INDIRA BAJRAMOVI

 

Iako njeguju običaje, kulturu i jezik, kroz obrazovni sistem ovaj jezik ne mogu izučavati i to žele mijenjati, kaže Indira Bajramović predsjednica Udruženja žena ”Bolja budućnost”, koje je organizovalo kulturno-naučni skup u povodu Međunarodnog dana romskog jezika koji se slavi 5. novembra.

Tuzla je danas svečano obilježila Međunarodni dan romskog jezika. U organizaciji žena Romkinja ”Bolja budućnost” na naučno-kulturnoj manifestaciji okupili su se književnici, univerzitetski profesori, lideri romskih zajednica i članovi romskih organizacija. Oni žele biti dijelom pokreta koji će romski jezik učiniti standardnim na području ne samo Bosne i Hercegovine, nego i drugih zemalja u tranziciji te zajedno s obrazovnim vlastima stvoriti sistem koji će omogućiti izučavanje romskog jezika u školama, ali i na nivou univerziteta.

Naše Ministarstvo obrazovanja TK je formiralo radnu grupu koja će učestvovati u izradi akcionog plana na kantonalnom nivou, tako da mi već sada imamo neke prve aktivnosti i mislim da je ova radna grupa dobro izabrana jer svi mi radimo na terenu i znamo šta su potrebe i škola i učenika, tako da mislim da ćemo uraditi jedan dobar dokument, kaže ona.

Dokument koji prave je baziran na Akcionom planu za inkluziju Roma, a koji je usvojilo državno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice prošle godine. U realizaciji učestvuju kantonalne obrazovne vlasti.

– Učestvuju u radu jedne interesorne grupe predstavnika Ministartva obrazovanja, Pedagoškog zavoda, Univerziteta u Tuzli i predstavnika romskih udruženja a sve zbog uvođenja romskog jezika u škole u okviru Strategije inkluzije Roma na području našeg Kantona, pojašnjava Slavena Vojinović, ministrica za kulturu, sport i mlade TK.

Za razliku od Bosne i Hercegovine, u Srbiji Romska nacionalna zajednica broji 140 hiljada ljudi. Romski jezik izučavaju u školama.

– Romski jezik je standardizovan u Srbiji 2012. godine On se uči na Visokoj školi strukovnih studija u Vršcu. Tamo imamo Katedru za romski jezik, gdje se uči romska književnost, kultura govora i tako dalje, kaže za RTVTK Marija Aleksandrović, profesorica ove Visoke škole koja je učestvovala na manifestaciji u Tuzli.

Jezik čuvaju u brojnim printanim djelima kaže književnik Alija Krasnići, autor više od stotinu knjiga među kojima je i prvi romsko-srpski, odnosno srpsko-romski rječnik koji ima dva izdanja.

– Želimo da upoznamo javnost sa onim što mi stvaramo na romskom jeziku, da stvaramo mostove među ljudima da bi se više upoznali, da bi više znali jedni o drugima, kaže on.

Do uvođenja romskog jezika u škole na području Tuzlanskog kantona, osim administrativnih procedura trebat će obrazovati i jednu generaciju nastavnika koja će moći da predaje ovaj budući izborni predmet.

Profesore. Dr. Bajram Haljiti, predsjednik Instituta za europske studije roma i istraživanja protiv zločina čovječanstva i međunarodnog zakona u Tuzli, BIH, 2 studenog 2018 godine, predao je priznanje Indira Bajramović, predsjednici udruge žena Romkinja u Tuzli za nesebično zagovaranje za Rome, obrazovanje za prava žena i emancipaciju, kao i prilagodbu izazovima civilizacije u 21. stoljeću.civilizacije.

Priznanje ističe kako bi njezin rad trebao poslužiti kao primjer kako bi Romi i Romkinje trebali biti svjesni svog identiteta i korijena i djelovati  u općem nacionalnom interesu, da su žene jednake, obrazovane, ekonomski neovisne i aktivno uključene u društveno-politički život.

Institut za europske studije Roma i istraživanje protiv zločina čovječanstva i međunarodnog zakona daje ovo priznanje na temelju mnogih godina iskustva radeći na afirmaciji ženskih i dječjih prava, radeći sa žrtvama svih oblika nasilja i eksploatacije, za sve žaruke i žrtve.

Romkinjama treba da im se u svakom smislu pruži podrška i pomoć da se izbore za svoja prava, jer su one najugrožena manjina te višestruko diskriminirana.

5 studenog, međunarodni dan romskih jezika; romska ženska udruga “Bolja budućnost” iz Tuzle, organizirala je manifestaciju u kojoj ova udruga obilježava ovaj dan pet godina za redom.

Događaj je bio kulturno i poučno, s namjerom naglašavamja važnost očuvanja tradicije jezika, kulture i povijesti Roma. Događaj je podtžalo Ministarstvo za ljudskih prava i izbjeglica Bosne i hercegovine.

Ramiza Memedi

REAKCIJA ROMA IZ ŠVEDSKE NA INDIJU

Svedicko romengi reakcia phej India

O kurko so nakhlas o Radio Romano sas andi India phej Milleniumosko conferanso ando Newh Delhi. Khaj 17 thema sas representolime. O Svedo nas jekh anda kodola thema.

Anda kodo gelam the pusas so von gindin pa India. Sindjon le rom anda India? Shunen so o Marian Widow anda Romano informaciako zanimaska centro RIKC ando Malmö phenel.

Oficialno jekh nationalno ande pinzaripe khatar i India chi lapse khe le rom si lengo narodo/nepo. Inkhe vi adjes kado zal phe rodimaski/forskning rig. Numa soj kodo so zi akanak sikadas o avri rodipe/forskning. Si le rom Indiake? O Etnologo Dufunja Gregori Kwick phenel kado aba si sikado.

E rom mukle i India 1000 bers palpale thela savi vreme kide prepende diferentni kulturi thaj sitjile diferentni themenge shiba.  Le rom trajin andi intrego luma thaj si le adjes diferentno gindo khatar le rom sindjile. Paluni vreme but zene phenen khe le rom sindjon khatar le zidova. De o DNA sikavel totalno aver phenel o etnologo Dufunja Gregory Kwick.

Pala o DNA le rom naj ziduvura so zi akanak sikavelpe si khe le rom mukle i India 1000 bers palpale. O gindo zal zi khote. So le rom vaj o them India shaj njerisarel phe kodo le rom the aven pinzarde oficialno sar indiake manusa. Shunen so o profesor Marcel Cortiade phenel pa kado.

Adjes khaj le rom si jekh pharipe the zanen the dikhen pozitivno phe la Indiako pinzaripe. Sostar le rom adjes dikhen prepende sar jekh aver narodo. Vi the si len baro respekto karing lengi purani phuv India.

Prijevod

REAKCIJA ROMA IZ ŠVEDSKE NA INDIJU

Pala o DNA le rom naj ziduvura so zi akanak sikavelpe si khe le rom mukle i India 1000 bers palpale. O gindo zal zi khote. So le rom vaj o them India shaj njerisarel phe kodo le rom the aven pinzarde oficialno sar indiake manusa. Shunen so o profesor Marcel Cortiade phenel pa kado.

Adjes khaj le rom si jekh pharipe the zanen the dikhen pozitivno phe la Indiako pinzaripe. Sostar le rom adjes dikhen prepende sar jekh aver narodo. Vi the si len baro respekto karing lengi purani phuv India.

Prošli tjedan bili smo u  indiji da pitamo što oni misle. Čuli smo rome u indiji. Čili smo da Marian Widow u Romskom informatičkom istraživačkom centru u Malmo kazala je. Službeno jedna poznata nacionalnost iz Indije koji greškom Romi su njihov narod. Ali i danas se istražuje ta strana. Ali što je to da do danas vanjsko istraživanje  pokazalo. Da li su Romi iz ndije? Etnolog  Dufunja Gregori Kwick govori da je to pokazalo.

Romi su Idniju napustili ptije 1000 godina., koje je vrijeme pokazalo različitu kulturu i naučili su različite svjetske jezike. Romi žive u cijelom svijetu i danas ima različito mišljenje o porjeklu. U zadnje vrijeme mnogi ljudi govore da su Romi imaju židovsko porjeklo. Dokazano  je DNA pokazuje totalno drugo kazao je etnolog   Dufunja Gregory Kwick.

Po DNA Romi nisu židovi što su do sada pokazivali da su napustili prije 1000 godina Indiju. Smisao je tu. Što su Romi i zemlja  Indije, mogu  li ovi ljudi po  tome da  i sližbeno budu priznati da su iz Indije. Slušajte što profesor Marcel Cortiade za to.Danas je romima teško da znaju i pozitivno vide na indijskom poznavanju. Zašto Romi danas sebe vide kao jedan drugi narod. Iako imaju jedno veliko poštovanje od njihove stare zemlje Indije.