Hrvatska kriva jer nije istražila zločin motiviran mržnjom prema Romima

Strasbourg: Hrvatska kriva jer nije istražila zločin motiviran mržnjom prema Romima

Evropski sud za ljudska prava objavio je danas presudu u predmetu Škorjanec vs. Hrvatska u kojoj je Hrvatska proglašena krivom jer nije istražila slučaj napada motiviran mržnjom prema Romima. Sud u Strasbourgu je utvrdio da je Hrvatska time podnositeljici zahtjeva Maji Škorjanec povrijedila pravo na zabranu mučenja, nečovječnog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja a u vezi sa zabranom diskriminacije, odnosno da je prekršila članak 3. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda vezano s člankom 14.

Hrvatska zbog toga oštećenoj građanki mora platiti 12.500 eura na ime nematerijalne štete te još 2.200 eura za troškove postupka, odnosno ukupno oko 110.000 kuna.

Riječ je o događaju iz lipnja 2013. godine kada su Maju Škorjanec i njezinog partnera na tržnici u Zagrebu, nakon verbalnog sukoba, fizički napale dvije osobe. Napadači su ih vrijeđali na nacionalnoj osnovi, jer je partner Maje Škorjanec bio Rom, uz salvu pogrdnih izraza poput „Sve Cigane treba ubiti“, „Sve ćemo vas protjerati!“ i „Sve vas treba istrijebiti!“. Par je pokušao pobjeći, ali su ih napadači sustigli. Maju Škorjanec srušili su na zemlju udarajući je u glavu, a njezinog partnera je jedan od napadača zarezao nožem po ruci.

Policija je istoga dana ispitala napadnuti par, a dan kasnije podnijela je prijavu zbog zločina iz mržnje protiv dva napadača zagrebačkom Općinskom državnom odvjetništvu, ali samo za slučaj napada na mladića, a ne i djevojku koju su naveli samo kao svjedokinju. Istovjetno je postupilo kasnije i Općinsko državno odvjetništvo. I policija i državno odvjetništvo smatrali su da napad na Maju Škorjanec nije motiviran rasnom mržnjom, jer ona nije Romkinja, te su istragu za zločin iz mržnje koncentrirali isključivo zbog napada na njezinog partnera.

Evropski sud za ljudska prava ocijenio je da su policija, a pogotovo Općinsko državno odvjetništvo u Zagrebu,  propustili ispitati okolnosti napada, odnosno jesu li napadači i prijaviteljicu percipirali kao Romkinju te moguću povezanost između njezine partnerske veze s mladićem i napada na oboje. Sud u Strasbourgu je utvrdio i to da su tijela kaznenog progona pogriješila što su ustrajala na tome da je bitno to što sama podnositeljica nije romskog porijekla. Sve je to, stoji u presudi, dovelo do manjka istrage i ocjene njezinog slučaja.

Sud u Strasborugu u presudi upozorava da netko može biti žrtva zločina iz mržnje iako nije pripadnik manjinske skupine, već da može biti žrtva zločina iz mržnje i zato što ima “stvarnu ili pretpostavljenu“ vezu s osobom koja je napadnuta zbog manjinske pripadnosti.

„Države imaju obavezu prepoznati oba ova tipa kao zločine iz mržnje i primjereno tome ih istražiti. U ovom slučaju, hrvatske vlasti su opetovano propustile posvetiti primjerenu pozornost prepoznavanju nasilja prema podnositeljici zahtjeva kao mogućem zločinu iz mržnje. Odbijajući žalbu tužiteljice, država je prekršila obaveze iz Konvencije“, stoji u presudi Suda.

Presuda Evrpskog suda za ljudska prava nije konačna. Postat će konačna ako u roku tri mjeseca nijedna strana ne podnese žalbu Velikom vijeću.

Nema povratka, sad je vrijeme otpora

Oko šest tisuća ljudi na Noćnom maršu: Nema povratka, sad je vrijeme otpora!

“Nemate šanse. Žene ne pristaju. Nema povratka. Ne računajte na nas u vašoj velikoj demografskoj obnovi! Iako je žalosno da danas branimo nešto izboreno prije skoro 40 godina, to nas ne smije obeshrabriti”, poručile su organizatorice zagrebačkog Noćnog marša – 8. mart, najvećeg prosvjeda za prava žena u Hrvatskoj u novijoj povijesti.

Prosvjedni osmomartovski noćni marš održava se drugu godinu zaredom, a sinoć je u borbi za reproduktivna prava žena okupio između pet i sedam tisuća tisuća prosvjednica i prosvjednika. Marširalo se od Trga žrtava fašizma do Zrinjevca, gdje je održan kratki program uz zborske pjesme i čitanje proglasa.

Međunarodni dan žena ove je godine obilježen marševima u više gradova u Hrvatskoj i regiji, a u Zagrebu su članice feminističkog kolektiva fAKTIV iznijele zahtjev, između ostalog, ne samo za dostupan, siguran i legalan, već i potpuno besplatan pobačaj kako bi svoje pravo na medicinsku uslugu uistinu mogle ostvariti sve žene.

“Ako nas je povijest ičemu naučila, to je da ništa nećemo dobiti, a ni obraniti bez borbe. Spremne smo boriti se za sebe, u ime svih onih koje su se borile za nas i onih kojima borbu ostavljamo u nasljedstvo”Pozvale su na otpor te prozvale političke elite i Katoličku crkvu koje “pretvaraju društvo u kojem živimo u neprijateljsko za sve one koji odudaraju od njihove vizije ispravnih Hrvata i Hrvatica”, te se osvrnule na politiku trenutne Vlade. “Premijer i Vlada lažu, uvaljuju nam najkonzervativnije politike nad kojima se zgraža čak i europska demokršćanska parlamentarna većina. To nisu ni politike, već fašističke metode koje žene pokušavaju svesti na obezvrijeđene ropkinje bez prava glasa – na ‘inkubatorice’ nacije i ‘proizvođačice’ obespravljene radne snage i topovskog mesa”, upozorile su iz fAKTIV-a i poručile: “E, pa nećete! Nećete nas niti prevariti, niti zastrašiti. Nećemo vam to dopustiti!”.

“Svatko tko se usudi dirnuti u prava žena, mora znati da žene neće stajati sa strane i gledati. Nećemo reći da će biti lako jer znamo da feministička borba nikad nije laka, ali baš zato ne smijemo odustati, ne smijemo im dopustiti da nas uvjere da smo bespomoćne, jer to nikako nismo. Ako nas je povijest ičemu naučila, to je da ništa nećemo dobiti, a ni obraniti bez borbe. Spremne smo boriti se za sebe, u ime svih onih koje su se borile za nas i onih kojima borbu ostavljamo u nasljedstvo”, poručeno je na Maršu na kojem su se glasno tražile ostavke ministra Davora Ive Stiera i njegove desne ruke Ladislava Ilčića.

Sumnjiva borba protiv diskriminacije

Antidiskriminacijski plan donosit će konzvervativci i anonimne udruge

Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije preduvjet je za povlačenja 6,8 milijardi eura iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija EU

ZAGREB – Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina zaprimio je 22 prijave za članstvo u Radnoj skupini koja bi trebala doraditi Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije 2017. – 2022. godine. Ured je objavio tko je od prijavljenih izabran, ali nije objavio tko se sve prijavio. Naše pitanje poslano Uredu koje su sve organizacije civilnog društva poslale svoje prijave i koje su kandidate predložile za sada je još bez odgovora. Baš kao i pitanja na temelju kojih kriterija je izabrano pet kandidata te je li provedeno bodovanje pristiglih prijava i ako jest na temelju kojih parametara i kriterija.

Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije preduvjet je za povlačenja 6,8 milijardi eura iz Operativnog programa konkurentnost i kohezija EU. Prethodna je verzija Nacionalnog plana u vrijeme Vlade Tihomira Oreškovića prošla javnu raspravu, a sva su ministarstva i druga državna tijela dala o njoj pozitivno očitovanje. U Vladi Andreja Plenkovića, pri ponovnom očitovanju, negativno mišljenje dalo je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a tom su se Nacionalnom planu protivile radikalno konzervativne udruge Grozd i Vigilare.

Javni poziv za predstavnike udruga u Radnoj grupi proveden je i prije tri godine, kada se radila sad već prošla, neusvojena verzija Nacionalnog plana, ali tad su udruge morale priložiti i popis provedenih aktivnosti u suzbijanju diskriminacije i jačanja provedne Zakona o suzbijanju diskriminacije, što ove godine nije bio slučaj već je postavljen općenit uvjet opisa provedenih aktivnosti na području zaštite i promicanja ljudskih prava. Takva šira odredba omogućila je da se prijavi mnogo veći broj organizacija, a neke među njima možda i nemaju nikakve veze s borbom protiv diskriminacije.
Među pet izabranih su Ivan Zvonimir Čičak (HHO), Don Markušić (Transparency International Hrvatska), Ivana Eterović (Hrvatski pravni centar), Filip Markanović (HUM – Hrvatska udruga mladih) i Jasna Petrović (Sindikat umirovljenika Hrvatske).

Transparency International Hrvatska udruga je čijeg bi se predstavnika moglo zamisliti u radnoj skupini za borbu protiv korupcije, a s obzirom na transparentnost te udruge upitno je može li biti i u takvoj radnoj skupini. Naime, na internetskim stranicima udruge čija je prva riječ transparentnost u rubrici donacije navodi se da je lani primljeno tisuću kuna »anonimna donacija građanina«. Problematično je i to što je TIH-u u ožujku prošle godine ukinuta licenca, odnosno Transparency International kojemu je sjedište u Berlinu obavijestio je svoju (bivšu) hrvatsku podružnicu da mu ukida licencu i to zbog »neispunjavanja minimalnih uvjeta koji su postavljeni pred organizaciju«.

Predstavnik TIH-a u Radnoj skupini je Don Markušić, odvjetnik rodom iz Australije, dugogodišnjii član i potpredsjednik udruge. Markušić je bio jedan od sudionika Tradfesta, festivala tradicije i konzervativnih ideja, kojega je organizirala Zaklada Vigilare čiji je najpoznatiji aktivist u javnosti Vice Batarelo, također rodom iz Australije.

Nejasno je i na temelju kojih kriterija je odabran predstavnik Hrvatske udruge mladih. Ta udruga na svojoj internetskoj stranici navodi da je osnovana s ciljem promicanja interesa i aktivnosti mladih i to »kroz osmišljavanje i provedbu novih te usavršavanje postojećih edukativnih, poduzetničkih, kulturnih, zabavnih i športskih sadržaja i projekata integriranih u svakodnevni život ljudi«. Sudeći prema onome što udruga sama piše o svom radu jedna od njenih ključnih aktivnosti je govornička škola koja se odvija kroz debatne klubove.

Vladin Ured u svojoj odluci navodi da je bilo nužno »napraviti takav odabir organizacija civilnog društva koji će najbolje odgovoriti na trenutne izazove u sutavu zaštite od diskriminacije« i uvažiti područja u kojima je diskriminacija najučestalija odnosno najteža po posljedicama, a odabirom »navedenih predstavnika nastoji se osigurati sudjelovanje organizacija civilnog društva s različitim fokusima na diskriminaciju«

Tihomir Ponoš
Objavljeno: 16. ožujak 2017. u 22:30

ANU RUCNER PROLAZE TRNCI OD ROMSKE GLAZBE: ‘Kako se to obično događa kod nas umjetnika, jednog dana uzela sam violončelo i odsvirala ‘Đelem, đelem’

ana-rucner14-210217

Nakon petnaest godina uspješne glazbene karijere Ana Rucner odlučila je krenuti u novi glazbeni izazov. Atraktivna 34-godišnja glazbenica na skorašnjim slavljeničkim koncertima u Zagrebu i Osijeku predstavit će svoj novi program romske glazbe, a oba ta nastupa imat će i humanitarni karakter.

– U zagrebačkom HNK 19. ožujka, kao i u osječkom HNK 23. ožujka, održat ću, u suradnji s Rotary klubom Zagreb Maksimir, čija sam i sama članica, koncerte na kojima ću izvesti svoje najizvođenije skladbe, ali i predstaviti svoj novi glazbeni pravac. U Zagrebu će moji gosti biti Goran Karan, Danijela Pintarić, Ivan Jelić i vokalni ansambl Arije, a u Osijeku će sa mnom nastupiti Danijela Pintarić, Ivan Jelić i HKUD Osijek 1862. Prihod od koncerta darovat ćemo udruzi Baranjski leptirići za nabavu medicinskih pomagala, Udruzi sv. Martina za pomoć ugroženim obiteljima i dječjem vrtiću Radost iz Darde te društvenom domu u Popovcu za gradnju dječjeg igrališta.

Petnaest godina je lijepa obljetnica i jako me veseli da ću je obilježiti sa svojim prijateljima i dragim posjetiteljima na koncertima. Moja ljubav prema Baranji počela je prošle godine kad smo snimali spot u Kopačkom ritu, tom netaknutom prirodnom raju. Otada pomažem nekim obiteljima u Baranji, a sad ćemo prihod usmjeriti na društveno dobro – najavljuje Ana, koja će svoj novi glazbeni pravac na tim nastupima premijerno izvesti uz vokalni sastav Arije, sastavljen od bivših ladarica. Zbog čega se odlučila baš za romsku glazbu?

Dugo razmišljanje

– Ta ideja dugo je u meni nastajala, godinama sam o tome razmišljala. Romska glazba iznimno je puna emocija i uvijek kad bih je slušala, prolazili su me trnci. Istovremeno je tužna i nosi u sebi životnu strast i veselje. Kako se to obično događa kod nas umjetnika, jednog dana uzela sam violončelo i odsvirala ‘Đelem, đelem’. Budući da se ništa u životu ne događa slučajno, kad sam počela raditi na toj glazbi, sjetila sam se sjajnih pjevačica koje poznajem godinama: Jadranke Gračanin, Aleksandre Ptičar, Janje Ivančan i Vere Radić.

One poznaju moj novi opus pjesama, sjajno su se uklopile i vrlo su važan dio ovog projekta… Godinama su nastupale u Folklornom ansamblu Lado i u Ladaricama. Počela sam suradnju i s bendom Filipa Gjuda i kad se to sve spojilo, stvarno je zazvučalo fantastično. Ta glazba – to sam ja, a sve te emocije i ja prolazim u životu – otkriva glazbenica koja će za potrebe novog pravca promijeniti i modni stil, pa će na pozornicama zasjati u kostimima koje za nju kreira Juraj Zigman. Ipak, kako će romska glazba zvučati u izvođenju glazbene “klasičarke”?

– Romska glazba je istina i izvodit ću je na način na koji se treba izvoditi. Zvučat će vrlo jednostavno, što ne znači da je izvedba jednostavna. Romska glazba je meni tuga i veselje u jednom, s ogromnom količinom strasti. U životnom sam razdoblju kad me ova glazba hrani, ona je i hrana i lijek za moju dušu. Osim vokalnog ansambla Arije i benda, na sceni će mi se pridružiti trubači koji su vrlo važni za ovaj tip glazbe – kaže Ana, koja, dakako, nije prva glazbenica s ovih prostora koja poseže za romskom glazbom. Publici je po tome možda najpoznatiji Goran Bregović. Treba li bivši šef Bijelog dugmeta strepjeti od mlade zagrebačke violončelistice?

Sedlarov film

– Istina je, postoji jako puno glazbenika koji izvode ovaj tip glazbe. Moj brat Mario također je jedan od njih i on izvodi ovu glazbu na svoj način. No, mislim da se nitko nikoga ne treba bojati kad je glazba u pitanju, jer za sve ima mjesta. Što se gospodina Bregovića tiče, izuzetno ga cijenim i iskreno se divim njegovu radu – govori glazbenica o čijem je radu i životu snimljen i dokumentarni film u režiji njezina dugogodišnjeg prijatelja Jakova Sedlara, koji će se prikazati na njezinim slavljeničkim koncertima.

ana-rucner15Žao mi je što će za ovu prigodu, jer se prikazuje na koncertu, film trajati samo 10 minuta, no u planu je i snimanje jednosatnog dokumentarnog filma jer smatram da to Ana definitivno zaslužuje zbog velike promocije Hrvatske u svijetu putem turističkih videa. Ova kraća verzija filma sastoji se od sekvenci koje će prikazati sam početak Anina umjetničkog rada, dakle, vidjet ćemo kako je njezina karijera tekla od prvih nastupa do danas. Sastojat će se od nastupa, spotova i osvrta na humanitarne događaje jer je Ana poznata i po humanitarnom djelovanju – kaže Sedlar, koji Anu prati od početka njezine karijere. Može li Ana odrediti koji joj je trenutak u proteklih petnaest godina bio najdraži?

Diplomacija

– Svaki na svoj način, no pamtim veće promjene. Sjećam se prvog trenutka kad sam u ruke uzela električno čelo, sjećam se izazovnih nastupa kad su me spuštali s petnaest metara visoke zgrade, nastupa u Gruziji, snimanja spota na Kineskom zidu… – prisjeća se Ana koja je, kaže, oduvijek znala da će se u životu baviti glazbom.

– Moje jedino zanimanje, zapravo, moj život jest glazba. Odmalena sam znala da ću se baviti glazbom. Budući da sam odrastala u glazbenoj obitelji, to je bio prirodan odabir. Najvažnije je uživati u onome što radite, osjećati da radite nešto dobro, a ja uživam u glazbi svih ovih godina i sigurno će tako biti i dalje. Uz glazbu, vrlo mi je zanimljivo područje i diplomacija te management u kulturi jer se i sama njime bavim – kaže velika glazbena zvijezda koja, kad se ugase svjetla pozornice, ne živi nikakvim glamuroznim životom.

Putovanja

– Kad sam u Zagrebu, moj dan izgleda uobičajeno, samo možda nešto dinamičnije. Osim što brinem o sinu, pomažem mu u učenju, kuham, pospremam, peglam i obavljam sve kućanske poslove. Uz još jedan dodatak – vježbanje čela po nekoliko sati na dan. Dopustim si koji dan pauze od vježbanja samo ponekad, kad se ne osjećam dobro ili kad su praznici. U glazbi je jako važan kontinuitet. Kao i u svim profesijama, i ja imam neke dobre i neke lošije dane kad me žice jednostavno ne slušaju i koliko god pokušavala, ne ide, pa ne ide. Tada je najbolje stati i posvetiti se nečem drugom. Jako volim sama prošetati Maksimirom i u prirodi napuniti baterije.

Tjelovježba je važan dio mog rasporeda jer nama glazbenicima jako je važno biti u dobroj formi. Tu su, iako ne baš česta, i druženja s prijateljima. Kad sam na putovanjima, raspored je malo drukčiji. Uključuje intenzivno vježbanje prije puta, zatim putovanje koje ponekad traje gotovo cijeli dan, vježbanje nakon dolaska na destinaciju, prije koncerta i na kraju koncert. Sjećam se lani, kad smo išli u Gruziju, na humanitarni koncert, kako smo između dolaska u hotel i odlaska na primanje kod njihova patrijarha imali samo petnaestak minuta vremena za spremanje i cijeli dan smo bili angažirani na primanjima i susretima. Stigli smo u hotel u 17 sati, odmorili se pola sata i otišli na generalnu probu koja je trajala do dva sata. To je manje glamurozan dio mog posla. No, kad izađem na pozornicu, sve je to zaboravljeno i postojimo samo moja glazba i ja, što je predivan osjećaj – ističe bivša supruga Vlade Kalembera s kojim je i nakon razvoda ostala u odličnim odnosima.

– A zašto ne? Što je tu čudno? Meni je čudno što se drugi čude, jer po meni to bi tako trebalo biti među ljudima koji se razvedu, osobito ako imaju djecu, jer ona su najvažnija. Ljudi ponekad nisu svjesni koliko djeca zbog razvoda pate jer im se mijenjaju životne okolnosti, a još kad gledaju kako mama govori protiv tate ili obrnuto, njihova je bol još veća. Jako je važno poštovanje i ako više niste s bračnim partnerom, to ne znači da ste u ratu. Vlado i ja zajedno odgajamo Dariana, dogovaramo se i između nas postoji veliko poštovanje i razumijevanje, što je važno. Na prvo mjesto stavili smo brigu o djetetu i njegovu dobrobit. Nažalost, često ljudi djeluju iz svog ega i osvećuju se bivšem partneru, ne shvaćajući da zapravo štete prije svega svom djetetu. Osoba sam koja nikad ne zatvara vrata za sobom – ističe Ana koja je i Vladu Kalembera pozvala na svoje slavljeničke koncerte.

ana-rucner19Svoju mamu će na sceni gledati i desetogodišnji Darian koji, kako sad stvari stoje, neće krenuti stopama svojih roditelja.

– Darian voli glazbu, ali na drukčiji način. Voli je slušati, znamo ponekad zajedno pjevati dok se vozimo u autu, no on je zaljubljen u robotiku i elektroniku. Jako voli raditi zvučnike, odnosno voli raditi novo od starog. Spretan je i precizan pa me ponekad začudi svojim izumima. Jako voli prirodu, biljke i životinje – kaže ponosna mama koja je dosad trideset i dva puta nagrađivana za svoj rad.

– Svaka od tih nagrada jako mi puno znači, jer mi je velika motivacija za daljnji rad i pokazatelj da struka cijeni to što radim, a i da se publici sviđa. Osim nagrada, puno mi znači oduševljenje gledatelja na koncertima kad vide na spotovima ljepote Hrvatske – govori Ana koja je zahvaljujući poslu proputovala pola svijeta. Gdje joj je bilo najljepše?

Bez objašnjenja

– Vrlo mi je zanimljiva bila Kina. Tamo sam nastupala više puta, čak su me proglasili počasnom ambasadoricom. Ta zemlja je posebna, specifična, s drukčijom tradicijom od naše. Ljudi su jako dragi, ljubazni i jako cijene glazbu – govori Ana koja je lani u timu Bosne i Hercegovine nastupala na Eurosongu. Ima li kakav savjet za Jacquesa?

– Neka bude svoj i da sve od sebe. Nije jednostavno na Eurosongu, no u isto vrijeme posebno je iskustvo to doživjeti, upoznati puno ljudi, a to je i prilika za neke poslovne mogućnosti. Jacquesu želim svu sreću – iskreno govori atraktivna crnka koja je već tri godine, što se ljubavi tiče, slobodna i sama. Kako objašnjava to što joj se u proteklom razdoblju nitko nije svidio, što ni jednom nije bila zaljubljena?

– Ponekad objašnjenja ne postoje. Jednostavno se nije dogodilo. Puno radim, fokusirana sam na posao i na svog sina, imam u planu puno novih projekata i to mi je prioritet. Trenutačno nisam spremna za veze i ne želim se vezivati u skoroj budućnosti – kaže Ana Rucner.

AUTOR:
Klara Rožman
jutarnji

Djeca romske nacionalnosti u Čakovcu učila o STEM vještinama

Romi-STEM-vještine1Microsoft Hrvatska, Udruga Mladi informatičari Strahoninca (MIS) i Udruga Sfera u Čakovcu organizirali su u Tehnološkom-inovacijskom centru Međimurje dvodnevnu radionicu za djecu romske nacionalnosti s ciljem edukacije o digitalnim tehnologijama te kasnijoj lakšoj integraciji u društvo.

Tijekom radionice, romskoj djeci starosti 11 i 12 godina su predočene osnove rada s računalom i internetom kroz razne Microsoft alate.

Digitalne vještine će danas, a još više u budućnosti, biti neizostavan dio životnih vještina bez kojih će biti nemoguće uspješno funkcionirati u društvu. Da bi se digitalne vještine usvojile, na njihovom razvoju treba raditi od malih nogu. Informatičke i općenito STEM edukacije izuzetno su važne za budućnost i napredak svakog učenika, a osobito za djecu romske nacionalnosti – rekao je Dejan Drabić, predsjednik Udruge Mladi informatičari Strahoninca, čija je glavna zadaća obrazovanje i odgoj djece i mladeži, s naglaskom na razvoj analitičko logičkog razmišljanja i STEM vještina.

Cilj održane radionice je pokretanje akcije informacijskog opismenjivanja djece romske nacionalnosti u informatičkom obrazovanju.

Kroz radionicu, koja je održana u informatičkoj učionici Tehnološko-inovacijskog centra Međimurje, djeca su se imala priliku upoznati s izazovima napredne tehnologije te s najnovijim operacijskim sustavom Windows 10 i njegovim osnovnim alatima za unos teksta i radom s grafikom. Djeca koja su već imala osnovno predznanje upoznala su se i s bespućima internetskog sadržaja pretražujući ga u pregledniku Microsoft Edge kao i s metodama pretraživanja putem tražilice Bing.

Djecu su posebno zanimale interaktivne edukativne igre na web stranici Code.org tijekom kojih su napravili prve korake u učenju rješavanja logičkih zadataka i programiranju. Rješavali su interaktivne multimedijalne računalne igre kodiranja s najnovijim kadrovima iz “Diznijevih“ crtića te tako kroz zabavu savladali prve korake programiranja.

Romi_Stem_djeca_TICM_dejan-drabić_microsoft-hrvatska-1024x680

Svijet računala otvara djeci mnogo više mogućnosti u odabiru zanimanja te bolje budućnosti. Učenje osnovnih koraka programiranja računala uz zabavne, intuitivne  i pomno osmišljene igre djecu će uvesti u svijet računalnih algoritama koji su temelj razvoja kompetencija, vještina i sposobnosti koje su prijeko potrebne i tražene gospodarstvu. STEM obrazovanje potrebno je približiti djeci kako bi bila spremna prihvatiti izazove modernog društva budućnosti.

Romi danas spadaju u marginalne skupine društva i žive na rubu egzistencije što utječe na sve komponente njihova života pa tako i na obrazovanje. Unazad nekoliko godina, postotak Roma koji se školuju raste, no još je uvijek visok postotak onih koji rano odustaju od školovanja. Bez adekvatnog obrazovanja, Romi ostaju uskraćeni u znanju, a kasnije i u zapošljavanju i osiguravanju boljih uvjeta života. Iako se kroz različite Akcijske planove za uključivanje Roma osiguravaju besplatni udžbenici i školski pribor, stipendije, stanovanje u učeničkim domovima, ono što nedostaje je motivacija i kod učenika i kod njihovih roditelja. Svi oblici obrazovanja, posebno izvaninstitucionalni oblici, doprinose povećanju kapaciteta romskih učenika za uspješno praćenje redovne nastave, a konačno i za postizanje boljeg školskog uspjeha i završetak školovanja. Osim toga učenje o društveno prihvatljivom ponašanju, razvoj odgovornosti za rad i stjecanje radnih navika, doprinose smanjenju razine diskriminacije i uspješnom uključivanju u društvo – rekla je prof. Maja Odrčić Mikulić, predsjednica Udruge Sfera, nevladine i neprofitne organizacije osnovane s ciljem poboljšanja kvalitete života djece predškolske i školske dobi te promocije inkluzije djece romske nacionalnosti u Međimurskoj županiji. ROMI_stem_TICM_microsoft-hrvatska-1024x680

Microsoft Hrvatska kontinuirano sudjeluje u promicanju korištenja modernih tehnologija u hrvatskom obrazovnom sustavu kako bi se mladi naučili služiti novim tehnologijama u ranoj dobi i pomoću nje stjecali znanja i vještine koje će im biti potrebne u budućnosti. Također, tehnologiju nastojimo popularizirati i implementirati u manje razvijenim područjima te prema manjinskim skupinama jer smatramo da svatko ima pravo na pristup i edukaciju o tehnologiji. Djeca izuzetno brzo usvajaju moderne tehnologije, a ovakvi događaji kod mnogih potiču interes za daljnjim školovanjem i za karijerom u IT sektoru čime se povećavaju šanse za uspješno snalaženje na tržištu rada na kojem su upravo zanimanja iz IT sektora jedna od najtraženijih – rekla je Lejla Zukić-Krivdić, direktorica Microsoft Hrvatska i Bosna i Hercegovina.

Dejan-Drabić_MIS_TICM_microsoft-hrvatska-1024x680Sandra Županić

mnovine

IZJAVA

ženska mreža_Croatia

Ženska mreža Hrvatske

Kralja Držislava 2, Zagreb

Zagreb, 2.3.2017.

  • Svim medijima

Izjava u povodu odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske o ustavnosti Zakona o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece

Ženska mreža Hrvatske pozdravlja Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske kojom se Zakon o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece iz 1978. proglašava ustavnim, te isto tako izrečeno mišljenje Suda da ne postoji ustavna osnova za zabranu prava žene na pobačaj. Ocjena Ustavnog suda još je jedan uspjeh u obrani prava na izbor. Ljudsko je pravo žene da slobodno odlučuje o svom tijelu. U tom kontekstu ocjena Ustavnog suda je  očekivana i sukladna međunarodnim standardima.

Pozdravljamo poziv Ustavnog suda za uključivanjem reproduktivnog i spolnog obrazovanja u kreiranje spolno odgovornog ponašanja te odgovornosti žene i muškarca u prevenciji neželjene trudnoće.  To je isto tako sukladno zaključnim  preporukama  UN Odbora  za praćenje provedbe Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW Odbor), na koju se  poziva i Ustavni sud Republike Hrvatske. Odbor naime preporuča reviziju školskog  plana i programa te povećanje broja sati i kvalitete obrazovanja u školama  o spolnom i reproduktivnom zdravlju primjereno dobi. Smatramo da je to jedini ispravni put prevencije neželjene trudnoće i razvijanja spolno odgovornog ponašanja, prije svega kod mladih.

Pozdravljamo i preporuku za podizanje razine informiranja o trudnoći, porodu i planiranju obitelji.  No, to može biti isključivo u preventivne svrhe, a nikako nakon što žena zatraži medicinski zahvat prekida trudnoće. Ljudsko pravo žene na privatnost, integritet i slobodno odlučivanje o vlastitom tijelu, odnosno pravo na izbor ni na koji način ne smije biti dovedeno u pitanje.

Svjesne činjenice da se radi o političkoj odluci Ustavnog suda kao jednog od tijela političke vlasti, ne vidimo razlog za poziv zakonodavcu istaknut u objavljenoj Odluci da u kratkom razdoblju od dvije godine donese  novi, „osuvremenjeni“ zakon. Naime, bez obzira na procijenjenu zastarjelost radi se o vrlo suvremenom i progresivnom Zakonu, kojeg treba samo terminološki osuvremeniti i uskladiti s dostignućima suvremene medicine u području zaštite spolnog i reproduktivnog zdravlja žena.  Pozivamo Vladu  i Sabor da prepoznaju priliku i kroz zakonodavni okvir unaprijede kvalitetu zaštite reproduktivnog i seksualnog zdravlja žena te dostupnost i sigurnost pobačaja i kontracepcije.

Također pozivamo Vladu RH na dosljedno provođenje važećeg zakona do donošenja novog, te da oživotvori preporuke CEDAW odbora, posebno naglašavajući pravo na besplatan, siguran i dostupan pobačaj i  kontracepciju.

 

Koordinacija Ženske mreže Hrvatske

Poziv na protestnu akciju povodom 8. marta

Aktivistice Ženske mreže Hrvatske, ženskih sindikalnih grupa SSSH, NHS i HURS  te udruge Roda organiziraju protestnu akciju povodom Dana žena, u srijedu, 8. 3. 2017. pod nazivom Žene protiv bijede.

Akcija započinje okupljanjem pred Radničkim domom u 9:00 sati, na Krešimirovom trgu, odakle u posebno organiziranom autobusu krećemo pred Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Ministarstvo rada i mirovinskog sustava i Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, gdje će se održati kratki govori i predati zahtjevi.

Nacionalna Zaklada

PRIOPĆENJE ZA JAVNOST

Nacionalna zaklada raspisala natječaj za dodjelu institucionalnih podrški udrugama koje u  prethodnim razdobljima nisu koristile navedeni oblik podrške (Zagreb, 22. veljače 2017.)

Nacionalna zaklada danas je raspisala natječaj za dodjelu

institucionalnih podrški udrugama koje svojim djelovanjem doprinose demokratizaciji i razvoju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj, a koje nisu bile korisnice institucionalne podrške Nacionalne zaklade u prethodnim razdobljima.

Institucionalna podrška dodjeljuje se u 3 kategorije kroz 3 zasebna podnatječaja koji odgovaraju propisanim kategorijama.

 

INSTITUCIONALNA PODRŠKA STABILIZACIJI I/ILI RAZVOJU UDRUGE

Institucionalne podrške su specifičan oblik ulaganja Nacionalne zaklade u stabilizaciju i razvoj isključivo udruga registriranih u Republici Hrvatskoj, a dodjeljuju se ovim natječajem udrugama koje svojim djelovanjem doprinose demokratizaciji i razvoju civilnoga društva u Republici Hrvatskoj

u 3 kategorije kroz zasebne podnatječaje koji obuhvaćaju navedene kategorije:

 

(1) podnatječaj: institucionalna podrška do Kn 200.000,00 – do 10 podrški

(2) podnatječaj: institucionalna podrška do Kn 100.000,00 – do 10 podrški

(3) podnatječaj: institucionalna podrška do Kn 50.000,00 – do 5 podrški

Institucionalna podrška ostvaruje se na rok od 3 godine.

Način dostave prijava: u elektroničkom obliku (internetska prijava) putem sustava www.financijskepodrske.hr s tim da se poštom i u papirnatom obliku dostavlja samo potvrda o verifikaciji postavljene dokumentacije u sustav (koja sadrži jedinstveni broj prijave), ovjerena i

potpisana od strane odgovorne osobe za zastupanje udruge.

Način prijave detaljno je opisan u točki V. Uputa za prijavitelje te je iste potrebno dobro proučiti.

Rok za prijavu: do 12:00 sati (podne) 23. ožujka 2017. godine za internetske prijave, dok je potvrdu o verifikaciji postavljene dokumentacije potrebno poslati isključivo poštom do 23. ožujka 2017. godine (nije prihvatljiva dokumentacija sa poštanskim žigom nakon 23. ožujka 2017. godine).

Cjelokupna natječajna dokumentacija dostupna je na:

http://zaklada.civilnodrustvo.hr

www.financijskepodrske.hr

 

Vladin Ured za ljudska prava traži udruge za rad na novom Planu za borbu protiv diskriminacije

Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uputio je javni poziv organizacijama civilnog društva da predlože svoje predstavnike u Radnu skupinu za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine, javlja forum.tm.

Poziv je upućen udrugama koje se bave zaštitom i promocijom ljudskih prava. Bit će izabrano ukupno pet predstavnika. Rok za prijavu je vrlo kratak – do srijede, 1. ožujka.

Branko Sočanac, ravnatelj Ureda za ljudska prava, najavio je da će se odabir članova vršiti na načelima pluralizma i inkluzivnosti.

Riječ je zapravo o formiranju nove Radne grupe koja bi trebala doraditi postojeći nacrt Nacionalnog plana koji je, podsjetimo, povučen nakon što je lani o njemu već provedena javna rasprava. Mediji su ovih dana izvještavali da bi to što Vlada još nije donijela Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije Hrvatsku moglo stajati gubitka oko 6,8 milijardi eura iz europskih fondova.

Prema svemu sudeći, aktualni nacrt zajedno s akcijskim planom za njegovu provedbu stopirale su konzervativne udruge, poput udruga Grozd i Vigilare. Smeta im što se u njima spomnje rodna ravnopravnost i „veliča multikulturalnost, a ne spominje nedostatak vrednote domoljublja“. Kritizirali su i uvođenje građanskog odgoja te, kako su naveli u javnoj raspravi, promociju LGBT zajednica i pojedinaca na uštrb klasične obitelji. Zamjerali su i to što se ne spominje diskriminaciju religioznih osoba, a plaše se da bi predložene mjere mogle čak i ugroziti njihova prava.

Sočanac je najavio da će novi Nacionalni plan biti izrađen u prvoj polovici ove godine te da to što aktualni nacrt nije zaživo nije dovelo do gubitka sredstava iz evropskih fondova. Nejasno je kako u Vladi planiraju sve odraditi u samo nekoliko mjeseci, kada je prethodni nacrt s akcijskim planom pripreman više od dvije godine.