjerenih na romske zajednice i druge manjine.

Istraživanje potvrđuje da kada se bavimo govorom mržnje moramo gledati dalje od neposredne prijetnje javnom redu, na prevladavajuću društvenu klimu u kojoj je anticiganizam učinkovito normaliziran. Dokazi iz izvještaja naglašavaju potrebu za borbom protiv neposredne opasnosti i za promjenom prevladavajuće klime u digitalnoj sferi.

Ovaj izvještaj je prva publikacija tekućeg projekta ERRC-a koji se sada provodi u osam evropskih zemalja. Projekat nastoji osporiti digitalni anticiganizam pružanjem podrške i finansiranja volonterskih grupa sastavljenim od mladih, romskih i neromskih aktivista koji sudjeluju u direktnom zagovaranju, stvaranju protusadržaja, protesta, izvještavanju na društvenim mrežama i prikupljanju dokaza za parnice.

Izvještaj “Challenging Digital Antigypsyism: Albania, Serbia, Turkey, Ukraine” možete preuzeti ovdje.

(Newipe)

Počela realizacija časova romskog jezika

/in , /by

Tuzla; Časovi romskog jezika će se realizirati do kraja ove godine, a učenicima i studentima i obrazovnim Institucijama će biti podijeljena literatura, kako bi što kvalitetnije izučavali romski jezik na pravilan način. Tokom maja 2023. godine održani su časovi romskog jezika u Tuzli koje je vodila prof. dr. Hedina Tahirović – Sijerčić, u osnovnim školama “Kiseljak” i “Kreka” sa osnovcima, kao i na Univerzitetu u Tuzli – Filozofski fakultet sa studentima.

Kako je saopćeno iz Udruženja „Kulturni centar Roma“ iz Tuzle, ovo je historijski događaj za romsku populaciju, da se stvaraju mogućnosti izučavanja romskog jezika sa elementima nacionalne kulture u školama a posebno na fakultetu, jer se pokazala volja studenata za izučavanje predmeta “Romski jezik sa elementima nacionalne kulture” i volja predstavnika Institucija za uvođenje i izučavanje predmeta “Romski jezik sa elementima nacionalne kulture”.

„Grad Tuzla je pionir u realizaciji ove aktivnosti, jer se u njemu njeguje bogatstvo različitosti, multikulturalnosti, i zaista nam je zadovoljstvo što su ove aktivnosti započele baš u Tuzli. Odziv na časovima romskog jezika je zaista bio ogroman, a što je još važnije, na časovima su bili prisutni i romski učenici i učenici pripadnici većinskog naroda. Na časovima se pričalo o romskom jeziku, na romskom jeziku, o svim segmentima pravilnog učenja, kao što to imaju i većinski narodi prilikom izučavanja svog maternjeg jezika u školama po planu i programu; od abecede, gramatike, terminologije, historijski od samih početaka pa sve do danas, i o drugim važnim segmentima izučavanja“, kazali su iz Udruženja.

Dodali su da je tokom časova istaknuto da romskih dijalekata ima oko 80, a da se na prostorima BiH koristi gurbetski dijalekt u porodicama koje govore romski jezik.

Časovi romskog jezika će se realizirati do kraja ove godine, a učenicima i studentima i obrazovnim Institucijama će biti podijeljena literatura (početnica, romske bajke kao i romsko-bosanski rječnik) kako bi što kvalitetnije izučavali romski jezik na pravilan način.

„U mnogim gradovima u BiH, Romi se stide da govore romski na javnim mjestima jer oni koji nisu Romi zaziru od njih i sklanjaju im se s puta kao od virusa. Ista situacija je i u školi. Djeca su diskriminirana ukoliko nedovoljno ili sa romskim akcentom govore jezik većinske zajednice. Strah za budućnost dovela je do toga da mladi ne žele da uče svoj maternji jezik. Diskriminacija je doprinijela izumiranju jezika, ali i izumiranju naroda što pokazuje sve češće namjerno i svjesno gubljenje identiteta izjašnjavanjem Roma drugom nacionalnom pripadnošću“, kazala je prof. dr. Hedina Tahirović – Sijerčić.

Kako je naglašeno, obrazovni sistemi su izgrađeni, odnosno prilagođeni jezicima djece većinskog naroda, a posljedica toga su romska djeca koja zaostaju u obrazovnom sistemu, što dalje otežava njihovu integraciju u društvu.

„Mnoge aktivnosti su poduzete u proteklih par godina, na zagovaranju afirmacije romskih prava i romskog jezika,  da se romski jezik počne izučavati u osnovnim školama i oficijelno, nadamo se da će se to desiti vrlo brzo jer i Romi imaju pravo u skladu sa Zakonom na izučavanje maternjeg jezika u školama, jer romska nacionalna manjina su građani ovog društva a cilj svake demokratske zajednice jeste da ima integrirano društvo“, navodi se u saopćenju.

Iz Udruženja „Kulturni centar Roma“ kažu da je romski jezik jedina “knjiga” koju je ovaj narod sa sobom ponio iz prapostojbine Indije.

„On predstavlja kolektivnu memoriju i svjedočanstvo o njihovom shvaćanju svijeta, ali i sebe samih. Maternji jezik, u bukvalnom prijevodu je jezik majke, jezik na kome su nam se prvi put obratili, jezik koji prvi usvajamo, uz koji rastemo, na kome sanjamo, na kome spoznajemo i učimo o svijetu oko nas. Njegovanje maternjeg jezika je važno za očuvanje kulturnog identiteta jednog naroda, a što nam je i krajnji cilj da sačuvamo naš identitet. Da bismo sačuvali naš jezik od nestajanja, moramo o njemu brinuti i sa ponosom ga govoriti, kao što nitko ne može zamijeniti majku, tako ni jedan jezik ne može zamijeniti materinji. Jezik je hranitelj naroda. Dokle god živi jezik, njime govorimo i pišemo, dotle živi i jedan narod“, zaključeno je.

Časove romskog jezika je realiziralo Udruženje “Kulturni Centar Roma” Tuzla u okviru projekta Sačuvajmo romski jezik – smanjimo predrasude“ koji financira Evropska Unija i Vijeće Evrope u sinergiji sa projektom “ANGLUNO RROMANO LIL –  Prva romska početnica” koji financira Grad Tuzla, a podršku u realizaciji održavanja časova romskog jezika su pružili: Udruženje Roma “Euro Rom” Tuzla, Misija OSCE-a -Ured u Tuzli, Ministarstvo obrazovanja i nauke TK-a, Pedagoški zavod TK-a, Osnovne škole “Kiseljak” i “Kreka” kao i Univerzitet u Tuzli – Filozofski fakultet.

Izvor: (Newipe)