OPROST OD ESME REDŽEPOVE

/in , /by

Pjevačica, kraljica romske glazbe Esma Redžepova sahranjena je u Makedoniji na gradskom groblju Butel. Esma je preminula 11. decembra u Skoplju u 73. godini, posle kraće i teške bolesti.

Brojne kolege, obožavatelji  i prijatelji oprostili su se od Esme putem društvenih mreža, a predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov, prijatelji i kolege upisali su se u knjigu žalosti i odali poslednju počast kraljici romske muzike.

Komemoracija je održana u 11 sati  u Skoplju, a sahrana dva sata kasnije na gradskom groblju Butel.

Gradonačelnik Skoplja Koce Trajanovski i ministar kulture Elizabeta Kančevska-Milevska održali su govor u čast preminule Esme Redžepove.

Bila je dva puta nominirana za nobelovu nagradu za mir. Često je govorila da su Romi narod koji nije nikada ni skim ratovao niti okupirao. Često je znala reći  “Da sam neki važan faktor, zaustavila bih sve satove svijeta i učinila da nigdje ne bude rata i da nema te zemlje koja je nečija, pa da se oko toga što je ničije nitko ne treba svađati i ratovati, jer – goli dolazimo na ovaj svijet i goli odlazimo s njega, i ništa nećemo odnijeti sa sobom” To je bila naša ESMA

ZABORAVLJENI GENOCID

/in , /by

75 godina od streljanja leskovačkih Roma u Arapovoj dolini

Na današnji dan 1941. godine u Arapovoj dolini  streljano je 310 leskovčana od strane Njemačke okupatorske vojske, 293 Roma, 11 Srba i šest Jevreja

U našem Gradu te ratne godine desio se strašan zločin nad našim građanima od strane nemačke okupatorske vojske uz pomoć  tadašnje  Nedićeve Srbije i kvinsliškog režima .

Nemačka vojska zbog  gubitka koji su imali 3.decembra sa dvojicom partizana, pripremili masovna hapšenja Roma.

5.decembra 1941.godine  blokirana je romska četvrt u Leskovcu od strane Srpske državne straže u Podvorcu i Sat mahali. Da nebi izazvali sumnju, žandarmi su proturili vest da je stigla neka roba  ii da je potrebno da se skine sa vagona. Pošli su od kuće do kuće i izdvojili  sve muškarce starije od 16 godina.

Da bi pokupili što veći broj ljudi bez protesta pripadnici Srpske državne straže SDS-a da će uhapsitii sve one koji dobrovoljno ne izađu na zborno mesto. Ipak neki od njih su uvideli da se ne radi o radu koji treba da izvrše već da je ozbiljna situacija pa su se sklanjali. Tom prilikom oterano je u školu ( današnja škola „Svetozar Marković“)koja je pripremljena za logor oko 120 Roma.

Da bi se stvorila mirnija situacija i da bi uhvatili što veći broj , iz zatvora su pustili dva roma sa napomenom,   “ da će narednih dana pustiti sve zatvorene Rome„. Međutim to je bila varka. Romska mahala u Podvorcu  ponovo je bila blokirana 9.decembra 1941.godine. Straže su postavljene tako da nije bilo moguće izbeći. Nemci su ušli kamionima u centru naselja , išli od kuće do kuće hvatali sve muškarce starije od 16 godina.

Nemci su prema Romima postupali krajnje nehumano i odvodili ih u logor. Nisu imali obzira ni prema starcima invalidima i  bolesnim ljudima. Ukoliko bi se neko suprostavljao udarli su ih kundacima i gurali u kamione. Hapšenja su na sličan našin izvšena i u Sat mahali, Vinarcu i Pečenjevcu.

Dok su hapsili građane angažovali su grupu radnika da kopaju rake na Hisaru govoreći da kopaju šančeve za protivavionske topove.

11.decembra kada su  sve pripreme završene , Nemci su od ranog jutra dovodili uhapšene na strljanje. Streljanje su izvršili na brdu Hisar, na mestu nazvanom „Arapova dolina“ po grupama. Odvođenje talaca Nemci su izvršili pod jakom stražom . Taoce su izvodili iz današnje škole „ Svetozar Marković“ utovarali su ih u kamione  i preko Lebanske ulice, u koloni , vezane po dvojicu, do mesta streljanja. Predhodno su ih svlačili  i onda po grupama streljali.

Njemci su do poslepodneva ubili, 293 Roma, 11 Srba i 6 Jevreja. (zoki-spisak-stradalih-Roma-Jevreja i Srba,partizana)

Ovo je stravičan genocid nad našim građanima,  nije bajka ili legenda nego istina i  ovaj strašan zločin  ne sme da se zaboravi !

Na ovoj staroj slici, crno-bijeloj, izbljedela fotografija, na poleđini je na njemačkom jeziku napisano „Cigani kopaju svoj grob dok stanovništvo i vojnici gledaju, Srbija 1941. godine”, svjedoči o „zaboravljenom genocidu” – genocidu nad Romima, počinjenom u Drugom svetskom ratu.

ESMA REDŽEPOVA 1943-2016

/in , , /by

Makedonska pjevačica romske glazbe Esma Redžepova preminula je ujutro 11. 12. 2016 godine u Skoplju u 73. godini, nakon kratke i teške bolesti. Prije dva tjedna bila je primljena u jednu skopsku bolnicu u teškom zdravstvenom stanju. Imala je veliko srce, bila je svjetski poznata, a njen put do uspjeha bio je ispunjen usponima i padovima.

Esma je rođena u Makedoniji 1943. godine, kao peto od šestoro djece. Njen otac je u bombardiranju 1941. godine izgubio nogu, a Esma mu je pomogla da na dostojanstven način zarade za obitelj.

Na njenu sreću ili nesreću, počela je vrlo rano da pjeva. Imala je samo 10 godina kada je pobjedila na takmičenju koje je organiziralo tadašnji Radio Skoplje. Ona je prva Romkinja koja je izašla da pjeva na romskom jeziku. Godine 1976. u Gandinagaru, Indiji, proglašena je za kraljicu romske muzike, što joj je dalo veliki motiv da neumorno radi i stvara.

Jednom prilikom kraljica romske muzike kazala je “Moje djetinjstvo je bilo jako teško, ali to sam iskoristila kao veliku školu. Zapravo, težu stranu života osjetila sam u djetinjstvu. Dok su mnogi rasli bezbrižno, ja sam radila razne poslove, nosila sam mlijeko, čistila stanove, čuvala psa jednom čuvenom skopskom doktoru Cipuševom, a zarađeni novac trošila sam ekonomično. Voljela sam bioskop, pa bih svojom ušteđevinom kupovala karte. Borila sam se sa predrasudama u društvu, uvijek sam morala nekome da se dokazujem ali, kao što vidite, isplatilo se, ja sam zahvalna Bogu”,

Esma je prva Romkinja koja je zapjevala na maternjem jeziku i dva puta bila nominirana za Nobelovu nagradu za mir. Prvi put 1987. godine kao kandidat Crvenog križa Jugoslavije, a drugi put na inicijativu Svjetske organizacije Roma. Potpredsjednica je Svjetske organizacije Roma u svijetu. Poznato je da se svim snagama bori za bolji status Roma u svijetu.

Obišla je četiri kontinenta – i to nekoliko puta, a njeni koncerti su uvijek punile dvorane. Mogla je živjeti u bilo kojoj svjetskoj prestonici, ali se uvijek vraćala kući, u njeno rodno Skoplje.

Bila je svjetski poznata pjevala poznatim te posebno je isticala da je pjevala predsjednicima, Josipu Brozu Titi, Gadafiju  i dr.

“Sa Titom sam često bila na njegovom brodu, išla na sva njegova mesta gdje je boravio po bivšoj Jugoslaviji. I uvek kad je nekog dočekivao, oni me pronađu, gde god da se u tom trenutku nalazim. Sećam se, imala sam u Cazinu u Bosni neki koncert, oni su došli, uzeli me i odneli u Dubrovnik”, pričala je Esma prije nekoliko godina. Esma Redžepova nije krila da je obožavala Tita.

“Pazite, ja sam obožavala Tita. Obožavala sam njegovu politiku. Kad smo pevali napolju, znali su odakle smo kad kažemo njegovo ime. Sazrevala sam u to vreme i ne mogu da kažem da mi je bilo loše. Znate kako, pevala sam na Prvoj konferenciji nesvrstanih ovde u Beogradu. Ja i hor “Branko Krsmanović”. Posle toga je Inidira Gandi rekla da želi da poseti Esmu Redžepovu, pa je nastao opšti haos. Bio je veliki problem kako da joj to organizuju jer je mimo protokola, pa su između ostalog ponovo popločavali ulicu u kojoj sam živela, iako je bila popločana. To su ipak mnogo lepe i bitne stvari koje sam doživela i to je bila jedna čast.

U jednom od intevjua Esma otkriva.  Nije da sam ja morala, već sam predstavljala svoju zemlju. Na primer, bila sam ’68. godine u Australiji, kad mi je stigla nota od SIP-­a da treba da”svratim” u Bombaj. I ja “svratim” u Bombaj, i tamo ostanem 25 dana. Gradila se, naime, tamošnja luka i četiri zemlje su konkurisale za taj posao, među njima i naša zemlja. Od kad sam sišla u Bombaj, prvo počnem da pevam nekim vojnicima, pa za malo višu klasu, pa za diplomatie, pa za nekih sedam, osam hiljada ljudi u nekoj fablici…”.

Nikada nije rađala, ali je usvojila njih 48. Djece. Njen suprug nikad joj nije dopustio da radi nešto što bi je udaljilo od pjevanja i nastupa. Nikada u životu nije ni kuhala ni čistila jer je tvrdio da para šteti glasnim žicama. To ju je neki put jako ljutilo jer je obožavala kuhati, a on joj to nije odobravao i uvijek je imala kućnu pomoćnicu. Djecu su odlučili usvojiti jer su najčešće dolazila iz romskih obitelji koje su bile teški socijalni slučajevi. Da bi ih sačuvali od domova ili ulice, Stevo ih je podučavao sviranju raznih instrumenata i danas su svi oni muzičari u nekim orkestrima i pošteno žive i zarađuju.

Esma Redžepova Teodosijevska nazvana je kraljica romske lazbe i po izvođenju te glazbe je bila poznata u svjetskim razmerama, a od 2013. nosila je i titulu nacionanog umjetnika Makedonije.Tijekom karijere duge 55 godina sudjelovala je na vrhunskim svjetskim glazbenim festivalima i manfestacijama. Esma je, kako se ističe, bila pravi glazbeni ambasador.

Kraljica romske glazbe je za gotovo šest decenija estradnog staža održala više od 23.000 koncerata širom svijeta, od čega je trećina bila humanitarnog karaktera.Tokom svoje karijere primila je veliki broj priznanja kako za muziku, tako i za svoj humanitarni rad. Esma je stvorila više od 580 umjetničkih djela, što uključuje 108 singlova, 20 albuma i 6 filmova.

Malo je onih koji su stranice života i karijere ispisali blistavim slovima kao Esma Redžepova. Pjevala je na najznačajnijim svetskim festivalima, osvajala prestižne nagrade, a pjesmama i angažiranjem doprinjela je afirmaciji romske populacije.

NE UKLAPAJU SE ONI TU

/in , /by

Građani dijele letke i prijete prosvjedima jer im Zagreb u naselje želi doseliti Rome

Stanovnici Svete Klare pobunili su se jer Grad Zagreb u njihovo naselje želi doseliti Rome. Dijele letke po sandučićima, pokrenuli su peticiju, prijete i prosvjedima.

Protiv te ideje su, osim stanovnika Svete Klare, i sami Romi. Predsjednik Udruge Roma tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja, kaže da im ne treba dodatna getoizacija.

Prema glasinama o planovima Grada Zagreba, šikara koja tek povremeno služi kao divlje odlagalište otpada trebala bi postati dom desecima romskih obitelji. Nedugo nakon toga kvartom su počeli kružiti letci na kojima piše’ stop naseljavanju Roma i njihovoj getoizaciji’.

 Protiv te ideje su svi

“Kaj sad? Ako smo u demokraciji i ako smo ljudi, pa i oni su ljudi. Kam s njima? Ja sam tu i ako se oni dosele tam, kaj oni meni smetaju, meni ne. A tko to slaže, tko to šalje, tko piše peticije, nemam pojma”, rekao je za Božidar Margeta.

“Mi smo protiv toga, ne uklapaju se oni tu. Većina ljudi je protiv, ne većina 99 posto ljudi je protiv”, rekao je Anđelko Gudelj.

Na upit RTL Direkta dolaze li Romi u Svetu Klaru, iz Grada Zagreba ništa nisu odgovorili, ali neslužbeno se doznaje da je riječ o dijelu Strategije koja podrazumjeva integraciju Roma u društvo.

Predsjednik Udruge Roma tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja.

“Ne braco, nego recimo po dvojicu staviti u jednu četvrt, dvije-tri obitelji dosta, to bi tako trebalo ići da se ‘motiviraju’ s većinskim narodom. To bi onda bilo dobro i za državu, i za narod i za Rome”, kaže Alija Mešić iz Udruge Roma.

Kao komentar na širenje diskriminatornih letaka predstavnik romske zajednice samo se nasmijao. “Romi nisu nigdje dobrodošli, nigdje gospođo”, ističe.

Zamaskirana diskriminacija

Na letku je diskriminacija zamaskirana u brigu za zajednicu, pa tako piše da su potpisnici peticije protiv naseljavanja i getoizacije Roma, no istodobno i za izgradnju vrtića, Doma zdravlja itd.

Načelniku Mjesnog odbora žao je što i sam ne sudjeluje u inicijativi. “Nisam ga do danas vidio, nisam ga imao u ruci, ali da je krenula prava peticija Mjesni bi odbor bio za to da se napravi jedna zelena površina za rekreaciju kao što sam rekao, ali ako ne to, Mjesni odbor bi sigurno bio protiv da se radi jedan grad u gradu ili naselje u naselju”, ističe načelnik Mjesnog odbora Sveta Klara Boris Kihak.

Poziv mladim Romima koji žele sudjelovati u umjetničkom projektu “pogledaj me”

/in /by

Poziv mladim Romima koji žele sudjelovati u umjetničkom projektu udruge Arterarij pod nazivom “pogledaj me”

Radionica se održava 28.11.2016 godine na adresi Pavla Hatza 12, Zagreb, s početkom u 16 sati, planirano trajanje radionice je 4 sata s pauzom. Dobna granica za sudionike je od 18 do 30 godina. Svi mladi koji su zainteresirani mogu se prijaviti na mail; arterarij@gmail.com

 

Poziv udruge

PREDMET: Poziv mladim Romima na prijave za sudjelovanje u umjetničkom projektu udruge Arterarij pod nazivom “pogledaj me”

 Poštovani/e,

 Arterarij je udruga osnovana s ciljem provođenja kulturnih i umjetničkih projekata koji pridonose sudjelovanju i uključenju mladih i marginaliziranih društvenih skupina u suvremenu i inovativnu umjetničku praksu.

Prvi projekt Arterarija; pogledaj me ostvaruje se uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a radi se o produkciji izvedbenih umjetnosti. Temeljni fokus projekta je tema diskriminacija, točnije diskriminativna slika koje društvo puno predrasuda izgrađuje o manjinskim skupinama, na primjer putem medija i društvenih mreža. Autorski tim projekta čine mladi izvedbeni i vizualni umjetnici koji pripadaju različitim manjinskim skupinama i do sada su se i sami susreli s različitim oblicima diskriminacije, te će razmjena iskustava služiti kao princip koji oblikuje dinamiku projekta.

Na temelju provedene radionice, autorski tim će odabrati dvoje kandidata, budućih su-autora projekta pogledaj me koji će za svoj rad biti honorirani.

Vremenski plan provedbe projekta je planiran od 1. prosinca 2016., a planirana javna izvedba je 14. siječnja 2017. u Zagrebu te svi sudionici koji budu izabrani u projekt moraju biti slobodni u tom periodu kako bi mogli prisustvovati probama. Planirane su još tri reprizne izvedbe, 16., 17. i 18. siječnja.

Radionica će se održati 28.11.2016. na adresi Pavla Hatza 12, Zagreb s početkom u 16 sati i planirano trajanje radionice je 4 sata s pauzom. Dobna granica za prijave je od 18-30 godina.

Što treba napraviti da biste sudjelovali?

Za sudjelovanje potrebno je samo razmisliti i sjetiti se nekog događaja, priče ili vlastitog sjećanja koje vas je motiviralo da se prijavite za sudjelovanje na ovom projektu, a koje biste rado podijelili s ostalim sudionicima radionice te dolazak potvrditi na arterarij@gmail.com

Ženska mreža Hrvatske

/in , /by
Ženska mreža Hrvatske poslala je dopis MUP-u da im se dostavi podatak o broju ubijenih žena od strane njihovih partnera od početka godine do 10.11. 2016. godine
Poštovane,
nastavno na Vaš upit od 10. studenog 2016. godine, vezano za dostavu podataka o broju ubijenih osoba ženskog spola, dostavljamo brojčane pokazatelje Ministarstva unutarnjih poslova koji se odnose na represivno policijsko postupanje na području kaznenih djela ubojstava i teških ubojstava počinje među bliskim osobama (čl. .87. St.9. Kaznenog zakona) na štetu osoba ženskog spola:

– u razdoblju od 01. siječnja do 31. listopada 2016. godine u Republici Hrvatskoj od ukupno 36 kaznenih djela ubojstva i teških ubojstava zabilježeno je 16 kaznenih djela ubojstava i teških ubojstava počinje među bliskim osobama što iznosi 44,4% od ukupnog broja ubojstava i teških ubojstava, dok je taj udio u prvih deset mjeseci 2015. godine bio 53,3%.

Obzirom na spol, 12 oštećenih osoba je ženskog spola, a 4 oštećena lica su muškog spola.

Navedeni brojčani pokazatelji odnose se na slijedeće srodničke odnose: u 6 slučajeva supruzi su ubili svoje supruge, u jednom slučaju supruga je ubila svoju suprugu, u 5 slučajeva sinovi su ubili majke, u jednom slučaju sin je ubio oca, u jednom slučaju otac je ubio kćer, u jednom slučaju nećak je ubio strica, au jednom slučaju radi se o ubojstvu osobe-člana zajedničkog kućanstva.

 
S poštovanjem
 
Služba za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova RH

Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine

/in , /by

Natječaj za dodjelu Stipendije grada Zagreba za studente pripadnike romske nacionalne manjine za akademsku godinu 2016./2017.

12.10.2016
Na temelju članka 10. Odluke o Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (Službeni glasnik Grada Zagreba 15/12, 17/12, 20/13 i 21/14, 22/15, 3/16 – pročišćeni tekst)
gradonačelnik Grada Zagreba
raspisuje
NATJEČAJ
ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA ZA STUDENTE
PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE ZA AKADEMSKU GODINU 2016./2017.
1. Za akademsku godinu 2016./2017. studentima će se dodijeliti najviše 10 stipendija.
2. Pravo sudjelovanja na Natječaju za dodjelu Stipendije Grada Zagreba imaju studenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:
•          da su državljani Republike Hrvatske;
•          da imaju prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu neprekidno zadnjih pet godina;
•          da su pripadnici romske nacionalne manjine prema popisu birača;
•          da nisu stariji od 26 godina;
•          da nisu, osim iz opravdanih razloga (što se dokazuje vjerodostojnom medicinskom dokumentacijom) ponavljali godinu studija;
•          da su redoviti studenti preddiplomskog i diplomskog studija, odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog studija te stručnog preddiplomskog studija, odnosno specijalističkog diplomskog stručnog studija u Gradu Zagrebu;
•          da su završili prethodne godine studija u Gradu Zagrebu;
•          da su završili srednju školu s prosjekom ocjena od najmanje 3,0 ako Stipendiju traže za 1. godinu studija
•          da su prethodnu godinu studija završili s prosjekom ocjena od najmanje 3,0;
•          da nisu apsolventi;
•          da nisu studenti privatnih studija.
3. Stipendija Grada Zagreba dodjeljuje se za akademsku godinu 2016./2017., računajući od 1. listopada 2016. Iznos Stipendije utvrđuje se u visini 50 % prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz 2016. godine.
4. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu Stipendije Grada Zagreba su uspjeh na studiju, postignuti rezultati u struci tijekom studija te ranije korištenje Stipendije.
5. Natječaj traje 15 dana.
Molbe za dodjelu Stipendije dostavljaju se poštom preporučeno u roku 15 dana od dana objave Natječaja u Večernjem listu i na web stranici Grada Zagreba na adresu: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, 10000 Zagreb, Ilica 25, s naznakom “za natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima pripadnicima romske nacionalne manjine” ili se predaju na istoj adresi u sobi 62, III kat.
Molbe se dostavljaju isključivo na obrascima prijave koji se nalaze u prilogu Natječaja objavljenog na www.zagreb.hr, a mogu se preuzeti i u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, Zagreb, Ilica 25, soba 62.
Uz molbu za dodjelu Stipendije Grada Zagreba za studente pripadnike romske nacionalne manjine potrebno je priložiti:
1) rodni list u izvorniku ne stariji od mjesec dana,
2) domovnicu (preslika),
3) uvjerenje o prebivalištu u izvorniku, ne starije od mjesec dana,
4) ovjerenu potvrdu iz popisa birača izdanu od strane nadležnog tijela (u izvorniku),
5) potvrdu o upisu na studij u akademskoj godini 2016./2017.,
6) prijepis ocjena svih završenih godina studija, odnosno svjedodžbu završnog razreda srednje škole,
7) dokaz o osvojenim nagradama na državnim i međunarodnim natjecanjima, o dobivenoj dekanovoj ili rektorovoj nagradi,
8) životopis.
6. Prijedlog liste kandidata za dodjelu Stipendije Grada Zagreba bit će objavljen na oglasnim pločama područnih ureda Gradske uprave i web stranici Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje molbi.
U roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga liste kandidata svaki kandidat može podnijeti pisani prigovor na prijedlog liste.
Prigovor na prijedlog liste podnosi se gradonačelniku Grada Zagreba putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.
7.  Gradonačelnik Grada Zagreba utvrđuje konačnu listu kandidata za dodjelu Stipendije.
Na temelju konačne liste kandidata za dodjelu Stipendije sa stipendistom se potpisuje ugovor o korištenju Stipendije.
U vrijeme sklapanja ugovora o korištenju Stipendije i za vrijeme njegova trajanja kandidat, odnosno korisnik Stipendije ne može primati niti jednu drugu stalnu novčanu stipendiju.
OBRAZAC PRIJAVE

Najljepše Romkinje u Crnoj Gori

/in , /by

Sad već tradicionalno, do kasne sati u noći, u istom kolu, ruku za ruku, igrali su Romi, Egipćani i njihovi susjedi, pripadnici neromske populacije.

Misice

“Gotovo svim lijepim ženama koje sam poznavao, kao da je nedostajalo samouvjerenosti”, kazao je Henri Miler. Međutim, djevojkama koje su učestvovale na izboru za najljepšu Romkinju za 2016. godinu samouvjerenosti nije nedostajalo. Titulu najljepše Romkinje osvojila je petnaestogodišnja Rosalinda Toska iz Podgorice, učenica osmog razreda.

“Puno mi znači to što sam pobjedila. Sada ću moći prijavljivati se i na druga natjecanja. Iako su i ostale djevojke lijepe, očekivala sam pobjedu”, kazala je Roselinda nakon proglašenja misice.

Kandidatkinje nisu, kako to pisano pravilo nalaže, obećale da će se zalagati za mir u svijetu, ali je zato prva pratilja, Gentijana Gaši iz Budve rekla da će, ako se ikada dogodi da osvoji neku novčanu nagradu iskoristiti će ju da pomogne siromašnoj djeci bez roditelja.

“Ovo je za mene veliki uspjeh, mada moram priznati da je važno sudjelovati, a ne pobijediti. Čestitam djevojci koja je pobijedila, a zahvalila bih se žiriju i djevojkama. Želja mi je da upišem pravni fakultet i dati ću sve od sebe da mi se ta želja ostvari”, rekla je sedamnaestogodišnja Gentijana.

misice 2

Dvije godine starija Almedina Bečaj iz Podgorice, koja je prošle godine bila prva pratilja, a ove godine je bila druga. Kako je kazala očekivala je da uđe u uži izbor jer ne bi se ni prijavila za natjecanje da misli da je ružna.

“Kao i svake godine zadatak žiriju nije bio lak. Teško je bilo izabrati misicu. Dvije djevojke su imale isti broj bodova, ali je presudilo to što je jedna kandidatkinja imala više petica. Nijanse su odlučile”, kazao je predsjednik žirija Momčilo Mićunović.

Romski bal, na kome se bira najljepša Romkinja u Crnoj Gori, organizirala  je Koalicija NVO “Romski forum za integracije”. Ismet Kurti se zahvalio donatorima, prije svega Fondu za manjine, koji su pomogli da se uspješno organizira četvrti romski bal.

“Cilj manifestacije je očuvanje i razvoj kulturnog identiteta i baštine romske populacije u Crnoj Gori”, kazao je Kurti.

Sad već tradicionalno, do kasno u noći, u istom kolu, ruku za ruku, igrali su Romi, Egipćani i njihovi susjedi, pripadnici neromske populacije. Za dobro raspoloženje zadužen je bio Aldin Avdijaj, ali su se mikrofona latili i Sebastijan Bajra, Valentina Delija, čak i član žirija Dragan Marojević.

misice 3

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

/in /by

Ne opravdavajte nasilnika, nasilje nije romantično!

Feministički kolektiv fAKTIV apelira na medije da posebnu pažnju posvete načinu pisanja o nasilju nad ženama te u svom mediju objave smjernice za izvještavanje o ovoj problematici

Povodom obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama, feministički kolektiv fAKTIV medijima je poslao priopćenje u kojemu apelira na odgovorno izvještavaju o nasilju nad ženama.

Njihovo priopćenje, koje sadrži upute kako pokrenuti društvene promjene, te kako izvještavati o ovom iznimno osjetljivom društvenom problemu, prenosimo u cijelosti:

Prije sedamnaest godina na zagrebačkom su općinskom sudu ubijene tri i ranjena jedna žena. Počinitelj je bio suprug jedne od njih. Dan njihova ubojstva, 22. rujna, obilježavamo kao Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama. Ove godine Feministički kolektiv fAKTIV poziva Vas, novinare/ke i urednike/ce, da posebnu pažnju posvetite načinu pisanja o nasilju nad ženama. Pozivamo vas na odgovorno izvještavanje o nasilju nad ženama tijekom cijele godine.

U osvještavanju i senzibilizaciji javnosti, mediji igraju važnu, ako ne i ključnu ulogu. Ta uloga i utjecaj donose odgovornost – za formiranje javnog stava i pokretanje društvene promjene. Umjesto da budu saveznici žrtava nasilja i svih onih koji/e se protiv tog nasilja bore, mnogi mediji svojim izvještavanjem perpetuiraju pa i stvaraju atmosferu koja problem produbljuje. Žrtvama takva situacija otežava borbu te ih odvraća od prijavljivanja nasilja i traženja pomoći.

Zločini nasilja nad ženama (silovanja, ubojstva, premlaćivanja…) nisu ‘dobre priče’ za crne kronike. To su zločini kojima svi odgovorni za kreiranje, objavljivanje i emitiranje medijskih sadržaja moraju pristupiti s posebnom pažnjom. Postoji gomila smjernica, priručnika, uputa – namijenjenih upravo vama! Sažele smo najvažnije:

1. Što ćemo točno sa svim tim nepotrebnim detaljima?

Izbjegavajte pisati samo ‘sočne’ detalje priče klikova, čitanosti, gledanosti radi. Nije riječ o jednom slučaju, bitno je ukazivati na društvenu odgovornost i propuste institucija. Mediji mogu pomoći u kreiranju društva koje ne odobrava nasilje.

2. Gledajte širu sliku. Uključite brojke u tekst.

Umjesto nepotrebnih detalja, ubacite brojke. Prikažite statistiku kako bi se ukazalo na širu sliku i učestalost nasilja nad ženama. Brojkama izvršite pritisak na nadležne institucije – objavite statistike o neprijavljenim i prijavljenim zlostavljanjima žena, procesuiranim nasilnicima i izrečenim kaznama. Upozorite na rupe u sustavu i manjkave legislative. Više izvještavajte o sudskim praksama i pratite sudske postupke.

3. U nasilju nema ništa romantično ni tragično i jasno je tko je nasilnik. Ne opravdavajte ga!

Kad kao razlog nasilja navodite ‘bračnu svađu’ ili pišete o ‘tragičnom kraju jedne ljubavi’, zapravo govorite da se uopće ne radi o nasilju, nego o nečemu što se može staviti u kategoriju ljubavi te da oba aktera snose odgovornost. To nije istina. U slučajevima silovanja ne koristite riječi ‘seks’, ‘obljubio’, i sl., jer te riječi impliciraju pristanak. ‘Zločin iz strasti’ je isto tako neprihvatljiva sintagma. Ne implicirajte kako postoje situacije u kojima muškarci imaju pravo reagirati nasilno – time se solidarizirate s nasilnikom.

4. Piti alkohol nije zločin, silovati jest!

Koncentrirajte se na ponašanje počinitelja, ne na ponašanje žrtve. On je silovao, udario, ubio. Ona ima pravo odijevati se kako želi, piti alkohol, družiti se s kim želi. Ništa od toga nije kazneno djelo niti je nasilje posljedica ženina ponašanja. Žena nije kriva.

5. On nije zvijer, nažalost!

Nasilnike ne nazivajte čudovištima i zvijerima jer time pogodujete mitu kako nasilje čine neki ‘drugi’, neki izvan naše zajednice. Nasilnici nisu ‘drugi’, često su i vrlo cijenjeni članovi zajednice koja odobrava i prešućuje nasilje.

6. Tako miran i povučen susjed? Koga briga i kako je to relevantno? 

Javno mišljenje je znatno oblikovano kulturom silovanja – izjave i stavove počiniteljevih poznanika, obitelji i susjeda, kao i proizvoljno odabrana mišljenja važno je kritički prikazati – dobro je navode popratiti objašnjenjem zašto su problematični i što potiču.

7. Identitet žrtve se štiti. Osim ako ona ne traži drugačije. Ne otežavajte!

Ukoliko se objavljuje fotografija žrtve, njezino lice mora biti zamućeno ili žrtva treba biti fotografirana s leđa kako bi se izbjeglo prepoznavanje. Ime žrtve i pojedinosti po kojima bi mogla biti identificirana moraju ostati zaštićeni. Objavljivanje identiteta djeteta žrtve zabranjeno je zakonom. Potrebno je zatražiti dozvolu za objavljivanje onoga što je žrtva povjerila i objasniti joj kako će se koristiti informacije koje je dala.

8.  Etnički i nacionalni identitet nasilnika je nebitan.

Izbjegavajte opise ili komentare koji sadrže ili navode na diskriminacijski stav prema određenim grupama, odnosno upućuju da je nasilje uobičajeno ili učestalo ponašanje osoba koje pripadaju nekim ‘drugim’ ili manjinskim grupama. Ne navodite njihov etnički, nacionalni i sl. identitet, jer ga ne navodite ni za pripadnike/ce ‘većinskih’ grupa.

9. Uklonite komentare čitatelja/ica koji su govor mržnje.

Upravljanje društvenim mrežama postalo je neizostavna karika u medijskoj industriji.  Budući da je javno mišljenje značajno oblikovano kulturom silovanja, komentari na društvenim mrežama često su puni osude i vrijeđanja prema – žrtvi. Takvi komentari trebaju biti uklonjeni u najkraćem roku.

10. Oprema prodaje, ali oprema i najviše šteti.

Posebno su važni konstrukti i izrazi korišteni u naslovu i podnaslovu jer se njima sugerira odnos publike prema sadržaju teksta. Kada kreirate naslov, razmišljajte o svemu gore navedenom. Dakle: bez senzacionalizma, bez seksizma, bez seksualiziranja, bez upitnika i izraza koji ukazuju na nevjerovanje žrtvi (navodno i sl.). Isto vrijedi i za fotografije, video-priloge te svu opremu koja prati tekst.

Vijesti.hr

Žrtve trebaju prijavljivati nasilje

/in /by

U povodu obilježavanja Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u srijedu je u organizaciji Ministarstva socijalne politike i mladih održana konferencija „Možemo zajedno“ – međuresorna suradnja u suzbijanju nasilja na kojoj sudionici upozorili kako je važno podizati svijest kod žrtava da prijavljuju nasilje ali i kod drugih građana da nasilje niti smiju provoditi niti će se tolerirati.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se 22. rujna u spomen na ubojstvo sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić i stranke u brakorazvodnoj parnici Gordane Oraškić, čiji je suprug Mato Oraškić na Općinskom sudu u Zagrebu prije 17 godina ubio sutkinju, odvjetnicu i svoju suprugu, a sudsku službenicu teško je ranio.

Na konferenciji koja je pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović održana u Tribinama Grada Zagreba, ministrica socijalne politike i mladih Bernardica Juretić poručila je da je nasilno ponašanje jedan od najozbiljnijih i sveprisutnijih problema modernog društva kao i djelom naše svakodnevnice na svim razinama društva neovisno o tipu obitelji, obrazovanju i spolu.

Konferencijom se stoga želi skrenuti pozornost institucijama i javnosti da je temama nasilja u obitelji i nasilja nad ženama i djecom i dalje potrebno pridavati posebnu međuresornu pozornost.

Juretić je najavila da njezino ministarstvo do kraja ove godine namjerava održati prvi ciklus edukacijskih radionica za postupanje u slučajevima nasilja u obitelji.Istaknula je pritom da je cjelovitu zaštitu žrtava na razini države moguće postići samo zajedničkim poduzimanjem mjera od državnih tijela do udruga civilnog društva.

Ministrica je također najavila da bi ovih dana trebala biti formirana radna skupina za izradu nove strategije borbe protiv nasilja.

Ministar zdravlja Dario Nakić kazao je pak da se kroz zdravstveni sustav često vide posljedice i razmjere nasilja kao i psihičke posljedice.

Društvo – od vrtića i škola, zdravstvenog sustava i socijalne službe do policije i pravosuđa treba na vrijeme poslati jasnu poruku da neće tolerirati one koji provode nasilje i da će zbog toga biti kažnjeni te da će se dati prilika za normalan život žrtvama nasilja, rekao je Nakić.

Na konferenciji su sudjelovali predstavnici ministarstava pravosuđa, policije, odgoja i obrazovanja, sudova, državnog odvjetništva, pravobraniteljstva, centara za socijalnu skrb, domova zdravlja, psihijatrijskih bolnica i udruga.

Po podatcima iznesenima na konferenciji u Hrvatskoj je od 1. siječnja do 31. kolovoza 2015. zabilježeno 10 ubojstava osoba ženskog spola i 11 pokušaja ubojstava, dok je u prvih osam mjeseci ove godine zabilježeno po 11 ubojstava i pokušaja ubojstava.

Kada govorimo o nasilju nad ženama ne možemo preskočiti nasilje u obitelji, jer u tom okruženju koje bi trebalo najtoplije i najsigurnije ona bude ubijena ili izložena ostalim oblicima nasiljima, rekla je sutkinja Visokog prekršajnog suda Branka Žigante Živković. (Hina)