Natječaj slika

natječaj

E India dela love aso Romano Rodibaso Centri ko anglune duj bersh
-E India Finansirini e duje bershengo proekti aso Rodlibaso Centri ko univerziteti ani Poljska.
-O romano profesori Hristo Kyuchukov si sherutno ko akava centri thaj ov phenela so e rodibasi buti phandlo e romane kultura, istorija, hem e romane chibja o angluno bersh ka ovel fokusirime ki Poljska.
-O dujto bersh akija rodibasi buti ka buvljaceripe ko avera Evropake phuvja. Palo duje bershengo projekti soj finansirimo kotar e Indija o Romano Rodibaso Centri vi ponadori ka cerel pi buti, phenela o Hristo Kyuchukov.
Reporteri:Veljko Karamani
veljko.karamani@sr.se
RAJKO

PROF. DR. RAJKO DJURIĆ

IN MEMORY

Posle duže i teške bolesti 02.11.2020.godine, u 73.godini života, napustio nas je jedan od najvećih aktivista i boraca za ljudska prava, prof.Prof. dr Rajko Djurić. Rođen je 3.listopada 1947. u Malom Orašju, Srbijadr Rajko Đurić.

Na Beogradskom univerzitetu (Filozofski fakultet) diplomirao je filozofiju (1971) i doktorirao sociologiju (1985). Bio je suradnik SANU, koja je izdavač njegove knjige „Zagonetke Roma“. U zbornicima SANU objavljen je veći broj njegovih tekstova o kulturi i holokaustu Roma.

Autor je više knjiga, pjesama, znanstvenih djela i publicističkih radova, koji su objavljeni u bivšoj Jugoslaviji, Srbiji, Austriji,  Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Japanu, Mađarskoj, Makedoniji, Njemačkoj, Poljskoj, Rumuniji, SAD, Sloveniji, Španiji, Švedskoj  i Velikoj Britaniji.

Među njegovim naučnim znanstvenim djelima zauzimaju posebno mjesto „Istorija Roma“,“Istorija romske književnosti“ i „Istorija holokausta Roma“. Napisao je „Gramatiku romskoga jezika“ i studiju „Romski glagoli, njihovo porijeklo i značenje“, koja predstavlja prvi znanstveno-istraživački rad te vrste u svijetu.

Bio je prevodilački stručni  suradnik u filmu „Sakupljači perja“ Aleksandra Saše Petrovića i zajedno sa Gordanom Mihićem i Emirom Kusturicom ko-scenarista filma „Dom za vješanje“, u čijoj je realizaciji sudjelovao i kao prevodilac i stručni suradnik. (Oba filma  su dobitnici  „Zlatne palme“ Filmskog festivalu u Kanu..)

Predavao je na mnogim evropskim univerzitetima.

Dobitnik je više domaćih i inostranih  nagrada i priznanja. Zajedno sa Danilom Kišom i Radomirom Konstantinovićem, dobio je 1981., nagradu „Željezare Sisak“ u Sisku; 1992. američku nagradu  Fond for free Expression; 2003. nagradu Švedskog PEN Centra „Kurt Tucholsky“; 2004. nagradu Instituta Otvoreno društvo u Budimpešti; i 2010. nagradu Instituta za kulturu u Madridu.

Bio je predsjednik Međunarodne organizacije Roma, osnivač je i predsjednik Romskog PEN Centra. Bio je poslanik Narodne skupštine Srbije.

Mnogi lideri Roma imaju samo riječi hvala da su mnogi naučili od profesora, da su uvijek uživali u njegovoj vrhunskoj humanosti, njegovom toplom prijateljstvu, da je bio veliki vođa i da su puno naučili od ovog velikog svjetskog romskog pjesnika.

 

Romski

Pala lungo hem pharo nasvlipen ko 02, 11. 2020 ko 73. đivdimaske berša, mukla amen jek katar naj bare aktivistura hem marutno pala e manushikane hakaja o prof. dr. Rajko Djurić. O prof. dr. Rajko Durić, bijando si ko 3. september 1947, ko Malo Orašje, Srbija.

Ko Univerziteta ko Beograd( Filozofsko univeziteto) diplomirindja e filozofija (1971) a završindja o doktorato  sociologija (1985). Sas sombutikerno ko SANU, savo ikalgja leskere pustika, „Zagonetke Roma“. Ke publikacije SANU ikalga baro nomere leskere tekstura katar e kultura hem holokaust pe Roma.

Autori se but e pustikemgo, pezije, džantrikane hem publikane butja, save sesa publicirime ke nakhli Jugoslavija, Srbija, Austrija, Francuska, Hrvatska, Italija, Japan, Hungarija, Makedonia, Germanija, Poljska, Rumunija, SAD, Slovenia, Spanija, Švedska hem Bari Britania.

Maškar leske džantrikane butja astarel ulavdo than “Istorija Roma“ “Istorija romske književnosti“ hem „Istorija holokausta Roma“. Xramosarda e „Gramatika pala e romani chib“, hem e studija „Romane kernavne, lengoro avutnipe hem džanlipe“ savi mothovel angluno džanlimasko-rodimaski buthi hem tipo ki lumija.

Sa  translatori hem phirno sombutikerno ko filmi „Sakupljači pera“ Aleksandre Saše Petrovića hem jekhetaneste e Gordana Mihićem hem o Emir Kusturica ko-scenaristi pala o filmi „Dom za vešanje“ savo la than ke realizacija sar translatori hem phirno sombutukerno. ( Solduj filmora ljine „Zlatne palme“ ko filmosko festivali ano Kanu…)

Ke but Europake univerzitetura ikerda dersi.

Dobinga/andlelno pobute pursake/nagrade hem angigar/priznanje katar o them hem maškarthemutne. Jekhetanes o Danilo Kiš hem o Radomir konstatinović. ljinda  1981 e pursaka/nagrada“ Željezara Sisak „ ko Sisak; 1992 amerikaki  angigar Fond for free Expression; 2003 angigar katar o Švedskako PEN Centra „Kurt Tucholsky“; 2004 angigar katar o Instituto puterdo amalipe, ko Budinpešta; hem 2010 angigar katar o Institut pala e kultura ko Madrid.Sine šerutno ke Romani maškathemutni organizacija, fundirinkeras Romano PEN centro hem sine šerutno.  Sa deputeto ke Narodna skupština ke Srbija.

But Romane liderura silen sade šukar lafija, so but sikljovde kotar o profesoti , so sakane but  guglinkeren ke lesko baro humanizmo, ke leskoro tato amalipe, so sine baro lidero hem but sikljile katar kava baro ljumijako romano poeto.

E.M

trajko

TRAJKO PETROVSKI

IN MEMOR

Nažalost romska zajednica je u kratkom vremenu izgubila veoma kvalitetne i vrijedne lidere koji su dali veliki doprinos u očuvanju jezika, kulture, običaje idr. Ujedno su i bili borci za  ljudska prava koji težili pomoći romsko zajednici u svim područjima posebno na području obrazovanja koji su za sobom ostavili niz dobrih i kvalitetnih  znanstveno naučnih i istraživačkih djela. Naučna djela poslužiti će posebno generaciji koja će nastaviti se baviti za položaj i boljitak, kao i očuvanje kulture i običaje cjelokupnu romske zajednici ma gdje oni bili.     

Prof. dr.Trajko Petrovski povjesničar i etnolog te prvi je doktor znanosti romske pripadnosti u Europi.  na institutu za folklor u Skoplju. Doktorirao je 1997. na Odsjeku za etnologiju Sveučilišta u Zagrebu, Hravatska.

Trajko Petrovski rođen je 18. svibnja 1952. Svojom znanstveno-istraživačkom aktivnošću ostavio je dubok dojam u romskoj antropologiji, folkloru, povijesti i jeziku Roma kao znanstvenik na Institutu za folklor “Marko Cepenkov” u Skoplju.

U povijesti ostaje kao prvi doktor znanosti romskog podrijetla, a njegova djela kao važni povijesni rukopisi. Kad je romski jezik u Makedoniji bio u početnom razvoju, Petrovski je napisao prvi romski makedonski i makedonski romski rječnik 1998. Autor je Romske gramatike u izdanju Udruge Romano Ilo. Također, zasad, romski učenici u osnovnom obrazovanju uče iz njegovog rukopisa. Autor je udžbenika iz predmeta Jezik i kultura Roma za treći, četvrti i peti razred.

Iz  znanstvenoistraživačke djelatnosti važni su kalendarski običaji Roma i etničke značajke romskog stanovništva u Makedoniji. 2017. objavio je Povijest Roma u Makedoniji i na Balkanu. Trajko Petrovski bio je dio Međunarodne unije Roma – IRU gdje je dao svoj veliki doprinos kroz Odbor za jezik i kulturu, a imao je i svoja izlaganja tijekom znanstvenih simpozija u organizaciji IRU-a na polju kulture, jezika i detalja o holokaustu Roma. Svojim znanstvenim istraživanjima i analizama ostavio je dubok trag kao i dokumente za daljnja istraživanja u tim područjima.

  1. kolovoza 2020. godine, nakon kratke i teške bolesti u 68. godini, preminuo je prof. Dr. Trajko Petrovski.

Prijevod džantrikano

Prof.dr. Trajko Petrovskisine sine historicha, etnologo, hem angluno doktori pala e nauka ke Evropa. Doktoringja ko 1997 bersh ki katedra pe etnologia ko Univerziteto, Zagreb, Croatia.

O Trajko Petrovski si biamo sine ko 18 maj 1952 bersh. Pire sikavne rodaripa mukhlja hor impresia ki romani antropologia, folkloristika, historia hem chib e Romengiri sar avgo ekspert ko Instituto basho Folkloro “Marko Cepenkov” ko Skopje.

Ki historia ka achol sar angluno doktori basho nauka tari romani populacia em oleskere kerde aktia sar importantno historikane xramimata. Kana ki Makedonia i romani chib sine ko startno pozicia o Petrovski hramosargja angluno alavari romano-makedonikano em makedonikano-romano ko 1998 bersh. Autori si em e Romane gramatikake so si ikaldi tari asociacia Romano Ilo.

Akana akanaske romane chave ke fundavutni edukacia sikljovena katar  oleskere hramosaribaskere ppustika.   Autori si e pistijengo prekal e Chib em kultura e Romenge basho trito, shtarto em pandzto klasi.

Taro sikavne rodaripaskere bucha importantno si kalendarsko adetia ke Roma em o etnikane karakteristike  taro Roma ki Makedonia.

Ko 2017 bersh ikalgja epustik Historia e Romengiri ki Makedonia hem Balkan. O Trajko Petrovski sine em kotor tari Internacionalno Romani Unia – IRU, kote dengja piro baro aktiviteto prekal i Komisia bashi chib hem i kultura, hem sinele piri Prezentacia ko vakti taro ikeriba Naucno simpoziumi organizirime taro IRU  ki tema tari kultura, chib em taro Romano Holokausto. Pire sikavne  aktivitetora em analize mukhlja hor impresie hem dokumentoa basho majdur rodipa em analize.

Ko 6 avgusti 2020. bersh palo tikno em pharo nasvalipa ko 68 bersh taro djivdipa mulo o Prof.Dr. Trajko Petrovski.

Ramiza Memedi

amdi bajram

Amdi Bajram

Amdi Bajram rođen je30. kolovoza 1956 godine u Skopju. Završio je srednju trgovačku školu. Jedno vrijeme zaposlio se i bio generalni direktor tekstilne tvornice „Shutex“. Saborski zastupnik prvi je put postao 1994. godine, te  zastupnik je bio do posljednjih parlamentarnih izbora. Nedavno prije nekoliko mjeseci se povukao iz politike nakon što mu je amputirana noga.

Bio je aktivan u Skupštini u odboru za odnose među zajednicama, Odboru za promet, komunikacije i ekologiju, član odbora za ustavna pitanja, član odbora za zdravstvo, bio je član Parlamentarne skupine Skupštine Republike Makedonije za suradnju s Parlamentom Kraljevine Belgije i u drugim odborima  Skupštine Makedonije.

Proveo je desetljeće u savezništvu s VMRO-DPMNE, pa čak izdržao da mu nasilnici koji su povezani s njegovim protivnikom iz SDSM-a Kurtom Dudusom na izborima 2017. godine teško pretukli sina Elvisa, ali je nakon toga ubrzo prešao na jačanje većine SDSM-a u Saboru. Amdi Bajram je ujedno bio i najstariji član s političkim iskustvom, dugogodišnji član makedonskog  parlamenta i predsjednik stranke Saveza Roma.

Amdi Bajram, je bio jedan od ljudi koji su dugo opstali na političkoj sceni u neovisnoj Makedoniji, te je preminuo u 64. godini nakon srčanih komplikacija 24.10 2020.

romski

O Hamdi Bajram si bijando  ko 30. augusti 1956 berš ko Skopje. Agorisarda i maškarutni bikinimaski škola. Jek vakti kerda buti hem sas generalno direktori ki tekstilno fabrika „Shuteks“. Ko 1994 berš angluno drom sine deputanto ko parlamenti ke Makedonija, hem deputato sine đi ke palune parlamentarno alosarimata.  Angle nekobor masek/chona cidindjape kotar i politika, pala so kerdja amputacija po piro.

Sine aktivno hem ko kidipen ke Komisija pe relacija maškar e amalipen, Komisija pala e relacija, komunikacija hem ekologija, sine dženo ke komisija pala sastipe, sine dženo ko Parlementarno kidipe ke Makedonijako kidipen/Skupština pala e  barabarutni buti e Belgijakere parlamentosa hem ke avera Komisije ane Makedonijake kidipen/Skupština.

Kerdja dešberšipe ke koalicia jekhetane VMRO-DPMNE, hem chidlja/izdržisarda e banda savi sine phanli mamuj lese alutne/protivniko kotar e SDSM-Kurto Duduso pe alosarimata 2017 berš, phare marde lese chaves e Elvise, ama sigato pala odovsa nkhlo te zuraljovel e buteder SDSM ko Parlemento.

O Amdi Bajram ano jekh  sa hem majpurano manush so sale politikano chidavnipe/iskustvo, biteberšengo manush ko makedonijako Parlamento i šerutno ke partija „Romani unija“.

Amdi Bajram sa manush so but bersa sa ke politikani scena ke Makedonija, hem mulo ko 64 berš, pala e ileske komplikcaje ko 24.10. 2020.

Ramiza Memedi

 

 

kuca-iz-kozari-puteva

Romi žive deset godina kraće od drugih Europljana

Romi u Europi često si ne mogu priuštiti zdravu prehranu ili grijanje, a njihov očekivani životni vijek deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorila je ovaj tjedan Agencija Europske unije za temeljna prava.

Premda žive u nekim od najbogatijih zemalja na svijetu, četvrtina Roma u zapadnoj Europi ne može si priuštiti zdravu hranu i grijanje, a petina njihove djece odlazi u krevet gladna. Uz to, raširena diskriminacija i prijevremeno napuštanje školovanja umanjuju im izglede za zapošljavanje, posebice ženama i mladima, osuđujući ih na veliko siromaštvo.

Zbog svega toga očekivani životni vijek Roma deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorava se u novom istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), čiji su rezultati objavljeni ovaj tjedan.

„Svako četvrto romsko dijete živi u kućanstvu koje si ne može priuštiti osnovno, kao što su zdrava prehrana ili grijanje, ili kojem je teško platiti stanarinu. Mnogi pate od gladi”, upozorava u priopćenju agencija za sjedištem u Beču.

„A njihov očekivani životni vijek kraći je za deset godina od opće populacije”.

U Švedskoj, primjerice, glad pogađa svako peto romsko kućanstvo, a u većini drugih zemalja obuhvaćenih ispitivanjem ta se stopa kreće između 10 i 15 posto.

S druge strane, samo 6,5 posto sve ostale djece u Europskoj uniji suočeno je s takvom oskudicom.

Šokantni podaci

„Ovo izvješće otkriva šokantne teškoće s kojima je suočeno previše Roma i nomada u današnjoj Europi”, istaknuo je u priopćenju direktor agencije, Michael O’Flaherty, pozivajući vlade da prekinu taj začarani krug siromaštva i socijalne isključenosti.

Istraživanje se temelji na razgovorima s više od 4500 Roma u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu održanima između prosinca 2018. i srpnja 2019.

Romska djeca često se suočavaju s neprijateljstvom. Gotovo trećina roditelja kazala je da su njihova djeca bila verbalno zlostavljana u školi zbog svojeg podrijetla.

Dvije trećine mladih Roma i nomada završilo je samo niže srednjoškolsko obrazovanje.

Druga istraživanja koje je proveo FRA pokazala su da gotovo polovici građana Europske unije (45 posto) ne bi bilo drago da su im Romi ili nomadi susjedi.

FRA je pozvao države članice da omoguće Romima i nomadima da žive svojim stilom života, osiguravajući im dovoljno lokacija na kojima mogu boraviti u pristojnim uvjetima.

Trebale bi im također osigurati socijalnu zaštitu kako bi se poboljšalo njihovo zdravlje, smanjilo siromaštvo i eliminiralo glad, posebice među djecom.

Treba im pomoći i u zapošljavanju, posebice ženama i mladima, te omogućiti da se lakše školuju, osiguravajući im primjerice pomoćnike u nastavi te mogućnost školovanja kod kuće i na daljinu.

Ovo izvješće nadovezuje se na ranije istraživanje provedeno u devet drugih zemalja EU-a, u kojima živi 80 posto romske populacije u Uniji (Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj), a čiji su rezultati objavljeni 2016.

Ono je pokazalo da svaki četvrti Rom živi u kućanstvu u kojem su bili gladni barem jednom u proteklih mjesec dana.

Europska komisija objavit će 6. listopada novu strategiju za jednakost Roma.

GUIDANCE

Addressing Emerging Human Trafficking Trends and Consequences of the COVID-19 Pandemic

ACKNOWLEDGEMENTS

The OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights (ODIHR) and The United Nations Entity for Gender Equality and the Empowerment of Women (UN Women), advised by a group of experts and based on the survey findings presented here, have developed policy recommendations to governments to ensure the implementation of the human rights, gender sensitive, trauma informed and victim-centered approach to combatting trafficking in human beings as outlined in ODIHR’s National Referral Mechanism Handbook through the COVID-19 pandemic. The panel of experts is composed of: • Kevin Hyland, Former first United Kingdom Anti-Slavery Commissioner and Member of Council of Europe GRETA; • Dalia Leinarte, Chair of CEDAW Committee for General Recommendations Trafficking of Women and Girls in the Context of Global Migration; • Congressman Christopher H. Smith, OSCE PA Special Representative on Human Trafficking Issues; • Ambassador Per-Anders Sunesson, Swedish Ambassador at Large for Combating Trafficking in Persons; and • Shandra Woworuntu, Founder & Vice President of Mentari and survivor leader. ODIHR and UN Women would like to extend special thanks to Dr. Maia Rusakova, Associate Professor at Saint-Petersburg State University, Director of Regional Public Organization “Stellit” and expert in the sphere of combating sexual exploitation and trafficking in human beings for drafting and analyzing this summary. This report was prepared under the supervision of Tatiana Kotlyarenko, ODIHR Adviser on Anti-Trafficking Issues, and Alethia Jimenez, UN Women Policy Specialist, Ending Violence Against Women Section. Significant contributions were also made by ODIHR and UN Women staff: Maximilian Scheid, Alvaro Gomez del Valle Ruiz and Michelle Mendes Meireles Silva.

EXECUTIVE SUMMARY

“Human trafficking is always invisible. During a pandemic, it is easier to have cases going on that nobody reports.” Frontline Stakeholder from Portugal The COVID-19 pandemic created new risks and challenges to victims of trafficking (VoTs) and survivors of trafficking, as well as having exacerbated the vulnerabilities of at-risk groups to trafficking. To analyze emerging trafficking in human beings (THB) trends and dynamics and to develop a response based on empirical data to address the impact of the COVID-19 pandemic, ODIHR and UN Women conducted a global survey of (1) survivors of trafficking and (2) frontline stakeholders. Based on the survey findings and empirical data collected, a set of policy recommendations were developed.

The survey findings indicate that through the COVID-19 pandemic and afterwards, exacerbation of vulnerability of women and girls to THB for the purposes of sexual exploitation will increase. Online recruitment, grooming and exploitation have been widely used by traffickers during the pandemic. There are also indications that trafficking for the purpose of sexual exploitation online, including the demand for Child Sexual Abuse Material (CSAM) has increased.1 The majority of anti-trafficking stakeholders and survivors of trafficking reported decreased accessibility of assistance and services for VoTs and survivors of trafficking.

Frontline organizations experienced significant challenges in their activities during the pandemic due to additional barriers in co-ordination and co-operation with governmental institutions and law enforcement agencies; lack of financial resources; difficulties in reaching vulnerable groups; and suspension or postponement of planned prevention and awareness raising activities. The combination of these factors on the work of frontline anti-trafficking stakeholders negatively impacts prevention, prosecution, and protection efforts to combat trafficking in human beings (CTHB).

Based on the survey findings and research, ODIHR and UN Women have developed policy recommendations to address the trends and consequences of the pandemic on CTHB covering the following areas: 1) strengthen the implementation of international legal frameworks; 2) develop effective implementation of National Referral Mechanism (NRMs) or equivalent systems to address the current THB trends and consequences of the COVID-19 pandemic; 3) develop and/or update of National Strategies and National Action Plans (NAPs) to CTHB to address the THB trends and consequences of the COVID-19 pandemic; 4) strengthen identification of VoTs to address the trends and consequences of the COVID-19 pandemic; 5) make services to VoTs and survivors of trafficking more accessible during and post pandemic; 6) provide access to remedies including justice and information; 7) address specific needs of women and girls; 8) address specific needs of children; 9) support and build capacity for both governmental and non-governmental frontline stakeholders; 10) strengthen efforts at THB prevention related to the pandemic; and 11) implement measures to reduce THB after the pandemic.

beggar-

Romi u Europi žive prosječno deset godina kraće

Romi u Europi žive prosječno deset godina kraće, EU poziva na pomoć

Romi u Europi često si ne mogu priuštiti zdravu prehranu ili grijanje, a njihov očekivani životni vijek deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorila je ovaj tjedan Agencija Europske unije za temeljna prava.

Premda žive u nekim od najbogatijih zemalja na svijetu, četvrtina Roma u zapadnoj Europi ne može si priuštiti zdravu hranu i grijanje, a petina njihove djece odlazi u krevet gladna. Uz to, raširena diskriminacija i prijevremeno napuštanje školovanja umanjuju im izglede za zapošljavanje, posebice ženama i mladima, osuđujući ih na veliko siromaštvo.

Zbog svega toga očekivani životni vijek Roma deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorava se u novom istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), čiji su rezultati objavljeni ovaj tjedan.

„Svako četvrto romsko dijete živi u kućanstvu koje si ne može priuštiti osnovno, kao što su zdrava prehrana ili grijanje, ili kojem je teško platiti stanarinu. Mnogi pate od gladi”, upozorava u priopćenju agencija za sjedištem u Beču.

„A njihov očekivani životni vijek kraći je za deset godina od opće populacije”.

U Švedskoj, primjerice, glad pogađa svako peto romsko kućanstvo, a u većini drugih zemalja obuhvaćenih ispitivanjem ta se stopa kreće između 10 i 15 posto.

S druge strane, samo 6,5 posto sve ostale djece u Europskoj uniji suočeno je s takvom oskudicom.

„Ovo izvješće otkriva šokantne teškoće s kojima je suočeno previše Roma i nomada u današnjoj Europi”, istaknuo je u priopćenju direktor agencije, Michael O’Flaherty, pozivajući vlade da prekinu taj začarani krug siromaštva i socijalne isključenosti.

Istraživanje se temelji na razgovorima s više od 4500 Roma u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu održanima između prosinca 2018. i srpnja 2019.

Romska djeca često se suočavaju s neprijateljstvom. Gotovo trećina roditelja kazala je da su njihova djeca bila verbalno zlostavljana u školi zbog svojeg podrijetla.

Dvije trećine mladih Roma i nomada završilo je samo niže srednjoškolsko obrazovanje.

Druga istraživanja koje je proveo FRA pokazala su da gotovo polovici građana Europske unije (45 posto) ne bi bilo drago da su im Romi ili nomadi susjedi.

FRA je pozvao države članice da omoguće Romima i nomadima da žive svojim stilom života, osiguravajući im dovoljno lokacija na kojima mogu boraviti u pristojnim uvjetima.

Trebale bi im također osigurati socijalnu zaštitu kako bi se poboljšalo njihovo zdravlje, smanjilo siromaštvo i eliminiralo glad, posebice među djecom.

Treba im pomoći i u zapošljavanju, posebice ženama i mladima, te omogućiti da se lakše školuju, osiguravajući im primjerice pomoćnike u nastavi te mogućnost školovanja kod kuće i na daljinu.

Ovo izvješće nadovezuje se na ranije istraživanje provedeno u devet drugih zemalja EU-a, u kojima živi 80 posto romske populacije u Uniji (Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj), a čiji su rezultati objavljeni 2016.

Ono je pokazalo da svaki četvrti Rom živi u kućanstvu u kojem su bili gladni barem jednom u proteklih mjesec dana.

Europska komisija objavit će 6. listopada novu strategiju za jednakost Roma.

Najbolje je kad se predrasude pobijede na djelu

Najbolje je kad se predrasude pobijede na djelu

Ana Kosović, profesorica matematike i mentorka u SSŠ „Ivan Uskoković“ – Najbolje je kad se predrasude pobijede na djelu

Ponedeljak, 24 avgust 2020 12:49

Zadovoljni učenici i zahvalni roditelji, rezultat je na koji treba da bude ponosna Ana Kosović. Ona je profesorica matematike i mentorka u SSŠ „Ivan Uskoković“ u okviru projekta „Povećanje pristupa i učešća romskih učenika u srednjem obrazovanju i prelasku na tržište rada koji finansira Evropska unija, a sprovodi se posredstvom Romskog obrazovnog fonda i NVO Mladi Romi kao nacionalnog partnera.
Prije dvije godine postala je jedno od omiljenih lica svih RE učenika. Uz njen način objašnjavanja, čak ni matematika više nije bauk, a osmijeh dobrodošlice kojim ih dočekuje, garantuje rješavanje svakog problema. Ne samo da im pomaže u savladavanju gradiva, komunikaciji sa profesorima, već ih savjetuje kako da se „nose sa svijetom“ izvan škole. Nerijetko ćete je sresti okruženu učenicima i na ulici, Ani nije teško da pritekne u pomoć kad god zatreba, jer smatra da RE učenicima mentor mora biti i prijatelj. I naša pripravnica Melisa o njoj ima samo riječi hvale. A zašto je tako jedinstvena i voljena, pročitajte u redovima koji slijede.

Koliko dugo se bavite poslom mentora, o kom broju djece je riječ i kog su uzrasta?

KOSOVIĆ: Metor RE populacije sam postala prije dvije godine. U toku mentorstva imala sam ukupno osam učenika. Svi su uzrasta od 14 do 18 godina.
Po čemu se Vaš posao razlikuje od posla nastavnika, profesora?
KOSOVIĆ: Biti podrška učenicima zapravo je posao svakog nastavnika. Razlika u ovom slučaju je samo u tome što je podrška intenzivnija i pažnja osim na učenje mora biti usmjerena na socijalni aspekat.
Opišite nam kako protiče jedan radni dan mentora i Vaš rad sa učenicima
KOSOVIĆ: Obično moji radni dani, osim radionica koje obavljam sa učenicima pojedinačno, počinju samim ulaskom u školu. Učenicima sam raspolaganju kad god oni imaju potrebu za tim, pa se nerijetko to odvija osim u mom kabinetu, na hodnicima ili čak prilikom susreta u gradu. Trudim se da ih navedem na vršnjačku edukaciju i tako se svi uključe u proces učenja, ali i pomaganja jedni drugima.
Koji su najveći izazovi sa kojima se suočavate?
KOSOVIĆ: Najveći izazov je navesti ih na pravi put. U početku tu je samo redovan odlazak na časove, dok kasnije moj zadatak biva da im predstavim kako funkcioniše spoljašnji, svijet van škole i navedem ih na odgovorno ponašanje.
Koje su to predrasude koje postoje od učenika većinske populacije ka RE učenicima?
KOSOVIĆ: Mislim da je najveća predrasuda da oni ne mogu da budu dobri đaci, što se promijenilo kod nas otkad imamo odličnu učenicu Melisu Berišu. Ona je pokazala svojoj generaciji, ali i ostalima da je to samo predrasuda. Najbolje je kad se predrasude pobijede na djelu.
Kako RE učenici reaguju na vijest da će dobiti mentora?
KOSOVIĆ: Veoma su zadovoljni i ne kriju to. Ali i njihovi roditelji su neizmjerno zahvalni na toj pruženoj prilici.
Zašto je mentor važna karika u lancu obrazovanja?
KOSOVIĆ: Podrška koju mentori pružaju učenicima je bitna prije svega za njihovo komfornije obrazovanje i bolju saradnju sa nastavnicima. Kad se na lijep način uvedu u obrazovni sistem, prije svega da budu svjesni da to rade zbog njih samih, podrška u učenju bi se znatno smanjila. I mislim da im je potreban neko iz „sistema“ koga smatraju prijateljem.
Koje su to poteškoće sa kojima se suočavaju RE učenici u procesu obrazovanja i kako mentori pomažu u rješavanju tih problema?
KOSOVIĆ: U početku to bude predstavljanje pravila škole, redovno pohađanje nastave i učenje. Mentori im daju smjernice kako pristupiti kojem predmetu, kako doći do materijala i konstanto ih prati u učenju, ali i vladanju. Nerijetko smo im „naporniji“ nego roditelji i odjeljenske starješine. Ukoliko imaju bilo kakav problem, mi smo tu da ga zajedno sa njima riješimo.
Šta je potrebno uraditi da bi se romska djeca bolje uklopila i podstakla na postizanje boljih rezultata?
KOSOVIĆ: Smatram da je pomoć mentorstva potrebno uvesti u ranijim razredima kako bi imali veće šanse da dođu do visokog obrazovanja jer oni to mogu i zaslužuju. Mislim da uz malo napora sa njima u ranom djetinjstvu mogu da se naprave krupni koraci.
Kada je u pitanju nastava, da li romska djeca imaju jaku jezičku barijeru? Smatrate li da to utiče na uspjeh? Postoje li indicije za razmatranje uvođenja romskog jezika.
KOSOVIĆ: Ne smatram da je jezička barijera puno izražena, nemam saznanja o uvođenju romskog jezika, ali smatram da bi to trebalo učiniti.
Intervju sprovela: Milena Čavić, novinarka, saradnica NVO Mladi Romi
Tekst je nastao u okviru projekta „Povećanje pristupa i učešća romskih učenika u srednjem obrazovanju i prelasku na tržište rada“
Stavovi izrečeni u ovom tekstu se ni u kom slučaju ne mogu smatrati stavovima NVO Mladi Romi, Romskog obrazovnog fonda i Evropske unije

 

TAYSON

Nisam mogao ući u restoran jer sam bijeli Rom

Prvak šokirao javnost: “Nisam mogao ući u restoran jer sam bijeli Rom”

 

I dan danas ćete na vratima pubova i restorana moći naići na natpis ‘nije dozvoljen ulaz travellerima’. Još uvijek je prihvatljivo biti rasist prema Romima u Velikoj Britaniji i svijetu, a nitko ništa ne uzima u vezi toga – rekao je Fury.

Svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji WBC verzije Britanac Tyson Fury, čiji je nadimak ‘Kralj Cigana’, izjavio je da je žrtva rasizme zbog svog podrijetla.

Ja sam bio bijeli muškarac, ali i danas 2020. godine žrtva sam rasizma jer sam ‘traveler’, bijeli Rom – rekao je Fury u emisiji “Dobro jutro Britanija” na televizijskoj mreži ITV.
Povod razgovora bili su prosvjedi u SAD-u koji traju već danima nakon što je Afroamerikanac George Floyd umro zbog policijskih brutalnosti prilikom privođenja u Minneapolisu. – I danas ćete na vratima pubova i restorana moći naići na natpis ‘nije dozvoljen ulaz travellerima’. Još uvijek je prihvatljivo biti rasist prema Romima u Velikoj Britaniji i svijetu, a nitko ništa ne uzima u vezi toga – rekao je Fury i dodao. – Nisu samo crnci žrtve rasizma. Također, svatko može biti rasist, bez obzira na boju kože ili podrijetlo.

Otkrio je kako njemu i njegovoj ženi Paris 2016. godine nije dozvoljen ulazak u jedan restoran u Velikoj Britaniji, i to nakon što je postao svjetski prvak u teškoj kategoriji koja vlada Vladimirom Kličkom: – Kazao sam joj kako sam ja svjetski prvak u teškoj kategoriji koji predstavlja ovu zemlju, a ne samo neki Rom. Ona mi je odgovorila da nema veze jer sam ‘putnik’, a njima nije dozvoljen dolazak u restoran.

HINA

TYSON FURY TVRDI DA JE ŽRTVA RASIZMA

Tyson Fury tvrdi da je žrtva rasizma zbog svojeg romskog podrijetla: “Nisu samo crnci žrtve…”

13023946

AFP

Svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji po WBC verziji Britanac Tyson Fury, čiji je nadimak Kralj Roma, izjavio je da je žrtva rasizma zbog svog podrijetla.

“Ja sam bijeli muškarac, ali i danas 2020. godine žrtva sam rasizma jer sam ‘traveller’, bijeli Rom”, kazao je Fury u emisiji “Dobro jutro Britanija” na televizijskoj mreži ITV. Povod razgovoru bili su prosvjedi u SAD-u koji traju već danima nakon što je Afroamerikanac George Floyd umro zbog policijske brutalnosti prilikom privođenja u Minneapolisu.

“I dan danas ćete na vratima pubova i restorana moći naići na natpis ‘nije dozvoljen ulaz travellerima’. Još uvijek je prihvatljivo biti rasist prema Romima u Velikoj Britaniji i svijetu, i nitko ništa ne poduzima u vezi toga”, rekao je Fury i dodao. “Nisu samo crnci žrtve rasizma. Također, svatko može biti rasist, bez obzira na boju kože ili podrijetlo”.

Otkrio je kako njemu i njegovoj ženi Paris 2016. godine nije dozvoljen ulazak u jedan restoran u Veliki Britaniji, i to nakon što je postao svjetski prvak u teškoj kategoriji svladavši Vladimira Klička:

“Kazao sam joj kako sam ja svjetski prvak u teškoj kategoriji koji predstavlja ovu zemlju, a ne samo neki Rom. Ona mi je odgovorila da to nema veze jer sam ‘traveller’, a njima nije dozvoljen ulazak u restoran”

PIŠE HINA