Hrvatski Romi siromašniji od europskog prosjeka

Romi u EU isključeni su iz sustava obrazovanja, najčešće žive ispod granice siromaštva i u neadekvatnim uvjetima, veliki broj nije radno aktivan, a u isto vrijeme nisu upoznati s okvirom borbe protiv diskriminacije i sustavom podrške žrtvama – pokazuje to Drugo europsko izvješće o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) koje je 29. studenog 2016. objavila Agencija za temeljna prava EU (FRA). Rezultati istraživanja, u koje je po prvi puta uključena i Hrvatska, u skladu su sa stanjem ljudskih prava i diskriminacije Roma, navodi se da je u Hrvatskoj situacija za Rome i gora nego što je europski prosjek.

Drugo istraživanje EU-a o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) pokazalo je da 80 posto ispitanih pripadnika romske zajednice živi u riziku od siromaštva, dok je taj prosjek među ostalim stanovništvom EU-a 17 posto. U Hrvatskoj 93 posto živi u riziku od siromaštva, dok je državni prosjek oko 19 posto. Samo 30 posto ispitanih Roma u EU-u ima plaćen posao, dok je prosječna zaposlenost za 2015. bila 70 posto.

U Hrvatskoj je zaposleno svega osam, a nezaposleno 62 posto Roma. Ostatak je u mirovini, ne radi zbog bolesti ili invalidnosti ili rade u kućanstvu. Hrvatska i Španjolska imaju najveći postotak mladih Roma koji se ne školuju i ne rade, čak 77 posto.

Izvješće je temeljeno na istraživanju provedenom u Hrvatskoj, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj, a uključivalo je nešto manje od 8 tisuća osobnih intervjua s osobama romske nacionalnosti, koje žive u kućanstvima s ukupno više od 33 tisuće osoba, a u Hrvatskoj je ispitano 2800 ljudi..

„Otprilike 80 posto Roma uključenih u istraživanje u riziku su od siromaštva, svaki treći živi u kućanstvu bez vodovoda, a svako treće romsko dijete ide spavati gladno najmanje jednom mjesečno. Ovo izvješće je uznemirujuće, ali pokazuje stvarnost i činjenicu da je najbrojnija nacionalna manjina u EU i dalje suočena s diskriminacijom i nejednakosti u pristupu osnovnih usluga“, izjavio je direktor FRA Michael O’Flaherty povodom objave izvješća.

Dodatno zabrinjava i činjenica da čak 82 posto Roma koji su sudjelovali u istraživanju nisu upoznati s organizacijama koje pružaju podršku žrtvama diskriminacije.

Gotovo svi ispitanici u Hrvatskoj, njih 93 posto, žive ispod granice siromaštva. Taj postotak je najviši u Španjolskoj (98 posto), a najniži u Grčkoj (58 posto). Grčka pokazuje najbolje rezultate i u podacima o zaposlenosti i samozaposlenosti Roma, gdje se tako izjasnilo 43 posto ispitanih, dok je u Hrvatskoj to učinilo tek njih 10 posto. Hrvatska također bilježi najviši postotak Roma u dobi od 25 do 44 koji nisu završili niti jedan stupanj obrazovanja, točnije njih 28 posto. 34 posto ispitanika u Hrvatskoj živi u kućanstvu bez vodovoda, nešto više od polovice bez toaleta, tuša ili kupaonice.

U prosjeku cijelog istraživanja, 41 posto ispitanika smatra da su bili diskriminirani u posljednjih pet godina, prilikom traženja posla, na poslu, prilikom traženja stana, zdravstvene zaštite i u području obrazovanja. U Hrvatskoj je na upit o diskriminaciji pozitivno odgovorila točno polovica ispitanika. Ovi podaci u skladu su sa stanjem prava romske nacionalne manjine i pojava diskriminacije u Hrvatskoj, na koje pučka pravobraniteljica upozorava i zbog kojih upućuje preporuke nadležnim tijelima.

Kao posebno zabrinjavajući, ističe se problem izdvojenih, odnosno getoiziranih romska naselja, s obzirom da život u njima otežava integraciju, a doprinosi društvenom udaljavanju od neromskog stanovništva. Također, isključenosti iz obrazovnog sustava Rome čini nedovoljno konkurentnima na tržištu rada, zbog čega najčešće rade niskokvalificirane i slabo plaćene poslove, što ne utječe na problem dugotrajne nezaposlenosti.

E.M