Ovoj svjetskoj kampanji cilj je upozoriti na nasilje nad ženama i djevojčicama
Kampanju u Hrvatskoj organizira Centar za ženske studije u suorganizaciji s udrugama civilnog društva – Zajednice saveza osoba s invaliditetom – SOIH, Udruge žena Romkinja – Bolja budućnost, CESI, Ženske sobe, Roditelja u akciji – RODA, Centra za mirovne studije, inicijative Gdje je ovdje ljubav, Organizacije mladih Status: M, te žene iz gradskog Foruma žena SDP-a i Aktivna dva kotača.
U dvosatnom programu, koji su vodili Maja Sever i Milan Majerović Stilinović, uz aktivistice i aktiviste sudjelovale su brojne osobe iz umjetnosti, kulture i sporta, kao i brojni građani Zagreba, a akciju su svojim nastupima obilježili i dvojac Mr.Lee&IvaneSky, koji čine Ivanka Mazurkijević i Damir Martinović Mrle; Superoperateri, Bang Bang i drugi.
Zagreb se u nedjelju druženjem uz glazbu i ples organiziranom na Trgu Petra Preradovića četvrtu godinu za redom priključio svjetskoj kampanji “Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama”, čiji je cilj upozoriti na nasilje nad ženama i djevojčicama kao na jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava u svijetu koji još uvijek mnogi odobravaju šutnjom.
Događanje je na zagrebačkom Cvjetnom trgu otvorila izvršna direktorica Centra za ženske studije Rada Borić. Istaknula je kako je riječ o četvrtoj po redu globalnoj kampanji, kojoj je ove godine tema “Žene s margine”, a posvećena je onim ženama koje su dvostruko i trostruko marginalizirane jer su, osim što su žene, i pripadnice manjina ili žene s invaliditetom. “
Dvadeset gradova u Hrvatskoj
“Danas će se plesati i protestirati u više od dvadeset gradova u Hrvatskoj, od Zaboka, Sinja, Koprivnice i Novske, do Siska, Karlovca, Zadra i Rijeke”, kazala je Borić. “Posebno je važno ne zaboraviti da mnoge žene koje žive u zatvorskom sustavu, a koje su također dvostruko stigmatizirane kada su u zatvoru u odnosu na muškarce; također je važno govoriti i o prekarnome ženskom radu, o ženama koje su ili potplaćene ili seksualno uznemiravane na poslu, a još jedna tema koja nam je važna su žene izbjeglice na putu u sigurnu Europu”, napomenula je.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je kako je riječ o globalnom problemu “koji moramo osuditi i protiv kojega moramo govoriti i dizati svoj glas ne samo jednom godišnje, već u svakoj prilici”. Posebno se osvrnula na žene s invaliditetom, “koje su svaki dan izložene trostrukoj diskriminaciji: zbog toga što su žene, jer imaju invaliditet i zato što su nezaposlene i nedovoljno obrazovane”.
U svom pozdravnom govoru istaknula je kako nasilje moramo osuditi, moramo protiv njega govoriti, dizati svoj glas, ne samo jednom godišnje, već u svakoj prilici kada smo suočeni s nasiljem nad ženama, nasiljem fizički snažnijih nad fizički slabijima i psihički ili ekonomski ovisnijima. Zastrašujuće je što većinu nasilja nad ženama čine partneri ili bivši partneri. Veliki broj žena strada smrtno nakon što su napustile nasilnika. Istaknula je kako kad govorimo o nasilju nad ženama od strane muškaraca ne govorimo o svim muškarcima. Zato u osvještavanju o ovom problemu treba naglasiti da se tu ne radi o dvije suprotstavljene strane, o ženama na jednoj i muškarcima na suprotnoj strani.
U borbu protiv nasilja nad ženama uključuju se, i trebaju se uključiti i muškarci, jer tu se radi o društvenom problemu koji ima posljedice na cijelo društvo, a koji svoju još uvijek veliku snagu vuče iz patrijarhalnog nasljeđa, iz ekonomske nesigurnosti, iz različitih oblika ovisnosti, iz stereotipa i predrasuda, podjele rodnih uloga, ali i nedovoljnog ili često neadekvatnog sankcioniranja počinitelja. Stoga svatko u okviru svog posla ili javnog djelovanja može nešto učiniti. Apeliram ovdje i na medije da prigodom izvještavanja o nasilju nad ženama imaju na umu zaštitu žrtve, rodno osjetljivo i nesenzacionalističko izvještavanje.
Pozvala je sve institucije da promptno i učinkovito djeluju na prevenciji nasilja, zaštiti žrtava i kažnjavanju počinitelja, a sve pojedince “da ne izgube solidarnost, empatiju i građansku hrabrost u suočavanju i prijavljivanju nasilja”.
Država kao korektiv
Okupljenim se građanima obratila i posebna UN-ova izvjestiteljica za sprječavanje nasilja nad ženama Dubravka Šimonović, koja je kazala kako je riječ o obliku diskriminacije i kršenja ljudskih prava žena za čije se suzbijanje u prvome redu treba pobrinuti država, provođenjem ozbiljnih mjera sprječavanja nasilja.
“Hrvatska ima izazove pred sobom”, poručila je Šimonović, naglasivši kako se to u prvome redu odnosi na ratifikaciju Konvencije Vijeća Europe o sprječavanju i borbi nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, tzv. Istambulsku konvenciju.
Ramiza Memedi iz udruge Bolja budućnost istaknula je kako su žene Romkinje u posebno ranjivu položaju jer su višestruko diskriminirane i u svojoj zajednici i šire. “Osim s partnerskim nasiljem i nasiljem u obitelji, one su suočene sa strukturalnim nasiljem” na tržištu rada, upozorila je.
Svaka treća žena doživi nasilje
Kampanja “One Billion Rising” lansirana je na Valentinovo 2012. kao inicijativa usmjerena na podizanje svijesti o uznemirujućoj statistici prema kojoj će svaka treća žena u svijetu tijekom svojeg života biti podvrgnuta silovanju ili fizičkom nasilju, što je milijarda žena i djevojčica.
Jedinstveni podaci o učestalosti nasilja nad ženama za Europu ne postoje, ali mnoge zemlje članice provode istraživanja čiji pregled sugerira da je u svim državama svaka četvrta ili peta žena iskusila fizičko nasilje najmanje jednom tijekom svoje odrasle dobi, a svaka deseta i seksualno nasilje. Hrvatska nije iznimka: samo u siječnju ove godine u partnerskom su nasilju ubijene četiri žene.
U četiri godine održavanja, kampanja “One Billion Rising” razvila se u najveću ikad organiziranu masovnu akciju usmjerenu na suzbijanje nasilja nad ženama: svake veljače, do 8. ožujka, kada se obilježeva Međunarodni dan žena, diljem svijeta pridružuje joj se na tisuće lokalnih incijativa. U 2016. svjetska se kampanja održava u više od 200 zemalja, a u Hrvatskoj u desetak gradova pod nazivom “One Billion Rising Croatia”.
