Roditelji s pleterničkog kraja tvrde da im je Romkinja pokušala ukrasti dijete

Babarogama i cigankama majke su desetljećima plašile zločestu djecu i prijetile da će ih one odnijeti ne budu li dobri. Ono što je nekada bio mit, tvrdi jedan otac, u njegovoj se kući gotovo obistinilo kada mu je supruga posvjedočila o pokušaju otmice njihove šestomjesečne bebe.

PLETERNICA – Dramatičan članak objavljen je danas na portalu pozega.eu. ‘Čuvajte svoju djecu i ni na trenutak ih ne ostavljajte same. Ne ostavljajte ni otključanu kuću’, stoji u apelu roditelja iz pleterničkog kraja koji su sinoć doživjeli neugodnu i pomalo zastrašujuću situaciju.

Njima je, naime, u 20.25 minuta u kuću ušla nepoznata ženska osoba, koja, prema svemu sudeći, nije imala poštene namjere, piše pozega.eu.

– Bila je to Romkinja crne duge kose u crnoj vesti, crnoj dugoj suknji i u sjajnim papučama. Sitnije je građe, ima između 20 i 30 godina. Ciljano je ušla u spavaću sobu u kojoj je u tom trenutku supruga uspavljivala našu šestomjesečnu bebu. Kada ih je ugledala na krevetu, tiho je izišla. – prepričava otac bebe za čiju se sigurnost nakon ovog događaja itekako boji.

On je u tom trenutku bio u trgovini. Kaže da iz kuće i dvorišnih zgrada, kao i širom otvorene garaže, ništa nije nestalo pa s razlogom sumnjaju kako je mlada žena u njihovu kuću došla upravo kako bi odnijela njihovo dijete.

– Da je supruga slučajno bila u kuhinji, moje bebe sada ne bi bilo. Ostao bi prazan krevetić. Shvatite ovo ozbiljno! Nije šala. – dramatično poručuje otac koji je o svemu obavijestio policiju i iznio detalje ovog događaja.

Iz opisanog događaja kojeg smo prenijeli s portala pozega.eu, moguće je nedvosmisleno zaključiti kako je NN, bez ikakvih konkretnih dokaza, optužio pripadnicu romske nacionalne manjine za težak zločin i time potaknuo širenje ksenofobije odnosno netrepeljivosti prema cijeloj jednoj društvenoj skupini. Tamošnja bi policija, stoga, slučaj trebala dobro istražiti, bilo da se radi o govoru mržnje i kleveti ili o pokušaju otmice djeteta. Naime, više je mogućih rješenja i optužbi koje bi iz takve istrage mogli proizaći.

Čovjeku koji je slučaj prijavio policiji i Pleternicom proširio vijest, trebali bi postaviti niz pitanja. Primjerice – Kako je znao da se radi o Romkinji?, Zašto je pretpostavio da je došla s namjerom krađe djeteta?,… i slično. Valjalo bi identificirati i tu žensku osobu te pitati što je zapravo radila nepozvana u tuđem domu i s kojom je namjerom u njega ušla. U svakom slučaju, incident bi, zbog njegovih konotacija i posljedica, trebalo do kraja rasvijetliti.

Zamolili smo Milana Mitrovića, predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Grada Slavonskog Broda neka za SBplus komentira ovaj slučaj.

– Moram priznati kako već dugo nisam čuo da se ljude i djecu plaši starom poznatom izrekom „Ako ne budeš dobar, ukrast će te Ciganka”. Na etiketiranje i stigmatizaciju, pripadnici romske nacionalne manjine već su naviknuli pa ne čudi i ovaj slučaj. Odavno je poznato da ih svi prosuđuju prema lošem djelu jedne osobe, češće nego prema dobrim djelima većine. Ako jedan Rom laže, krade, vara, odmah se generalizacija poopćuje i vrijedi za sve Rome. No, kada učini dobro djelo, onda više nije Rom, nego ‘građanin Republike Hrvatske’, što dovoljno govori o podijeljenosti i lošem predznaku koji se obavezno stavlja ispred riječi ‘Rom’. Tijekom poplava, nasip na Jelasu spašavali su, između ostalih, i Romi, no niti jednom mediju ili kameri oni nisu bili zanimljivi, a ljudi čije su kuće neposredno bile ugrožene pa su ih ti Romi branili i sami su ih nazivali ‘Indijancima’. Tako je i u ovom slučaju, bila ta žena Romkinja ili ne, odmah joj je bilo ‘dodano’ sve ono loše što inače ‘ide’ uz pripadnost toj manjini. – za SBplus kazao je Milan Mitrović.

Kada građani, putem privatnih profila koje imaju na društvenim mrežama, javno prenose svoje dojmove, mišljenja i stajališta – to je jedna stvar, ali kada te informacije prenose ozbiljni mediji, moraju (barem) odgovoriti na temeljna pitanja – tko, što, kada, gdje, zašto, kako. Ne odgovaraju li na njih, onda to baš i nije neka vijest odnosno vrlo bi lako mogla biti plod nečije mašte jer iza iznesenih tvrdnji ne stoji nitko pa taj Nitko za njih niti ne može odgovarati. O bezrazložnom strahu ljudi od javnog istupanja kroz medije, već smo ranije govorili, ali novinari bi trebali sami podignuti standard i odbiti objaviti vijest kojoj nedostaju osnovne činjenice – imena, mjesta,… jer bez stvarnih aktera nema ni događaja. Zamislimo samo kada bi netko lopova u Münchenu, bez ikakvog dokaza, prozvao Hrvatom jer je čuo da Hrvati kradu. Bi li nam onda bilo svejedno koliko su provjerene tvrdnje o kojima čitamo?

Izvor: sbplus.hr

Pitanje koju naciju diskriminacija, predrasude i stereotipi prate tisuć ljećima kao romsku. U tekstu se navodi  “U kuću ušla nepoznata ženska osoba, koja, prema svemu sudeći, nije imala poštene namjere”. Po čemu je donio zaključak da nije imala poštene namjere i da je Romkinja?

Bila je to Romkinja crne duge kose u crnoj vesti, crnoj dugoj suknji i u sjajnim papučama. Sitnije je građe, ima između 20 i 30 godina. Ciljano je ušla u spavaću sobu u kojoj je u tom trenutku supruga uspavljivala našu šestomjesečnu bebu. Kada ih je ugledala na krevetu, tiho je izišla. – prepričava otac bebe za čiju se sigurnost nakon ovog događaja itekako boji.

Zar danas ne nose svi dugačke crne suknje, zar nemaju nitko drugi crnu kosu, itd. Ciljano je ušla u spavaću sobu!! Odakle je ta Romkinja znala gdje je njihova spavaća soba? Iz ovoga se da zaključiti da bilo što drugi radi i pokuša snamjerom ili ne, napad je na Romkinje /Rome. To može biti bilo tko, njihova bliska prijateljica ili rodbina. Netko ko zna što se krije u spavaćoj sobi. Može namjera biti bilo što drugo osim uzeti njihovu šestomjesečnu bebu.

Žalosno, odmah osuđivati nekoga a da nisi siguran tko je.

Uskogrudnost medijskog servisa preko leđa manjina

Savjet za nacionalne manjine održao je 27. rujna 2018. godine svoju redovnu raspravu o manjinama u programu Hrvatske radiotelevizije. Kako su članovi Savjeta zaključili, a što i nije novina, manjine još uvijek nisu dovoljno zastupljene i predlažu češće konzultativne sastanke s predstavnicima Ravnateljstva te Programskog vijeća HRT-a.

Isti su upozorili da na HRT-u ima premalo programa za manjine te da se stajališta prema manjinama u multinacionalnoj emisiji Prizma razlikuje od ostatka programa u kojima su dominantno negativna.

Renata Trischler, potpredsjedenica Savjeta za nacionalne manjine s privremenom berlinskom adresom,  radi kao koordinatorica radnih zajednica njemačkih manjina pri FUEN-u  naglašava da položaj manjina u medijima diljem Europe nije sjajan.

“Manjine su sastavni dio života u Njemačkoj i četiri nacionalne manjine koje su priznate kao autohtone u Njemačkoj imaju svoje mjesto u svim segmentima društva, pa tako i u medijima. Najviše su zastupljeni u dokumentarnom i obrazovnom programu, dok u informativnom puno manje.”

Podsjećamo, Minority SafePack inicijativom prikupljeno je preko milijun potpisa potrebnih za poduzimanje konkretnih mjera za osiguranje opstanka svojih jezičnih i nacionalnih manjina kao i pojačanje kulturne i lingvističke raznolikosti u Uniji. Romska zajednica svoj doprinos dala je i u kroz tu inicijativu skupivši preko 600 potpisa podrške.

Kako smo već pisali kada je u pitanju romska zajednica, može se reći kako se hrvatski mediji tom temom bave gotovo isključivo prigodno i incidentno. Prigodno, kada se obilježavaju kakvi bitni datumi, a incidentno kada se dogodi kakva nesreća/zločin/kriminalna radnja u kojoj je sudjelovao Rom ili Romkinja, i kada se i dalje uredno ističe da se radi o pripadniku romske manjine, a ne “običnom” građaninu ili građanki.

“Izvještavanje o manjinama je još uvijek bremenito starim boljkama. Bez obzira o kojim manjinama je riječ, provuče se pokoji stereotip. Ako se izvještava o manjinama u mainstream medijima onda je to nerijetko vezano za određene kampanje ili negativne događaje. To dakako nije dobro kad se pripadnost određenoj manjini u okviru tragičnog događaja vezuje za nacionalno porijeklo. Ako jesu građani Hrvatske onda su građani kao i svi ostali, pa je pripadnost nacionalnoj manjini posve nepotrebno naglašavati. To samo pojačava stereotipe”, izjavila je profesorica Vilović u intervjuu za Phralipen.

Jedan od zaključaka Savjeta je sazivanje posebne sjednice kako bi se dogovorili daljnji koraci te unaprijedio program za manjine i o manjinama. Tako u regiji imamo pozitivne primjere redakcije za manjine, a jedna od njih je emisija na romskom jeziku na Radioteleviziji Kosovo te na lokalnim radijskim postajama.

“Godine 1986. prvi smo u svijetu pripremili i emitirali radijsku emisiju na romskom jeziku. Tijekom rata na Kosovu napravili smo stanku, a s emitiranjem smo nastavili 2003. godine. Emisija je u početku trajala samo 20 minuta i emitirala se jednom tjedno”, izjavio je Daut Qulangjiu, jedan od pokretača emisije na romskom jeziku.

Danas Romi na Kosovu emitiraju dvije emisije tjedno na dva radijska programa te onu svakodnevnu u trajanju od sat vremena. Vijesti na romskom emitiraju se i u Makedoniji i Vojvodini, ali ne svakodnevno. Radio Romano iz Švedske koji je moguće slušati i putem interneta također emitira sadržaje na romskom jeziku. U Hrvatskoj je prošle godine pokrenut Vedri Radio koji informativno izvještava o nacionalnim manjinama.

Svaka medijska manjinska inicijativa ipak ne rješava problem vezan uz izvještavanje unutar javnog medijskog servisa koji je 2017. godine posvetio 0,69 posto programa manjinama. Takva zastupljenost dovodi do smanjenja kvalitete programa kao i povećanja animoziteta prema manjinama o kojima Savjet sustavno godinama kritički progovora.

Unatoč tome na manjinske redakcije unutar javnog servisa još uvijek se čeka.

Rodna ravnopravnost

Korak iz začaranog kruga predrasuda

Romkinje preduzetnice Pava Novakov Čabrilovski i Slađana Vasić

Broj nezaposlenih Romkinja je četiri puta veći od broja nezaposlenih Roma

Biti preduzetnica je teško, a biti preduzetnica Romkinja još je teže, kaže za Danas Pava Novakov Čabrilovski, koja se preduzetništvom bavi poslednjih 10 godina.

Na svom putu ka uspehu borila sam se sa mnogobrojnim predrasudama i nailazila na velike prepreke – počinje priču za naš list ova diplomirana ekonomistkinja. Kaže da ima višestruke uloge u romskoj zajednici, koordinatorka je za romska pitanja u gradskoj upravi Pančevo, predsednica Saveta za integraciju Roma u AP Vojvodini.

– Najznačajnija moja uloga je uloga samohrane majke, na koju sam jednako ponosna kao i na svoj poslovni uspeh – ističe Pava. Preduzeće „Pava plus“, koje je osnovala 2007, bavi se pružanjem usluga održavanja higijene i trenutno zapošljava 11 žena, od kojih su šest Romkinje.

– Verovatno se pitate zašto baš usluge čišćenja, odgovor je jednostavan. Za pokretanje tog biznisa nije mi bio neophodan veliki početni kapital, a volja, želja i kvalitetan rad su bili jedini uslovi za start. Posao čišćenja je fizički posao, koji zahteva dobru organizaciju, odgovornost. To je posao u ekspanziji, koji će biti za neko vreme sastavni deo svakog preduzeća – naglašava naša sagovornica.

Posao je, kako kaže, pokrenula iz nužde – nedostatak posla na tržištu rada, želja za ekonomskim osnaživanjem i osamostaljivanjem, kao i brojni uslovi koje poslodavac postavlja prilikom traženja posla naveli su je da se suoči sa strahom i krene u nepoznato, puno izazova ali, ističe, bolje sutra.

– Žena, Romkinja, samohrana majka sa dvoje maloletne dece. Uhhh, i eto ti gomila prepreka: problemi u smislu pronalaženja tržišta, angažovanja kvalitetne radne snage, naplate za odrađen posao, suočavanje sa ogromnim predrasudama kada je moja nacionalnost u pitanju, pa sve do čuvanja dece – nabraja Pava prepreke.

Da ih prebrodi pomogli su joj, kaže, njen duh i upornost. Pre četiri godine prijavila se na konkurs koji je objavila Misija OEBS u Srbiji, na temu „Razvoj romskog preduzetništva u Srbiji“ i dobila tehničku podršku u vidu mašina i vozilo.

– Tada sam i proširila svoju delatnost i zaposlila šest novih radnica Romkinja, koje i danas rade u mojoj firmi – napominje Pava.

Uspeh je što, kako kaže, preduzeće može da funkcioniše i bez njenog svakodnevnog prisustva, a iza toga stoji dugogodišnji rad i podrška koju dobija od dece i okoline.

– Činjenica je da svojim primerom mogu da inspirišem i druge žene, a poruka koju bih uputila svim ženama je da prevaziđu strah, krenu put izazova, novih saznanja i mogućnosti i da se ne plaše rizika. Moj moto je „ako postoji volja, uvek se nađe način“ – kaže Pava Novakov Čabrilovski.

Iako je na evidenciji nezaposlenih lica Nacionalne službe za zapošljavanje više od 25.000 pripadnika romske nacionalne manjine, procene su da je broj Roma i Romkinja koji nemaju posao znatno veći i da dostiže gotovo 100.000. Prema popisu iz 2011, svega 28 odsto romskog stanovništva spada u grupu ekonomski aktivnih, od čega je 59 odsto njih nezaposleno. Od onih koji imaju posao tek 16 odsto njih ima sopstveni posao. Statistika je još nemilosrdnija kada su u pitanju žene, jer broj nezaposlenih Romkinja je četiri puta veći od broja nezaposlenih Roma.

Prema istraživanju koje je prošle godine uradio Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) i Yurom centar „Romsko preduzetništvo: izazovi i perspektive“ žene preduzetnice su najčešće zastupljene u uslužnim delatnostima (frizerski i kozmetički saloni, čišćenje poslovnog i stambenog prostora), prerađivačkoj industriji (proizvodnja torti i kolača, krojačke radnje) i u poljoprivredi.

Slađana Vasić je firmu Novateks SV, koja se bavi proizvodnjom i prodajom rublja, registrovala oktobra 2014. uz pomoć državne subvencije. – Bila sam na Zavodu, ušla sam u posao sa ariljskim vešom i iskoristila subvenciju za samozapošljavanje. Od nevladine organizacije Help dobila sam pomoć u vidu mašina i opreme za šivenje i tako je počelo – kaže Vasić za Danas.

Trenutno zapošljava jednog radnika u proizvodnji, sama radi u prodavnici u Kraljevu, sarađuje i sa veleprodajama, a uskoro planira da posao proširi tako što će otvoriti prodavnicu u Kragujevcu. Proizvodi i prodaje veš za decu i odrasle i kaže da do sada nije imala većih problema u poslu.

– Nisam imala nekih velikih prepreka, ali možda bi subvencije mogle da budu veće. Na primer, da ja već ranije nisam počela ovim poslom da se bavim, verovatno mi subvencija koju sam dobila ne bi bila dovoljna. Subvencije nisu dovoljne početniku da pokrene biznis, samo mogu da pomognu onima koji su već krenuli – ističe majka dvoje dece.

Njoj bi sada, na primer, značilo da joj država na neki način pomogne prilikom zapošljavanja novog radnika. Slađana Vasić bi imala mesta da nekog zaposli, ali to nije jeftino, tako da ne može tek tako da se odluči na taj korak. Uprkos svemu, ova preduzetnica iz Kraljeva se ne žali i kaže da od ovog posla može lepo da se živi.

Najbrojniji i najugroženiji

Romi su najbrojnija i najugroženija etnička grupa u Republici Srbiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Srbiji živi oko 150.000 Roma, dok se taj broj prema podacima Saveta Evrope procenjuje na 600.000.

Tekst je nastao u okviru projekta koji je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Ovo je samo jedan primjer koji može poticati mlade Romkinje da se samozapošljavaju. Čekajući preporuku institucija nikada se neća zaposliti, ostaće samo jedan broj od dugoprijavljenih na Hrvatskom Zavodu za zapošljavanju.  Romkinje bez obzira na obrazovanje, uz isto obrazovanje sa ne-Romkinjom uvijek prednost će imati ne Romkinje. Zato moja preporuka pokrenite se, pokušajte uz poticaje se samozapošljavati i ne gubite nadu.

Ramiza Memedi

N A T J E Č A J ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA

 

Na temelju članaka 4. i 10. Odluke o Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/18)

gradonačelnik Grada Zagreba raspisuje

N A T J E Č A J

ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA

ZA UČENIKE I STUDENTE PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE UČENICIMA ZA ŠKOLSKU GODINU 2018./2019.

  1. Za školsku godinu 2018./2019. učenicima će se dodijeliti najviše 50 Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (u nastavku teksta: Stipendija).
  1. Pravo sudjelovanja na Natječaju za dodjelu Stipendije imaju učenici koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:

– da su državljani Republike Hrvatske;

– da imaju prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu neprekidno zadnjih pet godina;

– da su pripadnici romske nacionalne manjine prema popisu birača (za punoljetne osobe), popisu birača jednog od roditelja (za maloljetne osobe), rodnom listu ili svjedodžbi škole;

– da nisu, osim iz opravdanog razloga (što se dokazuje vjerodostojnom medicinskom dokumentacijom), ponavljali razred u srednjoj školi;

– da su redoviti učenici srednje škole u Gradu Zagrebu, odnosno Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina u Velikoj Gorici;

– da su završili 8. razred s prosjekom ocjena od najmanje 3,0 ako Stipendiju traže za 1. razred srednje škole;

– da su završili prethodni razred srednje škole s prosjekom ocjena od najmanje 3,0.

  1. Stipendija se dodjeljuje za školsku godinu 2018./2019., računajući od 1. rujna 2018. godine.

Iznos Stipendije utvrđuje se u visini 35% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz 2018. godine.

  1. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu Stipendije za učenike su uspjeh u školovanju te postignuti i priznati izvannastavni i izvanškolski rezultati tijekom srednjeg obrazovanja.
  1. Natječaj traje 15 dana.

Molbe za dodjelu Stipendije dostavljaju se poštom preporučeno u roku 15 dana od objave natječaja na web stranici Grada Zagreba na adresu: Ured za demografiju, Vodnikova 14, 10000 Zagreb, s naznakom “za Natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine” ili se predaju na istoj adresi u sobi broj 202, II. kat, odnosno u pisarnici u prizemlju.

Molbe se mogu dostaviti na obrascu koji se nalazi u prilogu ovoga natječaja, a može se dobiti i u Uredu za demografiju, Vodnikova 14, Zagreb, II. kat soba broj 202.

Uz molbu za dodjelu Stipendije potrebno je priložiti:

1) rodni list u izvorniku, ne stariji od mjesec dana od dana raspisivanja Natječaja,

2) domovnicu (preslika),

3) uvjerenje o prebivalištu u izvorniku, ne starije od dana raspisivanja Natječaja,

4) ovjerenu potvrdu iz popisa birača izdanu od strane nadležnog tijela za osobe starije od 18 godina (u izvorniku) ili ovjerenu potvrdu iz popisa birača jednog od roditelja izdanu od strane nadležnog tijela za maloljetne osobe (u izvorniku),

5) potvrdu o upisu u srednju školu školske godine 2018./2019. u izvorniku,

6) svjedodžbu prethodnog razreda srednje škole, odnosno završenog 8. razreda osnovne škole za učenike prvih razreda srednje škole (preslika) ,

7) dokaz o osvojenim nagradama na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima (preslike),

8) životopis.

Potvrda iz popisa birača (za punoljetne osobe) ili potvrda iz popisa birača jednog od roditelja (za maloljetne osobe) dostavlja se ako podatak o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini nije vidljiv iz rodnog lista.

  1. Prijedlog liste kandidata za dodjelu Stipendije bit će objavljen na oglasnim pločama područnih ureda Gradske uprave i web stranici Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje molbi.
  1. Korisnik Stipendije ne može istodobno biti korisnik neke druge stalne novčane stipendije.

 

 

Obavijest srednjim školama o stipendiranju

Obavijest srednjim školama o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u 2018./2019. školskoj godini

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, kontinuirano dodjeljuje stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine.

U cilju učinkovitog stipendiranja učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine molimo srednje škole da nam dostave:

  1. presliku svjedodžbe o završenom razredu i
  2. uvjerenje o upisu u viši razred srednje škole

za sve učenike pripadnike romske nacionalne manjine kojima je ranije dodijeljena stipendija sukladno Odluci o dodjeli stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine za školsku godinu 2017./2018.

Napominjemo da se učenici srednjih škola pripadnici romske nacionalne manjine, koji su uspješno završili razred u školskoj godini 2017./2018., neće morati ponovno prijavljivati na Javni poziv za stipendiranje učenika srednjih škola u školskoj godini 2018./2019. koji će uskoro biti raspisan.

Dokumenti

Obavijest srednjim školama o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u 2018./2019. školskoj godini (638.25 KB MZO