kuca-iz-kozari-puteva

Romi žive deset godina kraće od drugih Europljana

Romi u Europi često si ne mogu priuštiti zdravu prehranu ili grijanje, a njihov očekivani životni vijek deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorila je ovaj tjedan Agencija Europske unije za temeljna prava.

Premda žive u nekim od najbogatijih zemalja na svijetu, četvrtina Roma u zapadnoj Europi ne može si priuštiti zdravu hranu i grijanje, a petina njihove djece odlazi u krevet gladna. Uz to, raširena diskriminacija i prijevremeno napuštanje školovanja umanjuju im izglede za zapošljavanje, posebice ženama i mladima, osuđujući ih na veliko siromaštvo.

Zbog svega toga očekivani životni vijek Roma deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorava se u novom istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), čiji su rezultati objavljeni ovaj tjedan.

„Svako četvrto romsko dijete živi u kućanstvu koje si ne može priuštiti osnovno, kao što su zdrava prehrana ili grijanje, ili kojem je teško platiti stanarinu. Mnogi pate od gladi”, upozorava u priopćenju agencija za sjedištem u Beču.

„A njihov očekivani životni vijek kraći je za deset godina od opće populacije”.

U Švedskoj, primjerice, glad pogađa svako peto romsko kućanstvo, a u većini drugih zemalja obuhvaćenih ispitivanjem ta se stopa kreće između 10 i 15 posto.

S druge strane, samo 6,5 posto sve ostale djece u Europskoj uniji suočeno je s takvom oskudicom.

Šokantni podaci

„Ovo izvješće otkriva šokantne teškoće s kojima je suočeno previše Roma i nomada u današnjoj Europi”, istaknuo je u priopćenju direktor agencije, Michael O’Flaherty, pozivajući vlade da prekinu taj začarani krug siromaštva i socijalne isključenosti.

Istraživanje se temelji na razgovorima s više od 4500 Roma u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu održanima između prosinca 2018. i srpnja 2019.

Romska djeca često se suočavaju s neprijateljstvom. Gotovo trećina roditelja kazala je da su njihova djeca bila verbalno zlostavljana u školi zbog svojeg podrijetla.

Dvije trećine mladih Roma i nomada završilo je samo niže srednjoškolsko obrazovanje.

Druga istraživanja koje je proveo FRA pokazala su da gotovo polovici građana Europske unije (45 posto) ne bi bilo drago da su im Romi ili nomadi susjedi.

FRA je pozvao države članice da omoguće Romima i nomadima da žive svojim stilom života, osiguravajući im dovoljno lokacija na kojima mogu boraviti u pristojnim uvjetima.

Trebale bi im također osigurati socijalnu zaštitu kako bi se poboljšalo njihovo zdravlje, smanjilo siromaštvo i eliminiralo glad, posebice među djecom.

Treba im pomoći i u zapošljavanju, posebice ženama i mladima, te omogućiti da se lakše školuju, osiguravajući im primjerice pomoćnike u nastavi te mogućnost školovanja kod kuće i na daljinu.

Ovo izvješće nadovezuje se na ranije istraživanje provedeno u devet drugih zemalja EU-a, u kojima živi 80 posto romske populacije u Uniji (Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj), a čiji su rezultati objavljeni 2016.

Ono je pokazalo da svaki četvrti Rom živi u kućanstvu u kojem su bili gladni barem jednom u proteklih mjesec dana.

Europska komisija objavit će 6. listopada novu strategiju za jednakost Roma.

GUIDANCE

Addressing Emerging Human Trafficking Trends and Consequences of the COVID-19 Pandemic

ACKNOWLEDGEMENTS

The OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights (ODIHR) and The United Nations Entity for Gender Equality and the Empowerment of Women (UN Women), advised by a group of experts and based on the survey findings presented here, have developed policy recommendations to governments to ensure the implementation of the human rights, gender sensitive, trauma informed and victim-centered approach to combatting trafficking in human beings as outlined in ODIHR’s National Referral Mechanism Handbook through the COVID-19 pandemic. The panel of experts is composed of: • Kevin Hyland, Former first United Kingdom Anti-Slavery Commissioner and Member of Council of Europe GRETA; • Dalia Leinarte, Chair of CEDAW Committee for General Recommendations Trafficking of Women and Girls in the Context of Global Migration; • Congressman Christopher H. Smith, OSCE PA Special Representative on Human Trafficking Issues; • Ambassador Per-Anders Sunesson, Swedish Ambassador at Large for Combating Trafficking in Persons; and • Shandra Woworuntu, Founder & Vice President of Mentari and survivor leader. ODIHR and UN Women would like to extend special thanks to Dr. Maia Rusakova, Associate Professor at Saint-Petersburg State University, Director of Regional Public Organization “Stellit” and expert in the sphere of combating sexual exploitation and trafficking in human beings for drafting and analyzing this summary. This report was prepared under the supervision of Tatiana Kotlyarenko, ODIHR Adviser on Anti-Trafficking Issues, and Alethia Jimenez, UN Women Policy Specialist, Ending Violence Against Women Section. Significant contributions were also made by ODIHR and UN Women staff: Maximilian Scheid, Alvaro Gomez del Valle Ruiz and Michelle Mendes Meireles Silva.

EXECUTIVE SUMMARY

“Human trafficking is always invisible. During a pandemic, it is easier to have cases going on that nobody reports.” Frontline Stakeholder from Portugal The COVID-19 pandemic created new risks and challenges to victims of trafficking (VoTs) and survivors of trafficking, as well as having exacerbated the vulnerabilities of at-risk groups to trafficking. To analyze emerging trafficking in human beings (THB) trends and dynamics and to develop a response based on empirical data to address the impact of the COVID-19 pandemic, ODIHR and UN Women conducted a global survey of (1) survivors of trafficking and (2) frontline stakeholders. Based on the survey findings and empirical data collected, a set of policy recommendations were developed.

The survey findings indicate that through the COVID-19 pandemic and afterwards, exacerbation of vulnerability of women and girls to THB for the purposes of sexual exploitation will increase. Online recruitment, grooming and exploitation have been widely used by traffickers during the pandemic. There are also indications that trafficking for the purpose of sexual exploitation online, including the demand for Child Sexual Abuse Material (CSAM) has increased.1 The majority of anti-trafficking stakeholders and survivors of trafficking reported decreased accessibility of assistance and services for VoTs and survivors of trafficking.

Frontline organizations experienced significant challenges in their activities during the pandemic due to additional barriers in co-ordination and co-operation with governmental institutions and law enforcement agencies; lack of financial resources; difficulties in reaching vulnerable groups; and suspension or postponement of planned prevention and awareness raising activities. The combination of these factors on the work of frontline anti-trafficking stakeholders negatively impacts prevention, prosecution, and protection efforts to combat trafficking in human beings (CTHB).

Based on the survey findings and research, ODIHR and UN Women have developed policy recommendations to address the trends and consequences of the pandemic on CTHB covering the following areas: 1) strengthen the implementation of international legal frameworks; 2) develop effective implementation of National Referral Mechanism (NRMs) or equivalent systems to address the current THB trends and consequences of the COVID-19 pandemic; 3) develop and/or update of National Strategies and National Action Plans (NAPs) to CTHB to address the THB trends and consequences of the COVID-19 pandemic; 4) strengthen identification of VoTs to address the trends and consequences of the COVID-19 pandemic; 5) make services to VoTs and survivors of trafficking more accessible during and post pandemic; 6) provide access to remedies including justice and information; 7) address specific needs of women and girls; 8) address specific needs of children; 9) support and build capacity for both governmental and non-governmental frontline stakeholders; 10) strengthen efforts at THB prevention related to the pandemic; and 11) implement measures to reduce THB after the pandemic.

beggar-

Romi u Europi žive prosječno deset godina kraće

Romi u Europi žive prosječno deset godina kraće, EU poziva na pomoć

Romi u Europi često si ne mogu priuštiti zdravu prehranu ili grijanje, a njihov očekivani životni vijek deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorila je ovaj tjedan Agencija Europske unije za temeljna prava.

Premda žive u nekim od najbogatijih zemalja na svijetu, četvrtina Roma u zapadnoj Europi ne može si priuštiti zdravu hranu i grijanje, a petina njihove djece odlazi u krevet gladna. Uz to, raširena diskriminacija i prijevremeno napuštanje školovanja umanjuju im izglede za zapošljavanje, posebice ženama i mladima, osuđujući ih na veliko siromaštvo.

Zbog svega toga očekivani životni vijek Roma deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorava se u novom istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), čiji su rezultati objavljeni ovaj tjedan.

„Svako četvrto romsko dijete živi u kućanstvu koje si ne može priuštiti osnovno, kao što su zdrava prehrana ili grijanje, ili kojem je teško platiti stanarinu. Mnogi pate od gladi”, upozorava u priopćenju agencija za sjedištem u Beču.

„A njihov očekivani životni vijek kraći je za deset godina od opće populacije”.

U Švedskoj, primjerice, glad pogađa svako peto romsko kućanstvo, a u većini drugih zemalja obuhvaćenih ispitivanjem ta se stopa kreće između 10 i 15 posto.

S druge strane, samo 6,5 posto sve ostale djece u Europskoj uniji suočeno je s takvom oskudicom.

„Ovo izvješće otkriva šokantne teškoće s kojima je suočeno previše Roma i nomada u današnjoj Europi”, istaknuo je u priopćenju direktor agencije, Michael O’Flaherty, pozivajući vlade da prekinu taj začarani krug siromaštva i socijalne isključenosti.

Istraživanje se temelji na razgovorima s više od 4500 Roma u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu održanima između prosinca 2018. i srpnja 2019.

Romska djeca često se suočavaju s neprijateljstvom. Gotovo trećina roditelja kazala je da su njihova djeca bila verbalno zlostavljana u školi zbog svojeg podrijetla.

Dvije trećine mladih Roma i nomada završilo je samo niže srednjoškolsko obrazovanje.

Druga istraživanja koje je proveo FRA pokazala su da gotovo polovici građana Europske unije (45 posto) ne bi bilo drago da su im Romi ili nomadi susjedi.

FRA je pozvao države članice da omoguće Romima i nomadima da žive svojim stilom života, osiguravajući im dovoljno lokacija na kojima mogu boraviti u pristojnim uvjetima.

Trebale bi im također osigurati socijalnu zaštitu kako bi se poboljšalo njihovo zdravlje, smanjilo siromaštvo i eliminiralo glad, posebice među djecom.

Treba im pomoći i u zapošljavanju, posebice ženama i mladima, te omogućiti da se lakše školuju, osiguravajući im primjerice pomoćnike u nastavi te mogućnost školovanja kod kuće i na daljinu.

Ovo izvješće nadovezuje se na ranije istraživanje provedeno u devet drugih zemalja EU-a, u kojima živi 80 posto romske populacije u Uniji (Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj), a čiji su rezultati objavljeni 2016.

Ono je pokazalo da svaki četvrti Rom živi u kućanstvu u kojem su bili gladni barem jednom u proteklih mjesec dana.

Europska komisija objavit će 6. listopada novu strategiju za jednakost Roma.

Najbolje je kad se predrasude pobijede na djelu

Najbolje je kad se predrasude pobijede na djelu

Ana Kosović, profesorica matematike i mentorka u SSŠ „Ivan Uskoković“ – Najbolje je kad se predrasude pobijede na djelu

Ponedeljak, 24 avgust 2020 12:49

Zadovoljni učenici i zahvalni roditelji, rezultat je na koji treba da bude ponosna Ana Kosović. Ona je profesorica matematike i mentorka u SSŠ „Ivan Uskoković“ u okviru projekta „Povećanje pristupa i učešća romskih učenika u srednjem obrazovanju i prelasku na tržište rada koji finansira Evropska unija, a sprovodi se posredstvom Romskog obrazovnog fonda i NVO Mladi Romi kao nacionalnog partnera.
Prije dvije godine postala je jedno od omiljenih lica svih RE učenika. Uz njen način objašnjavanja, čak ni matematika više nije bauk, a osmijeh dobrodošlice kojim ih dočekuje, garantuje rješavanje svakog problema. Ne samo da im pomaže u savladavanju gradiva, komunikaciji sa profesorima, već ih savjetuje kako da se „nose sa svijetom“ izvan škole. Nerijetko ćete je sresti okruženu učenicima i na ulici, Ani nije teško da pritekne u pomoć kad god zatreba, jer smatra da RE učenicima mentor mora biti i prijatelj. I naša pripravnica Melisa o njoj ima samo riječi hvale. A zašto je tako jedinstvena i voljena, pročitajte u redovima koji slijede.

Koliko dugo se bavite poslom mentora, o kom broju djece je riječ i kog su uzrasta?

KOSOVIĆ: Metor RE populacije sam postala prije dvije godine. U toku mentorstva imala sam ukupno osam učenika. Svi su uzrasta od 14 do 18 godina.
Po čemu se Vaš posao razlikuje od posla nastavnika, profesora?
KOSOVIĆ: Biti podrška učenicima zapravo je posao svakog nastavnika. Razlika u ovom slučaju je samo u tome što je podrška intenzivnija i pažnja osim na učenje mora biti usmjerena na socijalni aspekat.
Opišite nam kako protiče jedan radni dan mentora i Vaš rad sa učenicima
KOSOVIĆ: Obično moji radni dani, osim radionica koje obavljam sa učenicima pojedinačno, počinju samim ulaskom u školu. Učenicima sam raspolaganju kad god oni imaju potrebu za tim, pa se nerijetko to odvija osim u mom kabinetu, na hodnicima ili čak prilikom susreta u gradu. Trudim se da ih navedem na vršnjačku edukaciju i tako se svi uključe u proces učenja, ali i pomaganja jedni drugima.
Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate?
KOSOVIĆ: Najveći izazov je navesti ih na pravi put. U početku tu je samo redovan odlazak na časove, dok kasnije moj zadatak biva da im predstavim kako funkcioniše spoljašnji, svijet van škole i navedem ih na odgovorno ponašanje.
Koje su to predrasude koje postoje od učenika većinske populacije ka RE učenicima?
KOSOVIĆ: Mislim da je najveća predrasuda da oni ne mogu da budu dobri đaci, što se promijenilo kod nas otkad imamo odličnu učenicu Melisu Berišu. Ona je pokazala svojoj generaciji, ali i ostalima da je to samo predrasuda. Najbolje je kad se predrasude pobijede na djelu.
Kako RE učenici reaguju na vijest da će dobiti mentora?
KOSOVIĆ: Veoma su zadovoljni i ne kriju to. Ali i njihovi roditelji su neizmjerno zahvalni na toj pruženoj prilici.
Zašto je mentor važna karika u lancu obrazovanja?
KOSOVIĆ: Podrška koju mentori pružaju učenicima je bitna prije svega za njihovo komfornije obrazovanje i bolju saradnju sa nastavnicima. Kad se na lijep način uvedu u obrazovni sistem, prije svega da budu svjesni da to rade zbog njih samih, podrška u učenju bi se znatno smanjila. I mislim da im je potreban neko iz „sistema“ koga smatraju prijateljem.
Koje su to poteškoće sa kojima se suočavaju RE učenici u procesu obrazovanja i kako mentori pomažu u rješavanju tih problema?
KOSOVIĆ: U početku to bude predstavljanje pravila škole, redovno pohađanje nastave i učenje. Mentori im daju smjernice kako pristupiti kojem predmetu, kako doći do materijala i konstanto ih prati u učenju, ali i vladanju. Nerijetko smo im „naporniji“ nego roditelji i odjeljenske starješine. Ukoliko imaju bilo kakav problem, mi smo tu da ga zajedno sa njima riješimo.
Šta je potrebno uraditi da bi se romska djeca bolje uklopila i podstakla na postizanje boljih rezultata?
KOSOVIĆ: Smatram da je pomoć mentorstva potrebno uvesti u ranijim razredima kako bi imali veće šanse da dođu do visokog obrazovanja jer oni to mogu i zaslužuju. Mislim da uz malo napora sa njima u ranom djetinjstvu mogu da se naprave krupni koraci.
Kada je u pitanju nastava, da li romska djeca imaju jaku jezičku barijeru? Smatrate li da to utiče na uspjeh? Postoje li indicije za razmatranje uvođenja romskog jezika.
KOSOVIĆ: Ne smatram da je jezička barijera puno izražena, nemam saznanja o uvođenju romskog jezika, ali smatram da bi to trebalo učiniti.
Intervju sprovela: Milena Čavić, novinarka, saradnica NVO Mladi Romi
Tekst je nastao u okviru projekta „Povećanje pristupa i učešća romskih učenika u srednjem obrazovanju i prelasku na tržište rada“
Stavovi izrečeni u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima NVO Mladi Romi, Romskog obrazovnog fonda i Evropske unije

 

TAYSON

Nisam mogao ući u restoran jer sam bijeli Rom

Prvak šokirao javnost: “Nisam mogao ući u restoran jer sam bijeli Rom”

 

I dan danas ćete na vratima pubova i restorana moći naići na natpis ‘nije dozvoljen ulaz travellerima’. Još uvijek je prihvatljivo biti rasist prema Romima u Velikoj Britaniji i svijetu, a nitko ništa ne uzima u vezi toga – rekao je Fury.

Svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji WBC verzije Britanac Tyson Fury, čiji je nadimak ‘Kralj Cigana’, izjavio je da je žrtva rasizme zbog svog podrijetla.

Ja sam bio bijeli muškarac, ali i danas 2020. godine žrtva sam rasizma jer sam ‘traveler’, bijeli Rom – rekao je Fury u emisiji “Dobro jutro Britanija” na televizijskoj mreži ITV.
Povod razgovora bili su prosvjedi u SAD-u koji traju već danima nakon što je Afroamerikanac George Floyd umro zbog policijskih brutalnosti prilikom privođenja u Minneapolisu. – I danas ćete na vratima pubova i restorana moći naići na natpis ‘nije dozvoljen ulaz travellerima’. Još uvijek je prihvatljivo biti rasist prema Romima u Velikoj Britaniji i svijetu, a nitko ništa ne uzima u vezi toga – rekao je Fury i dodao. – Nisu samo crnci žrtve rasizma. Također, svatko može biti rasist, bez obzira na boju kože ili podrijetlo.

Otkrio je kako njemu i njegovoj ženi Paris 2016. godine nije dozvoljen ulazak u jedan restoran u Velikoj Britaniji, i to nakon što je postao svjetski prvak u teškoj kategoriji koja vlada Vladimirom Kličkom: – Kazao sam joj kako sam ja svjetski prvak u teškoj kategoriji koji predstavlja ovu zemlju, a ne samo neki Rom. Ona mi je odgovorila da nema veze jer sam ‘putnik’, a njima nije dozvoljen dolazak u restoran.

HINA

TYSON FURY TVRDI DA JE ŽRTVA RASIZMA

Tyson Fury tvrdi da je žrtva rasizma zbog svojeg romskog podrijetla: “Nisu samo crnci žrtve…”

13023946

AFP

Svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji po WBC verziji Britanac Tyson Fury, čiji je nadimak Kralj Roma, izjavio je da je žrtva rasizma zbog svog podrijetla.

“Ja sam bijeli muškarac, ali i danas 2020. godine žrtva sam rasizma jer sam ‘traveller’, bijeli Rom”, kazao je Fury u emisiji “Dobro jutro Britanija” na televizijskoj mreži ITV. Povod razgovoru bili su prosvjedi u SAD-u koji traju već danima nakon što je Afroamerikanac George Floyd umro zbog policijske brutalnosti prilikom privođenja u Minneapolisu.

“I dan danas ćete na vratima pubova i restorana moći naići na natpis ‘nije dozvoljen ulaz travellerima’. Još uvijek je prihvatljivo biti rasist prema Romima u Velikoj Britaniji i svijetu, i nitko ništa ne poduzima u vezi toga”, rekao je Fury i dodao. “Nisu samo crnci žrtve rasizma. Također, svatko može biti rasist, bez obzira na boju kože ili podrijetlo”.

Otkrio je kako njemu i njegovoj ženi Paris 2016. godine nije dozvoljen ulazak u jedan restoran u Veliki Britaniji, i to nakon što je postao svjetski prvak u teškoj kategoriji svladavši Vladimira Klička:

“Kazao sam joj kako sam ja svjetski prvak u teškoj kategoriji koji predstavlja ovu zemlju, a ne samo neki Rom. Ona mi je odgovorila da to nema veze jer sam ‘traveller’, a njima nije dozvoljen ulazak u restoran”

PIŠE HINA

 

86871781_1873207349478652_4330474082693808128_o

OBRANI PRAVO NA IZBOR

4o godina nakon što je donijela odluku da legalizira pobačaj u nekim slučajevima, Kolumbija je na pragu donošenja novog povijesnog zakona.

Do 19. veljače Kolumbijski ustavni sud će odlučiti o legalizaciji pobačaja do 12. tjedna trudnoće. Sadašnji zakon dopušta pobačaj samo u tri slučaja: ukoliko je u opasnosti život majke, u slučaju malformacije ploda i ukoliko je trudnoća posljedica silovanja.

Odluka ovisi od dvije sutkinje koje se još nisu izjasnile kako će glasati. Paula Avila-Guillen, voditeljica Latinoameričke inicijative Centra za jednakost žena, izjavila je za ABC News kako će od devet sudaca četvero (muškaraca) glasati za ovaj zakon, dok su dva muškarca i jedna sutkinja protiv.

Sadašnji zakon o pobačaju u Kolumbiji jedan je od najmanje restriktivnih u Južnoj Americi. Centar za reproduktivna prava klasificira kolumbijski zakon pod kategorijom “legalan pobačaj u slučaju zaštite zdravlja”. U tu kategoriju ulaze i Bolivija, Čile, Kostarika, Ekvador i Peru, dok je u šest južnoameričkih država pobačaj potpuno zabranjen: Dominikanska Republika, Salvador, Haiti, Honduras, Nikaragua i Surinam.

No, pobačaj u Kolumbiji je još uvijek opasan i nedovoljno dostupan. Od oko 400,400 pobačaja u zemlji godišnje, samo je 322 prošlo kroz proceduru i učinjeno u zdravstvenim ustanovama, navodi Institut Guttamacher (istraživačka organizacija o seksualnim i reproduktivnim pravima).
Organizacija Liječnici bez granica navodi da je od 428 žena koje su tražila pobačaj 2017. i 2018., 88% žena prijavilo da su se susrele barem s jednom preprekom u procesu dolaženja do pobačaja.

Zloupotreba novca za Rome

Zloupotreba novca za Rome: Zatraženo izjašnjenje organizacije Hilswerk Austrija

 

Foto: Nedžad Jusić/arhiva

Pravobranilaštvo Tuzle provodi radnje u vezi sa sumnjama koje se odnose na zloupotrebu novca namijenjenog stambenom zbrinjavanju Roma. U skladu s tim, zaprimili su izjašenjenje od Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoline.

Riječ je o službi koja je vršila tehnički pregled izvršenih radova na objektima.

Zaprimljena je i finansijska dokumentacija službe za budžet i finansije. Ova dokumentacija odnosi se na uplate novca za spomenuti projekat.

Pravobranilaštvo nastavlja s prikupljanjem informacija o ovom slučaju, a između ostalog zatraženi su i nalaz i mišljenje sudskog vještaka Dušana Terzića.

Na koncu, zatraženo je i izjašenjenje Humanitarne međunarodne organizacije Hilswerk Austrija International, koja je bila investitor izgradnje stambenog bloka, odnosno šest stambenih jedinica “Roma Action”.

Podsjetimo da je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred reda nacionalnih manjina, Nedžad Jusić, otvorio pitanje zloupotrebe novca koji je bio namijenjen za Rome.

“Tokom godina, pribavio sam materijalne dokaze koji dokazuju zloupotrebu novca i  koruptivne radnje tokom realizacija projekata za stambeno zbrinjavanje Roma“, izjavio je ljetos Jusić.

Kako je tada naveo, organizacija Hilswerk Austrija je realizovala projekat za stambeni blok od šest jedinica kroz projekat „Roma Action“ Tuzla i na tom projektu je oštećen Budžet Grada Tuzle kao i Evropske komisije.

(portal-udar.net)

Presudom je odobreno silovanje i obljuba deteta romske nacionalnosti

Igor Jurić: Presudom je odobreno silovanje i obljuba deteta romske nacionalnosti

 

Igor Jurić (Foto: Medija centar Beograd)

Oslobađajuća presuda Apelacionog suda u Beogradu koja je muškarca koji je imao seksualne odnose sa maloljetnom Romkinjom oslobodio krivične odgovornosti, čini se da je podigla buku jedino na društvenim mrežama. O ovome smo nedavno pisali, a slučaj je bio i povod da o ovoj temi razgovaramo sa Igorom Jurićem, osnivačem Fondacije Tijana Jurić.

Srbiju je uznemirila presuda kada je Apelacioni sud u Beogradu oslobodio muškarca starog 24 godine, koji je imao seksualne odnose sa djevojčicom starom 13 godina.  Kritikovali ste ovu presudu. Zbog čega?

-Samom presudom je prekršen zakon koji jasno kaže da je povređeno pravo deteta.
Sa druge strane u pitanju je diskriminacija jedne romske devojčice i kako god se tumačilo, ovom presudom je odobreno silovanje i obljuba deteta romske nacionalnosti. Takođe, dobili smo presedan da se zbog tradicije i kulture jednog naroda može amnestirati čovek koji napravi dete detetu od 13 godina. Da budem jasan, ovom presudom je legalizovana pedofilija u Srbiji i poslata je izuzetno loša poruka čitavom društvu.

Koliko su mediji shvatili važnost ove presude? Da li je dovoljno javnost upoznata i da li je to učinjeno na pravi način?

Javnost ne bi bila upoznata sa ovom slučajem da nije počela polemika na društvenim mrežama, koja je nažalost u jednom trenutku otišla u pogrešnom pravcu. Kritike ove presude su stavljene u politički kontekst što ni jednog trenutka nije bila namera. Žalosno je to što se danas svaka Kritika, ili pohvala određenih društvenih pojava dovodi u vezu sa politikom čime se zapravo minimizira i marginalizuje.


Foto: tijana.rs

Da li su NVO organizacije nakon ovog slučaja bile dovoljno glasne? Šta država može da uradi?

-Jako je bitno da se uključe sve društvene strukture koje na neki način mogu da utiču da se stvari promene, i svakako je u tom lancu uticajni značaj države i institucija najvažniji.

Da li su ovim romske djevojčice prepuštene same sebi?

Da, apsolutno su prepuštene same sebi i ovaj slučaj je pokazao da nemaju podršku najbližih članova svoje porodice. Zato one moraju dobiti podršku institucija.

U jednom razgovoru rekli ste da je ovo legalizovanje pedofilije. Da li građani Srbije to shvataju?

-Podeljenja su mišljenja oko toga i nažalost upravo zbog suprostavljenih političkih političkih stavova. Mislim da svaki normalan, zreo u ovoj zemlji ovu presudu doživljava kao legalizaciju pedofilije. Interes svakog deteta mora biti važniji od svega ostalog.


Foto: tijana.rs

Fondacija Tijana Jurić nedavno je organizovala konferenciju “Bezbednost i odgovornost”. Ove godine kao glavnu temu odabrali su značaj uvođenja „Amber Alert” mehanizma za brzo pronalaženje nestale djece u slučajevima kada postoje jasne indicije da je život djeteta u opasnosti. Inicijativu uvođenja Amber Alerta podržala je predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, uz riječi da je Vlada Srbije spremna i otvorena za saradnju sa Fondacijom.

(portal-udar.net)

Romi i druge manjine i dalje diskriminirani

Reakcije SAD i EU: Romi i druge manjine i dalje diskriminirani

Navodi se da bh. zvaničnici moraju poduzeti konkretne korake kako bi se riješilo pitanje presude ”Sejdić i Finci” i presuda u drugim relevantnim slučajevima ECHR

 

Na 10. godišnjicu presude Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u slučaju ”Sejdić i Finci” oglasili su se i iz Američke ambasade u BiH. Konstatirali su da se, nažalost, ni nakon deset godina ništa nije promijenilo.

“Građani BiH ne smiju se naviknuti na puko obilježavanje godišnjica bez konstruktivnog djelovanja. U tom smislu, vlasti BiH moraju izmijeniti Ustav i ukloniti diskriminirajuće odredbe kako bi se osigurala jednaka prava za sve građane”, saopćeno je iz Američke ambasade u BiH.

Istaknuto je da neuspjeh u rješavanju problema diskriminatorske prakse ne pogađa samo Rome i Jevreje, niti samo manjine.

“Ovom diskriminacijom pogođene su sve etničke skupine: Srbi koji žive u Federaciji BiH, Bošnjaci i Hrvati koji žive u Republici Srpskoj, stanovnici Distrikta Brčko koji žele glasati u Federaciji ili Republici Srpskoj, svi koji se ne žele izjasniti kao pripadnici bilo koje etničke grupe, stanovnici Mostara, kao i pripadnici svih manjina širom BiH kojima je onemogućeno da u potpunosti sudjeluju na izborima u BiH. To je neprihvatljivo“, saopćeno je.

Navodi se da bh. zvaničnici moraju poduzeti konkretne korake kako bi se riješilo pitanje presude ”Sejdić i Finci” i presuda u drugim relevantnim slučajevima ECHR. Civilno društvo, a posebno predstavnici manjinskih skupina, moraju biti dio tog procesa. Kao što je navedeno u mišljenju EU iz maja ove godine, BiH mora poduzeti istinske reforme kako bi osigurala da svi građani učinkovito ostvaruju svoja politička prava.

Kako se navodi, provedba presude ”Sejdić i Finci” pitanje je ljudskih prava. Osiguravanje jednakih prava za manjine ne umanjuje prava drugih.

“Američka ambasada još jednom ističe da je poštivanje i promicanje prava i temeljnih sloboda pojedinca neophodan preduvjet za stvaranje stabilnog, mirnog i prosperitetnog društva. Američka ambasada spremna je pomoći, ali pokretačka snaga procesa ostvarivanja jednakih prava za sve mora doći iz BiH i od njenih građana”, poručili su iz Ambasade SAD u BiH.

Sattlerova poruka

Ovim povodom oglasio se i šef Misije EU u BiH Johann Sattler.

“Kad ima volje, ljudi mogu postići gotovo sve. Istrčati maraton za manje od dva sata. Hodati po Mjesecu. Uspješno iskorijeniti boginje. Kad ima volje, ljudi mogu osigurati da ustav jedne države pruža zaštitu svima. Ne samo ‘vašima’ ili ‘mojima’, već tako da niko ne bude izostavljen. Predugo ova zemlja ne pokazuje tu volju”, napisao je, između ostalog, Sattler.

Prema njegovim riječima, desetine hiljada građana Bosne i Hercegovine i dalje su diskriminirani zbog svoje etničke pripadnosti ili nepripadnosti ili, pak, prebivališta.

“Nijedna zemlja nije savršena, ali ona koja teži da postane članicom Evropske unije treba uvažavati slobodu svake osobe na lični izbor i stvaranje mogućnosti da se takvi izbori pretoče u realne prilike. Drugim riječima, ako se Jevrej ili Rom, ili bilo koji drugi građanin, želi kandidovati na izborima u bilo kojoj od država članica Evropske unije, onda im to mora biti i omogućeno”, poručio je diplomata.

Komšić reagirao

Reagirao je i predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić.

“Nažalost, nakon deset godina od donošenja presude ”Sejdić-Finci”, Bosna i Hercegovina kroz svoje zakonodavne organe vlasti nije uspjela da implementira ovu presudu i druge vezane presude Evropskog suda za ljudska prava. Ako pri tome uzmemo u obzir da je diskriminacija na etničkoj osnovi izvedenica rasne diskriminacije, kako je to utvrđeno u presudi ”Sejdić-Finci”, onda se svi zajedno trebamo zapitati u kakvoj to zemlji živimo. Ako tome pridodamo da je u presudi ”Zornić” utvrđeno nepostojanje stvarne političke demokracije, odnosno da ne postoji jednakopravnost svih građana Bosne i Hercegovine, onda se, također, moramo zapitati je li sadašnji politički sistem odgovarajući za sve građane ove zemlje”, saopćeno je iz Komšićevog kabineta.

(portal-udar.net)