Romsku djecu smještaju u škole za mentalno oboljele

/in /by

Mađarska : Romsku djecu smještaju u škole za mentalno oboljele !

Evropska unija je pokrenula istragu povodom optužbi da Mađarska sve više vrši diskriminaciju romske dece u školama tako što ih sve češće smešta u obrazovne institucije za mentalno obolelu decu.

U saopćenju EU se navodi da je Vladi premijera Viktora Orbana dat rok od dva mjeseca da odgovori na zabrinutosti koje je izrazila Evropska komisija.

U pismu sa zvaničnim obavještenjem izražena je zabrinutost zbog zakonodavne i administrativne prakse u Mađarskoj koja dovodi do diskriminacije romske djece u obrazovanju  kaže portparol Evropske komisije Kristijan Vigand.

Prema navodima Evropske komisije, romska djeca su “disproporcionalno previše prisutna u specijalnim školama namenjenim za mentalno oboljelu djecu”.

Analitičari ističu da, ukoliko Mađarska svojim odgovorom ne zadovolji Evropsku komisiju, Brisel bi mogao da slučaj preda Evropskom sudu pravde, koji bi mogao izreći novčane kazne Budimpešti.

Izvor ;vijesti

Romima je potrebna politika uključivanja i otvorenih ruku

/in /by

Evropska unija ne smije dozvoliti bilo koju vrsta rasizma i netolerancije, izjavio je jučer nekadašnji generalni direktor UNESCO Federiko Major.

Europska unija ne smije dozvoliti bilo koju vrsta rasizma i netolerancije, izjavio je danas nekadašnji generalni direktor UNESCO Federiko Major.

Major je na okruglom stolu “Romi ili što znači biti Evropljanin” kazao da je veoma zabrinut što u mnogim zemljama u Europi danas ekstremisti dolaze do moći, te da je također prisutan fanatizam i fašizam.

“Moramo se sjetiti što se sve dešavalo 1937. i 1939. godine, a naročito poslije 1939. Moramo da naučimo lekcije iz prošlosti i kažemo ‘ne’ svakoj vrsti rasizma i netolerancije”, rekao je Major.

On je dodao da treba težiti poštovanju osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na religiju, dostojanstvo i da bi u poštovanju tih principa svi trebali biti jednaki.

Prema njegovim riječima, Romima je potrebna politika inkluzije i “otvorenih ruku”.

On je naveo da je današnji sastanak, koji organizira Europski centar za mir i razvoj zbog toga veoma važan, te da nema mira bez pravde, kao i razvoja bez mira.

“Osnovna ljudska prava treba da nam budu vodić za politiku i aktivnosti u EU”, poručio je nekadašnji generalni direktor UNESCO-a.

Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN-a, međunarodna obrazovna i istraživačka organizacija iz akademskog sustava UN-a, u saradnji sa Luksemburškim institutom za evropske i međunarodne studije organizirala je međunarodni okrugli stol “Romi ili što znači biti Evropljanin”.

Inače, diskusija na tu temu je dio međunarodnog programa ECPD “Putevi ka miru i stabilnosti na Balkanu”.

Vodeći međunarodni i domaći akademski strucnjaci iz različitih zemalja i međunarodnih i regionalnih institucija, zajedno sa romskim udrugama imat će za cilj da uspostave stabilan dijalog u s vezi zaštite kulturne baštine Roma, ali i probleme Roma kao pokazatelj neuspeha politike ka proširenja EU.

Šuto Orizari jedina romska Općina u Europi

/in /by
Romi u Makedoniji imaju predsjednika Općine, pravo da izučavanju svojeg jezika, imaju i svoje medije

Skopje- U općini Šuto Orizari, u kojoj većinu čine Romi, službeni jezik je romski. Prema navodima romskih dužnosnika u Makedoniji, jedina je općina u Evropi čiji načelnik je Rom.

Pripadnici romske zajednice u Makedoniji govorili su o ekonomskim i socijalnim uvjetima u kojima žive Romi.

Pretpostavlja se da su Romi na prostore Makedonije došli u 14. stoljeću. Od tada neki su izabrali živjeti nomadskim životom, a neki su se naselili u stambena naselja. Pripadnici romske zajednice su u Ustavu Makedonije od 2001. godine priznati kao zasebna etnička zajednica.

U općini Šuto Orizari, u kojoj većinu čine Romi, romski je zvanični jezik. Prema navodima romskih dužnosnika u Makedoniji, jedina je općina u Evropi gde je predsednik opštine Rom. Osim ove, od 85 općina u 50 također žive pripadnici romske zajednice. Romski jezik je zvanični i u općini Kumanovo. Romi imaju i svoje predstavnike u Parlamentu Makedonije. Trenutno zastupnik Roma u Makedonije je Amdi Bajram.

Prvi predsjednik općine  Šuto Orizari i aktualni predsjednik Udruženja balkanskih Roma (BAROM) Neždet Mustafa istakao je da u Europi, prema zvaničnim podacima, živi 10, a prema nezvaničnim podacima, 12 miliona Roma. Napominje da su uprkos pritiscima Romi uspjeli da zaštite svoju kulturu, nacionalni identitet i jezik.

Prije 1971. godine, Rome su nazivali raznim imenima. Ipak, romi su se osvjestili i organizirali kongres od 7. do 12. travnja 1971. godine sastali u Londonu gde je objavljena deklaracija, te su dogovorili izgled romake zastave, promjenili do tada naziv zajednice –Cigani sa nazivom Romima.

Romi u Makedoniji imaju i nekoliko medijskih kuća, uključujući televiziju “Šutel” i BTR.

Romski jezik i kultura kao izborni predmet

Makedonski Romi suočavaju se i sa velikim problemima i izazovima u oblasti obrazovanja. U školama gde se nastava izvodi na makedonskom jeziku, imaju priliku da pohađaju romski jezik i kulturu kao izborni predmet. Prema podacima iz 2014. godine, u Makedoniji je u pet škola od 4.004 učenika ovaj predmet pohađalo samo 2.354. U zemlji, prema podacima iz 2013. godine, u osnovnim školama nastavu pohađaju 9.874 romska učenika, u srednjim školama 1.916, dok se na fakultetima obrazuje preko 200 Roma, piše Anadolija.

Gulsefa Kurteši, dravnateljica Osnovne škole “Brakja Ramiz-Hamid” u općini Šuto Orizari istakla je da veliki problem za Rome predstavlja činjenica da u nekim školama nema romskog jezika. Kaže da u školi u  kojoj je ona ravnateljica pohađa 1.120 učenika, dok se nastava obavlja u tri smjene što, kako kaže, smanjuje samu kvalitetu obrazovanja.

– Ipak, posljednjih godina povećan je broj Roma koji završavaju obrazovanje zbog većeg broja stipendija za Rome u srednjim školama i na fakultetima – objasnila je Kurteši.

U Makedoniji djeluje više od 70 romskih organizacija, dok oko 120 udruga provodi aktivnosti skretanja pažnje javnosti na diskriminaciju i kršenja prava romske populacije.

Najveća zaposlenost u opštini Šuto Orizari

Zbog lošeg obrazovanja, Romi imaju problema i prilikom zaposlenja. Tako je 2013. godine ukupno 7.516 Roma podnijelo zahtev za posao preko zavoda za zapošljavanje. Poslednjih godina uz pomoć većeg broja stipendija veći broj visokoobrazovanih Roma je uspjelo naći posao u državnim institucijama. Od zaposlenih Roma, većina radi za dnevnicu ili na tržnicama.

Najveća stopa zaposlenosti makedonskih Roma je u općini Šuto Orizari gde većina radi u trgovinama tekstilnih proizvoda koje se nalaze na glavnoj ulici u toj općini. Građani iz Skopja i drugih makedonskih gradova dolaze u tu općinu u kupovinu gde po nižoj cijeni mogu kupiti mnoge proizvode.

– Mi prodajemo po niskoj cijeni, ali zato imamo i malu zaradu. Radimo dan za danom, za koricu kruha – ispričao je Damin.

Romi u Makedoniji, nakon Makedonaca, Albanaca i Turaka, čine četvrtu najveću zajednicu. Prema podacima iz 2002. godine, u Makedoniji živi 53.879 Roma, ili 2,66 posto ukupne populacije. Nevladine organizacije navode da je njihov broj veći zbog toga što neki nemaju osobnu iskaznicu i nisu u popisu stanovništva. Po neslužbenim podacima, u Makedoniji živi oko 350 tisuća Roma. Većina Roma u toj zemlji su muslimani. Osim romskog, govore makedonski, turski ili albanski jezik.

 

BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI

/in /by

Osnovni cilj projekta je edukacija mladih, osobito mladih Romkinja, o spolno prenosivim bolestima, utjecaju i komplikacija koje mogu izazvati na reproduktivno zdravlje te načinima i važnosti očuvanja svoga zdravlja. Projekat je financiran od Ministarstva zdravlja.

NATJEČAJ

/in /by

Ministarstvo socijalne politike i mladih poziva sve zainteresirane udruge mladih i za mlade, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da se sukladno objavljenom Pozivu prijave za financijsku potporu projekata usmjerenih mladima.

Na Poziv se mogu prijaviti projekti za sljedeća prioritetna područja:

A.1. Aktivno sudjelovanje mladih u društvu
A.2. Lokalni info-centri
A.3. Lokalni i regionalni programi za mlade
A.4. Osposobljavanje za (društveno) poduzetništvo i samozapošljavanje

Ukupno planirana vrijednost Poziva je 4.300.000,00 kuna. Rok za dostavu prijava je 24. lipnja 2016. godine. Dokumentaciju za prijavu možete pronaći na stranicama Ministarstva.

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih

NATJEČAJ

/in , /by

Ministarstvo socijalne politike i mladih poziva udruge koje su usmjerene podršci obitelji i promicanju i zaštiti prava djece da se prijave za financijsku potporu projektima i programima koji doprinose podršci obitelji i promicanju i zaštiti prava djece.

Ukupno planirana vrijednost Poziva je 3.500.000,00 kuna. Rok za dostavu prijava je 20. lipnja 2016. godine.

Dokumentaciju za prijavu projekta, uz izmijenjeni obrazac B8 – Obrazac za ocjenjivanje kvalitete prijave, možete pronaći na stranicama Ministarstva, ovdje.

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih

Ministarstvo socijalne politike i mladih

/in /by

Ministarstvo socijalne politike i mladih poziva udruge koje su programski usmjerene na rad s djecom i/ili mladima u Republici Hrvatskoj da se sukladno objavljenom Pozivu prijave za financijsku podršku projektima koji doprinose prevenciji nasilja nad i među djecom i mladima na području Republike Hrvatske.

Ukupno planirana vrijednost Poziva je 4.000.000,00 kuna. Rok za dostavu prijava je 27. lipnja 2016. godine. Dokumentaciju za prijavu možete pronaći na stranicama Ministarstva, ovdje.

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih

EU: Diskriminacija romske djece u Mađarskoj

/in /by

Europska unija uputila je upozorenje Mađarskoj zbog diskriminacije romske djece u obrazovnom sustavu te zemlje.

Europska komisija je pokrenula prekršajni postupak protiv Mađarske zbog prevelike zastupljenosti romske djece u školama za mentalno zaostale osobe i zbog njihove diskriminacije u redovnim školama.

U priopćenju Komisije se navodi da se EU zalaže za jednak pristup romske djece obrazovanju i jednake šanse u njihovom zapošljavanju i uključivanju u mađarsko društvo.

Romi su u Mađarskoj najsiromašnija etnička manjina, a mađarskim vlastima dat je rok od dva mjeseca da odgovore na upozorenje Europske komisije.
EU je ista upozorenja nedavno uputila i Češkoj i Slovačkoj.

SRAM NAS BILO: Podgoričke mame izbjegavaju škole u koje idu ROMSKA DJECA!

/in /by

Nedavno brutalno premlaćivanje dječaka romske nacionalnosti u Podgorici od strane dvojice mladića, izazvalo je burne reakcije i opću osudu javnosti građana, institucija i organizacija. Ipak, koliko su upravo svi oni zajedno, a najprije roditelji, krivi za diskriminaciju romske djece, a time posredno i za ovaj događaj?

Da li smo licemjeri koji, sa jedne strane, javno osuđuju diskriminaciju Roma, a sa druge – ne želimo romsku djecu u blizini svoje djece?!

U grupi Udruženja roditelja na Facebooku, jedna mama iz Podgorice postavila je pitanje u vezi “iskustava” drugih mama sa romskom djecom u Osnovnoj školi “Savo Pejanović”.

Ova mama kaže da je svoju kćer upisala u OŠ “Savo Pejanović” u centru grada, u kojoj, kako navodi, ima “dosta romske djece”. Po njenim tvrdnjama, upravo iz tog razloga, njene susjede nisu upisale djecu u ovu školu.

Činjenica da jedna majka u Podgorici uopće postavlja ovakvo pitanje, kao i neke od reakcija, govore mnogo više od svih priopćenja i deklaracija.

Naši mali sugrađani, romska djeca, kojima je život rođenjem dodijelio lošije karte, umjesto podrške i pomoći svih nas, već na svojim prvim koracima, nailaze na odbacivanje i izbjegavanje. I tu ne mogu pomoći deklaracije niti projekti.

Drage mame, i romska djeca su – samo djeca! Ne morate svoju djecu sklanjati od romske djece. Morate svoju djecu učiti da budu humani, solidarni i da pomognu onima kojima je pomoć potrebna! U tom smislu, boravak vaše djece u istoj učionici sa romskom djecom, može samo koristiti svima!

romi

VP.me

Romski jezik kao izborni predmet

/in /by

Uvođenje romskog jezika u osnovne škole u Srbiji je od velike važnosti i za romsku zajednicu i za proces europske integracije Srbije, ocijenili su učesnici skupa na kojem je obilježen početak projekta „Uvođenje romskog jezika sa elementima nacionalne kulture u osnovne škole u Srbiji“ koji je financirala EU a sprovodi ga Centar za edukaciju Roma i etničkih zajednica iz Beograda.

“Projekat, koji EU podržava i financira, je jedan od najznačajnijih među projektima za inkluziju Roma koji se sprovode u Srbiji”, izjavio je Nikola Bizel iz Delegacije EU u Srbiji.

“Opipljive mjere kojima se poboljšava položaj Roma su od ključne važnosti za pregovore o poglavlju 23, a EU je da pomogne vladi i romskoj zajednici u tome”, rekao je on.

Nastavnici u tome imaju važnu ulogu jer prenose jezik, kulturu i vrijednosti djeci i doprinose njihovoj inkluziji u društvo, naveo je Bizel napominjući da još puno treba uraditi da bi se dostigao zadovoljavajući nivo integracije Roma u društvo, naročito na lokalnom nivou.

Koordinator projekta Ljuan Koko je ocijenio da se sada postavljaju temelji za uvođenje romskog jezika kao izbornog predmeta.

On je rekao da treba utvrditi mogućnosti za uvođenje predmeta, razviti obrazovni programi i omogućiti certifikaciju nastavnika na Filološkom fakultetu Beogradskog univerziteta, koje će angažirati ministarstvo obrazovanja.

Projekat je usmjeren na to da roditelji upišu djecu na satove romskog kao izbornog predmeta, jer je jako važno da i djeca I društvo uče o Romima i njihovom jeziku. Koko je naveo da će projekat trajati 20 mjeseci i da je njegova vrijednost 158.600 eura, od čega je EU donirala 134.800 eura.rajko-768x1024

Književnik, dr Rajko Đurić je govorio o povijesti i značaju romskog jezika u obrazovanju kao i o tome koliko je važno učenje jezika za kulturni identitet I društveni značaj Roma.

Jasminka Peruničić Alen iz Ministarstva obrazovanja je upozorila na nedostatak nastavnika, nezainteresiranost roditelja i nedovoljno djece da se formiraju odjeljenja. Najizraženiji problem je slab odziv roditelja, rekla je ona i dodala da za desetak škola ima dovoljno đaka, ali da ih roditelji nisu prijavili.

Cilj projekta „Uvođenje romskog jezika u osnovne škole u Srbiji“ je da poboljša i razvije obrazovne programe za djecu i mlade zainteresirane za nastavu romskog jezika. Pored toga, na ovaj način će se osnažiti, educirati i omogućiti stjecanje certifikata za najmanje 40 nastavnika predmeta Romski jezik sa elementima nacionalne kulture, kao i podržati njihovo angažiranje u školama u kojima postoje uslovi da se realizira nastava predmeta Romski jezik sa elementima nacionalne kulture.

Ova aktivnost je dio projekta “Podrška Europske unije inkluzivnom društvu” koji EU financira sa 5.4 milijuna eura, a sprovode Delegacija EU u Srbiji u suradnji sa Ministarstvom za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja.

r.