Natječaj slika

Javni poziv

Javni poziv – Upute za prijavitelje s posebnim odnosno dodatnim kriterijima 2024.

11.07.2023.

Upute za prijavitelje s posebnim odnosno dodatnim kriterijima za programe i projekte:

MUZEJSKA DJELATNOST
KNJIŽNIČNA I NAKLADNIČKA DJELATNOST TE KNJIŽEVNI PROGRAMI
AUDIOVIZUALNA (FILMSKA) DJELATNOST
DRAMSKA (KAZALIŠNA) I PLESNA UMJETNOST
GLAZBENA UMJETNOST
VIZUALNA (LIKOVNA) UMJETNOST
INTERDISCIPLINARNE I NOVE UMJETNIČKE I KULTURNE PRAKSE
KULTURNO-UMJETNIČKI AMATERIZAM

Tekst Javnog poziva dostupan je na poveznici ovdje.
Rok za podnošenje prijava je 18. rujna 2023. u 16.00 sati.

PLOĆA JASENOVAC

ROMSKA SUDBINA

Povijest romskog stanovništva od njihovih migracija s Indijskog potkontinenta do europskih država bila je većinom obilježena razdobljima progona što je dovodilo i do njihovih (nerijetkih) stradanja. Romske migracije bile su usmjerene i na hrvatska područja koja naseljavaju od druge polovine 14. st., a njihov suživot s neromskim stanovništvom bio je slično konfliktan kao i u drugim europskim zemljama. Jedan od vrhunaca progona romskog stanovništva u mnogim europskim zemljama dogodio se za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Posljedica takvog progona bilo je stradanje nekoliko stotina tisuća Roma diljem Europe.

Jedan od izvora koji se koristio jesu svjedočanstva Roma i neroma o odnosu prema njima u navedenom logoru, a koja su većinom zabilježena nakon rata.

Početkom Drugoga svjetskog rata u nacistički model prema Romima uvrštene su mjere poput deportacije Roma u koncentracijske logore, gdje su bili mučeni, korišteni kao radna snaga i ubijani što je dovelo do njihova masovnog stradanja.

Rezultat takve politike bio je genocid nad Romima koji sami Romi nazivaju porajmos („komadanje“, „fragmentacije“, „uništenje“) ili sve češće samudaripen (hrv. potpuno uništenje/ubijanje), pojmovima sličnim pojmu holokausta.1

RASNI ZAKONI

Profašistički ustaški pokret predvođen Antom Pavelićem instaliran je na vlast početkom travnja 1941. uz pomoć i podršku sila u državi koju je nazvao Nezavisna Država Hrvatska.

Ustašku vlast karakterizirao je diktatorsko-autoritaran režim koji je provodio rasističku nasilno-represivnu politiku prema manjinskom stanovništvu, posebice prema srpskom, židovskom i romskom stanovništvu. Ustaški pokret je ubrzo po dolasku na vlast preuzeo nacistički anticiganski model, koji je ponajprije bio vidljiv usvajanjem rasnih zakona: 30. travnja 1941. vlasti su donijele Zakonsku odredbu o rasnoj pripadnosti i Zakonsku odredbu o zaštiti arijevske krvi i časti hrvatskog naroda.

Istoga dana donesena je Zakonska odredba o državljanstvu kojom je državljanstvo definirano pripadnošću arijevskom porijeklu stanovnika. Tim zakonima Romi su kao dio nearijevskog stanovništva ostali bez zaštite države i svojih građanskih prava. Osim toga, u navedenim zakonima primjetan je utjecaj Nürnberških zakona, posebice u definiranju arijevskog porijekla.

Romi su bili zatočeni i sustavno ubijani u logorima nacističke Njemačke, kao i u logorima zemalja nacističkih saveznika. U znak sjećanja na jedan od najstrašnijih genocida, diljem Europe na današnji se dan 2. 08., održavaju se komemoracije, a obilježavanje tog datuma podržalo je i Vijeće Europe. Na ovaj datum, 2. kolovoza 1944. godine, ubijeno je preostalih 2897  Roma  u koncentracijskom logoru Auschwitz.

Središnje obilježavanje u Hrvatskoj održava se na romskom groblju Uštica u Spomen području Jasenovac.

Prema podacima koje posjeduje Memorijalni centar u Jasenovcu, u tom logora nastradalo je  16.173 Roma ubijenih u Jasenovcu, od kojih je 5688 muškaraca, 4877 žena i 5608 djece , a najveći broj Roma je ubijen u ljeto 1942. godine. Iz podataka s popisa stanovništva nakon 1945. godine.

Najveća masovna hapšenja i pokolji dogodili su se sredinom 1942. godine, a nakon što su ustaške vlasti 19. svibnja donijele odluku o deportaciji Roma u Jasenovac. Popis romskih žrtava u Jasenovcu i drugim stratištima tog vremena nikad neće biti konačan jer se Rome po dolasku u sabirne centre nije poimence popisivalo već su se brojali vagoni Roma dovezeni na stratište. Tako npr., prema arhivi logora Jasenovac 5. lipnja 1942. godine u Jasenovac iz Županje je dovedena željeznička kompozicija s 83 vagona koja su bila prepuna slavonskih i srijemskih Roma.

Selo Uštica u kojem se održava komemoracija bilo je svojevrsno predvorje koncentracijskog logora Jasenovac, a kojem su prije Drugog svjetskog rata živjeli Srbi, a u njega su se dovozili deportirani Romi. Mnogi su već tamo likvidirani. Na mjestu stradanja danas je 21 grobnica što je rijetkost za stradanja Roma u Drugom svjetskom ratu.

Na obilježavanju Međunarodnog dana sjećanja na žrtve Holokausta, sudjeluju predstavnici Roma iz Hrvatske i susjednih zemalja, najviših državnih institucija, veleposlanstava, vjerskih zajednica, romskih nevladinih organizacija, organizacija za ljudska prava, udruga antifašista te jedinica lokalne i područne samouprave.

 

Ramiza Memedi

 

dan fašističke borbe

DAN ANTIFAŠISTIČKE BORBE

U povodu 82. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga sudjelovala je, kao izaslanica Vlade, na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak da se obilježavanjem Dana antifašističke borbe prisjećamo važnog datuma iz hrvatske povijesti kada je u šumi Brezovici kraj Siska osnovana prva antifašistička postrojba u tadašnjoj okupiranoj Europi.

Odajemo počast hrvatskim antifašistima koji su ustali protiv nacizma i fašizma, objavio je Plenković na twitteru.

Šimpraga: U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi

U povodu 82. obljetnice osnivanja Prvog sisačkog partizanskog odreda i prve antifašističke borbene jedinice u ovom dijelu Europe, potpredsjednica Vlade za društvene djelatnosti i ljudska prava Anja Šimpraga sudjelovala je, kao izaslanica Vlade, na obilježavanju Dana antifašističke borbe u Spomen-parku Brezovica kraj Siska.

Potpredsjednica Vlade Šimpraga u govoru je kazala da se prije 82 godine na ovom mjestu okupila hrabra grupa ljudi te su bili prva iskra otpora u okupiranoj Europi. „Iskra koja će pokrenuti plamen koji je oslobodio Europu i pobijedio najveće zlo poznato čovječanstvu. Prije 82 godine, na današnji dan, ustaški i fašistički teror već je bio u punom zamahu“, rekla je.

Izdvojila je da je partizanski pokret nastao iz otpora zločinačkom režimu NDH i okupio je brojne hrvatske građane – različitih nacionalnih, vjerskih i etničkih pripadnosti. „Građane koje je spajao jedan cilj – pobjeda nad fašizmom i uspostava mira“, dodala je.

Bilo je potrebno, rekla je, mnogo hrabrosti u tim mračnim trenucima ustati protiv zla u trenutku kada je ono izgledalo nepobjedivo, a borba protiv njega izgledala je bezizlazno.

„Današnji je dan važan za Hrvatsku“, poručila je.

Kazala je da je i na ovom mjestu prije 82 godine stvarana moderna Hrvatska koja ne nosi teret poražene strane, Hrvatska koja počiva na solidarnosti i Hrvatska koja je na pravoj strani povijesti.

„U odnosu na broj stanovnika, Hrvatska je imala najmasovniji pokret otpora u Europi, dok je od preko 200 tisuća poginulih partizana – trećina bila iz Hrvatske. Time je Hrvatska dala velik doprinos porazu nacizma, a Hrvatskoj je osigurano istaknuto mjesto među zemljama pobjednicama Drugoga svjetskog rata“, kazala je.

Solidarnost, društvena jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica

Potpredsjednica Vlade Šimpraga naglasila je da je današnja, demokratska Hrvatska članica Europske unije, zajednice država koja je nastala na vrijednostima borbe protiv fašizma.

„Iako je danas antifašizam riječ koja je za neke izgubila značenje, pa čak i nekad i pogrdna riječ, suvremeni antifašizam nema cilj samo sačuvati uspomene i istinu o antifašističkoj borbi, nego boriti se za solidarnost, društvenu jednakost, prava manjinskih i ugroženih zajednica. Zadatak koji je pred svima nama kao onima koji vjeruju u antifašizam jest promicanje ovih vrijednosti“, kazala je.

Podsjetila je da Hrvatska ove godine prvi put predsjeda Međunarodnim savezom za sjećanje na Holokaust, koje ujedinjuje vlade i stručnjake diljem svijeta kako bi promicali i unaprijedili obrazovanje, istraživanja i sjećanja na Holokaust. „Ovo je velika čast, ali i priznanje Hrvatskoj te obveza da Holokaust i stradanja u Drugome svjetskom ratu ne budu prepušteni samo knjigama, filmovima, arhivima i muzejima, nego da očuvamo živo sjećanje na najmračnija doba povijesti u svrhu sprječavanja genocida i masovnih zločina“, rekla je.

Napominjući da razdoblje Drugoga svjetskog rata u našem društvu i dalje izaziva snažne emocije i podjele, naglasila je da vjeruje da je sazrjelo vrijeme da kao društvo trezvenije sagledamo sadašnja i tadašnja zbivanja, bolje vrednujemo doprinos hrvatskog antifašističkog otpora antifašizmu, ali i da se prisjetimo svih nevinih žrtava.

„Ovaj cilj možemo ostvariti ako se svi zajednički suočimo i s nekada teškim i bolnim pitanjima te gradimo politiku i društvo uključivosti, otvorenosti – gdje i za antifašizam ima mjesta i ima svoje mjesto“, zaključila je potpredsjednica Vlade Šimpraga čestitajući Dan antifašističke borbe.

Uz potpredsjednicu Vlade Šimpragu na obilježavanju Dana antifašističke borbe sudjelovao je ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić te državna tajnica Središnjeg državnog ureda za demografiju i mlade Željka Josić.

Izvor: Vlada/Hina

images

EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA

Poštovane/poštovani dragi suradnici, 

pozivamo Vas da sudjelujete u provedbi programa i javnozdravstvene akcije “Unapređenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine”  te šaljem detalje:

  • Termin održavanja prve javnozdravstvene akcije je 26. travnja 2023.g. (srijeda), u prostorijama Mjesnog odbora Kozari bok, IX, odv. 11,  u vremenskom trajanju od 14,00 do 18,00 sati.
Molimo Vas da obavijestite i potaknete, kao medijatori, naše sugrađane – pripadnike romske nacionalne manjine da se odazovu i sudjeluju u provedbi javnozdravstvene akcije/programa koji se provodi već sedmu godinu u kontinuitetu, a čiji je dugoročni cilj sprječavanje kroničnih nezaraznih bolesti pripadnika romske nacionalne manjine te poboljšanje kvalitete njihova života.
U privitku šaljem plakat za nadolazeću javnozdravstvenu akciju u ojem je detaljno naveden program te ujedno molim da objavite poziv na svojim društvenim mrežama.
Srdačan pozdrav,

Marija Škes

Marija Škes, mag.educ.reh.

Odjel za promicanje zdravlja

Služba za javno zdravstvo

Tel:     +385 1 4696 332

email:  marija.skes@stampar.hr

Mirogojska cesta 16
HR-10000 Zagreb

www.stampar.hr

JAVNOZDRAVSTVENU AKCIJU Zdravi stilovi života Upoznavanje s pravima iz zdravstvenog osiguranja Reproduktivno i spolno zdravlje djevojaka i žena Preventivni mamografski pregled Edukativna predavanja i savjetovanja održat će djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“: liječnici, medicinske sestre, profesor kineziologije, nutricionista i edukacijski rehabilitator.

EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA Program „Unaprjeđenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine“ Mjesto i vrijeme održavanja: U prostorijama Mjesnog odbora Kozari bok, IX, odv. 11. 26.04.2023.g. (srijeda) – od 14,00 do 18,00 sati.

 Provjerite: • svoj krvni tlak,

• razinu šećera u krvi,

• izmjerite razinu ugljičnog monoksida (CO) u izdahu,

• napravite analizu tjelesne mase.

 Savjetujte se o pravilnoj prehrani, tjelovježbi i rizičnim čimbenicima koji utječu na zdravlje.

 Obavite preventivni mamografski pregled uz obaveznu prethodnu najavu na: 099 759 1436 ili ili kod patronažnih medicinskih sestara 091 2350 152 i 091 2350 155 Svaki sudionik će po završetku javnozdravstvene akcije dobiti brošuru „Savjeti za zdravlje“ kao i poklon paket s promotivnim materijalima

romska_zastava_0

Svjetski dan Roma

Svjetski dan Roma: Obrazovanjem uključiti Rome u hrvatsko društvo

Problem s kojim se Romi suočavaju je nešto u čemu hrvatska država mora pomagati, ali je nužna uključenost i romske zajednice u procese edukacije, izjavio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Zagreb

Antiromski stavovi onemogućuju pristup radu i obrazovanju te društvenoj uključenosti Roma u Republici Hrvatskoj, dovode do siromaštva, govora mržnje i izlažu romsku populaciju raznim vrstama nasilja, poručeno je na obilježavanju Svjetskog dana Roma, javlja Anadolija.

U auli Nacionalne sveučilišne knjižnice (NSK), u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara“ i Ureda saborskog zastupnika Veljka Kajtazija održana je svečanost obilježavanja Svjetskog dana Roma na kojoj su sudjelovali predstavnici državnog vrha Hrvatske, predstavnici Grada Zagreba, veleposlanici, domaći i međunarodni predstavnici Roma te brojni građani.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović istaknuo je kako su se prerasude prema Romima u hrvatskom društvu razvile i opstale te kako se “banalnost zla” prema Romima, ali i Židovima, pokazala u pokušaju njihova istrebljenja u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu.

Problem s kojim se Romi suočavaju je nešto u čemu hrvatska država mora pomagati, ali je nužna uključenost i romske zajednice u procese edukacije, izjavio je hrvatski predsjednik.

“Osnovno i srednje obrazovanje su nešto na čemu, gospodo, trebate uporno i brutalno inzistirati”, poručio je Milanović.

Dodatno je upozorio na važnost emancipacije ženske populacije, posebno mladih djevojaka u romskoj zajednici.

U Hrvatskoj je na snazi Nacionalni akcijski plan za uključivanje Roma od 2025. – 2027. koji je usklađen s EU strateškim okvirom za uključenje i participaciju Roma, a za cilj ima smanjivanje jaza između Roma i ostalih građana. Tijekom 2021. i 2022. u okviru akcijskog plana iz državnog proračuna republike Hrvatske izdvojen je iznos od oko 5 milijuna eura.

Grad Zagreb dodijelio je za 2023./2023. školsku godinu dodijelio 107 učeničkih i studentskih stipendija za pripadnike romske nacionalnosti.

Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade Hrvatske, podsjetila je kako su Romi, unatoč tome što predstavljaju kulturno, tradicijsko i lingvističko blago, danas najdiskriminiranija etnička skupina na svjetskoj razini.

“Od povijesnog iskustva sustavnog uništavanja u Drugom svjetskom ratu, do recentnih iskustava društvene i političke getoizacije i marginalizacije, Romi su najčešće žrtve negativnih stereotipa i diksriminacije u suvremenim društvima”, upozorila je Šimpraga.

Dodala je kako se marginalizacija Roma očituje kroz nižu stopu obrazovanja, višu stopu nezaposlenosti, veću izloženost različitim vrstama nasilja i govoru mržnje.

Obrazovanje je jedan od ključnih faktora za unaprjeđenje položaja Roma, istaknula je Šimpraga.

Zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi ocijenio je suradnju romskih predstavnika s hrvatskim institucijama intenzivnom te jednom od uspješnijih na razini Europske unije. Podsjetio je na brojne realizirane projekte u suradnji s Vladom Hrvatske, među kojima su Romski kulturni edukacijski centar, Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj, romski radio Kali Sara, časopis i internetski portal Phralipen, dovršenje projekta Romskog memorijalnog centra Uštice…

Hrvatski parlament je među prvim parlamentima u svijetu priznao romski nacionalni identitet, njihovo pravo na kulturu i jezik, a Romi na području Hrvatske obitavaju oko šestog stoljeća.

Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na prvi Svjetski kongres Roma koji je održan 8. travnja/aprila 1971. godine u Londonu.

 

Stipe Majic
Stipendije (2)

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec uručila ugovore o stipendijama Grada Zagreba

Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec uručila je danas ugovore o stipendijama Grada Zagreba za školsku/akademsku godinu 2022./2023. učenicima i studentima s invaliditetom te učenicima i studentima pripadnicima romske nacionalne manjine.

Kao Gradu Zagrebu iznimno nam je važno razvijati različite vrste usluga koje se odnose na širenje dostupnosti socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga, a program stipendiranja Grada Zagreba jedna je od takvih dobrih politika.“, rekla je zamjenica Dolenec te naglasila kako su već 2021. program stipendiranja povećali za 30 %, a ove školske/akademske godine za još 40 %. Ukupna vrijednost programa stipendiranja Grada Zagreba iznosi 6 milijuna eura.

Pripadnicima romske nacionalne manjine zamjenica Dolenec je čestitala Svjetski dan Roma koji se obilježava 8. travnja, a svim dobitnicima stipendija čestitala je na dosadašnjim postignućima te istaknula kako su stipendije priznanje njihovog truda, zalaganja te daljnji podstrek da nastave poticati i istraživati svoje jake strane.

U ime 115 dobitnika stipendija učenicima i studentima s invaliditetom, na dobivenim stipendijama zahvalila se studentica prve godine diplomskog sveučilišnog studija Protestantska teologija na Teološkom fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“ s pravom javnosti Laura Soče, a u ime 107 dobitnika stipendija pripadnicima romske nacionalne manjine učenica 3. razreda Upravne škole Sevdija Hasanović.

ZA WEB STR

MEĐUNARODNI DAN ŽENA-PONOSNA SAM ROMKINJA

Tokom povijesti i migracije Romkinje su se iskazali skloni razvijanju svoje karijere,
nekada kroz glazbu i ples, a danas nerijetko kroz aktivizam i druge sfere. Povodom
Međunarodnog dana žena odlučili smo se prisjetiti nekoliko Romkinja koje su
doprinijele unaprjeđenju položaja Roma i Romkinja, ali i novih generacija koje jačaju
put ka ravnopravnosti u društvu.
Biti Romkinja u današnjem društvu donosi niz etiketa koje stvaraju dodatne izazove i
prepreke u svakodnevnici. Velik broj uspješnih Romkinja je odustalo od svog nacionalnog
identiteta jer su svjesne dvostruke diskriminacije kojom se moraju suočavati, kao žena i kao
Romkinja. Zato nam je veoma drago pisati o ovim Romkinjama koje su ponosno isticali
svoju nacionalnost, unatoč mogućnosti da ih diskriminiraju zbog same činjenice što su
Romkinje.
Neizostavno ime, kada govorimo o Romkinjama koje su ponosno pokazali svoj identitet, je
Esma Redžepova i njena prezentacija romske kulture u svijetu. Pokazala je da Romkinja
može imati sjajnu i uspješnu karijeru, a da pritom bude ostvarena i u ulozi majke. Za vrijeme
svog života je podigla 48 romske djece iz sirotišta te aktivno sudjelovala u njihovom
obrazovanju. Održala je mnogobrojne solističke koncerte u Makedoniji i u svijetu te snimila
preko 20 albuma za domaće i svjetske producentske kuće. Bila je dva puta kandidirana za
Nobelovu nagradu za mir, a dobitnica je i brojnih drugih priznanja i nagrada. U svojem radu
je uvijek isticala ponosno svoju nacionalnost te je širili romsku kulturu diljem svijeta.

Drugo ime s ovih područja je Usnija Redžepova, umjetnica koja se bavila glazbom i
glumom, ali je prije svega stavila obrazovanje na prvom mjestu te je diplomirala arapski jezik
na Univerzitetu u Beogradu. Nakon formalnog obrazovanja ipak se odlučuje baviti glazbom
te 1966. godine potpisuje ugovor s tadašnjom produkcijskom kućom Jugoton. Usnija je pokazala da obrazovanje i umjetnost idu zajedno, da su žene Romkinje jake i samostalne žene
i ruše sve stereotipe o ženama Romkinjama koje igraju ulogu domaćice tokom cijelog života.

Već u ranoj dobi djetinjstva je Ceija Stojka doživjela mnogo zla zbog same činjenice što je
Romkinja. S 10 godine je deportirana s obitelji u Auschwitz . Za vrijeme njihovog boravka u
Auschwitzu, Ceija, njezina majka i sestra izabrane su kao dio grupe koja je trebala ići u
Ravensbrück, jedini koncentracijski logor za žene. Nakon dvije godine, 1945. Ceija je
oslobođena iz kampa Bergen-Belsen u dobi od 12 godina. Od 200 članova njene šire obitelji
ostale su samo Ceija, njezina majka i četiri brata i sestre. Trebalo joj mnogo godina da nađe
način da izbaci tu bol i strahote koje je proživjela te je u dobi od 56 godina počela slikati.
Tokom svog života je isticala kao književnica, slikarica i glazbenica. Njezina je umjetnost
odražavala traumu njenih iskustva, a ujedno je služilo kao sredstvo za dijeljenje svojih
iskustava sa svijetom. Njezin je rad često prikazivao život u kampovima, ali i u romskom
životu prije genocida. Napisala je jedan od prvih romskih autobiografskih izvještaja o
Porajmosu te je objavila niz publikacija. Kroz svoje životno iskustvo i umjetnost pomogla je
ukazati na strahote i zlo koji je doživio romski narod te su njeni radovi izloženi u cijeloj
Europi, Japanu i SAD -u.
Novo doba, novi pristupi
U modernije doba imamo nemali broj Romkinja koji doprinose prezentaciji romske
zajednice, ali i isticanja problema kojima se suočavamo. Sa svojim neobičnim pristupom,
Leonor Teles zaslužuje svoje mjesto u ovom tekstu. Postala je najmlađa dobitnica Zlatnog
Medveda u Berlinu 2016. godine za svoj film koji opisuje život Roma u vidu bajke. Stvorila
je neobičan čin prezentaciju romske zajednice te sami film govori o predrasudama prema
Romima u portugalskom društvu. Rodom iz Portugala, mlada redateljica je kroz film ,,Balada
jednog žapca” predstavila romski narod kao zajednicu koja ne može biti neprimijećena od
strane većinskog stanovništva. Zanimljiv je i njen opis filma: ,,Nekada davno, prije nego što
su ljudi naišli, sva bića su bila slobodna i mogla su biti jedno s drugim. Sve životinje su
plesale zajedno i bile neizmjerno sretne. Ali postojao je netko tko nije bio pozvan na zabavu
– žabac. Počinio je samoubojstvo jednoga dana u trenutku bijesa zbog te nepravde prema
njemu.“ Nešto zajedničko Romima i žabama je to što nikada neće biti neviđeni ili ostati
neprimijećeni”. Leonor Teles je sa svojih 30 godina uspjela ostvariti niz međunarodnih
priznanja i nagrade za svoj rad u filmskom području.
Ethel Brooks je profesorica sociologije i ženskih i rodnih studija na Sveučilištu Rutgers. Iza
sebe ima mnogo istraživanja i radova kojima želi educirati druge ljude o Romima. Bila je
imenovana od strane američkog predsjednika Obame kao članicom Vijeća Memorijalnog
centra Holokausta Sjedinjenih Država. Iza sebe ima knjigu na temu romskog ženskog
feminizma te se u svome radu bavi istraživanjima političke ekonomije, društvenim pokretima
i globalizacijom. U svojim izjavama ističe da su ove teme najmanje okrenute ka Romima i da
se dodatno treba raditi na akademskim znanstvenim radovima na ovu temu. Upravo zato je
napisala i knjigu na temu ženskog romskog aktivizma. Kroz svoj rad kontinuirano doprinosi
unapređenju položaja romske zajednice, osobito na području romskog feminizam te lošeg
socijalnog i ekonomskog stanja.

Novim generacije nose se novim izazovima

Iako bez sumnje ima napretka u društvu i prihvaćanja romske zajednice, uloga i status
Romkinja je i dalje izazovno područje koje treba još mnogo rada. Iako imamo u današnje
vrijeme mnogo uspješnih Romkinja koje bi mogli tu navesti, taj postotak je i dalje nedovoljan
u odnosu na muški spol. Patrijarhalan odnos u romskoj zajednici, diskriminacija i loši životni
uvjeti i dalje utječu na mogućnosti da se Romkinje ostvare u punom potencijalu. Velik broj
Romkinja i dalje neće ostvariti svoj zacrtani cilj i svoj potencijal, a niti neće dok ne uspijemo
bržim tempom omogućiti preduvjete mladim Romkinjama za jednak početak i jednake
mogućnosti.

Ramiza Memedi

zastava-republike-hrvatske

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj ima 328.738 pripadnika nacionalnih manjina: Albanaca 17.513, Austrijanaca 297, Bošnjaka 31.479, Bugara 350, Crnogoraca 4.517, Čeha 9.641, Mađara 14.048, Makedonaca 4.138, Nijemaca 2.965, Poljaka 672, Roma 16.975, Rumunja 435, Rusa 1.279, Rusina 1936, Slovaka, 4.753, Slovenaca 10.517, Srba 186.633, Talijana 17.807, Turaka 367, Ukrajinaca 1.878, Vlaha 29 i Židova 509.

Kao i na području Hrvatske i u gradu Zagrebu žive pripadnici 22 nacionalne manjine ili 41.550 pripadnika prema popisu stanovništva iz 2011.

Na području Zagrebačke županije živi oko šest tisuća pripadnika osam nacionalnih manjina; Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Romi i Srbi.

Vlada Republike Hrvatske skrbi o nacionalnim manjina putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a posebno se stimulira očuvanje nacionalnog identiteta.
Nacionalna manjina u smislu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina skupina je hrvatskih državljana čiji su pripadnici tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja.

Republika Hrvatska, sukladno pozitivnim propisima, osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina koja oni uživaju pojedinačno ili zajedno s drugim osobama koje pripadaju istoj nacionalnoj manjini:

  • izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini;
  • uporabu imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu;
  • dobivanje osobne iskaznice i na manjinskom jeziku i pismu;
  • služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi;
  • odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe;
  • uporabu svojih znamenja i simbola;
  • kulturnu autonomiju održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije;
  • pravo na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
  • pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe;
  • samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
  • zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima;
  • sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda.
danica

INTERVJU S DANICOM MITROVIĆ

ROMSKOM POMAGAČICOM U OSNOVNOJ ŠKOLI HUGO BADALIĆ

Danica Mitrović: Preporučila bi sustavu da bude što više romskih asistenata

Iako je prema zadnjim izvještajima porastao broj segregiranih razreda u Hrvatskoj u kojoj su samo romska djeca, njihov uspjeh u školi bi vjerojatno bio bolji kada bi djeca imali romskog pomagača/asistenta koji bi s njima radio u prvim godinama svog obrazovanja. Posjetili smo romsko naselje u Slavonskom brodu i  razgovarali s Danicom Mitrović o njenom iskustvu u radu kao romska pomagačica u produženom boravku s romskom djecom u Osnovnoj školi Hugo Badalić.

Osnovna škola Hugo Badalić u Slavonskom brodu niz godina provodi projekte za romsku djecu kako bi im olakšali prve korake u obrazovnom sustavu.  Kroz njihove aktivnosti vidimo da uče djecu od početka poštivanja raznolikosti, a romsku zajednicu približava svojim učenicima kroz godišnje obilježavanje Svjetskog dana Roma ili Svjetskog dana romskog jezika.

To su hvalevrijedni projekti koji svim učenicima približavaju romsku kulturu i jezik, a osobito se ističu projekti koji pomažu djeci da kvalitetnije savladaju školsko gradivo. Jedan od tih projekata i programa je proveden u najtežem razdoblju kada je izoliranost romska zajednica osjetila u najvećoj mjeri, a to je za vrijeme Covida 19.   Pilot program Učenje u jeku krize – unaprjeđenje učenja romskih učenica i učenika proveden je  od strane Romske organizacija mladih RH  koja se udružila s Uredom UNICEF-a te uključila  mlade Romkinje i Rome koji su sami prošli kroz obrazovne izazove te su završili minimalno srednju školu, a kroz devet mjeseci, uključujući i period školskih praznika, svaki drugi dan radila s romskim učenicama i učenicima i pružali im podršku u učenju.

Ti mladi Romi i Romkinje služili su kao uzor romskoj djeci, a pomogli su im da steknu pozitivan stav prema nastavku školovanja te navike i dispozicije kako bi postigli što bolji školski uspjeh. Ovo nije jedini način kojim škola sudjeluje u prikazivanju uzora, vjerujemo da Danica Mitrović koja već deset godina radi kao romska pomagačica u Osnovnoj školi Hugo Badalić zaista jest najbolji primjer uspješne Romkinje.

Srednju školu je završila u Sisku te se dodatno usavršila za komercijalista. Osobito ističe svoj primjer u obrazovanju i ulogu svojih roditelja u svom obrazovnom putu.

Moji roditelji, posebno otac, su bili strogi što se tiče obrazovanja. Uvijek nas je usmjeravao i  poticao na daljnja usavršavanja. Govorio je da je obrazovanje jako bitno u životu i da od sebe na taj način možemo učiniti dobre i obrazovanje ljude, kako meni tako i mome bratu. 

Svoj posao ističe veoma bitnim jer je djeci bitna podrška i motivacija za napredak, a svoj rad bazira na ljubavi i prijateljskim odnosom prema djeci kako bi bili otvoreniji te mogli prići sa svojim problemima.

-Obavezno čim uđem u razred ta djeca mi odmah trče u zagrljaju i jako me vole.  Volim i ja njih i to se vidi  kroz moj rad. Vidi se taj osmjeh na djeci, kako me dočekaju a to pokazuje da su me dobro prihvatili.

Na svojih deset godina rada je veoma ponosna iako je imala kratki prekid zbog pobune pojedinih romskih predstavnika te nakon ponovno objavljenog natječaja na koji se javila, dobila je posao koji i danas obnaša. Svoj posao obavlja savjesno te nam pojašnjava svoju ulogu u radu s romskom djecom,

– Ja radim u produženom boravku s djecom od prvog do četvrtog razreda i s njima pišem zadaću, radim sve što rade i druge učiteljice u produženom boravku. Imamo ih 25, s time da sam ja zajedno s učiteljicom u produženom boravku. Iako radim od 11 sati do 15 sati s djecom, trudim se u tom vremenskom periodu maksimalno doprijeti do svakog djeteta.

Iako je vjerojatno teško obuhvatiti toliki broj djece, zanimalo nas je koliko njen rad utječe na djecu i je li vidljiv napredak kod djece.

Vidi se, djeca su redovita i pišu zadaće, puno su bolja u svom savladavanju gradiva i učitelji hvale djecu jer se vidi napredak djece u nastavi. Da nema produženog boravka, vjerojatno ne bi imali svi redovito zadaću, ne bi bilo napretka kao sada. To se vidi i u broju djece koje završavaju osnovnu školu.

Osobito ističe napredak djece koja sad upisuju prve razrede. Njen rad je dakako zaslužan za bolji uspjeh djece, ali i svijesti roditelja o bitnosti  obrazovanja čini ogroman korak za sada još nedostižnom cilju da djeca krenu jednakim startom kao i neromska djeca.

Općenito u našem naselju većina roditelja govori hrvatski jezik, a nije kao prije kada sam ja pohađala osnovnu školu. To se vidi i kod djece, pogotovo u produženom boravku gdje pišu zadaću i druže se. Bolje shvaćaju gradivo, a u biti kroz tu igru uče i jezik. Mogu reći da i roditelji aktivno sudjeluju u obrazovanju, da je taj broj narastao. Sjećam se prije pet ili šest  godina  nisu znali doći na informacije ili roditeljski sastanak, a sad većina dolazi.

Svjesni smo problematike koja se događa u obrazovnom sustavu i isticanja problema uključenosti roditelja u pojedinim izvještajima. Zanimalo nas je kakva je suradnja s roditeljima te koliko roditelji aktivno potiču u nastavku obrazovanja nakon završetka osnovne škole.

 Pa to ovisi o roditeljima, kako svoju djecu potiču i kako na sve to skupa gledaju. Nekad djeca znaju odustati, a roditelji pružaju podršku djeci u tome, umjesto da im kažu da je škola jako važna, pogotovo u današnje vrijeme.  Ali sada većina ipak podržava djecu, svjesni bitnosti obrazovanja, osobito unazad dvije ili tri godine jer se radi o mlađim roditeljima.  

U cijelom razgovoru ističe i kvalitetnu suradnju s kolegama učiteljima u školi koji su je jako dobro prihvatili i u njima vidi veliku podršku.  Tu se postavilo pitanje kakva je suradnja s drugim romskim pomagačima i asistentima te je li postoje dodatne edukacije za njih koje organizira Ministarstvo znanosti i obrazovanja.

Do sada nisam imala takvu vrstu dodatne edukacije ni radne sastanke s drugim pomagačima. Mislim da je veoma korisno imati ovakve asistente u nastavi i voljela bih da ih još više u Slavonskom brodu.  Mislim da su veoma korisna, osobito našoj djeci romske populacije.   Prije će prići romskog pomagaču nego pomagaču većinskog stanovništva.  Preporučila bi sustavu da bude što više romskih pomagača jer dosta pomažu djeci koja dobivaju podršku, a to se vidi kroz napredak djece.

Ramiza M