ESMA REDŽEPOVA 1943-2016

/in , , /by

Makedonska pjevačica romske glazbe Esma Redžepova preminula je ujutro 11. 12. 2016 godine u Skoplju u 73. godini, nakon kratke i teške bolesti. Prije dva tjedna bila je primljena u jednu skopsku bolnicu u teškom zdravstvenom stanju. Imala je veliko srce, bila je svjetski poznata, a njen put do uspjeha bio je ispunjen usponima i padovima.

Esma je rođena u Makedoniji 1943. godine, kao peto od šestoro djece. Njen otac je u bombardiranju 1941. godine izgubio nogu, a Esma mu je pomogla da na dostojanstven način zarade za obitelj.

Na njenu sreću ili nesreću, počela je vrlo rano da pjeva. Imala je samo 10 godina kada je pobjedila na takmičenju koje je organiziralo tadašnji Radio Skoplje. Ona je prva Romkinja koja je izašla da pjeva na romskom jeziku. Godine 1976. u Gandinagaru, Indiji, proglašena je za kraljicu romske muzike, što joj je dalo veliki motiv da neumorno radi i stvara.

Jednom prilikom kraljica romske muzike kazala je “Moje djetinjstvo je bilo jako teško, ali to sam iskoristila kao veliku školu. Zapravo, težu stranu života osjetila sam u djetinjstvu. Dok su mnogi rasli bezbrižno, ja sam radila razne poslove, nosila sam mlijeko, čistila stanove, čuvala psa jednom čuvenom skopskom doktoru Cipuševom, a zarađeni novac trošila sam ekonomično. Voljela sam bioskop, pa bih svojom ušteđevinom kupovala karte. Borila sam se sa predrasudama u društvu, uvijek sam morala nekome da se dokazujem ali, kao što vidite, isplatilo se, ja sam zahvalna Bogu”,

Esma je prva Romkinja koja je zapjevala na maternjem jeziku i dva puta bila nominirana za Nobelovu nagradu za mir. Prvi put 1987. godine kao kandidat Crvenog križa Jugoslavije, a drugi put na inicijativu Svjetske organizacije Roma. Potpredsjednica je Svjetske organizacije Roma u svijetu. Poznato je da se svim snagama bori za bolji status Roma u svijetu.

Obišla je četiri kontinenta – i to nekoliko puta, a njeni koncerti su uvijek punile dvorane. Mogla je živjeti u bilo kojoj svjetskoj prestonici, ali se uvijek vraćala kući, u njeno rodno Skoplje.

Bila je svjetski poznata pjevala poznatim te posebno je isticala da je pjevala predsjednicima, Josipu Brozu Titi, Gadafiju  i dr.

“Sa Titom sam često bila na njegovom brodu, išla na sva njegova mesta gdje je boravio po bivšoj Jugoslaviji. I uvek kad je nekog dočekivao, oni me pronađu, gde god da se u tom trenutku nalazim. Sećam se, imala sam u Cazinu u Bosni neki koncert, oni su došli, uzeli me i odneli u Dubrovnik”, pričala je Esma prije nekoliko godina. Esma Redžepova nije krila da je obožavala Tita.

“Pazite, ja sam obožavala Tita. Obožavala sam njegovu politiku. Kad smo pevali napolju, znali su odakle smo kad kažemo njegovo ime. Sazrevala sam u to vreme i ne mogu da kažem da mi je bilo loše. Znate kako, pevala sam na Prvoj konferenciji nesvrstanih ovde u Beogradu. Ja i hor “Branko Krsmanović”. Posle toga je Inidira Gandi rekla da želi da poseti Esmu Redžepovu, pa je nastao opšti haos. Bio je veliki problem kako da joj to organizuju jer je mimo protokola, pa su između ostalog ponovo popločavali ulicu u kojoj sam živela, iako je bila popločana. To su ipak mnogo lepe i bitne stvari koje sam doživela i to je bila jedna čast.

U jednom od intevjua Esma otkriva.  Nije da sam ja morala, već sam predstavljala svoju zemlju. Na primer, bila sam ’68. godine u Australiji, kad mi je stigla nota od SIP-­a da treba da”svratim” u Bombaj. I ja “svratim” u Bombaj, i tamo ostanem 25 dana. Gradila se, naime, tamošnja luka i četiri zemlje su konkurisale za taj posao, među njima i naša zemlja. Od kad sam sišla u Bombaj, prvo počnem da pevam nekim vojnicima, pa za malo višu klasu, pa za diplomatie, pa za nekih sedam, osam hiljada ljudi u nekoj fablici…”.

Nikada nije rađala, ali je usvojila njih 48. Djece. Njen suprug nikad joj nije dopustio da radi nešto što bi je udaljilo od pjevanja i nastupa. Nikada u životu nije ni kuhala ni čistila jer je tvrdio da para šteti glasnim žicama. To ju je neki put jako ljutilo jer je obožavala kuhati, a on joj to nije odobravao i uvijek je imala kućnu pomoćnicu. Djecu su odlučili usvojiti jer su najčešće dolazila iz romskih obitelji koje su bile teški socijalni slučajevi. Da bi ih sačuvali od domova ili ulice, Stevo ih je podučavao sviranju raznih instrumenata i danas su svi oni muzičari u nekim orkestrima i pošteno žive i zarađuju.

Esma Redžepova Teodosijevska nazvana je kraljica romske lazbe i po izvođenju te glazbe je bila poznata u svjetskim razmerama, a od 2013. nosila je i titulu nacionanog umjetnika Makedonije.Tijekom karijere duge 55 godina sudjelovala je na vrhunskim svjetskim glazbenim festivalima i manfestacijama. Esma je, kako se ističe, bila pravi glazbeni ambasador.

Kraljica romske glazbe je za gotovo šest decenija estradnog staža održala više od 23.000 koncerata širom svijeta, od čega je trećina bila humanitarnog karaktera.Tokom svoje karijere primila je veliki broj priznanja kako za muziku, tako i za svoj humanitarni rad. Esma je stvorila više od 580 umjetničkih djela, što uključuje 108 singlova, 20 albuma i 6 filmova.

Malo je onih koji su stranice života i karijere ispisali blistavim slovima kao Esma Redžepova. Pjevala je na najznačajnijim svetskim festivalima, osvajala prestižne nagrade, a pjesmama i angažiranjem doprinjela je afirmaciji romske populacije.

Izvjestitelj UN-a

/in , /by

Izvjestitelj UN-a: Sve više organizacija povezanih s Crkvom protivi se zaštiti seksualnih i reproduktivnih prava žena

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje ističe kako “regresivne mjere kojima se ometa pristup sigurnom pobačaju i kontracepciji, te podriva seksualni odgoj prikladan dobi, mogu rezultirati kršenjem ljudskih prava”

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje Dainius Puras ocijenio je u utorak, nakon devetodnevnog posjeta Hrvatskoj i razgovara s predstavnicima vlasti, međunarodnih organizacija i civilnih udruga te posjete brojnim ustanovama, da su na području prava na seksualno i reproduktivno zdravlje neki donositelji odluka u Hrvatskoj podložni utjecaju sve većeg broja organizacija povezanih s Crkvom, koje se protive ustaljenim instrumentima i mehanizmima promicanja i zaštite seksualnih i reproduktivnih prava žena.

“Ne samo da su prošlogodišnje preporuke Odbora za provedbu Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena primjenjive i danas, već se čini da je došlo do novih pokušaja provedbe regresivnih mjera, uključujući i nedavno uvođenje nove definicije braka u Ustav, te skoro donošenje odluke Ustavnog suda o ustavnosti Zakona o pobačaju iz 1978. godine. Provedba tog zakona već je suočena s nekim izazovima, poput uskraćivanja pobačaja u nekim bolnicama zbog prigovora savjesti”, rekao je Puras na konferenciji za novinare u Uredu UNICEF-a za Hrvatsku.

Dostupnost kontracepcije i reproduktivnih usluga na niskoj razini

Ocijenio je kako su korištenje i dostupnost kontracepcije i reproduktivnih usluga u Hrvatskoj na niskoj razini, dok je za seksualni odgoj, iako je uveden u škole, predviđen nedovoljan broj sati. Provedba tog programa, kaže Puras, ovisi o učiteljima koji to često odbijaju na osnovu pogrešnih argumenata, čime se djecu i adolescente sprečava u donošenju informativnih odluka o svojoj seksualnosti i usvajanju zdravog seksualnog ponašanja.

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje ističe kako “regresivne mjere kojima se ometa pristup sigurnom pobačaju i kontracepciji, te podriva seksualni odgoj prikladan dobi, mogu rezultirati kršenjem ljudskih prava”.

Uz naglasak da su seksualno i reproduktivno zdravlje ljudska prava, Puras je uputio apel svim dionicima u Hrvatskoj da se “kritički postave spram napada na univerzalna načela ljudskih prava temeljenih na ‘ teorijama zavjere’, koji su pogubni za sva prava ljudi u Hrvatskoj, uključujući i pravo na zdravlje, posebice žena i djece”, a hrvatske vlasti da slijede univerzalna načela i standarde ljudskih prava.

Potrebna zaštita žena i LGBT-ovaca od nasilja

Kazao je kako mu je bilo drago čuti najavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o namjeri Hrvatske da ratificira Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koji je Hrvatska potpisala u siječnju 2013. godine.

Ocijenio je da u Hrvatskoj nema sustavnog i odgovarajućeg financiranja skloništa i savjetovališta za žene žrtve nasilja, te dodao da su potrebne pravne reforme kako bi se zaštitilo žene od obiteljskog nasilja, a pripadnike LGBT zajednice od nasilja iz mržnje.

Puras je u Hrvatsku došao na poziv hrvatskih vlasti, a njegovi će se nalazi naći u sveobuhvatnom izvješću koje će predstaviti Vijeću za ljudska prava UN-a u lipnju iduće godine. Nalazi su preporuke Hrvatskoj kako neke stvari poboljšati radi unapređenja prava na zdravlje.

Posebni izvjestitelj se tijekom boravka u Hrvatskoj zanimao i za ostvarivanje prava na zdravlje tražitelja azila i izbjeglica, provedbi programa mentalnog zdravlja, te o zdravlju Roma.

Ustvrdio je kako tražitelji azila, odnosno izbjeglice, u Hrvatskoj imaju pravo samo na hitnu pomoć, što sprečava efektivan pristup zdravstvenoj skrbi. Istaknuo je da djecu izbjeglice koja nisu cijepljena treba hitno cijepiti, a svim migrantima omogućiti obavezne prve medicinske preglede po ulasku u zemlju.

Mentalno zdravlje je prioritetno pitanje

Naglasivši da je mentalno zdravlje na međunarodnoj razini danas postalo prioritetno pitanje, Puras je zaključio kako je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je ratificirala tu konvenciju i počela ulagati u pilot projekte deinstitucionalizacije osoba s mentalnih poteškoćama, u čemu postoji niz dobrih projekata, ali oni nisu dovoljni.

“Još uvijek je 4200 osoba s mentalnim poteškoćama smješteno u institucionalnoj skrbi, čime su lišeni slobode i ne mogu u potpunosti uživati jednaka prava kao i drugi članovi društva”, kazao je Puras.

To se odnosi i na djecu s invaliditetom, čiji se broj u institucionalnoj skrbi povećao, a u tim je ustanovama nedostatno odgovarajuće liječenje i skrb.

Puras je upozorio i da petina romske djece u Hrvatskoj nema pristup zdravstvenoj zaštiti te da je stopa dojenačke smrtnosti u toj populaciji značajno iznad nacionalnog prosjeka, dok se Romkinje suočavaju s raznim ograničenjima u pristupu zdravstvenoj skrbi.

Autor: HINA

Savez antifašista

/in /by

 “Hrvatska nije civilizirana zemlja, moramo obraniti istinu o 85 000 stradalih”

SAVEZ antifašističkih boraca Republike Hrvatske (SABA RH) u utorak je oštro osudio postavljanje spomen ploče u Jasenovcu s uklesanim ustaškim pozdravom “Za dom spremni” jer negira jasenovačku žrtvu te upozorio kako se deklarativne izjave o antifašizmu hrvatskih dužnosnika ne mogu smatrati ozbiljnim, a još manje izrazima iskrenog antifašističkog uvjerenja, budući da državne vlasti nisu reagirale na ponovno isticanje tog ustaškog pozdrava.

SABA RH u priopćenju podsjeća kako su u centru Jasenovca veterani HOS-a Jasenovca i Udruge dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba prije mjesec dana postavili ploču s ustaškom krilaticom “Za dom spremni” u sjećanje na 11 poginulih pripadnika 1. satnije “Ante Paradžik” Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), koji su stradali na tom području. SABA RH poručuje kako ta ustaška krilatica “Za Dom spremni” negira jasenovačku žrtvu.

“Budući da nadležna tijela državne vlasti nisu reagirala na ponovno isticanje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ upozoravamo da se deklarativne izjave o državnom antifašizmu hrvatskih dužnosnika ne mogu smatrati ozbiljnim, a još manje izrazima iskrenog antifašističkog uvjerenja”, ističe SABA RH u priopćenju.

Naglašava da “sve dok se tolerira ustaški pozdrav na sportskim terenima i drugim javnim okupljanjima, sve dok se na internetskim portalima raspiruje mržnja prema Srbima, Židovima, Romima i građanima antifašističkog opredjeljenja i slavi zločinački ustaški režim, sve dok Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac ne reagira na napade na jasenovačku žrtve, Hrvatska neće biti civilizirana država oslobođena naci-fašističkog nasljeđa”.

“Valja se upitati zar Jasenovac ne zaslužuje isti tretman kao i Auschwitz u pogledu negiranja zločinačkog karaktera logora. Znači li šutnja nadležnih državnih tijela da je konačno srušen ‘mit o Jasenovcu’, koju uporno nameću hrvatski ultranacionalisti. Čini se da jasenovačku žrtvu i pravu istinu o logoru u Jasenovcu nanovo preplavljuju hrvatski domoljubi s ustaškom krilaticom ‘Za dom spremni’. Naša je civilizacijska i domoljubna dužnost obraniti istinu o stradanjima osamdeset i pet tisuća ljudi, Srba, Židova, Roma, ali i Hrvata antifašista”, poručuje u priopćenju Savez antifašističkih boraca i antifašista.

 

NE UKLAPAJU SE ONI TU

/in , /by

Građani dijele letke i prijete prosvjedima jer im Zagreb u naselje želi doseliti Rome

Stanovnici Svete Klare pobunili su se jer Grad Zagreb u njihovo naselje želi doseliti Rome. Dijele letke po sandučićima, pokrenuli su peticiju, prijete i prosvjedima.

Protiv te ideje su, osim stanovnika Svete Klare, i sami Romi. Predsjednik Udruge Roma tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja, kaže da im ne treba dodatna getoizacija.

Prema glasinama o planovima Grada Zagreba, šikara koja tek povremeno služi kao divlje odlagalište otpada trebala bi postati dom desecima romskih obitelji. Nedugo nakon toga kvartom su počeli kružiti letci na kojima piše’ stop naseljavanju Roma i njihovoj getoizaciji’.

 Protiv te ideje su svi

“Kaj sad? Ako smo u demokraciji i ako smo ljudi, pa i oni su ljudi. Kam s njima? Ja sam tu i ako se oni dosele tam, kaj oni meni smetaju, meni ne. A tko to slaže, tko to šalje, tko piše peticije, nemam pojma”, rekao je za Božidar Margeta.

“Mi smo protiv toga, ne uklapaju se oni tu. Većina ljudi je protiv, ne većina 99 posto ljudi je protiv”, rekao je Anđelko Gudelj.

Na upit RTL Direkta dolaze li Romi u Svetu Klaru, iz Grada Zagreba ništa nisu odgovorili, ali neslužbeno se doznaje da je riječ o dijelu Strategije koja podrazumjeva integraciju Roma u društvo.

Predsjednik Udruge Roma tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja.

“Ne braco, nego recimo po dvojicu staviti u jednu četvrt, dvije-tri obitelji dosta, to bi tako trebalo ići da se ‘motiviraju’ s većinskim narodom. To bi onda bilo dobro i za državu, i za narod i za Rome”, kaže Alija Mešić iz Udruge Roma.

Kao komentar na širenje diskriminatornih letaka predstavnik romske zajednice samo se nasmijao. “Romi nisu nigdje dobrodošli, nigdje gospođo”, ističe.

Zamaskirana diskriminacija

Na letku je diskriminacija zamaskirana u brigu za zajednicu, pa tako piše da su potpisnici peticije protiv naseljavanja i getoizacije Roma, no istodobno i za izgradnju vrtića, Doma zdravlja itd.

Načelniku Mjesnog odbora žao je što i sam ne sudjeluje u inicijativi. “Nisam ga do danas vidio, nisam ga imao u ruci, ali da je krenula prava peticija Mjesni bi odbor bio za to da se napravi jedna zelena površina za rekreaciju kao što sam rekao, ali ako ne to, Mjesni odbor bi sigurno bio protiv da se radi jedan grad u gradu ili naselje u naselju”, ističe načelnik Mjesnog odbora Sveta Klara Boris Kihak.

Hrvatski Romi siromašniji od europskog prosjeka

/in /by

Romi u EU isključeni su iz sustava obrazovanja, najčešće žive ispod granice siromaštva i u neadekvatnim uvjetima, veliki broj nije radno aktivan, a u isto vrijeme nisu upoznati s okvirom borbe protiv diskriminacije i sustavom podrške žrtvama – pokazuje to Drugo europsko izvješće o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) koje je 29. studenog 2016. objavila Agencija za temeljna prava EU (FRA). Rezultati istraživanja, u koje je po prvi puta uključena i Hrvatska, u skladu su sa stanjem ljudskih prava i diskriminacije Roma, navodi se da je u Hrvatskoj situacija za Rome i gora nego što je europski prosjek.

Drugo istraživanje EU-a o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) pokazalo je da 80 posto ispitanih pripadnika romske zajednice živi u riziku od siromaštva, dok je taj prosjek među ostalim stanovništvom EU-a 17 posto. U Hrvatskoj 93 posto živi u riziku od siromaštva, dok je državni prosjek oko 19 posto. Samo 30 posto ispitanih Roma u EU-u ima plaćen posao, dok je prosječna zaposlenost za 2015. bila 70 posto.

U Hrvatskoj je zaposleno svega osam, a nezaposleno 62 posto Roma. Ostatak je u mirovini, ne radi zbog bolesti ili invalidnosti ili rade u kućanstvu. Hrvatska i Španjolska imaju najveći postotak mladih Roma koji se ne školuju i ne rade, čak 77 posto.

Izvješće je temeljeno na istraživanju provedenom u Hrvatskoj, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj, a uključivalo je nešto manje od 8 tisuća osobnih intervjua s osobama romske nacionalnosti, koje žive u kućanstvima s ukupno više od 33 tisuće osoba, a u Hrvatskoj je ispitano 2800 ljudi..

„Otprilike 80 posto Roma uključenih u istraživanje u riziku su od siromaštva, svaki treći živi u kućanstvu bez vodovoda, a svako treće romsko dijete ide spavati gladno najmanje jednom mjesečno. Ovo izvješće je uznemirujuće, ali pokazuje stvarnost i činjenicu da je najbrojnija nacionalna manjina u EU i dalje suočena s diskriminacijom i nejednakosti u pristupu osnovnih usluga“, izjavio je direktor FRA Michael O’Flaherty povodom objave izvješća.

Dodatno zabrinjava i činjenica da čak 82 posto Roma koji su sudjelovali u istraživanju nisu upoznati s organizacijama koje pružaju podršku žrtvama diskriminacije.

Gotovo svi ispitanici u Hrvatskoj, njih 93 posto, žive ispod granice siromaštva. Taj postotak je najviši u Španjolskoj (98 posto), a najniži u Grčkoj (58 posto). Grčka pokazuje najbolje rezultate i u podacima o zaposlenosti i samozaposlenosti Roma, gdje se tako izjasnilo 43 posto ispitanih, dok je u Hrvatskoj to učinilo tek njih 10 posto. Hrvatska također bilježi najviši postotak Roma u dobi od 25 do 44 koji nisu završili niti jedan stupanj obrazovanja, točnije njih 28 posto. 34 posto ispitanika u Hrvatskoj živi u kućanstvu bez vodovoda, nešto više od polovice bez toaleta, tuša ili kupaonice.

U prosjeku cijelog istraživanja, 41 posto ispitanika smatra da su bili diskriminirani u posljednjih pet godina, prilikom traženja posla, na poslu, prilikom traženja stana, zdravstvene zaštite i u području obrazovanja. U Hrvatskoj je na upit o diskriminaciji pozitivno odgovorila točno polovica ispitanika. Ovi podaci u skladu su sa stanjem prava romske nacionalne manjine i pojava diskriminacije u Hrvatskoj, na koje pučka pravobraniteljica upozorava i zbog kojih upućuje preporuke nadležnim tijelima.

Kao posebno zabrinjavajući, ističe se problem izdvojenih, odnosno getoiziranih romska naselja, s obzirom da život u njima otežava integraciju, a doprinosi društvenom udaljavanju od neromskog stanovništva. Također, isključenosti iz obrazovnog sustava Rome čini nedovoljno konkurentnima na tržištu rada, zbog čega najčešće rade niskokvalificirane i slabo plaćene poslove, što ne utječe na problem dugotrajne nezaposlenosti.

E.M

Esma Redžepova Kraljica romske glazbe i velika humanitarka hitno je hospitalizirana zbog problema sa dišnim sustavom

/in /by

Esma Redžepova primljena je u bolnicu zbog problema s dišnim sustavom, piše srpski Blic. Naime, kraljica romske glazbe hitno je hospitalizirana zbog bronhopneumonije koju nije na vrijeme zaliječila.

-Točno je. Esma je imala zdravstvenu krizu vezanu s funkcijom pluća. Kao što su nas liječnici informirali, radi se o staroj, neizliječenoj bronhopneumoniji. Nakon liječničke intervencije, njezino zdravstveno stanje se stabiliziralo pa se sada osjeća mnogo bolje. Nadamo se i očekujemo da će njezino zdravstveno stanje uskoro biti još bolje – izjavila je Zorana Kostova, Esmina dobra prijateljica zadužena za odnose s javnošću za srpske medije.

S romskom glazbom i svojim pjesmama Esma je prošla cijeli svijet, a vjerojatno ni sama ne zna koliko je ploča ukupno prodala jer su joj albumi izlazili ne samo u Jugoslaviji nego i u drugim državama.

Glazbenu karijeru započela je kad je imala 11 godina, a tijekom godina je sa suprugom udomila čak 47 sinova. Tijekom godina dobila je i brojna priznanja za svoj humanitarni rad jer je pomaganje djeci i siromašnima postao njezin cilj.

Javni poziv pripadnicima romske nacionalne manjine polaznicima prvih razreda srednjih škola za prijavu stipendije Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu

/in , /by

Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisao je javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola koji su pripadnici romske nacionalne manjine za prijavu stipendija Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu.

Rok podnošenje zahtjeva za dodjelu novčane potpore stipendije je 22. prosinca 2016. godine.

Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu koji se može skinuti sa webstranice Ministarstva znanosti i obrazovanja ili kliknite na dnu dokumenta na link.
Zahtjev za dodjelu novčane potpore stipendije namijenjen je redovitim učenicima srednjih škola koji prvi puta polaze prvi razred u školskoj godini 2016./2017.

Uz obrazac zahtjeva obavezno je potrebno priložiti slijedeće:
1) Dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini (rodni list učenika, ili rodni list jednog od roditelja/skrbnika ili izvadak iz popisa birača za roditelja/skrbnika iz koje je to vidljivo
2) Preslika domovnice (dokaz o hrvatskom državljanstvu)
3) Uvjerenje o prebivalištu/boravištu za vrijeme školovanja
4) Preslika svjedodžbe prethodno završenog razreda (8. razreda) škole
5) Preslika vlastitog tekućeg/žiro računa u banci
6) Pisana izjava roditelja/skrbnika učenika da učenik nije korisnik druge stipendije

NAPOMENA: Nepotpuni zahtjevi kao i zahtjevi koji nisu na propisanom (važećem) obrascu neće se razmatrati.

Zahtjevi za stipendije dostavljaju se isključivo poštom s naznakom “Srednjoškolske stipendije za učenike Rome” na sljedeću adresu:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja,
Donje Svetice 38,
10000 ZAGREB
Dokumenti
1. Javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine na prijavu za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu

2. Obrazac zahtjeva za dodjelu novčane potpore – stipendije redovitim učenicima srednjih škola koji prvi puta polaze prvi razred u školskoj godini 2016./2017. (105 KB)