PRIČAJMO O NAMA

Pričajmo o nama – novi projekt koji će doprinjeti razvoju romskih medija

Novo razdoblje dovodi nove projekte te ove godine imamo zanimljiv partnerski projekt koji provodi Romni APS iz Italije, zajedno s Udrugom Žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“ te Klubom za zapošljavanje Roma u Srbiji.

U projektu sudjeluju 15 sudionika koji su vrlo zadovoljni edukacijom.

Neka od priopćenja sudionika iz Srbiji.

Pod istim krovom

Radeći duži niz godina na realizaciji projekata, mahom humanitarnog karaktera, koji su namenjeni starim Romima u pirotskom okrugu, tim našeg udruženja nailazio je kako na pozitivne tako i negativne kritike kako od strane samih Roma tako i ne romskog stanovništva.

Zašto?

Od Roma koji su bili uključeni u projekte, kao i članova  njihovih porodica dobijali smo pozitivna mišljenja i komentare kao i moralnu podršku da nastavimo sa takvim i sličnim aktivnostima. Međutim od ostalih Roma koje nismo obuhvatili projektima, jer smo imali kriterijume kojih smo morali da se pridržavamo i da ih primenimo, dobijali smo kritike da ne pomažemo svima kojima je pomoć potrebna, da vršimo ,,diskriminaciju,, među samoj romskoj populaciji i da pomažemo jednim te istim ljudima.

S druge strane, ne romsko stanovništvo nas kritikuje jer pomažemo samo Romima a toliko siromašnih ne Roma ima koji žive u težim uslovima nego Romi koji su uključeni u projekte.

Ono što nas u zadnjih par godina pogađa je i to što Lokalna samouprava ne želi više da nas podržava u ovakvom  vidu projekata i pomoći starim Romima, i ako par ne romskih udruženja realizuje identične projekte za stare osobe i osobe u stanju socijalne potrebe, međutim u njima nema romske populacije kao korisnika njihovih usluga.

Šta se dešava sa medijima?

U prethodnom periodu redovno su izveštavali o aktivnostima našeg Udruženja na lokalnoj televiziji. Međutim, u zadnjih nekoliko godina ni jedan izveštaj nisu uradili i ako smo im slali elektronske dopise, zvali telefonom, slali pisana obaveštenja ….i onda smo prestali sa moljakanjem

i okrenuli se društvenim mrežama. Uz podršku organizacija koje imaju veće iskustvo u oglašavanju na društvenim mrežama, prezentiramo naš rad i aktivnosti za koje mislimo da treba da zna šira javnost.

Zato je projekat ,,Mediji kod Roma,, za nas, a i za mene lično, veoma interesantan jer nam daje odgovore na pitanja ,,šta,,  ,,kako,, i ,,gde,,.

Interesantno je čuti mišljenja  i iskustva kolega koji su duži niz godina u medijima i bave se medijskim pitanjima naročito kroz ovakav vide inter aktivne komunikacije koju imamo na ovom projektu.

Nadam se da će i ostali naši ,,časovi,, biti zanimljivi  a od nas samih zavisi da li će biti i produktivni.

                                                                                             Ivica Durmišević

                                                                                             UG ,, Đurđevdan,,

Mediji I Romi

Uloga medija u procesu društvene inkluzije Roma u zemljama Zapadnog Balkana je osnažena nizom međunarodnih donatorskih projekata koji su trebali i na ovom polju da stabilizuju postkomunističke države i razviju poštovanje ljudskih prava prema takozvanim marginalizovanim grupama.

 U fokusu su bili kako mainstream mediji koji su trebali da intenzivnije i kvalitetnije izveštavaju o problemima Roma i na taj način naprave zbližavanje i senzibilizaciju, prije svega većine, tako i manjinski, u ovom slučaju romski mediji, koji su trebali da jačaju homogenost same romske manjine i pospeše njihovo obrazovanje i informisanje.

Za informisanje Roma u zemljama bivše Jugoslavije na vlastitom jeziku su i u vreme socijalizma, kao i sve do prij par godina unazad, bili najznačajniji elektronski mediji. Krupan razlog je edukaciona osnova većinske romske populacije kojoj pisani mediji nisu bili pogodno informaciono sredstvo. Zvučni, a posebno audio-vizuelni programi, su, zbog kombinacije različitih informativnih kanala i sadržine koja je uglavnom jednostavnije i atraktivnije obrađena, bili mnogo bliži prosječnom konzumentu.

Međutim, opšta digitalizacija je zahvatila sve slojeve društva. Mlađe generacije su 24-časovno vezane za svoje smatrfone koji im, pored komunikacionog sredstva, predstavljaju i gotovo jedinstven kanal pristupa medijima. Prije svega Facebooku, što je u informativnom smislu vrlo selektivno, ali vođeno u pozitivnom pravcu (aktivistički), osnova koju ranije medijski praktičari i teoretičari, nisu mogli ni pojmiti.

Neprofesionalno izvještavanje o Romima u medijima ima svoj kontinuitet i za sada nema značajnijih naznaka koje pokazuju da se taj trend menja.

Izveštavanje se kreće u rasponu između otvorenog pokazivanja neptrpeljivosti prema Romima, namernog pisanja nacionalnosti prije imena i prezimena, do jedne te iste priče koja se ciklično ponavlja iz godine u godinu tokom praznika koje Romi proslavljaju..

Svakako, u moru ovakvih tekstova, s vremena na vrieme se pojavi i vrlo pozitivan, angažovan tekst koji može poslužiti kao model svim drugim medijima kako treba objektivno pisati o Romima.

 Međutim, njegova vrijednost se umanjuje pojavljivanjem narednog sadržaja koji u osnovi sadrži sve stereotipe i predrasude koje imamo o ovoj nacionalnoj manjini.

Izuzetno nam je drago da smo uključeni u projekat I da ćemo mi naučiti da menjao sliku p Romima pišući profesionalne tekstove pozitivnog karaktera o Romima .

“Mi zapravo želimo srušiti tabue”

Midiji u Srbiji trebaju da potaknu narod da sruše tabue i da se čuje njihov glas i njihove priče, jer svaki pojedinac u romskoj naciji može odjeknuli jako snažno. Tako će omogućiti mnogim drugim da se otvore i počnu pricati da jedni od drugih vide da ima nade za njihovu situaciju i za neku bolju budućnost. 

Cilj je potaknuti ljude da pričaju o različitostima. Svaka različitost je bogatstvo a ne nešto čega bi smo trebali da se sramimo i biti stigmatiziran u društvu. 

Niko nema problem stim što je gej, ili što je invalid, problem je u tome što drugi ljudi to osuđuju što je neko takav ili onakav. Mediji treba gledati na širok spektar tema gde se svaki pojedinac može naći i njegov glas se čuti. Sa našim radionicama ohrabljujemo ljude i učimo kako da postupaju sa medijima koji šire laži i propagande zbog toga što što nacionalna manjina i različiti. 

U Nišu 06.04.2024

Argentina Gidzic

Ženska mreža Hrvatske

Ženske organizacije kroz svoj rad sa ženama žrtvama nasilja kontinuirano svjedoče problemu institucionalnog nasilja koje se vrši nad ženama i djecom kroz dugotrajne postupke uređenja roditeljske skrbi. Potrebno je hitno uvesti sustavne promjene kroz zakone i praksu.

Iskustva organizacija u direktnom radu sa ženama potvrđuju da je situacija u kojoj se našla Severina Vučković i skandalozna izjava predsjednika Vrhovnog suda gotovo pravilo u postupanju zaposlenih u institucijama i brojnih odgovornih kroz sustav.

Stoga tražimo:

1. od Vlade RH i Hrvatskog sabora da :

• postojeći Obiteljski zakon izmijene iz temelja, a u skladu s preporukama GREVIO odbora i da se provede uvođenje potpuno novog pristupa za žrtve nasilja, ukidanje obaveznog savjetovanja za žrtve nasilja, prepoznavanje djece svjedoka kao žrtava nasilja, uvođenje mjera koje osiguravaju stvarnu hitnost postupka, osiguravanje razmjene informacija između kaznenih i obiteljskih postupaka;

• zakonom definiraju jasne procedure za vještačenja za obiteljske sudske postupke i standardne postupke i testove koji se mogu koristiti te uvođenje obveze za vještake da u izvješću jasno navedu ograničenja procjena i testova koje su koristili za pojedini postupak;

• propišu obvezne edukacije vještaka koja uključuje znanja o rodno uvjetovanom nasilju nad ženama i učincima tog nasilja na djecu.

2. od Ministarstva pravosuđa i uprave:

• osnivanje radne skupine u suradnji s Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koja će razraditi način praćenja obiteljskopravnih sudskih postupaka u vezi roditeljske skrbi;

• uvođenje obaveznih edukacija za suce obiteljskih odjela i sudce koji sude predmete vezane uz rodno utemeljeno nasilje, osmišljenih u suradnji sa ženskim organizacijama, koje će se provoditi na dvije razine – inicijalnoj (prije početka rada) i cjeloživotnoj razini u skladu s preporukama GREVIO odbora; hitno donošenje potrebnih provedbenih propisa i započinjanje takvih edukacija;

• evaluaciju rada i učinka obiteljskih odjela pri sudovima te u skladu s evaluacijom unapređenje njihovog rada

2. od Ministarstva pravosuđa i uprave:

• osnivanje radne skupine u suradnji s Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike koja će razraditi način praćenja obiteljskopravnih sudskih postupaka u vezi roditeljske skrbi;

• uvođenje obaveznih edukacija za suce obiteljskih odjela i sudce koji sude predmete vezane uz rodno utemeljeno nasilje, osmišljenih u suradnji sa ženskim organizacijama, koje će se provoditi na dvije razine – inicijalnoj (prije početka rada) i cjeloživotnoj razini u skladu s preporukama GREVIO odbora; hitno donošenje potrebnih provedbenih propisa i započinjanje takvih edukacija;

• evaluaciju rada i učinka obiteljskih odjela pri sudov

• ima te u skladu s evaluacijom unapređenje njihovog rada;

3. od Ministra pravosuđa i uprave da pokrene stegovni postupak protiv predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića zbog povrede ugleda suda i sudačke dužnosti diskriminativnim mizoginim izjavama vezano za slučaj Severine Vučković.

SVETI PETKA-ZAŠTITNICA DJECE I OBITELJI

Iako nisu romske slave, kroz stoljeća obilježavanja slava i praznika, iste su obuhvatile romska obilježja te postali dio romske kulture za određene skupine. Tako smo sudjelovali i na slavi Svete Petke koju Romi obilježavaju generacijama kao zaštitnicu djece i obitelji.

Iako je slava povezana uz pravoslavne Rome, prema određenim zapisima, imamo i Rome islamske vjeroispovijesti koji obilježavaju ovaj dan, ovisno geografskom položaju i migraciji.  Kao što smo prethodno naveli, romska zajednica ima specifične govore i prakse tijekom obilježavanje slave te smo i ove godine sudjelovali s romskom obitelji u Capraškim poljanama koja obilježava slavu 27. listopada, kao i većina pravoslavnih Roma u Hrvatskoj.

Iako se Romi često vežu uz mitologiju i različite mistike, istina je da često strogo prate običaje i praksu vjere kojoj pripadaju. Tako je i slavom Svete Petke i pripreme koja je trajala nekoliko dana, a sama slava i gozba za stolom okuplja mnogobrojne prijatelje i rodbinu.

„Sve obitelji u naselju slave Svetu Petku, a ona se smatra zaštitnicom žena koje joj se obraćaju za pomoć i spas. Mi je slavimo i kao zaštitnicom djece, a kako su je slavi naši stari, tako i mi slavimo našu slavu.“- pojašnjava nam domaćica.    

Osobito se ističe bogat stol koji obvezno sadržava i pečeno prase te glavu s jabukom. Prije svega, na stolu mora biti pogača, svijeća i dvije čaše rakije koje se postavljaju u pogaču koju vrti domaćin i održi govor na svojem jeziku. Također moraju biti barem tri muška člana za stolom dok se pogača vrti, a domaćica s tamjanom blagoslovljuje ukućane i goste.

Mi to izgovaramo na našem jeziku, a grubi prijevod bi bio „Kolač se vrti, kolač se diže, životinja neka prosi, a domaćin da živi.“ Uz to vrtimo pogaču te domaćin nazdravlja s drugim članom za zdravlje i sreću u životu. U današnje vrijeme mi koljemo prasce za tu prigodu, ali događalo se da netko nema za prase pa se na stol postavlja šta se može. Današnji uvjeti su drugačiji i sve je dostupnije nego prije pa su slave danas obilnije.“ – pojašnjava domaćin.

Uz navedene običaje neizostavno i dobro raspoloženje ukućana i gostiju te slava se nastavlja do dugo u noći. Posjetili smo tri obitelji koji, a svi su međusobno dolazili jedni drugima radi običaja paljenja svijeće i pogače, a to nam pokazuje da ova slava veoma dobro služi bliženju mještana.

„Svi mi imamo naše običaje i obvezu paljenja svijeće pa jedni druge obilazimo po cijele dane jer običaj moramo poštivati. Nisu sačuvani svi običaji, ali ove koje držimo čuvamo i prenosimo na mlađe. Posjetom drugih obitelji i običaju paljenja svijeća, jedne druge podržavamo i ugošćujemo koliko možemo. Svako tko dođe je dobro došao, a dobro se dobrim vraća pa svi se trudimo posjetiti što veći broj obitelji.“ – pojašnjava domaćica.  

Bilo nam je drago sudjelovati na takvoj slavi i nadamo se da će uspjeti sačuvati ovaj običaj od zaborava jer ovakvi događaji povezuju ljude, a bez obzira što se radi o religijski vezanom prazniku, obilježja i tradicionalni govori koji su izgovoreni na bajaškom jeziku prikazuju njegovanje kulture i običaja koje nerijetko gubimo pa nam je drago da se ovako barem djelomično održava.  

 Orhan Memedi

Od kulturnog umjetničkog društva do svestrane organizacije koja čini čuda u Dardi

Romski resursni centar je udruga koja svakako služi kao primjer kako prevladati prepreke te kako kroz sluh prema svojoj zajednici kreirati svoje aktivnosti. Kroz dva desetljeća su od kulturnog umjetničkog društva prerasli u nezaobilaznu udrugu koja čini promjene u Dardi i Baranji.

Iako je udruga osnovana kao Romsko kulturno umjetničko društvo „Darda“, kroz svoj dugogodišnji rad su svoje aktivnosti proširili na djecu, mlade i žene te tako se preimenovali u Romski resursni centar koji broji mnoge članove u Osječko-baranjskoj županiji, ali i šire.

Kao svoj početni cilj zbog kojeg su se osnovali navode kulturno umjetničke aktivnosti, ali i okupljanje mladih Roma i Romkinja na sigurno mjesto kako bi kvalitetno provodili svoje slobodno vrijeme te kako bi ih se udaljilo od štetnih utjecaja koje ih je okruživalo.

Programi i projekti koji su se godinama provodili u Udruzi bili su kulturno umjetničkog karaktera i fokus je bio na kulturnom stvaralaštvu Roma,  a 2010. godine počinju prilagođavati svoje aktivnosti i one više nisu usmjerene isključivo na kulturno umjetničkom stvaralaštvu i smanjivanju diskriminacije već i prema važnosti osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja.

Klub žena “Darđanke”

Imaju veoma jedinstven pristup kreiranju aktivnosti za svoje članove, a jedno područje se osobito ističe. Naime, od 2008. godine formirana je sekcija pod nazivom Klub žena Darđanke kojoj je primarni cilj članice poticati da se aktiviraju, osnaže, kao i poticanje podizanja samosvijesti i samopouzdanja za preuzimanjem odgovornosti za sebe, kako u zajednici, tako i unutar vlastite obitelji.

Sekciju Kluba žena Darđanke čine članice mlađe i srednje životne dobi, različitih narodnosti i vjeroispovijesti, što čini širok spektar znanja u raznim segmentima života kao što su naprimjer prenošenje znanja i vještina vezanih za tradiciju i običaje (narodne nošnje, frizura, pjesma, ples, hrana i slično.), ali i umrežavanje i međugeneracijsku podršku koja svakako potrebna.

Slika na kojoj se prikazuje odijevanje, osoba, zid, žena

Opis je automatski generiranIma tu ozbiljnih tema i aktivnosti, ali i neformalnih okupljanja kao što je aktivnost „Na šalici razgovora“ koju organiziraju jednom tjedno.  Članovi ističu da se ova aktivnosti ističe kao omiljena aktivnost Darđanka.

„Članice vole doći, bilo da bi samo porazgovarale ili da budu aktivne kroz neke druge aktivnosti kao što su: edukativne radionice koje najčešće provodimo u suradnji s stručnjacima različitih profila, a s ciljem poticanja neformalnog obrazovanja, psihosocijalne podrške i dakako osnaživanju žena.“ – ističu na svojoj stranici.

Ističu da svoje članice Darđanke smatraju njegovateljicama tradicije njihove zajednice, a kroz kreativne radionice ih animiraju da svoje znanje, vještine i mudrosti prenesu mlađim generacijama. Aktivnost svakako imaju obostranu dobit; mladi uče o vlastitoj kulture te se samim time i očuva kultura, a stariji članovi kroz razgovor dobivaju osjećaj pripadnosti u društvu. Vjerujemo da je ovo veoma hvalevrijedna aktivnost koja uključuje starije osobe u društvo te im pružaju osjećaj dodatne vrijednosti.

Uz navedene aktivnosti imaju i vrt s povrćem koji im služi za pripremu tradicionalnih jela na gastronomskim radionicama te jednom mjesečno članice kroz gastronomske radionice pripremaju tradicionalne kulinarske delicije i tako čuvaju od zaborava jela koja su se tradicionalno pripremali.

Sekcija mladih i folklorno društvo

Ples i folklor koji već dva desetljeća provodi Romski resursni centar pokazuje iznimnu kvalitetu koreografije i plesa koje čine mladi članovi. Trenutno okuplja 30-ak članova koji kroz folklorne probe, seminare folklora i nastupe njeguju i čuvaju tradiciju i običaje Roma s područja Baranje, a i šire. Možemo reći da Romski resursni centar ima najkvalitetnije romsko plesno društvo s bogatom koreografijom i nošnjom u Hrvatskoj. Njihov nastupi oduševljavaju publiku koja velikim pljeskom pokazuje da njihov nastup prikazuje jedinstven, raznovrstan i profesionalan pristup.

Kroz jedinstvene nastupe pružaju publici upoznavanje romskom kulturom, a ujedno pružaju  mladima da upoznaju razne ljude, različitih nacionalnosti, kao i drugih običaja, tradicije koja je bogata u romskoj zajednici.

Vjerujemo da Romski resursni centar može biti uzor kako jedna udruga može činiti promjene u društvu te smanjiti predrasude prema Romima. Kroz dva desetljeća su mnogi mladi prošli kroz njihove aktivnosti i projekte te njihova briga za starije i Romkinje je svakako unaprijedila položaj Roma u Dardi.

Orhan Memedi

9-MEĐUNARODNA KONFERENCIJA ROMKINJA

Od 2007. godine konferencije Romkinja pružaju priliku Romkinjama i Putnicama da se na međunarodnoj sceni pozabave pitanjima koja utječu na njihove vlastite živote i živote njihovih obitelji. Također su osigurale prostor u kojem su se Romkinje i Putnice međusobno informirale o problemima koji ih se tiču i razmjenjivale iskustva.

Devetu međunarodnu konferenciju Romkinja zajednički su organizirali Vijeće Europe i Vlada Sjeverne Makedonije pod sloganom „Zajedno gradimo jednakost“ koja se održala od 30. studenog do 1. prosinca 2023. u Skopju. Na događaju bilo je riječ  oko razvoja nacrta preporuke Odbora ministara država članicama o jednakosti za žene i djevojčice Romkinje i Putnica, pod nadzorom Upravnog odbora za borbu protiv diskriminacije, raznolikosti i uključivanja (CDADI) i Odbora stručnjaka za Romska i pitanja putnika (ADI-ROM).

“Konferencije za Romkinje i Romkinje putnice – pružile su priliku Romkinjama i Putnicama i da riješe probleme koje utječu na njihov život i njihove obitelji”.

Na konferenciji bili su prisutni potpredsjednica Vlade Sjeverne Makedonije, Ministrica rada i socijalne politike Sjeverne Makedonije Bojana Maričića , Veleposlanik Finske pri Vijeću Europe, g Sini koji im se online obratio, Veleposlanik u Skopju, šef misije OESS-a u Skopju (obratio se video porukom), Stalni predstavnik Razvojnog programa Ujedinjenih naroda za Republiku Sjevernu Makedoniju, Član grčke delegacije u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, i drugi uvaženi gosti.

9. međunarodna konferencija Romkinja i žena Putnica poslužit će kao forum za razmjenu između civilnog društva Romkinja i žena Putnica i usmjeriti lobiranje žena drugih manjina za izgradnju saveza s ciljem postizanja koordinirane, sveobuhvatne podrške i sustava praćenja u provedbi ključnih standarde Vijeća Europe i drugih međunarodnih organizacija te nacionalnih vlasti koji promiču ravnopravnost spolova za sve žene, uzimajući u obzir intersekcionalnost i višestruku diskriminaciju s kojom se suočavaju Romkinje i Putnice.

Prenosimo govor zamjenika glavnog tajnika Vijeća Europe Bjorn Berge

Čast nam je otvoriti 9. Međunarodnu konferenciju žena Romkinje i Putnica. Prije svega, dopustite mi da zahvalim Vladi Sjeverne Makedonije na dugogodišnjoj predanosti pravima Romkinja i organizaciji ovog važnog događaja.

Ova konferencija nastavlja put koji smo započeli prije osam godina – 2015. godine. Također zahvaljujem finskim vlastima na njihovoj snažnoj i stalnoj podršci aktivnostima Roma i Putnika općenito, a posebno za organizaciju Međunarodnih konferencija žena Roma i Putnika. Od 2007. ove konferencije pružaju jedinstvenu platformu za Romkinje i Putnice za raspravu i razmjenu znanja i iskustava o izazovima koji ih pogađaju – od neposjedovanja osobnih dokumenata i apatridije do rodno uvjetovanog nasilja, diskriminacije i seksizma. Ali što je najvažnije, promišljati uzroke aktualnih problema i predlagati moguća rješenja, te davati preporuke donositeljima odluka i razvijati bilateralnu ili multilateralnu suradnju.

Promicanje ravnopravnosti spolova jedan je od glavnih prioriteta Vijeća Europe. Za to su žene i djevojke ključni akteri razvoja i promjene. Postizanje rodne ravnopravnosti i osnaživanje žena i djevojčica od ključne je važnosti za izgradnju pravednih, uključivih, prosperitetnih i miroljubivih društava. Ravnopravnost spolova također je jedan od ključnih zahtjeva za funkcionalnu demokraciju. Također vjerujem da mi kao muškarci imamo ključnu ulogu, kao što je istaknuto u našoj Strategiji za ravnopravnost spolova. Integracija pitanja rodne ravnopravnosti Roma i Putnika uključena je u tu Strategiju za ravnopravnost spolova.

Želimo promicati osnaživanje Romkinja i Putnica u svim sferama, baviti se reproduktivnim pravima, nasiljem u obitelji i ranim brakovima, kao i trgovinom ljudima unutar zajednica Roma i Putnika. Svih naših 46 europskih čelnika složilo se u svibnju u Reykjavíku da su ravnopravnost spolova i potpuno, ravnopravno i učinkovito sudjelovanje žena u javnim i privatnim procesima donošenja odluka ključni za vladavinu prava, demokraciju i održivi razvoj. Istodobno su usvojili Reykjavíška načela za demokraciju, koja naglašavaju puno, ravnopravno i smisleno sudjelovanje u političkom i javnom životu za sve, posebno za žene i djevojke, koje bi trebale živjeti živote bez govora mržnje i zločina iz mržnje, kao i diskriminacija po bilo kojoj osnovi.

Današnja konferencija doprinosi ovim ciljevima i pomiče nas dalje na putu prema jednakosti za sve žene, bez diskriminacije. Naravno, prevladavanje izazova s ​​kojima se Romkinje i Putnice suočavaju u gotovo svim sferama svojih života treba se pozabaviti iz različitih kutova. Daljnji koraci naprijed zahtijevat će provedbu naših standarda rodne ravnopravnosti, usredotočujući se posebno na višestruku diskriminaciju s kojom se suočavaju Romkinje i Putnice. Vjerujem da ćemo također trebati razviti nove standarde i zato sada izrađujemo novu Preporuku Odbora ministara o jednakosti Romkinja i žena i djevojaka koje putuju. Siguran sam da će razgovori koje ćete imati ovdje u Skoplju sljedećih dana dati vrlo važan doprinos i pomoći nam da pripremimo teren za buduću suradnju, kao i konkretne projekte.

Znam da nije lak zadatak odgovoriti na višestruke izazove s kojima se Romkinje i djevojčice  te Putnice svakodnevno susreću, ali vjerujem da zajedno sa svima vama – možemo odgovoriti na te izazove, jer ćemo uspjeti samo ako blisko surađujemo s civilnim društvo.

Inspirativno je znati da ovom događaju prisustvuje toliko mnogo vas koji ste se borili za jednakost i nediskriminaciju i pridonijeli praćenju napretka uključivanja Roma i Putnica u naše države članice. Da, dobro surađujemo, ali možemo puno više.

Dragi prijatelji, Izgradnju jednakosti i održive promjene moraju podjednako poticati žene i muškarce. Također sam zahvalan svim stručnjacima i sudionicima, fizički prisutnim ili online, koji su odvojili svoje vrijeme i stručnost kako bi danas bili ovdje. Mogu vam samo poželjeti vrlo dobru i uspješnu konferenciju.

Na otvaranju 9. međunarodne konferencije Romkinja i Putnica „Zajedno gradimo jednakost“, u Skoplju, Sjeverna Makedonija, zamjenik glavnog tajnika Bjorn Berge naglasio je da su Romkinje i Romkinje  putnice pružile priliku da se pozabave pitanjima koja utječu na njihove vlastite i živote njihovih obitelji. „Znam da nije lak zadatak odgovoriti na višestruke izazove s kojima se žene i djevojke Romkinje i Putnice svakodnevno suočavaju, ali vjerujem da zajedno sa svima vama – možemo odgovoriti na te izazove, jer ćemo uspjeti samo ako blisko surađujemo zajedno s civilnim društvom”, rekao je.

Na konferenciji je istaknuta potreba sa savezima u ostvarivanju rodne ravnopravnosti i provedbi međunarodnih normi. Snažna poruka koja je poslata sa ovoga skupa bila je: ‘Jednakost se može graditi samo zajedno. ‘

Nedostatak Romkinja na položajima vlasti veliki je problem s dalekosežnim posljedicama.

Unatoč povećanoj zastupljenosti, u ulogama donošenja odluka i dalje dominiraju muškarci, održavajući mogućnosti za rodnu igru i jačajući stereotipe. Ta neravnoteža koči razvoj feminističkih politika i zanemaruje jedinstvene izazove s kojima se suočavaju romske žene i djevojčice. Njihova odsutnost u utjecajnim ulogama doprinosi ciklusu sustavnog zanemarivanja, ograničavajući učinkovitost politika koje se bave međusektorskom diskriminacijom i nasiljem.

Od 2007. godine konferencije Romkinja su ključna platforma za Romkinje i Putnice za rješavanje globalnih problema koji utječu na njihove živote i obitelji. Ova okupljanja su potaknula okruženje za međusobno upoznavanje i razmjenu iskustava Romkinja i Putnica.

9. međunarodna konferencija Romkinja i Putnica imala je za cilj olakšati dijalog između predstavnica civilnog društva Romkinja i Putnica i njihovih kolega iz različitih manjinskih skupina. Fokus je bio na izgradnji saveza za uspostavu koordinirane podrške i sustava praćenja za provedbu ključnih standarda koje je postavilo Vijeće Europe, druge međunarodne organizacije i nacionalna tijela koja se zalažu za ravnopravnost spolova. Ovaj pristup uzima u obzir intersekcionalnost i višestruke oblike diskriminacije s kojima se suočavaju Romkinje i Putnice.

Događaj se vrtio oko izrade nacrta preporuke Odbora ministara državama članicama o jednakosti za žene i djevojke Romkinje i Putnice. Ova inicijativa je pod nadzorom Upravnog odbora za borbu protiv diskriminacije, raznolikosti i uključivanja (CDADI) i Odbora stručnjaka za pitanja Roma i putnika (ADI-ROM).

Događaj je također naglasio važnost odvajanja od „ropskog mentaliteta“ ukorijenjenog stoljećima ugnjetavanja i odbacivanja ideje da ‘nismo dovoljno dobri’.

Sudionici iz različitih zemalja dali su uvid u trenutnu situaciju i izazove s kojima se Romkinje suočavaju, raspravljajući o tome kako one mogu aktivno doprinijeti unapređenju rodne ravnopravnosti.

Na radionici „Izgradnja saveza između ženskih mreža – Osiguravanje primjene zakonskih i političkih standarda za Romkinje i djevojčice”.

Terezia Rostas podijelila je srž projekta RTransform, detaljno opisujući njegove rezultate i utjecaj koji je imao u Engleskoj tijekom dva projekta: godine trajanja. Osobni razgovori tijekom konferencije otkrili su primjetno odstupanje u mišljenjima i perspektivama između mlađih i starijih generacija.

Kimet Ahmet; Dva dana međusobnog druženja sa starim aktivisticama koje su dugo godina dali svoj doprinos za poboljšanje položaja Romkinja u društvu i upoznavanja novih prijatelja i kolega na ovome mjestu bilo je prilike da se govori o postojećim problemima i potrebama Romkinja. Imale smo priliku dati nove sugestije i preporuke državama, vladama da uvedu mehanizme za poboljšanje položaja žena u svoje programe i da izdvajaju proračune za njihovu realizaciju, a ne samo da kreiraju akcijske planove i strategije koje će se ostvariti ako sredstva se nalaze od donatora.

Naglašena je ova prirodna generacijska razlika, prepoznajući da različite dobne skupine različito percipiraju trenutna iskustva i probleme, što dovodi do prisutnosti dobnih prepreka u određenim organizacijama. Izazov pomirenja ovih generacijskih perspektiva bio je posebno očit u raspravama o dobnim granicama, pri čemu su starije generacije izražavale zabrinutost zbog svoje isključenosti na temelju dobi.

Zaključci sa konferencije;

  • ​ Konferencija je okupila romske aktivistice iz cijele Europe, svaka s različitim iskustvima i širokim spektrom aktivnosti.
  • Usredotočen je na ključne strateške prioritete za razdoblje 2018. – 2024., uključujući ravnopravnost spolova, prevenciju rodno uvjetovanog nasilja, političko sudjelovanje i izazove s kojima se suočavaju djevojčice i dražiteljice azila.
  • Nacionalni i međunarodni akteri podijelili su perspektive, predstavljajući pozitivne primjere Romkinja i različite izazove s kojima se suočavaju.
  • Naglašavajući rodno osjetljiv pristup, konferencija je naglasila važnost postizanja strateških ciljeva i provedbe međunarodnih normi za promicanje ravnopravnosti spolova.
  • Rasprave su istaknule ključnu ulogu ravnopravnosti spolova u održavanju vladavine prava, demokracije i održivosti.
  • Prepoznata je potreba za razvojem novih standarda.
  • Sveobuhvatna poruka konferencije bila je da se „Ravnopravnost može graditi samo zajedno“, s naglaskom na nužnost izgradnje saveza unutar Romske ženske mreže.
  • Događaj je također naglasio važnost odvajanja od ‘ropskog mentaliteta’ ukorijenjenog stoljećima ugnjetavanja i odbacivanja ideje da ‘nismo dovoljno dobri’.
  • Sudionici iz različitih zemalja dali su uvid u trenutnu situaciju i izazove s kojima se Romkinje suočavaju, raspravljajući o tome kako mogu aktivno doprinijeti unapređenju rodne ravnopravnosti.
  • Na radionici „Izgradnja saveza između ženskih mreža – Osiguravanje primjene zakonskih i političkih standarda za Romkinje i djevojčice” Terezia Rostas podijelila je srž projekta RTransform, detaljno opisujući njegove rezultate i utjecaj koji je imao u Engleskoj tijekom dva projekta. -godina trajanja.
  • Osobni razgovori tijekom konferencije primijetilo se i otkrilo  različito generacijsko mišljenje u perspektivama između mlađih i starijih generacija. Naglašena je ova prirodna generacijska razlika, prepoznajući da različite dobne skupine različito percipiraju trenutna iskustva i probleme, što dovodi do prisutnosti dobnih prepreka u određenim organizacijama. Izazov  ovih generacijskih perspektiva bio je posebno očit u raspravama o dobnim granicama, pri čemu su starije generacije izražavale zabrinutost zbog svoje isključenosti na temelju dobi.

Ramiza Memedi

Pričajmo o nama – novi projekt koji će doprinjeti razvoju romskih medija

Novo razdoblje dovodi nove projekte te ove godine imamo zanimljiv partnerski projekt koji provodi Romni APS iz Italije, zajedno s Udrugom Žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“ te Klubom za zapošljavanje Roma u Srbiji.

Iako je projekt započeo u rujnu 2023. godine, početkom  godine su započele online radionice za korisnike te smo pohađali iste  koje su namijenjeni Romima kako bi se ojačala medijska pismenost i njihove kapacitete u tome području. Trenutno na projektu sudjeluje 15 sudionika, iz svake zemlje po pet sudionika, a radi se o participativnim radionicama u kojima aktivno sudjeluju svi korisnici projekta, zajedno s facilitatorima.

Kao što smo napomenuli, partner iz Hrvatske je Udruga Žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“ koja već preko dva desetljeća djeluje na području Hrvatske. Projekt im se dojmio zbog tematike i područja u kojem djeluju skoro dva desetljeća te tiskaju kontinuirano romski časopis „Budućnost-Anglunipe“.

Mislim da je ovo hvalevrijedan projekt koji će ojačati kapacitete sudionika u tome području te samim time stvarati nove sudionike koji će sudjelovati u kritičkom osvrtu svakodnevnih aktivnosti koji se događaju za Rome. Trenutno imamo dvoje korisnika iz Slavonskog Broda te tri iz Grada Zagreba, a cilj nam je ojačati njihove kapacitete kojima će u budućnosti kreirati medijski sadržaj za naše građane. To uvijek mogu kroz  naš časopis „Budućnost“ ili web portal www.romni.net, a uvijek mogu očekivati podršku u kreiranju novih medija jer pluralni medijski sadržaj dovodi do veće transparentnosti i raznolikosti. – istaknula je Ramiza Memedi, predsjednica udruge.

Trenutno su provedene dvije radionice, a predavače čine iskusni novinari Roman Press Associationa, talijanske organizacije koja je sastavljena od novinara i novinarskog osoblja koji godinama rade s manjinama i ženama te obuhvaćaju pitanja vezana uz inkluziju, posebno osjetljiva na tu temu.

Projektne aktivnosti imaju za cilj niz vještina koje bi korisnici trebali steknuti kroz radionice, a među njima su; osnove novinarskog pisanja, kako govoriti o sebi i predstavljati se, a da ne upadnete u pozitivne stereotipe, digitalne vještine na društvenim mrežama i kako ih koristiti s tim ciljem, foto i video vještine te mnogobrojne druge vještine.

Nadamo se uspješnoj provedbi aktivnosti o kojima ćemo još pisati jer su organizatori najavili još mnogobrojne druge aktivnosti koje uključuju gostovanje poznatih romskih novinara u Hrvatskoj te gostovanje partnerskih organizacija u svrhu provedbe aktivnosti.

Projekt je financiran kroz Erasmus+ program te vjerujemo da će u budućnosti biti više ovakih projekata za romsku zajednicu u Hrvatskoj.

Sanela Nikolić

Decembar Međunarodni Dan

Međunarodni dan ljudskih prava

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se širom svijeta 10. prosinca, u spomen na datum kada je godine 1948. pod okriljem Ujedinjenih naroda usvojena Opća deklaracija o ljudskim pravima.

Ove godine, kada se obilježava 75. obljetnica od donošenja tog temeljnog teksta u povijesti ljudskih prava koji je svojim sveukupnim karakterom i sadržajem poslužio kao prekretnica i nadahnuće za daljnji razvoj suvremenog sustava promicanja i zaštite ljudskih prava na globalnoj razini, dobro je podsjetiti se na neke od njegovih glavnih poruka: riječ je o univerzalnom ljudsko – pravnom standardu za sve ljude i sve narode, „rođene slobodne i jednake u dostojanstvu i pravima“, bez obzira na „nacionalnost, mjesto stanovanja, spol, nacionalnu ili etničku pripadnost porijekla, boju kože, vjeru, jezik ili bilo koji drugi status“.

Glavne poruke Deklaracije u današnjem ambijentu obilježenom kršenjima ljudskih prava u oružanim sukobima širom svijeta, dodatno dobivaju na značenju i aktualnosti. Uz to, u brojnim regijama su česti slučajevi nasilja i represije prema ženama i djevojčicama kao i ugrožavanja prava na mirno okupljanje te na slobodu medija i izražavanja, a smrtna kazna se i dalje se izvršava u određenom broju zemalja. Dodatni izazov u promicanju ljudskih prava predstavlja razvoj digitalnih tehnologija, čime se napori za njihovu zaštitu sve više sele u online prostor.

U ovakvom globalnom okruženju, nužno je da se temeljna načela na kojima počiva Opća deklaracija o ljudskim pravima i dalje razvijaju i unapređuju, a jedan od putokaza u tom smjeru je i predstojeći visoki događaj posvećen upravo jubileju 75. obljetnice Deklaracije koji se pod okriljem Ujedinjenih naroda održava u prosincu u Ženevi. Na ovom glavnom ljudsko – pravnom događanju ove godine, aktivno sudjeluje i Republika Hrvatska, a koja će, kao i ostale članice Ujedinjenih naroda predočiti svoje rezultate i dati pledgeve kojima se predstavljaju budući napori i aktivnosti Hrvatske za primicanje i zaštitu ljudskih prava u zemlji i svijetu.

U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka

Žene iz romske populacije spadaju u jednu od najranjivijih i višestruko marginaliziranih društvenih grupa u Republici Hrvatskoj, regiji i opće u svijetu. Dosadašnja društvena istraživanja sagledavaju položaj romske populacije najviše iz perspektive ekonomske, socijalne i obrazovne isključenosti.

U što kraćem roku izgraditi sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka

U što kraćem roku potrebno je osigurati sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, poručuje u razgovoru za Dnevno izvršna koordinatorica Centra za romske inicijative Fana Delija.

Naša sugovornica ukazuje da je problem dječjih ugovorenih brakova veoma specifičan, te da nije riječ o klasičnom problemu trgovine ljudima. Navodi da su ove godine prijavljena četiri slučaja, koja ukazuju na sumnju ugovorenog dječjeg braka.

Gđa Delija podsjeća da je početkom travnja potpisan Memorandum o suradnji između centara za socijalni rad i Centra za romske inicijative, te ističe da su u prethodna tri mjeseca organizirane tri akreditivne edukacije, koje su imale za cilj prepoznavanje dječjih ugovorenih brakova, te ukazivanje na važnost pravovremene reakcije u suzbijanju tog problema.

“Imali smo veliki odziv predstavnika centara za socijalni rad”, ističe Delija.

“Svi smo usmjereni ka jednom cilju”

Komentirajući potpisivanje Memoranduma o saradnji, Delija kaže da je sistem “shvatio koliko je bitno razmotriti te slučajeve”.

“Svi smo usmjereni ka jednom cilju. Nadamo se da će se naša suradnja unaprijediti”, navodi Delija.

Smatra da Ministarstvo rada i socijalnog staranja treba da prepozna problem dječjeg ugovorenog braka kao specifičan, te država mora dati maksimalnu podršku u izgradnji prvog nacionalnog skloništa za žrtve dječjeg ugovorenog braka.

Podsjeća da u Centru za romske inicijative intenzivno govore o problemu dječjih ugovorenih brakova još od 2011.

“Međutim, kroz cjelokupni proces, mi smo uvidjeli i ukazali na to da dječji ugovoreni brak nije klasičan problem trgovine ljudima, već jedan oblik. Samim tim, nemamo još uvijek adekvatne programe, ni način rada u procesu reintegracije same žrtve. Ne možemo žrtvu u kontinuitetu smještati u različita skloništa, koja nemaju program za žrtve dječjeg ugovorenog braka, niti imaju licencu za takvu vrstu rada.

Mi smo za sada jedina organizacija koja ima licencirani servis, odnosno nacionalnu SOS liniju za žrtve dječjeg ugovorenog braka i jedina organizacija koja ima licencu za psihološko savjetovanje za žrtve dječjeg ugovorenog braka. Ono što fali našoj organizaciji je sklonište kako bi mogli na adekvatan način da radimo i proces reintegracije i praćenje žrtve”, ističe Delija, dodajući da su u toj organizaciji često u riziku i od same zajednice.

“Mi kao organizacija i naše aktivistkinje, koje su najčešće u zajednici Roma i Egipćana, u kontinuitetu pratimo slučajeve i identificiramo ih. Svakodnevno smo u riziku od same zajednice, da nas i fizički napadnu”, navodi Delija.

Proces izviđaja traje veoma dugo

Ukazuje i da proces izviđaja, odnosno procesuiranje samih slučajeva, traje veoma dugo.

“Nama se gube žrtve, jer se rasporede kroz različita skloništa i mi ne možemo adekvatno, ni pravovremeno da pratimo šta se dešava sa njima, na koji način se vraćaju kod bioloških roditelja. Najčešće imamo rezultat da su već postale majke, preko noći se udale ili su im ugovorili negdje drugo brak”, kaže Delija.

I pored, kako kaže, podrške Ministarstva, apeluje na državu da stvori uvjete da se suzbiju takve pojave.

“Moramo imati sklonište za žrtve dječjeg ugovorenog braka, ne za žrtve trgovine ljudima, jer su to dva različita pojma. Na drugoj strani, neophodno je u kontinuitetu raditi i sa samom zajednicom, ali se ne smiju zaboraviti ni relevantne institucije u smislu senzibilnosti prema toj problematici. Mora se hitno i pravovremeno reagirati. Svakako, ukoliko želimo da pošaljemo povratnu informaciju zajednici, ne smijemo da dozvolimo da procesuirani slučajevi traju više od godinu u procesu izviđaja, jer mi na taj način gubimo motivaciju i značaj zašto je bitno prijaviti počinioca…

Ako te slučajeve blagovremeno, bez odgađanja procesuiramo i vratimo pozitivnu informaciju zajednici da se počinilac kaznio, mi ćemo time smanjiti ugovorene brakove. Na drugoj strani, ako šaljemo informaciju da je počinilac osuđen ispod minimuma za krivično djelo trgovina ljudima zbog sklapanja nedozvoljenog braka – kakvu poruku šaljemo zajednici – da iako ugovore brak i ako uzmu nekoliko hiljada eura, da će taj počinilac dobiti dvije godine zatvora”, navodi Delija.

Važna pravovremena reakcija

Prema njenim riječima, zajednica još uvijek smatra da čini najbolje svom djetetu ako mu ugovori brak.

“Broj identificiranih slučajeva zavisi od naših aktivnosti na terenu…U posljednje vrijeme pojavljuju se problemi da navodno dijete samovoljno pristupa vanbračnoj zajednici, kako bi se izbjegle zakonske norme. Uvijek prijavljujemo da dijete pokušava da zasnuje vanbračnu zajednicu, ali u skladu sa zakonom ne može to uraditi prije navršenih 16 godina. Potom tražimo da se dijete vrati. Poenta je na koji način se nadgleda samo dijete. Nadamo se da ćemo potpisivanjem Memoranduma, obuka imati u vidu i taj dio – kada se dijete vrati u biološku porodicu da nadzor centara za socijalni rad bude adekvatan i pravovremen. Kada je riječ o dječjem ugovorenom braku, mora pravovremeno da se reagira i u kontinuitetu da se nadgleda”, kaže Delija.

“Vjerujem da zajednica svakog dana sve više zna koje su posljedice dječjeg ugovorenog braka”

Naša sugovornica naglašava da Centar za romske inicijative, kao i druge organizacije, ukazuju na značaj obrazovanja i drugih vrijednosti.

Ipak, kaže da u romskoj zajednici još uvijek postoji veliki utjecaj – da je jedina vrijednost zasnivanje ranog braka. Vjeruje, međutim, da dolazi do osvješćivanja.

“Vjerujem u to da zajednica svakog dana sve više zna koje su posljedice dječjeg ugovorenog braka, da veliki broj mladih zna za posljedice, s obzirom na to da naša organizacija ima i vršnjačke edukatore, koji ukazuju na posljedice, ali i kroz primjere dobre prakse zašto nije dobro zasnivati vanbračnu zajednicu u tom ranom periodu. Da ne govorimo o stvarima gdje je dječji ugovoreni brak jedan oblik trgovine ljudima”, kaže Delija.

Prema njenim riječima, najčešće se ugovaraju brakovi djevojčicama od 14 do 16 ili 17 godina.

“Postoje i slučajevi djevojčica koje su bile mlađe, ali su rijetki”, navodi Delija.

Ističe da ekonomski položaj zajednice nije ključan za ugovoreni brak. “Ugovoreni brak se dešava i kod bogatih ljudi, što govori o tome da to nije problem siromaštva”, zaključuje Delija u razgovoru za Dnevno.

Autor: Amra Nikočević

SIGURNOST ŽENA JE ODGOVORNOST DRŽAVE

Ženske organizacije i inicijative organizirale su 21.kolovoza 2023. javnu akciju „Sigurnost žena je odgovornost države“ u više od 20 gradova u Hrvatskoj.

U ovoj akciji sudjelovalo je više od 40 različitih organizacija i inicijativa.

Akciji su se pridružile žene sa svojim samostalnim akcijama i izlascima na ulice s porukom #stani kako bi iskazale solidarnost sa žrtvama femicida i ukazale na problem nasilja nad ženama na koji država nema adekvatan odgovor.

 Problem nasilja nad ženama je univerzalan problem. Razlog eskalacije broja ubojstava žena je u nedostatku strateškog pristupa ovoj temi i nepostojanja učinkovitih Nasilje nad ženama nije elementarna nepogoda. Ono je najpredvidiviji zločin upravo zbog dugotrajnosti nasilja od strane bliskog počinitelja i zakazivanja sustava zaštite koje prethodi ubojstvu. i sustavnih mjera prevencije nasilja.

01.listopada ove godine (2023) će biti 5. godina od stupanja na snagu Istambulske konvencije a država nije ništa poduzela kako bi se osigurala njena dosljedna primjena. Zakon o zaštiti od obiteljskog nasilja osim što ne obuhvaća sve oblike rodno uvjetovanog nasilja, nanio je ženama strašnu štetu tretirajući nasilje nad ženama kao prekršaj, izjednačavajući ga s vožnjom bez karte u tramvaju. (Halter)

Prvi puta žene izašle na ulicu sa zahtjevima vezano za zakonsku regulaciju femicida još u 12. mjesecu. Od tada kontinuirano zagovaramo promjene u zakonodavstvu i praksi koja se tiče femicida.

Na prosvjedu ispred Ministarstva pravosuđa okupilo se 50-ak žena, a držeći plakat s natpisom “Sigurnost žena je odgovornost države”, na nekoliko minuta blokirale su dio prometnice u Vukovarskoj ulici. Zaustavljeni automobili odazvali su se pozivu udruga s njihovih plakata da “potrube da ih ministar čuje”.

U akciji “Sigurnost žena je odgovornost države”, ženske organizacije predale su zahtjeve za bolju zaštitu žena od nasilja Ministarstvu pravosuđa, ispred kojeg su u neplaniranom razgovoru državnu tajnicu Vedranu Šimundžu-Nikolić upozorile na manjkavosti zakona. Očekujemo hitno očitovanje ministra na naše zahtjeve:

1. da Vlada hitno osnuje radnu skupinu koja će raditi na donošenju zakonskih rješenja za reguliranje femicida;

2. definiranje femicida kao zasebnog kaznenog djela u Kaznenom zakonu;

3. donošenje zakona koji će regulirati sve oblike nasilja nad ženama i staviti sankcioniranje nasilja nad ženama isključivo u kaznenu sferu;

4. donošenje Nacionalne strategije koja uključuje sve oblike nasilja nad ženama, u skladu s Istambulskom Konvencijom i s predviđenim sredstvima za provedbu u državnom proračunu.

Zahtjeve udruga zaprimila je državna tajnica Ministarstva pravosuđa i uprave Šimundža-Nikolić. Istaknula je kako je ministarstvo kontinuirano mijenja i sustavno osnažuje odredbe zakona da bi se žrtva primjerenije zaštitila, i da bi se na vrijeme prepoznali rizici od nasilja nad ženama.“Mi i sada sagledavamo i mijenjamo odredbe zakona i provedbenih propisa, sve sa ciljem da se zaštiti žrtva nasilja, odnosno strože sankcioniraju počinitelji”, rekla je Šimundža-Nikolić istaknuvši da će zakonske promjene biti u javnom savjetovanju za mjesec dana.

Akcije su održane u Belom Manastiru, Pakracu, Malom Lošinju, Trogiru, Glini, Korčuli, Vukovaru, Virovitici, Križevcima, Korenici, Šibeniku, Karlovcu, Bjelovaru, Zadru, Dubrovniku, Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Splitu, Zagrebu te u Brodu na Kupi, Prviću, Brijunima i drugim mjestima gdje su se žene zatekle i stale kako bi izrazile solidarnost sa žrtvama femicida i zahtijevale konkretne mjere od državnih institucija.

Žene još jednom glasno poručuju da je dosta nasilja i da je vrijeme da država preuzme punu odgovornost za njihovu sigurnost!

Akciju su organizirale:

Ženska mreža Hrvatske; Autonomna ženska kuća Zagreb; Centar za ženske studije; Center for Civil Courage; Centar za građanske inicijative Poreč; Centar za žene ROSA; Delfin Zamir; Centar za društveno-humanistička istraživanja Zadar; Centar Idem Ija; Deša – Dubrovnik; Udruga Domine –organizacija za promicanje ženskih prava; Koordinacija ženskih grupa SEKA; Lezbijska grupa Kontra: OAZA Beli Manastir: Projekt građanske demokratske inicijative; SOS Rijeka – centar za nenasilje i ljudska prava; SOS Virovitica; TARA Ličko Petrovo selo; Udruga Brod; Udruga Hera Križevci; Udruga žena Dalj; Udruga žena NIT Korenica; Udruga žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“; Ženska grupa Donji Lapac; Ženska grupa Split; Ženska Pomoć Sada – SOS telefon za žene i djecu žrtve nasilja; Ženska udruga Izvor Tenja; Ženska sekcija SSSH;Udruga žena Vukovar; Solidarna – zaklada za ljudska prava i solidarnost #spasime; U Dobroj Vjeri; Sigurna mjesta; Ženska soba; CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje; Udruga PaRiter; Ženska grupa Karlovac Korak- Odjel za razvoj i projekte; RODA – Roditelji u akciji; Šibenska udruga mladih ŠUM i KU Fotopoetika; Kulturno sportski Kul Pong klub Bjelovar; Ad hoc Ženska inicijativa Zadar; Ad hoc ženska inicijativa Trogir; Feministički kolektiv K’o žena; Udruga Kap Korčula; Ad hoc ženska inicijativa Dubrovnik; Ljudi za ljude Glina

Sastanak Plenkovića i ženskih organizacija

Sanja Kovačević                                 14. rujna 2023.

 

Osim zakonskih izmjena predviđen je i niz pratećih mjera, a predviđa se i veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku. Značajan pomak svakako predstavlja i uvođenje specijalizacija sudaca/kinja za rad na predmetima nasilja u obitelji.

Jučer, 13. rujna održan je sastanak u Nacionalnoj sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu povodom predstavljanja mjera za suzbijanje nasilja nad ženama i zaštitu prava djece s premijerom Andrejem Plenkovićem, predstavnicima nadležnih ministarstava, Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova, predstavnicama Autonomne ženske kuće Zagreb, Centra za žene žrtve rata ROSA, Inicijative #Spasime,

SOS Rijeka, B.a.b.e, Domine iz Splita, Udruge za podršku žrtvama i svjedocima, predstavnicom zaklade Solidarna i predstavnicom Caritasa.

 

Plenković u razgovoru s predstavnicama ženskih organizacija (Foto: Vlada.hr)

Premijer je naglasio da će izmjene i dopune paketa zakona iz područja kaznenog i obiteljskog prava do kraja sljedećeg tjedna biti puštene u javnu proceduru. Izmjene i dopune se odnose na Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Obiteljski zakon i Zakon o sudovima. Uvodi se novo kazneno djelo pod nazivom „teško ubojstvo ženske osobe“ i propisuje se nezastarijevanje kaznenog progona i izvršavanja kazne zatvora, predviđene su veće kazne za silovanje, povećava se kazna za teško kazneno djelo protiv spolne slobode, ukida se zastara kaznenog progona za seksualno zlostavljanje djeteta, a seksualno uznemiravanje i nametljivo ponašanje postaje isključivo kazneno djelo. Također se proširuju okolnosti koje su od utjecaja na visinu izrečene kazne i mogućnost određivanja zaštitnog nadzora po punom izvršenju za kaznena djela protiv braka, obitelji i djece. Uvodi se i pravo na žalbu protiv mjera opreza i prilikom izricanja mjera sud mora uzeti u obzir očitovanje žene o procjeni opasnosti, a u slučaju kršenja mjera opreza sud je dužan u roku od 24 sata donijeti rješenje o zamjeni mjere opreza istražnim zatvorom. Policija može uhititi okrivljenika kada postoji osnovana sumnja da je prekršio mjeru opreza ili kada žrtva prijavi da se krši mjera, a kod izricanja mjere opreza i zabrane približavanja sud će morati i izreći minimalno 50 metara udaljenosti (na što postoji prigovor i zahtijeva se 100 metara).

Također se navode brojne izmjene u Zakonu o sudovima prema kojima će pravosudni sustav morati postupati (primjerice obaveza suda da putem policije obavijesti ženu o ukidanju istražnog zatvora, obavezno ispitivanje bliskih osoba na dokaznom ročištu, uzimanje u obzir rizičnih faktora za eventualno ponavljanje nasilja i očitovanja žene o opasnosti za njenu sigurnost, kao i pravo žalbe na odluku suda, obaveza ispitivanja žrtve seksualnog nasilja i nasilja putem audio video linka i obvezna anonimizacija svih podataka na temelju kojih se može otkriti identitet svih žrtava).

Osim zakonskih izmjena predviđen je i niz pratećih mjera, a predviđa se i veća podrška žrtvama u prekršajnom postupku (usklađuje se sa pravima žrtava u kaznenom postupku). Značajan pomak svakako predstavlja i uvođenje specijalizacija sudaca/kinja za rad na predmetima nasilja u obitelji i u tim postupcima će moći suditi samo oni suci koji će prolaziti kontinuiranu edukaciju/stručnu izobrazbu.

Cijeli niz izmjena Obiteljskog zakona ima za cilj usklađivanje sa Istanbulskom konvencijom, a posebno u domeni brakorazvodnih parnica i odlučivanja o skrbi djeteta. Vezano uz odbacivanje koncepta “otuđenja djeteta”, resorni ministar Marin Piletić je uputio pojašnjenje i zabranu socijalnim zavodima, a sudove informirao o preporukama GREVIO-a i Posebne izvjestiteljice Reem Alsalem o štetnosti navedenog pseudoznanstvenog koncepta na prava i interes žena i djece žrtava nasilja.

Predstavnice ženskih organizacija su pozdravile predložene mjere i istaknule da se radi o zahtjevima koje su upućivale dugi niz godina, a također su izrazile zabrinutost za njihovu provedbu odnosno primjenu u praksi.

Predstavnica Centra za žene žrtve rata ROSA Nikolina Zec je skrenula pozornost na praznine koje postoje vezano za druge forme muškog nasilja prema ženama koje su i nadalje neprepoznate. Navela je kako je suštinska kritika GREVIO-izvještaja RH upravo reduciranje nasilja prema ženama na nasilje u obitelji i kako je neophodna sveobuhvatna strategija koja prepoznaje i obuhvaća sve oblike nasilja prema ženama poput takozvanih prisilnih brakova i ostalih eufemizama poput dječjih brakova, ranih brakova i sl. što u praksi znači trgovanje ženama i djevojčicama u svrhu seksualnog iskorištavanja. “Sutra će na tu temu odlučivati i Europski parlament i nadam se podršci preživjelima i promjeni dosadašnje prakse po tom pitanju koja je i u Hrvatskoj loša. Hrvatska je donošenjem Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u ratu postala primjer dobre prakse ostalim državama, uključujući i one koje preuzimaju taj zakon u situacijama rata što pokazuje da imamo kapaciteta za autonomnu promjenu postojećih politika i na ovom području neovisno o regionalnim mehanizmima i da se nada će do takvih promjena i doći. Područje nasilja prema ženama obuhvaća više resornih ministarstva koji su međusobno nepovezani u radu kada je riječ o temi nasilja prema ženama te sam osobno očekivala i predstavnike drugih ministarstva na današnjem sastanku”, istakla je Zec.

Ana Pecotić

Ana Pecotić: Koncept “otuđenja od roditelja” bit će zabranjen

Sjednicu i značaj ovog iskoraka Vlade komentirala je za H-Alter Ana Pecotić iz inicijative #Spasime: “Ovo je prvi put otkako postoji naša inicijativa da smo vidjele konkretne promjene koje je Vlada predložila i koje su zaista velike, zadiru u više područja i nisu samo zakonodavne prirode i govore nam da postoji stvarna politička volja. Jer kad se govori o nasilju svi ga osuđuju, no kada dođe do toga da se nešto konkretno napravi, stvari počinju zapinjati zato što je sustav toliko duboko kontaminiran i problemi su međusobno povezani. Premijer je na početku naglasio da je Vlada napravila već dosta stvari u suzbijanju nasilja nad ženama, no to su, pokazalo se, sve bile kozmetičke promjene.

Na sjednici je premijer govorio direktno o ‘nasilju nad ženama’, što naglašavam jer se do sada izbjegavala ta konstrukcija i uvijek se govorilo o nasilju u obitelji, što je također jako važno. Tome su naravno doprinijela izvješća više međunarodnih tijela i rad nevladinog sektora, a izvještaj GREVIO-a je pokazao da je situacija u Hrvatskoj poražavajuća, da je implementacija Istanbulske konvencije po mojoj slobodnoj procjeni na dva posto. Svaka od predloženih promjena je značajna, s obzirom da se tiču različitih područja i vidi se da se tu ozbiljno promišljalo. Jedna od značajnih promjena je svakako to da je korištenje pseudoznanstvenoh koncepta ‘otuđenja od roditelja’ doslovno zabranjeno.

Ne treba stati na tome, neće se time sve riješiti. Pojam ‘otuđenja od roditelja’ ima svoje inačice u vidu manipulacije, nesuradljivosti, proglašavanja majki koje prijave nasilje nekompetentnim roditeljima. Stanje je takvo da je sustav u praksi na strani nasilnika, zapravo u velikoj mjeri radi nesvjesno protiv žrtve, tako da je ovo zapravo tek početak. Jedan od bitnih pomaka je i osnivanje alimentacijskog fonda za žene, jer je alimentacija veliki problem i budući da roditelji, najčešće očevi ne plaćaju alimentaciju, stoga je veliki pomak što će država na sebe preuzeti uzdržavanje djece u takvim slučajevima. Jedna od stvari na kojima država jako kiksa je implementacija članka 31 Istanbulske konvencije, s kojim je naš Obiteljski zakon praktički u koliziji, a koji zahtijeva da se obiteljsko nasilje uzima u obzir kod određivanja roditeljske skrbi. Sve predložene mjere su zaista važne i evidentno je da će se sada nešto promijeniti, premda će biti jako puno otpora jer je u sustavu puno partikularnih pa i osobnih interesa. No vladajući imaju mehanizme da se ozbiljno krene s promjenama ako to stvarno žele, a nama se čini da je tako”.