Predstava s pripadnicima romske zajednice

Predstava s pripadnicima romske zajednice koja je zaintrigirala kazališnu scenu ponovno u Zagrebu

Udruga djelovanja u kulturi Arterarij organizira reprizne izvedbe umjetničkog projekta „Pogledajme“ koji je 2017. godine osvojio Nagradu hrvatskog glumišta za “ Izniman doprinos kazališnoj umjetnosti “ 17. i 18. veljače u 19.30 u prostoru na adresi Pavla Hatza 12 u Zagrebu. Radi se o autorskom projektu Romana Nikolića u suradnji s izvođačem/icom Sindirelom Bobarić i Sinišom Senadom Musićem. Dramaturgiju potpisuje Mila Pavićević

Ova produkcija istražuje i progovara o identitetu, društvenim odnosima temeljenima na percepciji identiteta te utjecaju kojeg uska percepcija identiteta uokvirena u predrasude ostavlja na društvene subjekte. Ova produkcija čini sasvim evidentnim ono što nas spaja, a ironizira, problematizira i prikazom posljedica kritizira ono što nas, naizgled, razdvaja. Produkcija se poigrava podruštvljenjem intime i intimiziranjem političkoga, ismijavanjem tragičnoga i kanoniziranjem komičnoga, poopćavanjem specifičnoga i konkretiziranjem općega.

“Učestalim preobražajima prostora gledanja stalno se mijenja položaj publike u tom prostoru, pa tako i njezin odnos spram izvedbe, odnosno svijest o onome što se u određenom trenutku na sceni prikazuje i/ili pripovijeda koja nas tjera da tijekom gledanja “Pogledajme” uistinu pogledamo, tj. sagledamo iz što je više moguće različitih uglova i ne dopuštajući da se uljuljkamo u samo jednoj i/ili jednostavnoj promatračkoj poziciji.“ ( Hana Sirovica, Kulturpunkt)

“Pogledajme na fin se način poigrava i ironizira naše zablude i naše strahove kada su u pitanju shvaćanje identiteta i njegove granice, tko je tko, kako na druge gledamo i što nam se na njima čini prihvatljivim a što ne.“ ( Bojan Munjin, Novosti)

Povjerenstvo raspravljalo o provođenju APza socijalno uključivanje Roma

Koprivničko-križevačka županija: Povjerenstvo raspravljalo o provođenju Akcijskog plana za socijalno uključivanje Roma

U prostorima Županijske uprave u petak, 29. rujna održana je sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Akcijskog plana za socijalno uključivanje Roma u Koprivničko-križevačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koju je vodio predsjednik Povjerenstva i zamjenik župana Ratimir Ljubić, a glavna joj je tema bila razmjena informacija o poduzetim aktivnostima.

Naime, nakon što je krajem prošle godine Županijska skupština donijela navedeni Akcijski plan, ove je godine konstituirano Povjerenstvo za praćenje njegove provedbe, a sastoji se od predstavnika upravnih tijela Županije, Vijeća romske nacionalne manjine i romskih udruga te jedinica lokalne samouprave u kojima Romi žive u većem broju.

Neke od mjera definirane u Akcijskom planu, a o kojima se raspravljalo na sjednici su: povećanje prostorne i komunalne uređenosti naselja te razine gospodarske aktivnosti i zapošljavanja romske populacije, unapređenje kvalitete života socijalno ugroženog romskog stanovništva, povećanje uključenja Roma u osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje te razvoj kulture romske zajednice. Važnost analize provedenih mjera sastoji se u tome da se u proračune jedinica područne i lokalne samouprave uvrste planovi za sljedeću godinu, kako bi se moglo nastaviti raditi na svemu što je predviđeno Akcijskom planom.

Zamjenik Ljubić pohvalio je romske udruge na aktivnosti, a posebno Udrugu Roma „Korak po Korak“ i njihov projekt uzgoja krastavaca, koji je detaljnije predstavio predsjednik Udruge, ujedno i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine KKŽ Franjo Horvat. Još je dodao kako žele nastaviti sa sličnim projektima poticanja zapošljavanja jer smatra kako je to korisno za romsku zajednicu i njezinu integraciju u društvo. S prijedlozima su se uključili i romski predstavnici naselja Žlebic i Općine Peteranec, Željko Oršuš i Branko Balog, koji su naglasili važnost komunikacije s jedinicama lokalne samouprave.

Predstavnici općina Drnje, Peteranec i Rasinja govorili su o svojim iskustvima u provođenju Akcijskog plana, istaknuvši velik doprinos županijskih projekata „Svi u školi, svi pri stolu“ i „Prilika za sve“, koji već godinama omogućavaju romskoj i ostaloj djeci prehranu u školi i pomoćnike u nastavi. Zamjenica gradonačelnika Koprivnice Melita Samoborec kazala je kako Grad uključen u sve mjere i aktivnosti Akcijskog plana te predstavila na koje načine brinu o romskoj zajednici, što će poslužiti kao smjernice općinama. Između ostalog, navela je pomoć u podmirenju troškova stanovanja i prehrane u školskoj i gradskoj kuhinji, potpore srednjoškolcima, pomoć pri priključenju naselja na sustav javne vodoopskrbe te plaćanju komunalnog doprinosa. Također, predstavnik Savjeta za razvoj civilnog društva Robert Vulić predložio je ažuriranje atlasa romskih naselja te pohvalio dosadašnju provedbu Akcijskog plana.

 

Diskriminacija Roma

Diskriminacija Roma i fenomen “antidžipsizma” teme dvodnevne radionice u Berlinu

Radionica je bila sastavni dio RCC-ovog projekta RI2020 kojim se nastoje podijelili prakse na području diskriminacije Roma shvaćanjem njezine povijesne pozadine i razumjevanjem fenomena “antidžipsizma”.

Prošli tjedan je u Berlinu održana dvodnevna radionica o diskriminaciji i “antidžipsizmu”  organizirana pod pokroviteljstvom projekta Vijeća za regionalnu suradnju (Regional Cooperation Council – RCC) Roma 2020 (RI2020). Glavni cilj radionice bio je okupiti više od osamdeset dužnosnika sa zapadnog Balkana i Turske kako bi se razgovaralo o integraciji Roma kroz prepoznavanje i razumijevanje diskriminacije Roma.

“Za nas je vrlo važno formulirati odgovarajuće politike koje će rezultirati integracijom, a ne daljnjim isključivanjem Roma”, izjavio je zamjenik glavnog tajnika RCC-a Gazmend Turdiu dodajući da je ovo rijetka prilika za zemlje u regiji i šire koje su se pridružile raspravi o diskriminaciji Roma i “antidžipsizmu” te da RI2020 pomaže vladama regije u njihovim nastojanjima prevladavanja neprihvatljivog jaza između romske i neromske populacije.

Iako postoje napori i javne rasprave o borbi protiv diskrimnacije, prvenstveno kao dio usklađivanja zakonodavstva s pravnom stečevinom EU-a, zemlje u regiji i šire zaostaju u tom smislu. Specifični kontekst, razlozi i djelovanje u borbi protiv diskriminacije Roma daleko su od pozornosti javnosti.

Posebni predstavnik njemačkog Saveznog ministarstva vanjskih poslova za odnose sa Sintima i Romima, Felix Klein, izjavio je kako šira javnost u Njemačkoj ne zna mnogo o njima kao žrtvama holokausta . “Iako ovaj genocid prepoznajemo kao najtamniji dio naše povijesti i iako su oni prepoznati kao manjina, još uvijek treba napraviti puno toga. Zato je novoformirana vlada osnovala posebnu komisiju koja se bavi “antidžipsizmom” i njegovim univerzalnim razumijevanjem što smatramo ključnim u narednom razdoblju.”

“Ne samo da otvoreno vidljivi, nego i nevidljivi mehanizmi “antidžipsizma”, i dalje utječu na razmišljanje i djelovanje političkih donositelja odluka i institucija. Do danas se smatra da je manjina odgovorna za svoj socijalni nedostatak i nečovječnu stambenu situaciju”, istaknuo je predsjednik Središnjeg vijeća njemačkih Sinta i Roma, Romani Rose. Ponovio je kako sve dok Europska unija, gdje Romi žive stoljećima, ne imenuje “antidžipsizam” kao uzrok  situacije u kojoj se oni danas nalaze, napori vlada i Europske unije vezani uz integraciju Roma neće biti uspješni.

Radionica je bila sastavni dio RCC-ovog projekta RI2020 kojim se nastoje podijelili prakse na području diskriminacije Roma shvaćanjem njezine povijesne pozadine i razumjevanjem fenomena “antidžipsizma”.

MOJ ODGOVOR VELJKU KAJTAZIJU

Odgovor Kristijana Novaka na izjavu zastupnika Veljka Kajtazija o knjizi i predstavi ”Ciganin, alii najljepši”

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi, predstavnik romske i još niza manjina, nedavno je, više od godinu dana nakon što je knjiga objavljena, reagirao na naslov, a pomalo i na sadržaj predstave (koju, kaže, nije gledao) i romana Ciganin, ali najljepši. Što je izjavio mogli ste čuti i čitati, bilo ga je svugdje.

Dosad nisam reagirao iz više razloga. Osjećao sam susramlje što se čovjek doveo u nezgodnu situaciju da se svađa s fiktivnim likovima, i to pred licem javnosti. Osim toga nisam želio da priča poprimi senzacionalističke tonove, a već sam se dulje vrijeme želio malo povući. I, naposljetku, odbijao sam sudjelovati u nečijem, pokazalo se prilično neuspješnom, skupljanju političkih bodova. Javnost je reagirala kako je reagirala. Vidjeli ljudi da to nije obrana ugrožene manjine od mrzilačkog napada nego pokušaj disciplinske ćuške. Zastupnik vladajuće većine pokušao je ušutkati autora eda bi se dodvorio kolegama s kojima je trenutno u političkom talu te usput na fejsu mogao objaviti dokaz kako izgara za manjinu koju zastupa. U posljednjih godinu dana knjigu su pročitale tisuće ljudi, predstavu je do sada pogledalo oko 4000. Svih nacionalnosti, da, i Roma. Nije se baš svima svidjela – nekima previše golotinje, nekima predugačka, nekima previše vulgarnosti. Ali do mene nije došla ni jedna reakcija koja bi ukazivala na to da se na koji god način potpirila mržnja. Govorilo se, naprotiv, prije svega o ljubavi u teškim okolnostima i potrebi da se svakom građaninu Hrvatske omogući život vrijedan življenja. Ni jedna ružna reakcija osim Kajtazijeve. Od njegova ispada do danas javilo mi se dvadesetak Romkinja i Roma, neki su i pročitali knjigu i pogledali predstavu. Kažu, nema ništa sporno, daju podršku. Ono što pak su mi priopćili o svom zastupniku – nemam srca ovdje ponavljati, doista mi nije do eskalacije sukoba.

Kajtazi se dakle svađao s fiktivnim likovima, ja sam se držao one da u demokratskom društvu svatko ima pravo javno izreći svoje mišljenje. Dok je diskusija civilizirana, dobro je. Na tome je moglo stati. Međutim, u prošlotjednoj emisiji Pola ure kulture, kao i u jučerašnjem velikom intervjuu u Večernjaku, Kajtazi me prozvao da bih, da mi je doista stalo do Roma, trebao stipendirati kojeg romskog studenta i dati dio honorara nekoj inicijativi koja se bavi poboljšanjem životnih uvjeta Roma.

E pa, uvaženi zastupniče, sada više niste u sukobu s fiktivnim likovima, nego sa mnom. A ja sam prilično stvaran.

Tezu o tome da je primarna ideja umjetnosti pomagati nekome preskočit ćemo za ovu priliku. Idemo dalje.

Kao prvo, odakle Vama uopće ideja da ja NISAM pomagao i ne pomažem studentima romske nacionalnosti? Odakle Vam ideja da financijski NE pomažem romsku stvar? Je li Vam možda palo na pamet da nisam političar, pa mogu te stvari raditi daleko od javnosti, šutke? Ne objavljivati dokaze svoje dobrote na fejsu? I da to ne činim ni kao autor ni kao istraživač, nego kao građanin ove zemlje koji je bio blizu patnji? Znate što, usprkos Vama ja ću i dalje raditi (ili ne raditi) što i koliko mogu, šutke, a takvi kao Vi me nemaju što prozivati prikazajući se moralnim vertikalama. Ako je problem što ne dajem novce udruzi iza koje stojite izravno Vi, ili možda direktno na Vaš račun, pa da možda ovi napadi na mene prestanu, bit ću vrlo kratak i jasan: sve što znam o Vama (a znam Vas još iz 90-ih, preko karatea) upućuje me na jedan jedini odgovor – to se neće dogoditi. Nikada.

Kao drugo, spreman sam i dalje sudjelovati u obrazovanju pripadnika romske nacionalnosti, evo samo jedan jedini puta i javno. Obrazovanje mora krenuti „od vrha“, s Vama. Za početak ću Vam objasniti koja bi bila društvena uloga saborskog zastupnika vladajuće većine, a koja autora. Žalosno je da je čovjek sa saborskom plaćom te dvije stvari temeljito pobrkao. Ne sviđa Vam se brojka studenata romske populacije, uređenost romskih naselja, zdravstvena skrb? Ni meni, ali nisam ja taj koji odlučuje o tome, nego Vi. Imate ono što se zove državni proračun, u njega idu novci od prilično svega što se u Hrvatskoj zbiva, pa tako i od mojih autorskih honorara. Doista ne znam kakve slike raskoši i bogatstva su Vama u glavi pri pomisli na hrvatske autore, kako zamišljate moj život u odnosu na život saborskog zastupnika, ali činjenica je da Vi sudjelujete u raspodjeli novca iz državnog proračuna. Hej! Pa učinite nešto s njim, s našim novcima, pobogu, tražite, stvarajte pritisak! Vi ste vlast! Plaćamo Vas da učinite život boljim za naše sugrađane – Rome i sve ostale. Da ste htjeli, mogli ste iskoristiti pažnju koju je moja priča dobila u javnosti kao polugu za svoja nastojanja. Ali, znam, lakše je i vidljivije demonstrirati svoju navodnu brigu za romsku populaciju ovako kako to činite ovih tjedana, prozivati druge da su učinili ovo ili ono iz ekonomskih razloga, i brinuti se lijepo dalje za svoje privatne sinekure.

Evo, ovo je doista zadnje što mislim reći o ovoj temi, a za neko dulje vrijeme i o svemu drugome. Cipelariti se ne dam. Možda sam ovime pripomogao zastupniku u namjeri da se malo nakači na lijep uspjeh priče koju sam ispričao. Nevažno. Ako to urodi bilo kakvim pozitivnim učinkom, a posebno ako navede zastupnika da preispita svoje djelovanje, ja ću biti sretan i spokojan.  Ako ne, opet ću biti sretan, jer znam da postoji alternativa. Upoznao sam divnih Romkinja i Roma, sposobnih, obrazovanih, ambicioznih, upućenih u stanje na terenu. Možda je vrijeme da se nekome drugome prepusti funkcija, kako Kajtazi neprestano ponavlja, legitimnog zastupnika te nacionalne manjine.

SABORSKI ZASTUPNIK O KNJIZI I PREDSTAVI ‘‘CIGANIN, ALI NAJLJEPŠI’’

Izjava za javnost zastupnika Veljka Kajtazija:

“Nisam htio reagirati na knjigu “Ciganin, ali najljepši” autora Kristijana Novaka, a zatim ni na istoimenu predstavu imajući u vidu kako između navedenog i manjine koju zastupam ne postoji poveznica te da je korištenje naziva “cigan” romska zajednica jasno odbila na Prvom Svjetskom kongresu Roma održanom u Londonu 1971. godine.

Međutim, zbog brojnih zahtjeva za mojom reakcijom koji su mi upućeni, a imajući u vidu navedeno i moje vlastite stavove, ovim putem ističem da naziv knjige i predstava doprinose stereotipiziranju Roma, da identiteti Roma korišteni u predstavi nisu dobro interpretirani i predstavljeni te da se ograničen način života na određenom području poistovjećuje s cijelom romskom zajednicom koja nije homogena i koja se, u najvećem broju slučajeva, ne identificira s pojmom “ciganina” te ga smatra pogrdnim i uvredljivim.

Nadam se da će u budućnosti biti što manje ovakvih slučajeva i potrebe za ovakvim reakcijama.”