EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA

/in , , /by
Poštovane/poštovani dragi suradnici, 

pozivamo Vas da sudjelujete u provedbi programa i javnozdravstvene akcije “Unapređenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine”  te šaljem detalje:

  • Termin održavanja prve javnozdravstvene akcije je 26. travnja 2023.g. (srijeda), u prostorijama Mjesnog odbora Kozari bok, IX, odv. 11,  u vremenskom trajanju od 14,00 do 18,00 sati.
Molimo Vas da obavijestite i potaknete, kao medijatori, naše sugrađane – pripadnike romske nacionalne manjine da se odazovu i sudjeluju u provedbi javnozdravstvene akcije/programa koji se provodi već sedmu godinu u kontinuitetu, a čiji je dugoročni cilj sprječavanje kroničnih nezaraznih bolesti pripadnika romske nacionalne manjine te poboljšanje kvalitete njihova života.
U privitku šaljem plakat za nadolazeću javnozdravstvenu akciju u ojem je detaljno naveden program te ujedno molim da objavite poziv na svojim društvenim mrežama.
Srdačan pozdrav,

Marija Škes

Marija Škes, mag.educ.reh.

Odjel za promicanje zdravlja

Služba za javno zdravstvo

Tel:     +385 1 4696 332

email:  marija.skes@stampar.hr

Mirogojska cesta 16
HR-10000 Zagreb

www.stampar.hr

JAVNOZDRAVSTVENU AKCIJU Zdravi stilovi života Upoznavanje s pravima iz zdravstvenog osiguranja Reproduktivno i spolno zdravlje djevojaka i žena Preventivni mamografski pregled Edukativna predavanja i savjetovanja održat će djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“: liječnici, medicinske sestre, profesor kineziologije, nutricionista i edukacijski rehabilitator.

EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA Program „Unaprjeđenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine“ Mjesto i vrijeme održavanja: U prostorijama Mjesnog odbora Kozari bok, IX, odv. 11. 26.04.2023.g. (srijeda) – od 14,00 do 18,00 sati.

 Provjerite: • svoj krvni tlak,

• razinu šećera u krvi,

• izmjerite razinu ugljičnog monoksida (CO) u izdahu,

• napravite analizu tjelesne mase.

 Savjetujte se o pravilnoj prehrani, tjelovježbi i rizičnim čimbenicima koji utječu na zdravlje.

 Obavite preventivni mamografski pregled uz obaveznu prethodnu najavu na: 099 759 1436 ili ili kod patronažnih medicinskih sestara 091 2350 152 i 091 2350 155 Svaki sudionik će po završetku javnozdravstvene akcije dobiti brošuru „Savjeti za zdravlje“ kao i poklon paket s promotivnim materijalima

Svjetski dan Roma

/in , /by

Svjetski dan Roma: Obrazovanjem uključiti Rome u hrvatsko društvo

Problem s kojim se Romi suočavaju je nešto u čemu hrvatska država mora pomagati, ali je nužna uključenost i romske zajednice u procese edukacije, izjavio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Zagreb

Antiromski stavovi onemogućuju pristup radu i obrazovanju te društvenoj uključenosti Roma u Republici Hrvatskoj, dovode do siromaštva, govora mržnje i izlažu romsku populaciju raznim vrstama nasilja, poručeno je na obilježavanju Svjetskog dana Roma, javlja Anadolija.

U auli Nacionalne sveučilišne knjižnice (NSK), u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara“ i Ureda saborskog zastupnika Veljka Kajtazija održana je svečanost obilježavanja Svjetskog dana Roma na kojoj su sudjelovali predstavnici državnog vrha Hrvatske, predstavnici Grada Zagreba, veleposlanici, domaći i međunarodni predstavnici Roma te brojni građani.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović istaknuo je kako su se prerasude prema Romima u hrvatskom društvu razvile i opstale te kako se “banalnost zla” prema Romima, ali i Židovima, pokazala u pokušaju njihova istrebljenja u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu.

Problem s kojim se Romi suočavaju je nešto u čemu hrvatska država mora pomagati, ali je nužna uključenost i romske zajednice u procese edukacije, izjavio je hrvatski predsjednik.

“Osnovno i srednje obrazovanje su nešto na čemu, gospodo, trebate uporno i brutalno inzistirati”, poručio je Milanović.

Dodatno je upozorio na važnost emancipacije ženske populacije, posebno mladih djevojaka u romskoj zajednici.

U Hrvatskoj je na snazi Nacionalni akcijski plan za uključivanje Roma od 2025. – 2027. koji je usklađen s EU strateškim okvirom za uključenje i participaciju Roma, a za cilj ima smanjivanje jaza između Roma i ostalih građana. Tijekom 2021. i 2022. u okviru akcijskog plana iz državnog proračuna republike Hrvatske izdvojen je iznos od oko 5 milijuna eura.

Grad Zagreb dodijelio je za 2023./2023. školsku godinu dodijelio 107 učeničkih i studentskih stipendija za pripadnike romske nacionalnosti.

Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade Hrvatske, podsjetila je kako su Romi, unatoč tome što predstavljaju kulturno, tradicijsko i lingvističko blago, danas najdiskriminiranija etnička skupina na svjetskoj razini.

“Od povijesnog iskustva sustavnog uništavanja u Drugom svjetskom ratu, do recentnih iskustava društvene i političke getoizacije i marginalizacije, Romi su najčešće žrtve negativnih stereotipa i diksriminacije u suvremenim društvima”, upozorila je Šimpraga.

Dodala je kako se marginalizacija Roma očituje kroz nižu stopu obrazovanja, višu stopu nezaposlenosti, veću izloženost različitim vrstama nasilja i govoru mržnje.

Obrazovanje je jedan od ključnih faktora za unaprjeđenje položaja Roma, istaknula je Šimpraga.

Zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi ocijenio je suradnju romskih predstavnika s hrvatskim institucijama intenzivnom te jednom od uspješnijih na razini Europske unije. Podsjetio je na brojne realizirane projekte u suradnji s Vladom Hrvatske, među kojima su Romski kulturni edukacijski centar, Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj, romski radio Kali Sara, časopis i internetski portal Phralipen, dovršenje projekta Romskog memorijalnog centra Uštice…

Hrvatski parlament je među prvim parlamentima u svijetu priznao romski nacionalni identitet, njihovo pravo na kulturu i jezik, a Romi na području Hrvatske obitavaju oko šestog stoljeća.

Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na prvi Svjetski kongres Roma koji je održan 8. travnja/aprila 1971. godine u Londonu.

 

Stipe Majic

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec uručila ugovore o stipendijama Grada Zagreba

/in , /by

Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec uručila je danas ugovore o stipendijama Grada Zagreba za školsku/akademsku godinu 2022./2023. učenicima i studentima s invaliditetom te učenicima i studentima pripadnicima romske nacionalne manjine.

„Kao Gradu Zagrebu iznimno nam je važno razvijati različite vrste usluga koje se odnose na širenje dostupnosti socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga, a program stipendiranja Grada Zagreba jedna je od takvih dobrih politika.“, rekla je zamjenica Dolenec te naglasila kako su već 2021. program stipendiranja povećali za 30 %, a ove školske/akademske godine za još 40 %. Ukupna vrijednost programa stipendiranja Grada Zagreba iznosi 6 milijuna eura.

Pripadnicima romske nacionalne manjine zamjenica Dolenec je čestitala Svjetski dan Roma koji se obilježava 8. travnja, a svim dobitnicima stipendija čestitala je na dosadašnjim postignućima te istaknula kako su stipendije priznanje njihovog truda, zalaganja te daljnji podstrek da nastave poticati i istraživati svoje jake strane.

U ime 115 dobitnika stipendija učenicima i studentima s invaliditetom, na dobivenim stipendijama zahvalila se studentica prve godine diplomskog sveučilišnog studija Protestantska teologija na Teološkom fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“ s pravom javnosti Laura Soče, a u ime 107 dobitnika stipendija pripadnicima romske nacionalne manjine učenica 3. razreda Upravne škole Sevdija Hasanović.

MEĐUNARODNI DAN ŽENA-PONOSNA SAM ROMKINJA

/in , /by

Tokom povijesti i migracije Romkinje su se iskazali skloni razvijanju svoje karijere,
nekada kroz glazbu i ples, a danas nerijetko kroz aktivizam i druge sfere. Povodom
Međunarodnog dana žena odlučili smo se prisjetiti nekoliko Romkinja koje su
doprinijele unaprjeđenju položaja Roma i Romkinja, ali i novih generacija koje jačaju
put ka ravnopravnosti u društvu.
Biti Romkinja u današnjem društvu donosi niz etiketa koje stvaraju dodatne izazove i
prepreke u svakodnevnici. Velik broj uspješnih Romkinja je odustalo od svog nacionalnog
identiteta jer su svjesne dvostruke diskriminacije kojom se moraju suočavati, kao žena i kao
Romkinja. Zato nam je veoma drago pisati o ovim Romkinjama koje su ponosno isticali
svoju nacionalnost, unatoč mogućnosti da ih diskriminiraju zbog same činjenice što su
Romkinje.
Neizostavno ime, kada govorimo o Romkinjama koje su ponosno pokazali svoj identitet, je
Esma Redžepova i njena prezentacija romske kulture u svijetu. Pokazala je da Romkinja
može imati sjajnu i uspješnu karijeru, a da pritom bude ostvarena i u ulozi majke. Za vrijeme
svog života je podigla 48 romske djece iz sirotišta te aktivno sudjelovala u njihovom
obrazovanju. Održala je mnogobrojne solističke koncerte u Makedoniji i u svijetu te snimila
preko 20 albuma za domaće i svjetske producentske kuće. Bila je dva puta kandidirana za
Nobelovu nagradu za mir, a dobitnica je i brojnih drugih priznanja i nagrada. U svojem radu
je uvijek isticala ponosno svoju nacionalnost te je širili romsku kulturu diljem svijeta.

Drugo ime s ovih područja je Usnija Redžepova, umjetnica koja se bavila glazbom i
glumom, ali je prije svega stavila obrazovanje na prvom mjestu te je diplomirala arapski jezik
na Univerzitetu u Beogradu. Nakon formalnog obrazovanja ipak se odlučuje baviti glazbom
te 1966. godine potpisuje ugovor s tadašnjom produkcijskom kućom Jugoton. Usnija je pokazala da obrazovanje i umjetnost idu zajedno, da su žene Romkinje jake i samostalne žene
i ruše sve stereotipe o ženama Romkinjama koje igraju ulogu domaćice tokom cijelog života.

Već u ranoj dobi djetinjstva je Ceija Stojka doživjela mnogo zla zbog same činjenice što je
Romkinja. S 10 godine je deportirana s obitelji u Auschwitz . Za vrijeme njihovog boravka u
Auschwitzu, Ceija, njezina majka i sestra izabrane su kao dio grupe koja je trebala ići u
Ravensbrück, jedini koncentracijski logor za žene. Nakon dvije godine, 1945. Ceija je
oslobođena iz kampa Bergen-Belsen u dobi od 12 godina. Od 200 članova njene šire obitelji
ostale su samo Ceija, njezina majka i četiri brata i sestre. Trebalo joj mnogo godina da nađe
način da izbaci tu bol i strahote koje je proživjela te je u dobi od 56 godina počela slikati.
Tokom svog života je isticala kao književnica, slikarica i glazbenica. Njezina je umjetnost
odražavala traumu njenih iskustva, a ujedno je služilo kao sredstvo za dijeljenje svojih
iskustava sa svijetom. Njezin je rad često prikazivao život u kampovima, ali i u romskom
životu prije genocida. Napisala je jedan od prvih romskih autobiografskih izvještaja o
Porajmosu te je objavila niz publikacija. Kroz svoje životno iskustvo i umjetnost pomogla je
ukazati na strahote i zlo koji je doživio romski narod te su njeni radovi izloženi u cijeloj
Europi, Japanu i SAD -u.
Novo doba, novi pristupi
U modernije doba imamo nemali broj Romkinja koji doprinose prezentaciji romske
zajednice, ali i isticanja problema kojima se suočavamo. Sa svojim neobičnim pristupom,
Leonor Teles zaslužuje svoje mjesto u ovom tekstu. Postala je najmlađa dobitnica Zlatnog
Medveda u Berlinu 2016. godine za svoj film koji opisuje život Roma u vidu bajke. Stvorila
je neobičan čin prezentaciju romske zajednice te sami film govori o predrasudama prema
Romima u portugalskom društvu. Rodom iz Portugala, mlada redateljica je kroz film ,,Balada
jednog žapca” predstavila romski narod kao zajednicu koja ne može biti neprimijećena od
strane većinskog stanovništva. Zanimljiv je i njen opis filma: ,,Nekada davno, prije nego što
su ljudi naišli, sva bića su bila slobodna i mogla su biti jedno s drugim. Sve životinje su
plesale zajedno i bile neizmjerno sretne. Ali postojao je netko tko nije bio pozvan na zabavu
– žabac. Počinio je samoubojstvo jednoga dana u trenutku bijesa zbog te nepravde prema
njemu.“ Nešto zajedničko Romima i žabama je to što nikada neće biti neviđeni ili ostati
neprimijećeni”. Leonor Teles je sa svojih 30 godina uspjela ostvariti niz međunarodnih
priznanja i nagrade za svoj rad u filmskom području.
Ethel Brooks je profesorica sociologije i ženskih i rodnih studija na Sveučilištu Rutgers. Iza
sebe ima mnogo istraživanja i radova kojima želi educirati druge ljude o Romima. Bila je
imenovana od strane američkog predsjednika Obame kao članicom Vijeća Memorijalnog
centra Holokausta Sjedinjenih Država. Iza sebe ima knjigu na temu romskog ženskog
feminizma te se u svome radu bavi istraživanjima političke ekonomije, društvenim pokretima
i globalizacijom. U svojim izjavama ističe da su ove teme najmanje okrenute ka Romima i da
se dodatno treba raditi na akademskim znanstvenim radovima na ovu temu. Upravo zato je
napisala i knjigu na temu ženskog romskog aktivizma. Kroz svoj rad kontinuirano doprinosi
unapređenju položaja romske zajednice, osobito na području romskog feminizam te lošeg
socijalnog i ekonomskog stanja.

Novim generacije nose se novim izazovima

Iako bez sumnje ima napretka u društvu i prihvaćanja romske zajednice, uloga i status
Romkinja je i dalje izazovno područje koje treba još mnogo rada. Iako imamo u današnje
vrijeme mnogo uspješnih Romkinja koje bi mogli tu navesti, taj postotak je i dalje nedovoljan
u odnosu na muški spol. Patrijarhalan odnos u romskoj zajednici, diskriminacija i loši životni
uvjeti i dalje utječu na mogućnosti da se Romkinje ostvare u punom potencijalu. Velik broj
Romkinja i dalje neće ostvariti svoj zacrtani cilj i svoj potencijal, a niti neće dok ne uspijemo
bržim tempom omogućiti preduvjete mladim Romkinjama za jednak početak i jednake
mogućnosti.

Ramiza Memedi

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

/in , /by

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Hrvatskoj ima 328.738 pripadnika nacionalnih manjina: Albanaca 17.513, Austrijanaca 297, Bošnjaka 31.479, Bugara 350, Crnogoraca 4.517, Čeha 9.641, Mađara 14.048, Makedonaca 4.138, Nijemaca 2.965, Poljaka 672, Roma 16.975, Rumunja 435, Rusa 1.279, Rusina 1936, Slovaka, 4.753, Slovenaca 10.517, Srba 186.633, Talijana 17.807, Turaka 367, Ukrajinaca 1.878, Vlaha 29 i Židova 509.

Kao i na području Hrvatske i u gradu Zagrebu žive pripadnici 22 nacionalne manjine ili 41.550 pripadnika prema popisu stanovništva iz 2011.

Na području Zagrebačke županije živi oko šest tisuća pripadnika osam nacionalnih manjina; Albanci, Bošnjaci, Crnogorci, Česi, Mađari, Makedonci, Romi i Srbi.

Vlada Republike Hrvatske skrbi o nacionalnim manjina putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, a posebno se stimulira očuvanje nacionalnog identiteta.
Nacionalna manjina u smislu Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina skupina je hrvatskih državljana čiji su pripadnici tradicionalno nastanjeni na teritoriju Republike Hrvatske, a njeni članovi imaju etnička, jezična i/ili vjerska obilježja različita od drugih građana i vodi ih želja za očuvanjem tih obilježja.

Republika Hrvatska, sukladno pozitivnim propisima, osigurava ostvarivanje posebnih prava i sloboda pripadnika nacionalnih manjina koja oni uživaju pojedinačno ili zajedno s drugim osobama koje pripadaju istoj nacionalnoj manjini:

  • izjašnjavanje o pripadnosti nacionalnoj manjini;
  • uporabu imena i prezimena na manjinskom jeziku i pismu;
  • dobivanje osobne iskaznice i na manjinskom jeziku i pismu;
  • služenje svojim jezikom i pismom, privatno i u javnoj uporabi, te u službenoj uporabi;
  • odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu kojim se služe;
  • uporabu svojih znamenja i simbola;
  • kulturnu autonomiju održavanjem, razvojem i iskazivanjem vlastite kulture, te očuvanjem i zaštitom svojih kulturnih dobara i tradicije;
  • pravo na očitovanje svoje vjere te na osnivanje vjerskih zajednica zajedno s drugim pripadnicima te vjere;
  • pristup sredstvima javnog priopćavanja i obavljanja djelatnosti javnog priopćavanja (primanje i širenje informacija) na jeziku i pismu kojim se služe;
  • samoorganiziranje i udruživanje radi ostvarivanja zajedničkih interesa;
  • zastupljenost u predstavničkim i izvršnim tijelima na državnoj i lokalnoj razini, te u upravnim i pravosudnim tijelima;
  • sudjelovanje pripadnika nacionalnih manjina u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika nacionalnih manjina te zaštitu od svake djelatnosti koja ugrožava ili može ugroziti njihov opstanak, ostvarivanje prava i sloboda.