Intervju sa Adrianom Zaharijević

December 28, 2016/in Uncategorized, Zanimljivosti /by romnihos_robaza

Intervju sa Adrianom Zaharijević: Feminizam je zbilja subverzivan samo ako se istovremeno bori za jednakost, protiv siromaštva i protiv rata

Potreba za utopijama danas je izrazito snažna. Potrebno je stoga razvijati narative, pričati priče koje nas nagone da mislimo protiv struje, da mislimo i govorimo i o mikro- i o makroalternativama

Adriana Zaharijević (Beograd, 1978), filozofkinja je i društvena aktivistica. Naučna je saradnica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju. Bavi se filozofijom politike, historijom socijalnih ideja i feminističkom teorijom. Autorica je dviju knjiga i više stručnih članaka, te urednica nekoliko zbornika. Njezina posljednja knjiga “Ko je pojedinac – geneaološko propitivanje ideje građanina” objavljena je u izdanju lozničkog Karposa.

Patrijarhalna kultura, koju danas živimo na prostorima bivše Jugoslavije, nužno zazire od pomisli na ravnopravnost žena i muškaraca. Kakav je Vaš pogled na to: kako djelovati subverzivno u antifeminističkom ambijentu? Kako konkretizirati ciljeve?

Po pravilu ne koristim ni reč patrijarhat, ni reč kultura. Prva je zarobljena sopstvenom pojmovnom istorijom, a druga implicitno isključuje političke, društvene i ekonomske aspekte, čak i onda kada na njima insistira. Možda bi se pre moglo govoriti o strukturno uslovljenim iskustvima žena i muškaraca kojima se njihova vrednost distribuira nejednako. Način na koji su ta iskustva uslovljena ima svoje raznovrsne istorijske oblike, i možda je upravo to za nas važno danas i ovde. U ovdašnjem slučaju govorimo o bar tri istorijska sloja koja ostavljaju dubok trag na iskustva koja živimo: prvi je nedovršeni projekt emancipacije, započet i zaustavljen u socijalističkoj Jugoslaviji; drugi je iskustvo rata; treći je iskustvo osiromašenja, odsustva vizije i utopijskog horizonta koji nam je ‘otvorila’ tranzicija. Zanima me feminizam koji se, dakle, ne bori protiv ‘patrijarhalne kulture’, već protiv loše dovršenog projekta totalne društvene emancipacije, protiv ratom razorenih života, i protiv semikolonijalnog, siromašnog nacionalnog fantoma, koji ljude hrani podelama i belim hlebom. To stvari, međutim, samo dodatno usložnjava, jer su naši ciljevi time pomereni daleko iznad pukog osiguranja ravnopravnosti. Feminizam je zbilja subverzivan samo ako se u isto vreme bori za jednakost, protiv siromaštva i protiv rata.

Kako vidite početak stvaranja pogodnijeg političkog tla, a da pritom žene ne budu samo “morajuća brojka” na izbornim listama, nego da se počne misliti o istinskom ženskom angažmanu i sudjelovanju?

Da bi se žene zbilja uključile – i ostale uključene – u različite društvene tokove, nužno je postojanje obuhvatnijih društvenih mehanizama koji to omogućuju. Utoliko verujem da danas na malo mesta na planeti postoje dovoljno dobri uslovi za to da se žene ne priključuju ‘na silu’, recimo kvotama. Da bi pojedinci i pojedinke mogli da ispune vlastite potencijale, kakvi god da su, neophodno je postojanje širokih sistema podrške koji će moći da prate individualne izbore. Sredina u kojoj je rad prekaran i neizvestan, u kojoj ne postoje uslovi za osamostaljenje i dosledan izbor budućeg zanimanja, u kojoj je brak često oblik združivanja koji omogućava elementarno preživljanje (i u kojem se ostaje da bi se obezbedilo elementarno preživljavanje, uprkos tome što možda uključuje nasilje, obezvređivanje i duboko nejednak odnos), nije sredina koja pruža uslove za istinski angažman. Žene na istaknutim mestima, u politici ili na nekoj drugoj vidljivoj poziciji, same po sebi ne doprinose tome da je društvo humanije, niti se ‘morajućim brojkama’ obezbeđuje valjan život, valjan izbor, ‘običnoj ženi’. Ne čudi takođe što je značajan broj žena koje su politički relevantne danas, u političkom smislu u dobokom nesaglasju s feminističkim načelima. Utoliko verujem da nam ne treba ‘pogodnije političko tlo’. Potrebno nam je samo takvo političko tlo u kojem je svako/a jednako vredan, gde je svaki život življiv.

Na koji način je moguće pojasniti vezu između patrijarhata i neoliberalnog kapitalizma, odnosno – kako su feminističke teorije pojasnile odnos spola i klase? I kako objašnjavate intersekcionalno razumijevanje rodne i klasne borbe na tragu tvrdnje Ankice Čakardić da “kapitalizam i patrijarhat ne možemo analizirati kao procese odvojene jedan od drugoga (baš kao što spol i klasa nisu autonomni jedan u odnosu na drugog) budući da djeluju “unitarno” i istovremeno reproduciraju podređeni položaj žena i opresiranih društvenih skupina. Upravo stoga, praksa socijalističkog feminizma se strukturira oko otpora prema kapitalizmu i njegovim patrijarhalnim premisama.”

Feminističke kritike neoliberalizma nisu otkrile odnos pola i klase. Možda su ga samo vratile u središte pažnje, možda su nam samo ponovo ukazale na to da nabrajanje raznih identiteta neće otkloniti strukturne hijerarhije među samim ženama. Slažem se s Ankicom da pol i klasa nisu autonomne kategorije, niti da ih možemo analizati kao naporedne procese, o čemu sam podrobno pisala u knjizi Ko je pojedinac? Ono što mene zanima jeste, pre svega, kako je došlo do toga da zaboravimo klasu. U kojoj je meri ‘rešeno klasno pitanje’, kako se ono postavljalo u socijalizmu, doprinelo zanemarivanju ‘ženskog pitanja’? Nadalje, kako je obećanje posleratne demokratije (koju nekako predugo nismo tumačili kao liberalnu i tržišnu) doprinelo tome da se (nanovo) okrenemo ‘ženskom pitanju’, ali mimo klase? Takođe, a to je donekle i razlog zbog kojeg imam otklon prema pojmu patrijarhata, kako smo uopšte istorijski mislili o hijerarhiji među polovima koja nije u integralnom smislu uključivala i duboko nejednake klasne odnose? Sva ova pitanja trebalo bi da nas navedu na ozbiljna promišljanja istorije, ali ne samo istorije radi, već da bismo uopšte mogli da razumemo gde smo sada i kakav je to feminizam za koji se zalažemo.

Šta zagovarati ispred feminizma: jednakost ili razliku? I kako doći do konsenzusa unutar tog zagovaranja?

Oduvek mi se činilo da je ovo pitanje potpuno pogrešno postavljeno, iako je jedno od temeljnih u istoriji feminizma. Jednakost je cilj svakog zalaganja koje nastoji da ukine eksploataciju i diskriminaciju, ili nejednako vrednovanje ljudi i zloupotrebu na temelju takvog vrednovanja. Ne zahtevati jednakost dosledno znači pristajati na to da nas naše razlike – kao i na način na koje su te razlike postale društveno i politički oblikovane – čine manje ili više vrednim ljudskim bićima. S druge strane, jednakost nikada ne znači istost. Insistirati na razlikama ne znači zadržati se na različitim sposobnostima muških i ženskih tela (a ne treba zaboraviti da postoje i ona tela koja nisu ni na jednom ni na drugom polu). Naprotiv, razlika je sastavni deo borbe za jednakost i ona se odnosi na uvažavanje različitosti svake i svakog od nas. Zbog toga revolucija ne može da se zaustavi na ukidanju eksploatacije, već se mora nastaviti dokidanjem sveobuhvatnih sistema – običaja, verovanja, vaspitanja, obrazovanja, proizvodnje naučnog znanja itd. – koji nas smeštaju i ograđuju u određene kategorije. Feminizam je subverzivan jer zahteva permanentnu revoluciju i ulazi u svaku nišu naših svakodnevica, od obrta kapitala do nabavke i stavljanja pelena (novorođenčetu ili ostarelom ocu).

Je li moguće misliti revoluciju u vremenu „kraja povijesti“? Kada kažem „kraj povijesti“ – referiram se na Fukuyaminu teoriju o „kraju povijesti“ – na čijem je tragu današnji (neo)liberalni, antiutopijski narativ u potpunosti ukinuo mogućnost razmišljanja o bilo kakvoj alternativi koja bi globalni kapitalizam dovela u pitanje.

Fukujama je tek jedan politički teoretičar koji je u pravom trenutku ponudio pravu kovanicu, dobru sintagmu koja se mogla ponavljati i u zatvorenim teorijskim krugovima i kao medijski visoko upotrebljiv artefakt. Da li se svet mogao promišljati i drugačije te 1992. kada Fukujama objavljuje knjigu koja najavljuje kraj istorije? Jamačno da, ali je teza o kraju istorije (ili još snažnije, utopije) pala na plodno tle koje je, kako kažete, ukinulo mogućnost razmišljanja o alternativi. Danas nam je jasno da se istorija nije nipošto završila, ni tada, 1992. godine, niti da ima tendenciju da to u skorije vreme učini, a možda je još izvesnije da je potreba za utopijama danas izrazito snažna. Potrebno je stoga razvijati narative, pričati priče koje nas nagone da mislimo protiv struje, da mislimo i govorimo i o mikro- i o makroalternativama. Jedan je oblik angažmana vraćati istoriju u igru, prljati naizgled ‘čiste’ narative, komplikovati stvari – jer teza da nema alternative previše je svedena, jednostavna i počiva na prilično obezvređujućem shvatanju potencijala ljudskog mišljenja i delovanja.

Kakav je Vaš stav u vezi sa mnogobrojnim pokretima i teorijama čiji je krovni ”naziv”: feminizam, a da su pritom stajališta njihovih pobornika/-ica veoma različita? Koliko oni kao nekooptirani međusobno doprinose urušavanju i/ili koliko potpomažu trenutni nacional-patrijarhat na prostoru bivše Jugoslavije?

Gotovo je trivijalno reći da ima različitih feminizma. Ipak to pominjem zato što su danas podele izraženije i postalo ih je važnije isticati nego ranije. Svojedobno su bile istaknutije međugeneracijske razlike i razlike između aktivistkinja i teoretičarki. Danas se tome može dodati i gender mainstreaming feminizam versus grassroots feminizam (to što koristim engleske izraze takođe nije slučajno). Pitanje strategija (ad hoc akcije i/ili festivali), predmeta (fokus na strukturne uslove ili fokus na pojedinačne probleme), ideološkog određenja (odnos prema Evropskoj uniji, ili odnos prema Jugoslaviji, ili, na koncu, odnos prema nacionalnoj državi – a sada, bez obzira na susrete i razmene, delamo uglavnom samo u svojim nacionalnim državama), sve su to prostori podela. S obzirom na stav koji sam dosledno zastupala godinama unazad – da nas je relativno malo i da ima prostora, ako smo spremne da ga za sebe napravimo ili da ga zauzmemo i oduzmemo – i dalje verujem da je snaga u povezivanju i zajedničkom delovanju. To ne znači da zagovaram ‘sabornost’, premda je biti i ostati zajedno, što dobro znamo iz našeg šireg iskustva, jedan od najtežih poduhvata. To znači da moramo stalno učiti jedne/i od drugih, profilisati i precizirati konkretne borbe, ali i postavljati svoje ideale visoko, koristiti svoja znanja u korist drugih, a ne protiv njih.

Možete li približiti našim čitaocima čime se bavi Grupa za studije angažiranosti? I što znači sam pojam angažmana na našim prostorima?

Grupa za studije angažovanosti Instituta za filozofiju i društvenu teoriju već tri godine unazad nastoji da postavi angažman u središte akademske i aktivističke pažnje. Šta znači biti angažovan u današnjem svetu? Kakva je uloga javnog angažmana i na koji se način ona razlikuje od, primera radi, one koju su, svako na svoj način, reprezentovali Sartr i De Bovoar? Ima li angažmana unutar sistema, šta znači angažovati instituciju i možemo li ikada biti izvan nje? O čemu govorimo kada govorimo o reformi, o čemu kada govorimo o revoluciji? Šta je kritičko mišljenje i kakva je njegova uloga u proizvodnji radikalnih promena, ili radikalne demokratije? Ko su ljudi koji je proizvode svojim mišljenjem i delovanjem – ko su i šta su angažovani intelektualci? Kakve su zajednice koje gradimo svojim angažmanom, na čemu one počivaju, kakve ideale promovišu? Sve su to pitanja koja postavljamo zajedno ih promišljajući, a čini nam se da je vreme u kojem živimo vreme kada bi njihovo izbegavanje bilo ravno ljudskom i akademskom nepoštenju.

Govorite o važnosti radikalnog mišljenja, radikalne demokracije, radikalnih promjena… Šta bi to radikalno promišljanje svijeta podrazumijevalo, te koliko nam je ono potrebno danas?

Teza o kraju istorije na izvestan način funkcioniše kao teza koja potvrđuje i potpomaže deradikalizaciju sveta. Tako je kako jeste – ‘treba’ se utopilo u tom ne baš grandioznom ‘jeste’, ali tako nam je kako nam je. To, naravno, ne znači da radikalno nije isplivalo ni u jednoj formi: dovoljno je razmisliti o svim exit-ima koji su se dogodili ili prete da će se dogoditi (pa i onima koji se nisu dogodili, kao Grexit), o Trampu i evropskim trampoidima, o žicama i granicama, o moru ljudi koje ne znamo kako da politički korektno imenujemo (da li kao izbeglice, imigrante itd.), o ratovima koji prave izbeglice i vremenima u kojima siromaštvo uništava poslednje tragove ljudskog dostojanstva. Deradikalizacija je proizvela čoveka koji kupuje sreću kupovinom parfema, praška za veš, sredstva za otpušivanje kanalizacionih cevi, a svet se oko njega dešava takoreći slučajno, bez obzira na njegovu sreću, izvanistorijski. Desna radikalizacija (a mi se toga sećamo i iz vremena kada je ‘zapadnom svetu’ jedna 2016. godina delovala kao nešto potpuno nemoguće) vraća na pozornicu ljutog belog čoveka iz niže srednje klase, samo ovog puta stanovnika moćnih zapadnih (i i dalje ništa manje imperijalnih) zemalja. Otuda mi se danas čini da je radikalno mišljenje koje ne podilazi Trampovom ili Faražovom ili glasaču Marin le Pen, koji za sve krivi crnca, pedera ili izbeglicu, a za žene predviđa patrijarhalni raj bez prava na abortus (on da ratuje, ona da rađa), takvo da traži prevrednovanje institucija, od države, porodice i nacije, pa do nas pojedinačno koji smo se pretvorili u potrošače i proizvode koji se manje ili više uspešno reklamiraju svako na svom malom tržištu. Radikalno misliti, nažalost – jer je anno domini 2016, znači misliti jednakost, misliti je uprkos svima koji nam kažu da nema alternative siromaštvu i ratu, i svima koji bi da sačuvaju samo ‘svoje’, a za sve ostale jal prihvatni jal koncentracioni logor.

I za kraj, s obzirom na naslove Vaših knjiga: ”Postajanje ženom” i ”Ko je pojedinac? Geneološko propitivanje ideje građanina”, možete li nam objasniti da li Žena jest pojedinac i građanin kao takva, ili se mora boriti da bi tim postala, kao što se borila da postane ženom? Ili je oduvijek bila i Ženom, i pojedincem i građaninom, ali da nije uživala ta prava na onaj način na koji je to oduvijek činio muškarac?

Biti čovek, a još i više pojedinac i građanin, nije nešto što možemo uzeti zdravo za gotovo. Naime, nije reč o nečemu statičnom, o nečemu što neko jeste ili nije (čovek sam ako nisam anđeo, mašina ili antilopa; građanin sam ako živim u gradu, polisu, a ne na Olimpu, pod morem ili u šumi). Vratimo li se starim odredbama, aristotelovskim, prema kojima je čovek logon echon i zoon politikon, odredbama koje opstaju vekovima, videćemo da je taj razum koji kao ljudi imamo i ta zajednica koju kao ljudi gradimo nešto što nas istorijski različito uslovljava i određuje. Reč je, dakle, o procesima, o određenom načinu istorijskog ‘postajanja’, koje je u temeljnom smislu definisano različitim razumevanjima i tumačenjima sposobnosti, kapaciteta i uloga određenih bića u zajednicama. U tom smislu, ni žena ni muškarac nisu jednom zadati fenomeni, niti je ‘muškarac’ oduvek uživao sva prava – klasno i rasno oblikovanje muškosti veoma je raslojavalo tu naizgled nedvosmislenu odredbu ‘čoveka’. Prema tome, govorimo o tome da su, istorijski posmatrano, ljudi postajali na različite načine, da su zajednice u kojima su učestvovali na različite načine, vrlo nejednako, povratno uticale na gradiranje njihove ljudskosti, da je to nejednako stepenovanje ljudskosti ostalo upisano u koncepciju prava, dužnosti, u građanstvo, pa i u samu ideju pojedinca. I, najzad, svi ti talozi pomaljaju svoju ružnu glavu i danas, kada smo naizgled svi građani i građanke, naizgled jednaki u pravima, budući da je njihova istorija istorija naše sadašnjosti.

Za Prometej.ba razgovarali Azra Nezirić i Darko Vujica

NAVIKLI SU ŽIVJETI U BLATO

December 23, 2016/in Hrvatska, Uncategorized, Zanimljivosti /by romnihos_robaza

Pročitala sam članak u večernjem listu da je hrvatska odblokirala Srbiju u kojem ministar vanjskih poslova g Stier izjavivljuje -Stekli su se uvjeti da možemo podići rezervu oko poglavlja 26.

Dodao je da će u okviru poglavlja 23 pratiti ispunjavanje svih obaveza što se tiče nacionalnih manjina, s naglaskom na hrvatsku manjinu.

Zanimljivo, postoji ona famozna rečenica koja kaže. „Svako na svome grobu plače“

A tko će odblokirati Rome koji nemaju svoju matičnu zemlju a kojih ima u zemljama po cijelom svijetu. Njihova je matična zemlja ona u kojoj žive. Oni će vječno ostati blokirani i za njih nikada se neće ostvariti i neće se uspuniti obveze koju je svaka zemlja preuzela da poboljša uvjete romskoj zajednici.

Iako slične probleme imaju i mnogi drugi građani, ali za Rome je mnogo teži put do njihovog rješenja.

I dalje za romsku zajednicu nema posla, nema adekvatnog stambenog zbrinjavanja, njihova se djeca ne mogu upisati u osnovnu školu a da nema neka odgađanja ( što zbog kilaže, što zbog nepoznavanja govora sredine u kojoj živi, što zbog neadekvatnih uvjete i dr) a kamoli u srednju četvorogodišnje škole. Oni ne mogu imati dovoljan broj bodova za upis u željeno obrazovanje. Oni imaju dovoljan broj bodove za upis u strukovnu školu (vrtlara, cvjećara, idr.) gdje se nikada neće moći zaposliti. . Njima ne trebaju obrazovani ljudi, jer će se onda znati boriti za svoja prava. Oni ne trebaju znati svoju povijest, svoju kulturu.

Romi se ne znaju boriti za svoja prava. Navikli su da uvijek budu odbijeni i neprihvatljivi i živjeti život koji su navikli. Oni su zadovoljni sa malo, njima ne treba posao, ne trebaju im kuće niti uređena infrastruktura. Ne treba im struja, oni mogu živjeti i u mraku. Oni su navikli živjeti u blato sa miševima i štakorima. Njihova djeca su navikla ići bosi, goli neoprani i dr. Zato prosječni životni vijek Roma je 48 godina.

Romi su dobri široj zajednici onda kada nekome treba očistiti dvorište, kada treba raditi posao koji druge ne žele raditi.

Romi su u Hrvatskoj najisključenija skupina obilježena trajnim siromaštvom, slabim obrazovanjem i kraćim životnim vijekom. Dva do tri puta kraće borave u školskim klupama i gotovo da su protjerani s tržišta rada

Oni Romi koji rade i koji se bore za bolji položaj svoje zajednice, blokirani su, skraćena su im financijska sredstva za rad u Udrugama jer govore istinu o položaju njihove zajednice. Naravno, oni nemaju državu koja bi stala uz njih te pregovarala za bolji položaj. Koga trebaju Romi primiti za rukav i reći „DOSTA“.

Romi i Romkinje u visokom obrazovanju

December 22, 2016/in Uncategorized, Zanimljivosti /by romnihos_robaza

Romi i Romkinje u visokom obrazovanju

Postati obrazovan(a) i ostati Rom(kinja)…

Ako (vrijednosnoj krizi usprkos!) prihvatimo tezu da je obrazovanje jedno od osnovnih alata socijalne promocije, a da upravo studenti slabijeg ekonomskog statusa, studenti iz redova nacionalnih manjina i imigranti spadaju u tzv. „premalo zastupljene“ skupine u visokom obrazovanju, onda nam jasna postaje društvena perspektiva pripadnika romske nacionalne manjine.

Osim što njihov položaj ujedinjuje niz rizičnih faktora za jednak pristup obrazovanju, obrazovni sustav nije dovoljno senzibiliziran da bi spriječio asimilaciju koja se u tom procesu vrlo često događa, pa nam se na pitanje kako postati visokoobrazovan i društveno ugledan, a pritom ostati Rom, nameće logičan odgovor: vrlo, vrlo teško. Pokušajmo ipak osvijetliti koji su dublji razlozi ovakvoga stanja, kako ih liječiti te koje su nove tendencije u Hrvatskoj u ovom području?

Predškolsko i osnovno obrazovanje – ishodište problema i ključ rješenja

Naime, već kratkim pogledom u zastupljenost studenata Roma u sustavu visokog obrazovanja, uočavamo veličinu problema. Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa trenutno bilježi 11 Roma/Romkinja u sustavu visokog obrazovanja od ukupno 9.463 deklariranih pripadnika te nacionalne manjine na posljednjem popisu stanovništva. Kakvo je pak stanje u starijoj populaciji na tržištu rada govore podaci Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Zagrebu i Čakovcu (1) iz 2006. koji daju podatak o tek jednom (1) pripadniku romske manjine sa završenim visokim obrazovanjem, dok njih 3% u Međimurju i 6% u Zagrebu ima srednju stručnu spremu, a istodobno čak 85% nezaposlenih međimurskih Roma nema završeno osnovno obrazovanje. Dodamo li tome tradicionalno ukorijenjene predrasude o Romima koje gaje poslodavci (2), slabu dinamiku samozapošljavanja, jasno nam je koliko su niske šanse da pripadnici ove skupine nađu zadovoljavajući posao i poboljšaju društveni status.

No, problemi počinju daleko ranije od stupanja u svijet visokog, pa i srednjeg obrazovanja. Stoga se na nižim razinama obrazovanja trebaju i rješavati. Naime, kod pripadnika ove manjine značajan je trend „ispadanja“ iz školskog sustava te kasnijeg ulaska u osnovno obrazovanje. Podatak da u ukupnom školskom sustavu trenutno ima 3.010 učenika (što je tri puta više nego u času kada je Hrvatska pristupila „Desetljeću uključivanja Roma“), dok ih je od toga broja u osmim razredima tek 113, govori o tome da se oko 70% romskih učenika do osmog razreda na ovaj ili onaj način „gubi“ kroz sustav osnovnog školovanja. Za rješavanje ovog problema ključan je pomak svijesti od tvrdnje da su za tu činjenicu „odgovorni isključivo roditelji“ (3) , do spoznaje da obrazovni sustav nije učinio sve da romska djeca na vrijeme i uz adekvatnu pripremu uđu u obrazovni sustav, i u njemu zadovoljna ostanu. Činjenica kako je osnovno obrazovanje po Ustavu obvezno i besplatno obvezuje ne samo roditelje, već jednako i donositelje odluka, odgovorne na državnoj i lokalnoj razini, škole, vrtiće i socijalne institucije.

Svima koji se bave obrazovanjem poznato je da kvalitetno i integrirano predškolsko obrazovanje jamči bolji uspjeh u osnovnoj školi, osigurava jezičnu pripremljenost (Romi u Hrvatskoj govornici su Romani Chiba, bajaškog jezika te albanskog jezika, pa im je hrvatski drugi jezik), odnosno osigurava približno jednake startne pozicije onima koje imaju djeca većinske skupine. Zato je besplatna dvogodišnja predškola za romsku djecu, kao uostalom i za djecu iz obitelji slabijeg društveno-ekonomskog statusa, jedino rješenje. Odluka da MZOS preuzima dio troška roditelja za svako romsko dijete donesena je tek nedavno, više godina nakon što je prepoznata potreba sustavnog ulaganja u predškolski odgoj u ishodišnim strateškim dokumentima Nacionalnom programu za Rome Vlade RH iz 2003. godine (http://www.vlada.hr/nacionalniprogramromi/) i Akcijskom planu Desetljeća za uključivanje Roma 2005.-2015. (http://www.vlada.hr/nacionalniprogramromi/Clanak_APD/%20%20i%20%20http:/www.romadecade.org/), kojeg je Vlada usvojila 2005. godine. Da je ova odluka više nego dobrodošla govore i podaci o niskom postotku djece u Hrvatskoj koja su uključena u predškolske programe (2004. taj je postotak iznosio 43% dječje populacije u Hrvatskoj, a koji je ispod prosjeka zemalja EU: 75%).

Zakonski i strateški okvir postoji – praćenje provedbe ili zašto se bojimo pokazatelja?

Dakle, zakonska osnova za unapređenje položaja Roma kroz obrazovanje postoji, kroz Ustav, Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina, Zakon o suzbijanju diskriminacije, Zakon o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina i druge zakone i propise.

Postoji i strateški okvir, kroz već spomenute dokumente koji su se obvezali na neke mjere namijenjene pripadnicima ove manjine: besplatnu dvogodišnju predškolu, produžene boravke/mentorsku potporu, dodatne edukacije za učitelje, odgajatelje, edukacije za roditelje, sustavno stipendiranje srednjoškolaca i studenata, besplatan smještaj u đačke i studentske domove itd.

Istovremeno, još uvijek nemamo javno objavljene službene statistike (4) o postotku ispadanja romske djece iz obrazovnog sustava, o postotku djece naknadno upisane u osnovnu školu, o postotku srednjoškolaca koji ulaze u sustav visokog obrazovanja. Koliko god vođenje ovakve statistike bilo „osjetljivo“ i iziskivalo dodatan trud, postavlja se pitanje kako uopće možemo kreirati javnu politiku o obrazovanju – u ovom slučaju politiku obrazovanja manjina, ukoliko nemamo pokazatelje početnih pozicija, te pomaka prema ciljevima koje pritom želimo postići? Podaci se ipak sve sustavnije sakupljaju, pa je za nadati se da će ova kampanja biti dodatan poticaj da indikatori praćenja provedbe politike obrazovanja romske nacionalne manjine budu, kao zbirni podaci, javno i lako dostupni svim zainteresiranim dionicima. Na ovaj problem u Hrvatskoj ukazuje i niz međunarodnih studija o obrazovanju Roma (5).

Nove tendencije i pomaci u Hrvatskoj ili možemo li bolje?

Posljednje dvije godine bilježe se tendencije povećanja broja učenika i studenata na svim razinama obrazovanja, kao i njihovo sustavnije podupiranje i stipendiranje. Ilustrativno je da je broj djece koja su deklarirana kao Romi u osnovnoj školi znatno porastao (sada broji 3.010 učenika/ca u osnovnim školama), da se broj stipendiranih srednjoškolaca Roma udvostručio (101 u 2007. u odnosu na 55 u 2006. godini), kao i broj stipendiranih studenata (s 5 u 2006. na 11 studenata/ca u 2007). Dvostruko veći brojevi govore o dodatnim ulaganjima, većoj medijskoj pozornosti tj. boljem informiranju korisnika/ca obrazovnih usluga Roma, ali nažalost i o vrlo slaboj polazišnoj točki, tj. prethodnoj zastupljenosti Roma u obrazovanju.

Važno je pratiti i sustavnu provedbu mjere državnog sufinanciranja vrtića za romsku djecu, pogotovo način na koji će se on provoditi na lokalnoj razini, koja mora preuzeti dio odgovornosti za provedbu. Također valja pratiti mjeru uvođenja produženog boravka, odnosno mentorske potpore djeci kako bi postala “prirodan” dio sustava, kao i dodatne edukacije za nastavnike, pri čemu izvještaj EUMAP-a (Open Society Institute EU Monitoring and Advocacy Program) za Hrvatsku u području obrazovanja Roma preporuča edukaciju o romskim jezicima i kulturi te anti-bias (6) trening za kadar u školama i vrtićima. Mjera koja bi posebno doprinijela kvaliteti obrazovanja u školama s romskom djecom jest dodatna financijska motivacija koja bi se, uz stručno usavršavanje, davala učiteljima u jezično mješovitim odjeljenjima, kako se u tim školama ne bi događala negativna selekcija među učiteljima i stručnim suradnicima.

Obrazovni sustav po mjeri djeteta ili dijete po mjeri sustava ?

Naposljetku, vratimo se ponovno početnoj tezi o procesu marginalizacije romske etničke manjine s jedne strane (slabom obrazovanošću i nezaposlenošću) i njene asimilacije s druge (Romi sa završenom srednjom i visokom školom nerado izražavaju svoj romski identitet).

Naime, uz sve već navedene mjere, bitni pomaci u obrazovanju manjina mogu se učiniti samo ako pripadnost manjinskom identitetu, pa tako i romskom, bude normalna pojava u obrazovnom sustavu. To znači da udžbenici, rad i ponašanje učitelja moraju uključivati i sastavnice manjinske kulture, da atmosfera u obrazovnim institucijama mora biti takva da se izražavanje manjinskoga identiteta omogućava i potiče. Mogu li se bez takvog pristupa romska djeca doista „prilagoditi“ školskom sustavu, kako se to često od njih traži, ili se zapravo sustav treba, koliko je god to moguće, prilagoditi djetetu, njegujući individualiziran pristup, koji uključuje i podržavanje manjinskih identiteta.

Autorica: mr. spec. Jagoda Novak, voditeljica Odjela za informiranje i istraživanje, Centar za ljudska prava

ROMI U HRVATSKOJ

December 14, 2016/in Hrvatska, Uncategorized, Zanimljivosti /by romnihos_robaza

Romi obitavaju na području Republike Hrvatske od 14. stoljeća. Romska manjina u Republici Hrvatskoj nije homogena: govore različitim jezicima, raznih su vjeroispovijedi…
Položaj Roma je marginaliziran, pa se Nacionalni program donosi radi poboljšanja uvjeta življenja i boljeg uključivanja Roma u društvenu zajednicu uz očuvanje vlastite osobnosti.

Povijesni izvori koji izričito govore o podrijetlu i početku seoba Roma skromni su. Postoje mnoge teze o postojbini Roma i razlozima pokretanja migracijskih procesa. Sami Romi su, trajnom izoliranošću od okružja te različitim preuzetim elementima jezika, folklora, običaja i legendi, otežavali pristup znanstvenicima koji su se bavili pitanjem njihova podrijetla. Prema povijesno-lingvističkim izvorima može se zaključiti kako Romi potječu iz sjeverozapadne Indije (Dardistan, Kafiristan), područja oko rijeke Gangesa, a migracije Roma odvijale su se stoljećima od Indije, preko Afganistana i Perzije. Dio plemena južne skupine kretao se u smjeru Sirije, Egipta (vjerojatno uz sjeverozapadnu Afriku preko Gibraltara u Španjolsku – Gitani), dok najveći dio romskih plemena preko Turske prelazi Bospor i dolazi u Europu (u vremenu od X. do XIV. stoljeća Romi se zadržavaju u Turskoj i Grčkoj).

Romima su seobe bile sastavni dio života i način preživljavanja, koji se nakon dolaska u Europu i susreta s drugačijom kulturom nije bitno izmijenio te se migracijski procesi nastavljaju, iako se javljaju pokušaji njihova sprječavanja ili barem ograničavanja. Rome su u Europi različito nazivali (što je često izazivalo nesporazume), ali i različito prihvaćali. Ime Romi potječe od izraza “romani chib” i znači čovjek.

O Romima u Republici Hrvatskoj govori nekoliko istraživanja provedenih posljednjih dvadesetak godina. Među najznačajnijima su: istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, iz 1982., čiji su rezultati objavljeni pod naslovom “Društveni položaj Roma u SR Hrvatskoj”; istraživanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, iz 1998. godine, pod naslovom “Društveni i razvojni položaj Roma u Hrvatskoj”, te Državnog zavoda za obitelj, materinstvo i mladež, iz 2002., pod naslovom “Struktura romskih obitelji i poimanje sadržaja roditeljstva u njima”.

Prema navodima spomenutog istraživanja iz 1998., Romi se na području Hrvatske spominju prvi put u Dubrovniku 1362. godine, u trgovačkom spisu. Desetak godina kasnije (1373. godine) Romi se spominju i u Zagrebu, gdje su trgovci, krojači i mesari. U Dubrovniku Romi (Jeđupi) žive u Gružu i već krajem XIV. i u XV. stoljeću formiraju srodničke zadruge koje se bave tradicionalnim romskim zanatima i glazbom. U srednjem je vijeku romsko stanovništvo vezano za gradove. U Puli 1497. djeluje svećenik Dominik Ciganin, a 1500. godine Romi se spominju u predgrađu Šibenika. O stvarnom broju i položaju Roma u Hrvatskoj tijekom XVI. i XVII. stoljeća, malo je podataka. Cigani “šipuši”, svirači, spominju se u Hrvatskoj 1671. godine. U Međimurju se Romi spominju 1688. godine, kada je u Legradu (koji tada administrativno pripada Međimurju) kršteno dijete “ciganskog” vojvode Ivana, a u XVIII. stoljeću međimurski feudalci dozvoljavaju doseljavanje Roma koritara.

Velike romske skupine dolaze u Hrvatsku tijekom XIX. stoljeća iz Rumunjske. Pripadaju romskoj skupini Koritara, a naseljavaju područje Međimurja i Podravine. Govore ljimba d’ bjaš, jedan od rumunjskih dijalekata (vlax-dijalekti), te uz već prisutne Kalderaše i Lovare, čine jezgru današnjeg romskog stanovništva u Hrvatskoj.

Točan broj Roma koji danas žive u Republici Hrvatskoj i njihov teritorijalni raspored teško je utvrditi iz više razloga, pa su rezultati službenog popisa stanovništva tek naznaka stvarnog stanja. Broj Roma u Republici Hrvatskoj po zadnjem popisu iz 2011 godine je 16.975.

Tijekom migracija, susrećući se s mnogobrojnim jezicima, običajima i vjerovanjima drugih naroda, Romi su usvajali elemente sredine u kojoj su duže vrijeme obitavali. Većinsko stanovništvo u pravilu ne poznaje ili nedovoljno poznaje tradiciju, jezik, umjetnost i druge karakteristike Roma.

Obitelj je temeljni element socijalnog ustroja Roma, uz specifičnosti koje proizlaze iz tradicije nastanka plemenske vlasti i zakona.

Žene su često marginalizirane, prisutna je visoka stopa fertiliteta i tradicionalna podjela uloga u obitelji. Odnos prema ženi nije emancipiran, žene su izložene diskriminaciji, što se odražava u odgoju djece i funkcioniranju obitelji. Djeca od 10 do 12 godina, pa i mlađa, sudjeluju u poslovima svojih roditelja i obitelji, što im u velikoj mjeri otežava redovno školovanje.

Romi su pripadnici različitih vjeroispovijedi. Romi se izjašnjavaju kao muslimanima, katolicima, pravoslavcima, protestantima a i druge skupinekao što su Jehovinih svjedoci, Baptisti i dr. Kako prema mnogim izvorima Romima vjera nije osobito važna, oni često prihvaćaju dominantnu religiju sredine u kojoj žive te joj dodaju elemente svojih tradicijskih vjerovanja.

Uvjeti življenja s kojima se suočava veći dio romske populacije u Republici Hrvatskoj, teški su, prvenstveno zbog visoke stope nezaposlenosti, nedovoljnog obuhvata sustavom obrazovanja, neadekvatnih stambenih uvjeta te (ne)uređenosti prostora naseljenih Romima.

Izvjestitelj UN-a

December 9, 2016/in Hrvatska, Uncategorized /by romnihos_robaza

Izvjestitelj UN-a: Sve više organizacija povezanih s Crkvom protivi se zaštiti seksualnih i reproduktivnih prava žena

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje ističe kako “regresivne mjere kojima se ometa pristup sigurnom pobačaju i kontracepciji, te podriva seksualni odgoj prikladan dobi, mogu rezultirati kršenjem ljudskih prava”

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje Dainius Puras ocijenio je u utorak, nakon devetodnevnog posjeta Hrvatskoj i razgovara s predstavnicima vlasti, međunarodnih organizacija i civilnih udruga te posjete brojnim ustanovama, da su na području prava na seksualno i reproduktivno zdravlje neki donositelji odluka u Hrvatskoj podložni utjecaju sve većeg broja organizacija povezanih s Crkvom, koje se protive ustaljenim instrumentima i mehanizmima promicanja i zaštite seksualnih i reproduktivnih prava žena.

“Ne samo da su prošlogodišnje preporuke Odbora za provedbu Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena primjenjive i danas, već se čini da je došlo do novih pokušaja provedbe regresivnih mjera, uključujući i nedavno uvođenje nove definicije braka u Ustav, te skoro donošenje odluke Ustavnog suda o ustavnosti Zakona o pobačaju iz 1978. godine. Provedba tog zakona već je suočena s nekim izazovima, poput uskraćivanja pobačaja u nekim bolnicama zbog prigovora savjesti”, rekao je Puras na konferenciji za novinare u Uredu UNICEF-a za Hrvatsku.

Dostupnost kontracepcije i reproduktivnih usluga na niskoj razini

Ocijenio je kako su korištenje i dostupnost kontracepcije i reproduktivnih usluga u Hrvatskoj na niskoj razini, dok je za seksualni odgoj, iako je uveden u škole, predviđen nedovoljan broj sati. Provedba tog programa, kaže Puras, ovisi o učiteljima koji to često odbijaju na osnovu pogrešnih argumenata, čime se djecu i adolescente sprečava u donošenju informativnih odluka o svojoj seksualnosti i usvajanju zdravog seksualnog ponašanja.

Uz naglasak da su seksualno i reproduktivno zdravlje ljudska prava, Puras je uputio apel svim dionicima u Hrvatskoj da se “kritički postave spram napada na univerzalna načela ljudskih prava temeljenih na ‘ teorijama zavjere’, koji su pogubni za sva prava ljudi u Hrvatskoj, uključujući i pravo na zdravlje, posebice žena i djece”, a hrvatske vlasti da slijede univerzalna načela i standarde ljudskih prava.

Potrebna zaštita žena i LGBT-ovaca od nasilja

Kazao je kako mu je bilo drago čuti najavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o namjeri Hrvatske da ratificira Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koji je Hrvatska potpisala u siječnju 2013. godine.

Ocijenio je da u Hrvatskoj nema sustavnog i odgovarajućeg financiranja skloništa i savjetovališta za žene žrtve nasilja, te dodao da su potrebne pravne reforme kako bi se zaštitilo žene od obiteljskog nasilja, a pripadnike LGBT zajednice od nasilja iz mržnje.

Puras je u Hrvatsku došao na poziv hrvatskih vlasti, a njegovi će se nalazi naći u sveobuhvatnom izvješću koje će predstaviti Vijeću za ljudska prava UN-a u lipnju iduće godine. Nalazi su preporuke Hrvatskoj kako neke stvari poboljšati radi unapređenja prava na zdravlje.

Posebni izvjestitelj se tijekom boravka u Hrvatskoj zanimao i za ostvarivanje prava na zdravlje tražitelja azila i izbjeglica, provedbi programa mentalnog zdravlja, te o zdravlju Roma.

Ustvrdio je kako tražitelji azila, odnosno izbjeglice, u Hrvatskoj imaju pravo samo na hitnu pomoć, što sprečava efektivan pristup zdravstvenoj skrbi. Istaknuo je da djecu izbjeglice koja nisu cijepljena treba hitno cijepiti, a svim migrantima omogućiti obavezne prve medicinske preglede po ulasku u zemlju.

Mentalno zdravlje je prioritetno pitanje

Naglasivši da je mentalno zdravlje na međunarodnoj razini danas postalo prioritetno pitanje, Puras je zaključio kako je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je ratificirala tu konvenciju i počela ulagati u pilot projekte deinstitucionalizacije osoba s mentalnih poteškoćama, u čemu postoji niz dobrih projekata, ali oni nisu dovoljni.

“Još uvijek je 4200 osoba s mentalnim poteškoćama smješteno u institucionalnoj skrbi, čime su lišeni slobode i ne mogu u potpunosti uživati jednaka prava kao i drugi članovi društva”, kazao je Puras.

To se odnosi i na djecu s invaliditetom, čiji se broj u institucionalnoj skrbi povećao, a u tim je ustanovama nedostatno odgovarajuće liječenje i skrb.

Puras je upozorio i da petina romske djece u Hrvatskoj nema pristup zdravstvenoj zaštiti te da je stopa dojenačke smrtnosti u toj populaciji značajno iznad nacionalnog prosjeka, dok se Romkinje suočavaju s raznim ograničenjima u pristupu zdravstvenoj skrbi.

Autor: HINA

KOTAR ŽUPANJA; ROMI U PRVOM SVJETSKOM RATU

August 31, 2016/in Uncategorized, Zanimljivosti /by romnihos_robaza

Romi su tijekom 1. svjetskog rata bili vojni obveznici. U mjestima kotara Županja tada je živio znatan broj Roma (žive većinom sjedilačkim životom) a većina vojno sposobnih je unovačena. Novačeni su u razne vojne formacije Austro-Ugarske vojske, relativno najveći broj Roma sa kotara Županja ( kao i domaći Hrvati) služio je u ;
– 28. domobranska pješačka pukovniji -Osijek ( 28. Landwer/Honved infanteri regiment )
– 70. pješačka pukovniji zajedničke vojske -Petrovaradin ( 70. infanteri regiment )

Osječka, 28. domobranska pješačka pukovnija bila je u sastavu čuvene 42. domobranske pješačke divizije, ( „ vražja divizija ” ). Petrovaradinska 70. pješačka pukovnija bila u sastavu 32. budimpeštanske divizije.
U manjem broju raspoređeni su i služe u drugim jedinicama ( borbenim i neborbenim ) nap. 78. pješačka pukovnija Osijek, 31. samostana lovačka bojna ( Zemun ), služe kao ulani, saperi, pioniri, u transportnim odjelima, kao kuhari, u radnim odjelima, kao posluga časnicima i u drugim vojnim službama .

Novačenje
Što se tiče novačenja vojnika na samom početku rata nije bilo velikih otpora jer se očekivala brza i laka pobjeda, niko nije slutio što ih čeka na bojištu. Kako su stizale vijesti o strahotama bojišta tako se povećavao otpor novačenju. Oni imućniji “otkupljivali” su odlazak na bojište korupcijom- podmićivanjem nadležnog vojnog osoblja za novačenje. O tome svedoči zanimljiv zapis iz knjige Vinka Juzbašića “ Bošnjačani u Prvom svjetskom ratu”
“ Djed Mato Lenić u rat nije morao ići jer je “otkupio” svoj odlazak. Tako su radili i drugi dobrostojeći ljudi i zadruge.”
Otkupljivanje vojne obveze u stvarnosti je značilo zamjenu, morao se pronaći netko tko će zamjeniti „otkupljenoga” i na taj način ispuniti potrebnu kvotu za popunu postrojbi na bojištu.
Dukatima se plaćalo „otkpljivanje” od odlaska na bojište. Zamjene su tražene među onima koji iz razno raznih razloga nisu unovačeni, najčešće među seoskom sirotinjom. Žrtve takvih korupcija bili su i Romi.
Donosimo citate iz već spomenute knjige Vinka Juzbašića;
„ Strica Petra Bertića, koji je trebao ići u Srbiju, zamjenio je jedan Ciganin m(Rom) za što se pobrinula moja baka Bara”

No i sami Romi nevoljko su išli u rat. Ratovanje je strano romskoj kulturi a osim toga taj rat vode „ gadže” što se njih nije ticalo. No i pored toga mnogi Romi sudjeluju u ratu osobito oni koji žive sjedilačkim životom stalno nastanjeni na jednom mjestu. Romi koji žive tradicionalnim nomadskim načinom života stalnim skitanjem pokušavaju izbjeći novačenje. U stalnom pokretu bili su nedostupni vojnim vlastima jer im jednostavno nisu mogli ući u trag. Tijekom rata Romima – nomadima priključio se i jedan dio sjedilačkih Roma.

Uredba o Romima
U trećoj ratnoj godini u cijeloj Monarhiji osjeća se kriza koja se svakim danom produbljuje. Stanje je sve teže. I u bogatoj Slavoniji vlada teška oskudica, u mnogim mjestima ni hrane nema dovoljno.
O teškom stanju u Slavoniji govori citat iz knjige Mate Blaževca Pajkovog iz Bebrine „Neoplakani slavonski soldati“

„30.5.915; Gačić Andrija govori. U Brodu nema brašna, nema ni mesa, jest se ne more dobit za novce. Eto gotov glad, svit će pomrt od glada, a kud će soldati, kad je kila kruva 6 seksera.“

Takvo stanje osobito pogađa Rome. Način života Roma, bez velike brige o budućnosti ( „od danas do sutra“ ), bez zaliha hrane i kakve takve sigurnosti doveo ih je na rub egzistencije. Zbog toga i mnogi sjedilački Romi ( uz tradicionalne Rome – nomade ) kreću u skitnju, u potragu za hranom i boljim životom. U mjestima kroz koja prolaze Romi česte su pritužbe na krađe, prijevare i štete koje prave na imovini.

„… obće poznato, da su cigani skitalci na teret ljudskom družtvu te da zadavaju brigu pučanstvu i oblastima. Nebrojene su prevare i krađe, koje su oni počinili sa još brojnije svagdanje štete, što ih čine na tuđem dobru. Kad dođu, osjećaju se kod kuće, smještavaju se na tuđem posjedu bez znanja i privole vlasnika, pasu konje po tuđem zemljištu, sijeku drvo i lože vatru, kidaju plotove, kradu povrće i harače po tuđem imetku.“

To je očito postao ozbiljan problem jer banska vlast uredbom o Romima pokušava tome stati na kraj. Ban Ivan Škrlec donio je 23.8.1916. godine uredbu o provedbi nadzora nad Romima-nomadima pod nazivom „O popisu cigana skitalaca i o stalnom nadzoru nad njima „. Uredba zabranjuje Romima uobičajeni nomadski način života, („uobičajeno skitanje“) te se nadležnim državnim organima naređuje popisivanje skitalačkih Roma. Pri provođenju popisa naloženo je oduzimanje isprava, oružja, novca i ostalih vrijednosti. Oduzeti su im i konji i ostala tegleća stoka kao i zaprežna kola. Oduzimanjem konja i kola htjelo se onemogućiti njihovo kretanje. Nakon provedenog popisa nomadskih Roma predviđeno je novačenje vojno sposobnih Roma u vojsku. Osim toga uredbom je predviđeno njihovo cijepljenje te medicinska kontrola radi prijenosa zarazni bolesti (kolera i dr.) na ljude. Mjera se odnosila i na suzbijanje širenja stočnih bolesti (svinjska kuga, slinavka i dr.) Oštrina uredbe može se opravdati ratnim stanjem, vlasti su htjele prisiliti Rome na sjedilački način života i iskoristiti ih za ratne potrebe kao vojnike i radnu snagu a pojačanom kontrolom i oduzimanjem oružja spriječiti njihove kriminalne aktivnosti.

O Romima i uspješnosti provođenja mjera iz uredbe govori prilično tolerantan članak u Ilustrovanom listu

Lijepe Ciganke u Sisku

Romi u tamburaškim kapelama hrvatskih pukovnija na bojištu
Kao što čitamo iz članka i Romi su bili dobri vojnici a kad su se već našli na bojištu u mirnim razdobljima prihvaćali su se tambura i violina i radilo ono što su najbolje znali – svirali. Mnoge hrvatske postrojbe na bojištu imale su u svom sastavu tamburašku kapelu sastavljeno od vojnika vičnih sviranju tambure, među njima nalazimo i Rome. U svim mjestima kotara Županja gdje je bilo Roma postojala je i njihova sviračka kapela, možda se koji od njih nalazi na priloženim fotografijama. Do početka 20 stoljeća Romske kapele bile su gudačke – violina, viola, čelo i kontrabas. Kako je tambura u Hrvatskoj postajala sve popularnija i Romi je prihvaćaju. Poznati Romski talent za glazbu i svirku djelili su i sa domaćim ljudima koji su od njih učili.
Što se tiče samih fotografija iz Ilustrovanog lista njihova zadaća je u prvom redu promidžbena, htjelo se pokazati kako na bojištu i nije tako strašno jer se, eto, vojnici mogu i zabaviti uz tamburaše. Međutim, zbilja bojišta je bila okrutna; patnja i smrt. Tko zna, možda za mjesec dana od nastanka fotografije više nitko od tamburaša nije bio u stanju svirati; osakaćen ili mrtav.
Donosimo tri fotografije vojnih tamburaški kapela s bojišta tijekom Prvog svjetskog rata objavljenih u Ilustrovanom listu na kojima su i Romi.

Tamburaška kapela 16. satnije 78. pješačke pukovnije iz Osijeka
Novine ne donose imena tamburaša no po karakterističnim crtama lica na fotografiji se može prepoznati šestorica Roma. Osobito je zanimiljiv bas koji je četvrtast, izgleda sašiven od dasaka.

Tamburaška kapela Vjekoslava Karlovčana pri zapovijedništvu 78. pješačke pukovnije iz Osijeka. Čini se kako je basista u pozadini i basista sa četvrtastim basom sa prethodne fotografije ista osoba.

Tamburaška kapela 7.pješačke divizije iz Osijeka

Fotografija je objavljena u već spomenutoj knjizi Vinka Juzbašića. Autor ne navod o kojoj se postrojbi rad, vjerovatno o 70.pješačkoj pukovniji- Petrovaradin ili 28. domobranskoj pješačkoj pukovniji –Osijek. Na fotografiji lijevo poznaju se četiri svirača Roma.

Kraj rata
Ciničan komentar raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranje nove države viđen očima mještanina Vrbanje, jugofila , Ante Kovača ( spominje vrbanjske Rome );

„ U mom selu bilo je pravo ratno, svatovsko slavlje. Venčavalo se na gomile, sanjaklo se i pucalo iz pušaka. Najodvažniji su bili markirantski heroji iz Bršadina a zeleno-kaderaši držahu se mudro kao „najzaslužniji“ za slobodu. Cigani su odmah počeli prilaziti komunizmu i po selu nasta dreka od ukradenih gusaka i pilića…“Narodno veće“ dovršilo je svoj mučni posao pošto je oteran bilježnik a doveden njegov predšasnik nazad. Time je veliko delo nacionalnog „prevrata“ bilo dovršeno. Švabe su se već oporavile od prvog straha i kritikovale pomalo novo stanje. Svi se međutim obogatiše švercom, pa je konačno bio pripremljen teren za Radićevu republiku, jer ništa lepše; oženio si se, imaš para, ne plaćaš poreza, pečeš slobodno rakiju i sad samo da neideš u vojsku, pa eto Amerike. Ipak se iz sviju bircuza čula galama: Zovi samo zovi, svi će sokolovi…“
Romi u Popisu gubitaka i Vijestima o ranjenicima i bolesnicima
U popisu su navedena imena Roma, vojnika sudionika rata sa područja ondašnjeg vojno – popunidbenog kotara Županja. Popis se odnosi na Županju i mjesta u okolici. Popis je sastavljen prema karakterističnim imenima i prezimenima pripadnika Romske zajednicu sa područja kotara Županja. Moguće su pogreške.
Ovaj popis ne sadrži imena svih Roma koji su sudjelovali u ratu a broj poginulih za navedena mjesta ( na popisu 6 poginulih ) zasigurno mora biti veći. Problem sa popisima poginulih je širi problem, ne samo kod vojnika Roma.
Pukovnije u kojima služe Romi 1914. godine ratuju u Srbiji, od 1915. godine ratuju u Galiciji/Bukovini i 1918. godine u Italiji na Sočanskom bojištu. Mnogi od njih su u borbama zarobljeni i završili u zarobljeništvu, u Srbiji, Rusiji i Italiji. Sudbina mnogih zarobljenih ostaće nepoznata, osobito onih u Rusiji. S obzirom na način života Roma, moguće je kako je pokoji zauvijek tamo i ostao. Takvih slučajeva bilo je i među drugim zarobljenicima.
Uokvirena vijest u popisu koji slijedi označava poginulog.

Babina Greda

Radosavljević Antun, Inft,, IR ‘Nr. 70,1. ErsKomp., Slavonien, Zupana, Babinagreda, 1893; kriegsgef., Rußland,
Radosavljević Martin, Inft., IE, Nr. 70, 11. Komp,, Slavonien, Zupanja, Babina greda, 1896, verw.
Radosavljević Antun, Inft., IR. Nr. 70, 1. ErsKomp., Babina Greda, Slavonien, krank, ResSpit. in Nagyszeben.

Štitar
Radosavljević Gjuro, Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 3. ErsKomp., Slavonien, Zupanja, Stitar, 1892, verw., kriegsgef. (Res-Militärspital Alexinac, Serbien.)

Radosavljević Šändor, Trainsold., TrainDiv. Nr. 3, Stitar, Schuß i. d. 1. Knie. Städt. Spital in Ujvidek.

Gradište
Đorđević Pero, Inft. k. n. LIR. Nr. 28., 5. Komp., Slavonien, Zupanja, Gradiste, 1893, verw.

Milenković Stevo, Inft., IR. Nr. 78., Slavonien, Zupanja, Gradiste,verw. kriegsgef. (Spital Idadic und Islahane in Skoplje, Serbien.)
Đorđević Stevan, Inft., IR. Nr.70., 8. Komp., Slavonien, Zupanja, Gradiste, 1889, kriegsgef. (Pirot, Serbien.)
Đorđevic Đuro, Reslnft. statt Inft., IR, Nr. 70., 5. Komp.,Slavonien, Zupanja,Gradiste, 1889, verw.

Đorđevic Petar, Inft., k. u. LIR. Nr. 28., 5. Komp., Gradiste,1893. Schuft i. d. r. Hand, KesSpit. in Nagykaniza.

Županja
Đorđević Janko, ErsRes., F.JB. Nr. 31, 1. Komp., Slavonien,Zupanja, 1883; kriegsgef., Rußland.
Nikolić Đoka,Inft., IR. Nr. 70, C. Komp., Slavonien, Zupanja, kriegsgef.

Bošnjaci
Radosavljević Glišo, Inft., IR. Nr. 70, 11. Komp., Slavonien, Zupanja, Bosnjaci, verw.

Drenovci
Nikolić Steva, Inft., IR. Nr. 70,12. Komp., Slavonien, Zupanja,Drenovci, verw.

Račinovci
Nikolić Tanasija, Inft., IR. Nr. 70, 8. Komp., Slavonien, Zupanja, Racinovci, 1883; kriegsgef., Kiew, Rußland.
Nikolić Pavle, LstInfst., IR. Nr. 70, TechnJnfKomp., Slavonien, Zupanja, Racinovci, 1898; verw.
Dimović Miloš, Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 2. Komp., Slavonien, Zupanja, Racinovci, 1893, verw.

Podgajci
Petrović Todor, Inft., IR. Nr. 70, 14. Komp., Podgajci, 1889, Schußwunde a. r. kl. Finger, GarnSpit. Nr. 21 in Temisvar.

Gunja
Nikolić Branko, ErsRes., k. u. LIR. Nr. 28, 4. Komp., Slavonien, Zupanja, Gunja, 1887, verw.
Stefanović Sava, Slavonien, Vukovar Gunja, kriegsgef. (Reserve-Militärspital in Veles, Serbien.)
Nikolić Glino, Inft., IR. Nr. 70, 9. Komp., Gunja, 1885, Schuß i. d. r. Hand, ResSpit. in Steyr.
Nikolić Đuro, Inft., IR. Nr. 70, 9. Komp., Gunja, 1885, Schuß i. d. r. 2. u. 3. Finger, VereinsResSpit. Armenbadspital in Bad Hall.

Vrbanja
Jovanović Ilija, ErsRes., IR. Nr. 7, 2. Komp.,_ Slavonien, Zupanja-Srijem, Vrbanja, verw.
Radosavljević Dušan, Inft.,. IR. Nr. 70, 15. Komp., Slavonieni, Zupanja, Vrbanja, 1883; kriegsgef., Rußland.
Radosavljević Mihajlo, ErsRes., IR. Nr. 70, 1. ErsKomp., Slavonien, Zupanja, Vrbanja, 1890; verw,, kriegsgef., Forte Begato, Genoa, Italien.
Mitrović Jovo, Inft., IR. Nr. 70, 3. ErsKomp., Slavonien, Zupanja, Vrbanja, 1893; kriegsgef. Vereinigtes Evakuations-spital Nr. 34 in Kaluga, Rußland.
Radosavljević Jovo, Inft.. k. u. LIR. Nr. 28 3. ErsKom. Vrbanja, 1896, krank, ResSpit. Nr. 1 in Osijek.

Soljani
Nikolic Jovan, ErsRes., IR. Nr. 70, 4. Msarchkomp., Slavonien, Zupanja, Srijem, Soljani, verw.

Cerna
Radosavljević Gjuro, Inft., IE. Nr. 70, 4. Komp., Slavonien, Vinkovci, Cerna, 1878, verw.

Radosavljević Mijo, Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 5. Komp., Cerna, 1881, krank, Komitatsspital in Füzesgyarmat.
Petrović Joca, Inft., IR. Nr. 70, 1. Komp., Ccrna, 1892, Schußwunde, Zita-Spital in Budapest.

Šiškovci
Petrović Miloš, Reslnft. statt Inft.,IR. Nr. 70, 6. Komp., Slavonien, Vinkovci, Siskovci, 1887, verw.
Petrović Stevan, Inft.; IR. Nr. 70, 9. Marschkomp., Slavonien,Vinkovci, Siskovci, 1890, verw.
Petrović Milan, Inft.. IR. Nr. 70. 13. Komp., Siskovci, 1892,Schuß i. d. I. Hand, NotResSpit. in Nagy-Värad.

Izvori:
1.Danijel Vojak, Radovi-Zavod za hrvatsku povijest, Zakonsko reguliranje položaja romskog stanovništva na području banske Hrvatske 1873-1918. vol.37. Zagreb, 2005.str 157-158
2.Ministarstvo rata Austro – Ugarske monarhije – Popis gubitaka – online.
( K.u k. Kriegministerium – Verlustliste )
3.Ministarstvo rata Austro – Ugarske monarhije – Zajednički centralni ured za iskazivanje
vijesti o ranjenicima i bolesnicima – online.
( K.u k. Kriegministerium -Gemeinsames Zentralnachweisebureau
Nachrichten über Verwundete und Verletzte )
4.© Portal Stare hrvatske novine, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2009.
Ilustrovani list
5. Vinko Juzbašić, Bošnjačani u Prvom svjetskom ratu,Vlastita naklada, Bošnjaci, 2013.
6. Mato Blaževac Pajkov, Neoplakani slavonski soldati,Udruga povijesničara baštinika zavičajne starine Slavonije, Baranje i Srijema, Donja Bebrina,2015.
7.Ivan Ćosić Bukvin,Vrbanjci u Velikom ratu,Vrbanja,2014.

Mato Dominković, kolovoz 2016.

zupanjac.eu

Otvoreno novo dječje igralište za igru, rekreaciju i druženje

June 8, 2016/in Uncategorized /by romnihos_robaza

U slavonskombrodskome romskome naselju “Josip Rimac”, u ponedjeljak 6.lipnja.2016 god. službno je otvoreno novo dječje igralište, za koje je Grad osigurao pripremu terena, a Unicef uložio 83.000 kuna u opremanje s ciljem da djeci na ovom gradskom području bude osigurano mjesto za igru, rekreaciju i druženje.

U romskome naselju u kojemu živi oko 500 djece pripadnika romske nacionalne manjine, igralište je otvoreno i osmišljeno u sklopu projekta “Krenimo zajedno”, koji je bio pokrenut s ciljem povećanja broja romske djece uključene u osnovnoškolsko obrazovanje, a od ove godine je proširen i na predškolsko obrazovanje.

Kao grad – prijatelj djece već godinama sustavno radimo na stvaranju što kvalitetnijih uvjeta života za svu djecu s područja grada, s posebnim naglaskom na onu koja se nalaze u najranjivijoj skupini. Upravo zato već godinama razvijamo uspješnu suradnju s UNICEF-om kroz različite projekte. Veselje djece koje se ovdje može vidjeti dovoljan je dokaz opravdanosti ulaganja u to igralište – rekao je zamjenik gradonačelnika Slavonskog Broda Hrvoje Andrić

Za program uključenja djece romske nacionalne manjine u obrazovni sustav u Slavonskom Brodu Unicef je u protekle dvije godine uložio 795.000 kuna. “Djeca nacionalnih manjina iz ruralnih područja nemaju jednake startne pozicije i to je ono što nastojimo izjednačiti”, vjerujemo da je ovo teren na kojem ćemo nastaviti graditi prilike za bolju budućnost djece iz najranjivijih obitelji – istaknula je Valentina Otmačić, predstojnica ureda Unicefa za Hrvatsku.

Izgradnja igrališta vezana je uz projekt izgradnje društvenog centra u naselju, a kao podršku na putu ka ostvarenju tog cilja UNICEF osigurava edukaciju o apliciranju za sredstva iz fondova Europske unije, u koju su uključeni predstavnici romske zajednice, Razvojne agencije Grada i OŠ “Hugo Badalić”.

U cilju poboljšanja kvalitete života u naselju “Josip Rimac”, sljedeći veliki projekt je izgradnja je društvenog centra, te završetak legalizacije samog naselja, koje je izgrađeno na državnom zemljištu. Pomaci koji se događaju ohrabrujući su za romsku zajednicu naglasio je predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine Grada Slavonskog Broda, g-din Milan Mitrović.

“Sada je prioritet rješavanje problema legalizacije kuća u naselju. Za mnoge obitelji to je prevelik trošak jer višečlane obitelji žive od socijalne pomoći koja iznosi 1800 kuna, a mnogi imaju pet i više članova. Plaćanje obaveza je moguće na rate, ali uz ovako niska primanja i prvu ratu od 1000 kuna to je teško. Naravno sad je i na nama i udrugama da se aktivnije uključimo u cijeli proces i pridonesemo poboljšanju uvjeta življenja svih nas”, rekao je Milan Mitrović.

Grad Slavonski Brod zaposliti će i dva komunalna asistenta, koji bi s građanima trebali brinuti o novootvorenom dječjem igralištu, te olakšati rejšavanje komunalnih problema u naselju.

E.M

Foto:slavonski brod.hr

NATJEČAJ

May 31, 2016/in Natječaji, Uncategorized /by romnihos_robaza

Ministarstvo socijalne politike i mladih poziva udruge koje su usmjerene podršci obitelji i promicanju i zaštiti prava djece da se prijave za financijsku potporu projektima i programima koji doprinose podršci obitelji i promicanju i zaštiti prava djece.

Ukupno planirana vrijednost Poziva je 3.500.000,00 kuna. Rok za dostavu prijava je 20. lipnja 2016. godine.

Dokumentaciju za prijavu projekta, uz izmijenjeni obrazac B8 – Obrazac za ocjenjivanje kvalitete prijave, možete pronaći na stranicama Ministarstva, ovdje.

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih

Ustav RH – Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda

May 25, 2016/in Uncategorized /by romnihos_robaza

1. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Članak 14.

Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.

Svi su pred zakonom jednaki.

Članak 15.

U Republici Hrvatskoj jamči se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina.

Ravnopravnost i zaštita prava nacionalnih manjina uređuje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donošenje organskih zakona.

Zakonom se može, pored općega biračkog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor.

Pripadnicima svih nacionalnih manjina jamči se sloboda izražavanja nacionalne pripadnosti, slobodno služenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija.

Članak 16.

Slobode i prava mogu se ograničiti samo zakonom da bi se zaštitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje.

Svako ograničenje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju.

Članak 17.

U doba ratnog stanja ili neposredne ugroženosti neovisnosti i jedinstvenosti države, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamčena Ustavom mogu se ograničiti. O tome odlučuje Hrvatski sabor dvotrećinskom većinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne može sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike.

Opseg ograničenja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne može imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju kože, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo.

Niti u slučaju neposredne opasnosti za opstanak države ne može se ograničiti primjena odredbi Ustava o pravu na život, zabrani mučenja, surovog ili ponižavajućeg postupanja ili kažnjavanja, o pravnoj određenosti kažnjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi.

Članak 18.

Jamči se pravo na žalbu protiv pojedinačnih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlaštenim tijelom.

Pravo na žalbu može biti iznimno isključeno u slučajevima određenima zakonom ako je osigurana druga pravna zaštita.

Članak 19.

Pojedinačni akti državne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu.

Zajamčuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinačnih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti.

Članak 20.

Tko se ogriješi o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne može se opravdati višim nalogom.

2. OSOBNE I POLITIČKE SLOBODE I PRAVA

Članak 21.

Svako ljudsko biće ima pravo na život.

U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne.

Članak 22.

Čovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva.

Nikomu se ne smije oduzeti ili ograničiti sloboda, osim kada je to određeno zakonom, o čemu odlučuje sud.

Članak 23.

Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, liječničkim ili znanstvenim pokusima.

Zabranjen je prisilni i obvezatni rad.

Članak 24.

Nitko ne može biti uhićen ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti pročitan i uručen uhićeniku prilikom oduzimanja slobode.

Bez sudbenoga naloga redarstvo može uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je počinila teško kazneno djelo određeno zakonom. Uhićena osoba mora odmah na način njoj razumljiv biti obaviještena o razlozima uhićenja, te o svojim pravima utvrđenima zakonom.

Svaka se osoba koja je uhićena ili pritvorena ima pravo žaliti sudu, koji će bez odgode odlučiti o zakonitosti lišenja slobode.

Članak 25.

Sa svakim se uhićenikom i osuđenikom mora postupati čovječno i poštivati njegovo dostojanstvo.

Tko je god pritvoren i optužen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraćem roku, određenom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku oslobođen ili osuđen.

Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, može pustiti da se brani sa slobode.

Svatko tko je bio nezakonito lišen slobode ili osuđen ima, u skladu sa zakonom, pravo na odštetu i javnu ispriku.

Članak 26.

Svi su državljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim državnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti.

Članak 27.

Odvjetništvo kao samostalna i neovisna služba osigurava svakome pravnu pomoć, u skladu sa zakonom.

Članak 28.

Svatko je nedužan i nitko ga ne može smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomoćnom sudskom presudom ne utvrdi krivnja.

Članak 29.

Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela.

U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik, okrivljenik ili optuženik ima pravo:

– da u najkraćem roku bude obaviješten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima optužbe koja se diže protiv njega i o dokazima koji ga terete,

– da ima odgovarajuće vrijeme i mogućnost za pripremu obrane,

– na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti upoznat,

– da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim zakonom,

– da mu se sudi u njegovoj nazočnosti, ukoliko je dostupan sudu,

– da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da zahtijeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe,

– na besplatnu pomoć tumača ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu.

Osumnjičenik, okrivljenik i optuženik ne smije se siliti da prizna krivnju.

Dokazi pribavljeni na nezakonit način ne mogu se uporabiti u sudskom postupku.

Kazneni postupak može se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlaštenog tužitelja.

Članak 30.

Kaznena osuda za teška i osobito nečasna kaznena djela može, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak stečenih ili zabranu stjecanja na određeno vrijeme nekih prava na obavljanje određenih poslova, ako to zahtijeva zaštita pravnog poretka.

Članak 31.

Nitko ne može biti kažnjen za djelo koje prije nego je počinjeno nije bilo utvrđeno zakonom ili međunarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se može izreći kazna koja nije bila određena zakonom. Ako zakon nakon počinjenog djela odredi blažu kaznu, odredit će se takva kazna.

Nikome se ne može ponovno suditi niti ga se može kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je već pravomoćno oslobođen ili osuđen u skladu sa zakonom.

Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i međunarodnim ugovorom, mogu propisati slučajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga članka.

Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, počinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroženosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti države, propisana zakonom, ili ona koja ne zastarijevaju prema međunarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena tim djelima ili povezana s njima, oduzet će se.

Članak 32.

Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravište.

Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij države i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu.

Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje može se iznimno ograničiti zakonom, ako je to nužno radi zaštite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih.

Članak 33.

Strani državljanin i osobe bez državljanstva mogu dobiti utočište u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitičke zločine i djelatnosti oprečne temeljnim načelima međunarodnog prava.

Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne može biti protjeran ni izručen drugoj državi, osim kad se mora izvršiti odluka donesena u skladu s međunarodnim ugovorom i zakonom.

Članak 34.

Dom je nepovrediv.

Samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži.

Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazočni pri pretrazi doma ili drugoga prostora.

U skladu s uvjetima što ih predviđa zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga ili privole držatelja stana ući u dom ili prostorije te izvršiti pretragu bez nazočnosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvršenja naloga o uhićenju ili radi hvatanja počinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po život i zdravlje ljudi ili imovinu većeg opsega.

Pretraga radi pronalaženja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu počinitelja kaznenog djela, može se poduzeti samo u nazočnosti svjedoka.

Članak 35.

Svakom se jamči štovanje i pravna zaštita njegova osobnog i obiteljskog života, dostojanstva, ugleda i časti.

Članak 36.

Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika općenja zajamčena je i nepovrediva.

Samo se zakonom mogu propisati ograničenja nužna za zaštitu sigurnosti države ili provedbu kaznenog postupka.

Članak 37.

Svakom se jamči sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obrađivati i koristiti samo uz uvjete određene zakonom.

Zakonom se uređuje zaštita podataka te nadzor nad djelovanjem informatičkih sustava u državi.

Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvrđenoj svrsi njihovoga prikupljanja.

Članak 38.

Jamči se sloboda mišljenja i izražavanja misli.

Sloboda izražavanja misli obuhvaća osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopćavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopćavanja.

Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvještavanja i pristupa informaciji.

Jamči se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ograničenja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ograničenjem u svakom pojedinom slučaju te nužna u slobodnom i demokratskom društvu, a propisuju se zakonom.

Jamči se pravo na ispravak svakomu komu je javnom viješću povrijeđeno Ustavom i zakonom utvrđeno pravo.

Članak 39.

Zabranjeno je i kažnjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mržnju ili bilo koji oblik nesnošljivosti.

Članak 40.

Jamči se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno očitovanje vjere ili drugog uvjerenja.

Članak 41.

Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od države.

Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, učilišta, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uživaju zaštitu i pomoć države.

Članak 42.

Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.

Članak 43.

Svakom se jamči pravo na slobodno udruživanje radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politička, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko može slobodno osnivati sindikate i druge udruge, uključivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom.

Pravo slobodnog udruživanja ograničeno je zabranom nasilnog ugrožavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.

Članak 44.

Svaki državljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe.

Članak 45.

Hrvatski državljani s navršenih 18 godina (birači) imaju opće i jednako biračko pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu, u skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom.

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu biračko se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri čemu birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj ostvaruju biračko pravo na biračkim mjestima u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj prebivaju.

U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odlučivanja na državnom referendumu ostvarivanje biračkog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim državljanima s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u stranoj državi u kojoj se nalaze ili na koji drugi način određen zakonom.

Članak 46.

Svatko ima pravo slati predstavke i pritužbe, davati prijedloge državnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor.

Članak 47.

Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dužnost je svih za to sposobnih državljana.

Dopušten je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojničkih dužnosti u oružanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dužnosti određene zakonom.

3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

Članak 48.

Jamči se pravo vlasništva.

Vlasništvo obvezuje. Nositelji vlasničkog prava i njihovi korisnici dužni su pridonositi općem dobru.

Strana osoba može stjecati pravo vlasništva uz uvjete određene zakonom.

Jamči se pravo nasljeđivanja.

Članak 49.

Poduzetnička i tržišna sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske.

Država osigurava svim poduzetnicima jednak pravni položaj na tržištu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog položaja određenog zakonom.

Država potiče gospodarski napredak i socijalno blagostanje građana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva.

Prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom.

Inozemnom ulagaču jamči se slobodno iznošenje dobiti i uloženog kapitala.

Članak 50.

Zakonom je moguće u interesu Republike Hrvatske ograničiti ili oduzeti vlasništvo, uz naknadu tržišne vrijednosti.

Poduzetnička se sloboda i vlasnička prava mogu iznimno ograničiti zakonom radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okoliša i zdravlja ljudi.

Članak 51.

Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima.

Porezni se sustav temelji na načelima jednakosti i pravednosti.

Članak 52.

More, morska obala i otoci, vode, zračni prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljište, šume, biljni i životinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekološkog značenja, za koje je zakonom određeno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zaštitu.

Zakonom se određuje način na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskorištavati ovlaštenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ograničenja kojima su podvrgnuti.

Članak 53.

Hrvatska narodna banka je središnja banka Republike Hrvatske.

Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna i o svom radu izvješćuje Hrvatski sabor.

Hrvatskom narodnom bankom upravlja i njezinim poslovanjem rukovodi guverner Hrvatske narodne banke.

Ustrojstvo, cilj, zadaci i nadležnost Hrvatske narodne banke uređuju se zakonom.

Članak 54.

Državni ured za reviziju je najviša revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je samostalna i neovisna u svom radu.

Državnim uredom za reviziju upravlja glavni državni revizor koji o njegovu radu izvješćuje Hrvatski sabor.

Osnivanje, ustrojstvo, nadležnost i način rada Državnog ureda za reviziju uređuju se zakonom.

Članak 55.

Svatko ima pravo na rad i slobodu rada.

Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dužnost.

Članak 56.

Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život.

Najduže radno vrijeme određuje se zakonom.

Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaćeni godišnji odmor i ovih se prava ne može odreći.

Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odlučivanju u poduzeću.

Članak 57.

Pravo zaposlenih i članova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje uređuje se zakonom i kolektivnim ugovorom.

Prava u svezi s porođajem, materinstvom i njegom djece uređuju se zakonom.

Članak 58.

Slabim, nemoćnima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama država osigurava pravo na pomoć za podmirenje osnovnih životnih potreba.

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti osoba s invaliditetom i njihovu uključivanju u društveni život.

Posebnu skrb država posvećuje zaštiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja.

Ne može se zabraniti primanje humanitarne pomoći iz inozemstva.

Članak 59.

Svakom se jamči pravo na zdravstvenu zaštitu u skladu sa zakonom.

Članak 60.

Radi zaštite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.

Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruživati se u međunarodne sindikalne organizacije.

U oružanim snagama i redarstvu zakonom se može ograničiti sindikalno organiziranje.

Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati.

Članak 61.

Jamči se pravo na štrajk.

U oružanim snagama, redarstvu, državnoj upravi i javnim službama određenima zakonom može se ograničiti pravo na štrajk.

Članak 62.

Obitelj je pod osobitom zaštitom države.

Brak i pravni odnosi u braku, izvanbračnoj zajednici i obitelji uređuju se zakonom.

Članak 63.

Država štiti materinstvo, djecu i mladež te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promiče ostvarivanje prava na dostojan život.

Članak 64.

Roditelji su dužni odgajati, uzdržavati i školovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odlučuju o odgoju djece.

Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti.

Tjelesno i duševno oštećeno i socijalno zapušteno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.

Djeca su dužna brinuti se za stare i nemoćne roditelje.

Država osobitu skrb posvećuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji.

Članak 65.

Dužnost je svih da štite djecu i nemoćne osobe.

Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom određene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji štetno utječe na njihovo zdravlje ili ćudoređe, niti im se takav rad smije dopustiti.

Mladež, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na osobitu zaštitu na radu.

Članak 66.

Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima.

Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom.

Članak 67.

Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne škole i učilišta.

Članak 68.

Jamči se autonomija sveučilišta.

Sveučilište samostalno odlučuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom.

Članak 69.

Jamči se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetničkog stvaralaštva.

Država potiče i pomaže razvitak znanosti, kulture i umjetnosti.

Država štiti znanstvena, kulturna i umjetnička dobra kao duhovne narodne vrednote.

Jamči se zaštita moralnih i materijalnih prava koja proistječu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetničkog, intelektualnog i drugog stvaralaštva.

Država potiče i pomaže skrb o tjelesnoj kulturi i športu.

Članak 70.

Svatko ima pravo na zdrav život.

Država osigurava uvjete za zdrav okoliš.

Svatko je dužan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posvećivati zaštiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okoliša.

O D L U K A

May 18, 2016/in Uncategorized /by romnihos_robaza

SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE

Na temelju članka 35. stavka 4. i članka 36. stavka 11. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (“Narodne novine”, broj 155/02 i 80/10), Savjet za nacionalne manjine na sjednici održanoj 05. svibnja 2016. donio je

O D L U K U

O RASPOREDU SREDSTAVA OSIGURANIH U DRŽAVNOM PRORAČUNU REPUBLIKE HRVATSKE ZA 2016. GODINU („NARODNE NOVINE“, BROJ 26/16) U RAZDJELU 02021 VLADA REPUBLIKE HRVATSKE, GLAVA 21 SAVJET ZA NACIONALNE MANJINE, AKTIVNOST A732003 POTPORE ZA PROGRAME OSTVARIVANJA KULTURNE AUTONOMIJE NACIONALNIH MANJINA, POZICIJA 381 TEKUĆE DONACIJE

Sredstva osigurana u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2016. godinu („Narodne novine“, broj 26/16) u Razdjelu 02021 Vlada Republike Hrvatske, Glava 21 Savjet za nacionalne manjine, Aktivnost A732003 potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina, pozicija 381 Tekuće donacije u novcu, u iznosu od 31.819.500,00 kuna raspoređuju se kako slijedi:

I ALBANCI

1. UNIJA ZAJEDNICA ALBANACA U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZAGREB	414.000,00

1. Informiranje:
1.1. “Informatori”, časopis, 10 brojeva, A-4, 21-25 stranice, naklada 1000 kom	190.000,00

2. Kulturni amaterizam / manifestacije :	156.000,00

2.1. Udruga albanskih žena u Zagrebu «Drita» – Zagreb	8.000,00
Kulturne manifestacije:
– Koncert u povodu Dana albanske kulture 2016., Zagreb	5.000,00
– Promocija knjige Žensko srce, dr. S. Steinbaum, Zagreb	3.000,00

2.2. Zajednica Albanaca Grada Zagreba i Zagrebačke županije – Zagreb	30.000,00
Izdavaštvo:
– Albanska dijaspora na raskrižju – Intervju – mr.sc. D. Hebibi, B 5, 400-500 str., naklada 500	20.000,00
Kulturni amaterizam:
– Očuvanje tradicije i kulturne baštine, Zagreb	5.000,00
Kulturne manifestacije:
– Dan albanske pjesme i plesa, Zagreb	5.000,00

2.3. Zajednica Albanaca Primorsko-goranske županije, Rijeka	43.000,00
Informiranje:
– Alb-ri, bilten, 4 broja, str. 16, naklada 1000	10.000,00
Izdavaštvo:
– Studentski pokret i tranzicija Albanije 1990-1992, povijesna knjiga, dr. L. Halili, B 5, 510 str., naklada 500	20.000,00
Kulturni amaterizam:
– Dani albanske kulture “Recitiranje, ples i gluma”, Rijeka, Lovran, Zadar	3.000,00
Kulturne manifestacije:
– izložbe nakita, slika, narodne nošnje, radionica za djecu i mlade, nastup folklorne grupe Shota, Rijeka	10.000,00

2.4. Zajednica Albanaca Istarske županije, Pula	55.000,00
Kulturni amaterizam:
– Recitali, zbor i folklor djece	17.000,00
– Radionica tradicionalnih rukotvorina	3.000,00
Kulturne manifestacije:
– Život i djelo povjesničara utemeljitelja albanologije Milana Sufflay	5.000,00
– Položaj i status albanskih branitelja Domovinskog rata u hrvatskom društvu, Pula	5.000,00
– Dani albanske kulture, Pula	25.000,00

2.5. Zajednica Albanaca grada Osijeka, Osijek	5.000,00
Kulturne manifestacije:
– Dani albanske kulture, Osijek	5.000,00

2.6. Nacionalna zajednica Albanaca Slavonije i Baranje, Osijek	15.000,00
Kulturne manifestacije:
– Okrugli stol Položaj Albanaca u Osijeku, Osijek	5.000,00
– Dani albanske kulture u Osijeku, Osijek	10.000,00

3. Kulturne manifestacije: (Unija)	68.000,00
3.1. Obilježavanje godišnjice smrti dr. Milana Shufflay, Zagreb	5.000,00
3.2. Albanski nacionalni preporod, Zagreb	5.000,00
3.3. Život i djelo Agneze (Gonxhe) Bojaxhiu – Majka Tereza, Zagreb	5.000,00
3.4. Dani albanske kulture, Zagreb	40.000,00
3.5.Dan sjećanja na poginule Albance Hrvatske branitelje u Domovinskom ratu, Zagreb	10.000,00
3.6. prikazivanje tri albanska filma u 2016. godini, Zagreb	3.000,00

2. KLUB ALBANSKIH ŽENA HRVATSKE «KRALJICA TEUTA», ZAGREB	70.000,00
1. Informiranje:
– “Iliria”, magazin, 4 broja, A 4, 48 stranica, naklada 500 komada	70.000,00

3. FORUM ALBANSKIH INTELEKTUALACA U HRVATSKOJ	46.000,00
1. Kulturne manifestacije:
1.1. Obilježavanje godišnjice smrti Milana Šufflaya, Zagreb	3.000,00
1.2. Dani albanske kulture/ Albanska poezija/, Zagreb	10.000,00
1.3. Život i djelo Majke Tereze, Zagreb	3.000,00
1.4. Život i dijelo Andrija Aleshia, Zagreb	3.000,00
1.5. Život i djelo Gjon Gazullia, Zagreb	3.000,00
1.6. Život i djelo generala Ramiza Abdullia, Zagreb	3.000,00
1.7. Vjerska tolerancija kod Albanaca/Nacionalna vrijednost/, Zagreb	3.000,00
1.8. Književne večeri (suradnja s albanskim književnicima iz različitih krajeva gdje žive Albanci), Zagreb	10.000,00
1.9. Doprinos Albanaca u Domovinskom ratu, Zagreb	3.000,00
1.10. Ravnopravnost nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj, Zagreb	5.000,00

4. ALBANSKO KULTURNO DRUŠTVO U HRVATSKOJ”SHKENDIJA” ZAGREB	100.000,00
1. Kulturni amaterizam:	80.000,00
– dramska sekcija
– glazbena sekcija – pjevački zbor
– folklorna sekcija AKDH “SH”
2. Kulturne manifestacije:
2.1.obilježavanje 120 godina od rođenja Josipa Rele – promocija monografije Josip Rele, Zagreb	5.000,00
2.2.Dani albanske kulture, Zagreb	10.000,00
2.3. Izložba albanskog slikara Envera Recica, Zagreb	5.000,00

5. MEĐUŽUPANIJSKA ZAJEDNICA ALBANACA REPUBLIKE HRVATSKE – ZADAR	42.000,00
1. Kulturne manifestacije:
1.1.Promocija knjige Don Lush Gjergji, Zadar	3.000,00
1.2. Izložba slikarstva – izložba studenta likovnih umjetnosti na temu “Novi modernizam”, Arbanasi	6.000,00
1.3. Kulturno-zabavna aktivnosti (izvedba nacionalnih plesama i plesova, nastup folklorista, publicista, humanista i književnika, nastup klubova i udruga dijaspore, Zadar	10.000,00
1.4. Obilježavanje: Dani albanske kulture, Zadar	10.000,00
1.5. Međunarodni dan kulture i raznolikosti za sve nacionalne manjine Zadarske županije, Zadar	10.000,00
1.6. Promocija knjige (drama) Josipa Relje “Nita” na hrvatskom jeziku, Zadar	3.000,00


UKUPNO ALBANCI:	672.000,00

II BOŠNJACI

1. KULTURNO DRUŠTVO BOŠNJAKA HRVATSKE “PREPOROD”, ZAGREB	680.000,00
1. Informiranje:
1.1. «Behar« , časopis, 6 brojeva, A 4, 76 stranica, dvobroj 114, naklada 1000	190.000,00
1.2. “Preporodov Journal” časopis, 12 brojeva, A 4, 56-60 stranice, naklada 2000	250.000,00
1.3. “Jasmin” časopis za djecu i mlade, 2 broja godišnje, A 4, 28-30 stranica, naklada 500	25.000,00
2. Izdavaštvo:
2.1. Kraj stoljeća, početak milenija – antologija bosanskohercegovačke priče, Z. Ključanin, A 5, 31 arak, naklada 1000	25.000,00
2.2. I ovo će proći – godine uzdizanja i posrtanja – kolumne, analize, polemike, intervjui, I. Isaković, B 5, 350 str., naklada 1000	25.000,00
3. Kulturni amaterizam:	130.000,00
3.1. Ženski zbor “Bulbuli”
3.2. Dječji teatar “Zvrk”
4. Kulturne manifestacije:
4.1. XXI. bošnjačke riječi u Hrvatskoj, Zagreb	20.000,00
4.2. Srebrenica – komemorativni program, Zagreb	10.000,00
4.3.Simpozij – Bosanski jezik u vremenu – Zagreb	5.000,00

2. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA HRVATSKE, ZAGREB	55.000,00
1. Informiranje:
“Bošnjački glas”, časopis, 4 broja, A 4, 40-50 stranica, naklada 1000	45.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Simpozij – Što je nama moral danas?, Zagreb	10.000,00

3. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA GRADA SISKA I SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE, SISAK	70.000,00
1. Kulturni amaterizam:	35.000,00
– Pjevački ženski zbor “SEVDE” BNZ GS I S-M Ž
2. Kulturne manifestacije:
2.1. 15. sisački bajramski koncert, Sisak	15.000,00
2.2. Festival bošnjačke kulture i kuhinje, Sisak	10.000,00
2.3. 6. amaterski festival pjesme sevdalinke , Sisak	10.000,00

4. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA ZA PRIMORSKO-GORANSKU ŽUPANIJU	55.000,00
1. Kulturni amaterizam:	35.000,00
– Mješoviti pjevački zbor BNZ za PGŽ “Sevdalije”
2. Kulturne manifestacije:
– Bošnjački dani kulture u PGŽ – 2016, Rijeke i okolni gradovi	10.000,00
– Bajram u PGŽ – 2016., Rijeka	10.000,00

5. BOŠNJAČKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO «NUR», SISAK	90.000,00
1. Kulturni amaterizam:	70.000,00
1.1. folklorna sekcija
1.2. dječja folklorna sekcija
1.3. glazbena sekcija
2. Kulturne manifestacije:
– S NUR-om u srcu – godišnji koncert BKUD-a NUR Sisak, Sisak	10.000,00
– U Merahu i po Istilahu – festival sevdaha – pjevači, svirači, orkestri, zborovi	10.000,00

6. KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO “SELAM” DUBROVNIK	45.000,00
Kulturni amaterizam:	45.000,00
– glazbena sekcija
– literarno dramska sekcija

7. BOŠNJAČKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO “SEVDAH” ZAGREB	120.000,00
1. Kulturni amaterizam:	90.000,00
1.1. Njegovanje narodnih plesova i običaja – folklorni ansambl
1.2. dječji pjevački zbor
1.3. dramski studio – dječja scena
2. Kulturne manifestacije:
2.1. kulturno stvaralaštvo Bošnjaka u Zagrebu, Zagreb	5.000,00
2.2. seminar za rukovoditelje folklornih ansambala i muzičke korepetitore, Zagreb	8.000,00
2.3. Izložba i revija narodnih nošnji, Zagreb	7.000,00
2.4. X. Godišnji koncert BKUD “Sevdah” Zagreb, Zagreb	10.000,00

8. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA ZA GRAD ZAGREB I ZAGREBAČKU ŽUPANIJU	285.000,00
1. Informiranje:
1.1. “Bošnjačka pismohrana” časopis, jedan dvobroj, 16,80x 23,50, stranica 380, naklada 700 primjeraka	150.000,00
2. Izdavaštvo:
2.1. Bosna i Hercegovina u drugom svjetskom ratu 1941-1945, stručna knjiga, dr.sc.R. Hurem, B 5, str. 460., naklada 500	25.000,00
2.2. Bosanska kraljevina sredinom XV vijeka – kralj Stjepan Tomaš, stručna knjiga, dr.sc. M. Spahić, docent, B 5, str. 265, naklada 500	25.000,00
3. Kulturni amaterizam:	50.000,00
– folklorna skupina Bosna, dječji folklor Bosna, orkestar Bosna
– mješoviri zbor Bosna i instrumenntalni sastav Bosna
4. Kulturne manifestacije:
4.1. Izložba fotografija – Projekti i manifestacije BNZ za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, i izložba knjiga iz biblioteke Bosna	5.000,00
4.2. Izložba fotografija – Bosnom hodim, Zagreb	5.000,00
4.3. Susret folklornih skupina “Nitko da ne dođe do prijatelj drag”, Zagreb	15.000,00
4.4. Bajramski koncert, Zagreb	10.000,00

9. NACIONALNA ZAJEDNICA BOŠNJAKA ISTRE, PULA	65.000,00
1. Izdavaštvo:
– “Obrazovni, kvalifikacijski i gospodarski resursi Bošnjaka u Istarskoj županiji”, prof.dr.sc. J. Šehanović, B 5, 600 stranica, naklada 300	15.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Festival bošnjačke kulture u Istri , Pula	35.000,00
– Znanstveni skup: Jačanjem identiteta do ravnopravnosti, Pula	15.000,00

10. “SABAH” SABOR BOŠNJAČKIH ASOCIJACIJA HRVATSKE, ZAGREB	185.000,00
1. Informiranje:
– SABAH info, mjesečnik, 10 brojeva, A 4, 28 stranica, naklada 2000	100.000,00
2. Izdavaštvo:
– Dimnjačar, 2. dio, roman, M. Bužimkić, B 5, str. 305, naklada 500	25.000,00
3. Kulturne manifestacije:
3.1. IX. smotra folklornog stvaralaštva Bošnjaka u RH,	35.000,00
3.2. Srebrenica BiH “Da se nikad ne zaboravi” – 20-ta godišnjica obljetnice stradanja civila u mjestu Potočari	20.000,00
3.3. Okrugli stol – stručni skup “Bošnjaci u Hrvatskoj” , Zagreb	5.000,00

11. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA ZADARSKE ŽUPANIJE, ZADAR	56.000,00
1. Informiranje:
– web stranica BNZ Zadarske županije	8.000,00
2. Kulturni amaterizam:
– folklorna sekcija i pjevački zbor	20.000,00
3. Kulturne manifestacije:
3.1. Priredba od srca gradu Zadru, Zadar	6.000,00
3.2. “Bajramsko sijelo” , Zadar	10.000,00
3.3. Dani Bošnjačke kulture 2016., Zadar	12.000,00

12. BOŠNJAČKI KUD LJILJAN, DRENOVCI	60.000,00
1. Kulturni amaterizam:	60.000,00
– folklorna i glazbena sekcija

13. KULTURNO DRUŠTVO BOŠNJAKA “PREPOROD”, DUBROVNIK	60.000,00
1. Izdavaštvo:
– Pjesme naših duša, književna baština, prof.dr.M. Maglajić, B 5, 160 str., naklada 1000	10.000,00
2. Kulturni amaterizam:	30.000,00
2.1. Mješoviti pjevački zbor – “Dubrovački zumbuli”
2.2. likovna radionica (slikarstvo)
3. Kulturne manifestacije:
3.1. X Konvoj mladih Hrvatske “Da se nikad ne zaboravi” Srebrenica 2015., Srebrenica – Potočari	10.000,00
3.2. X. Međunarodna smotra folklora u Dubrovniku, Dubrovnik	10.000,00

14. KUD “BOSNA” ISTARSKE ŽUPANIJE, PULA	60.000,00
Kulturni amaterizam
– folklor, glazba i recitacija	25.000,00
Kulturne manifestacije:
– IX. Smotra bošnjačkih folklorau RH, II. Smotra folklora nacionalnih manjina u Istarskoj županiji, IV. Bošnjačko sijelo, Pula	35.000,00

15. UDRUGA MLADIH BOŠNJAKA I PRIJATELJA GRADA RIJEKE I PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE, Rijeka	60.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– pjevačka i dramska sekcija “sevdah i epska pripovijest kao tradicija”	10.000,00
2. Kulturne manifestacije:
2.1. “Srebrenica svijetom hodi”, obilježavanja 21 godina tragedije – (BiH: Srebrenica, Potočari, Tuzla; RH: u 5 i/ili više gradova)	30.000,00
2.2. Međunarodna radionica: Kulturna sjećanja – nematerijalna baština, Rijeka, Tuzla	10.000,00
2.3. Slikarska likovna kolonija nacionalnih manjina RH Rijeka 2016, Rijeka	10.000,00

16. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA PULE	30.000,00
Kulturne manifestacije:
– 2. Susreti Bošnjaka Jugoistočne Europe, Pula	20.000,00
– Srebrenica 21, Pula	10.000,00

17. BOŠNJAČKA NACIONALNA ZAJEDNICA BUZET	15.000,00
Kulturni amaterizam:
– folklorna skupina “Buzetski biseri”	10.000,00
Kulturne manifestacije:
– “Dani bošnjačke kulture Buzet 2016”, Buzet	5.000,00

UKUPNO BOŠNJACI:	1.991.000,00

III BUGARI

1. NACIONALNA ZAJEDNICA BUGARA U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZAGREB	80.000,00

1. Informiranje:
1.1. “Rodna riječ” dvojezični časopis, 4 broja, 28,5×21, str. 36-40, naklada 350	70.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Priredba povodom 120-te obljetnice bugarskog vrtlarstva u Hrvatskoj	10.000,00

UKUPNO BUGARI	80.000,00

IV CRNOGORCI

1. NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA HRVATSKE, ZAGREB	571.000,00
1. Informiranje:
1.1. “Crnogorski glasnik”, 6 brojeva, A 4, 48-52 stranice, naklada 1000 komada	140.000,00
2. Izdavaštvo:	65.000,00
2.1. Doba politike – prof.em.dr.sc. I. Prpić, 15×21, str.317, naklada 600	20.000,00
2.2. Monografija Ciklusi – Dimitrije popović 1967-2016 – D. Popović, 15×21, str. 317, naklada 600	30.000,00
2.3.Istra u očima umjetnika – B. Kladnik, slikovna fotomonografija, 23×23, naklada 300	15.000,00

3. Kulturne amaterizam, manifestacije:

3.1. DRUŠTVO CRNOGORACA I PRIJATELJA CRNE GORE “MONTENEGRO” ZAGREB	133.000,00
Kulturni amaterizam:
– izložbena djelatnost	30.000,00
– pjevački zbor “Montenergro”	55.000,00
Kulturne manifestacije:
– Crnogorsko veče u Zagrebu, Zagreb	5.000,00
– Večer sa…Majom Perfiljevom, Zagreb	3.000,00
– Dokumentarni film u Crnogorskom domu, Zagreb	10.000,00
– Lučindanski susreti 2016., Zagreb	30.000,00

3.2. ZAJEDNICA CRNOGORACA SPLIT	28.000,00
Kulturne manifestacije:
– Crnogorci Splitu 2016 – amaterske izložba slika	28.000,00

3.3. NACIONALNA ZAJEDNICA CRNOGORACA RIJEKA	40.000,00
Kulturni amaterizam:
– pjevačka skupina “Montenegri”	15.000,00
Kulturne manifestacije:
– Petrovdanski sabor Crnogoraca Hrvatske, Ronjga	20.000,00
– likovne izložbe amatera	5.000,00

3.4. DRUŠTVO PEROJSKIH CRNOGORACA “PEROJ 1657”	31.000,00
Kulturni amaterizam:
– rad na zaštiti, očuvanju i prezentiranju kulturne povijesne baštine Peroja	6.000,00
– Crnogorska kola – balun i scenski prikaz perojske svadbe	10.000,00
Kulturne manifestacije:
– 21.07. obilježavanje 359- godišnjice dolaska Crnogoraca u Peroj, Peroj	10.000,00
– Seoska slava Sv. Spiridon, Peroj	5.000,00

3.5. ZAJEDNICA CRNOGORACA PULA	27.000,00
Kulturne manifestacije:
– Izložbe dvije, Pula	10.000,00
-Kulturno nasljeđe, kinoteka CG, večeri crnogorskog filma, Pula	1.000,00
-Kulturno nasljeđe, monodrame po Njegošu i Marku Miljanovu, Pula	8.000,00
– Izložba karikatura u slavu Linea nagrade, Luka Lagator, Pula	3.000,00
– Književna večer crnogorskih aforizama, Pula	5.000,00

3.6. DRUŠTVO CRNOGORACA I PRIJATELJA CRNE GORE “BUJŠTINA”, UMAG	7.000,00
Kulturni amaterizam:
– Dramsko recitatorska grupa	5.000,00
Kulturne manifestacije:
– Crnogorsko veče, Umag	2.000,00


4. Kulturne manifestacije: (Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske)	100.000,00
4.1. Dani crnogorske kulture – izložba: Nematerijalna kulturna baština Crne Gore, Zagreb, Umag, Pula, Rijeka, Split	15.000,00
4.2. Dani crnogorske kulture – izložba skulptura, Zagreb	20.000,00
4.3. Dani crnogorske kulture: Koncert, Zagreb, Umag, Pula, Rijeka, Split	20.000,00
4.4. Dani crnogorske kulture – izložba: Državni arhiv Crne Gore, Zagreb, Umag, Rijeka, Split, Pula	15.000,00
4.5. Dani crnogorske kulture -Dani crnogorskog filma, Zagreb, Umag, Pula, Rijeka, Split	30.000,00

2. KUD MONTENEGRO-MONTENEGRINA I PRIJATELJA CRNE GORE, BELI MANASTIR	7.000,00
Kulturne manifestacije:
– Dani crnogorske kulture, Beli Manastir	7.000,00

3. SAVEZ CRNOGORACA HRVATSKE, RIJEKA	15.000,00
1. Kulturne manifestacije:
1.1. Obilježavanje 10-te godišnjice rada i djelovanja Saveza Crnogoraca Hrvatske i njihovih članica, Rijeka	5.000,00
1.2. Književne večeri znanstvenika, književnika i spisatelja iseljenika i potomaka Crne Gore u Hrvatskoj, Rijeka	5.000,00
1.3.Skupna izložba suvremene likovne umjetnosti i grafike mladih crnogorskih akademskih umjetnika, Rijeka	5.000,00

UKUPNO CRNOGORCI:	593.000,00

V ČESI

1. NIU “JEDNOTA” DARUVAR	1.451.000,00
1. Informiranje:
1.1. “Jednota”, tjednik, 50 brojeva, A 4, stranica 28, naklada 1450	1.000.000,00
1.2. “Detski koutek “dječji list, 10 brojeva, format 19,5×26,5, stranica 32, naklada 1200	300.000,00
1.3. “Češki lidovy kalendar” – 1 broj, format 24×17, stranica 196, naklada 1100	80.000,00
1.4. “Prehled 34”, časopis, 1 broj, format 20×14,5, stranica 144, naklada 1400	30.000,00
2. Izdavaštvo:
– Jednota, monografija, K. Blaha, 22,5×22,5, str. 240, naklada 500	41.000,00

2. SAVEZ ČEHA U REPUBLICI HRVATSKOJ, DARUVAR	1.369.000,00

1. Izdavaštvo:	35.000,00
– Jan Nepomuk Vlašimsky- monografija, V. Herout, 220×300, str. 392, naklada 450 – ČB Virovitica	15.000,00
– Monografija češke besede Prekopakra 1907-2007 – monografija, S. Njegovan Starek, 250 str., naklada 500 – ČB Prekopakra	20.000,00

2. Kulturni amaterizam:	893.000,00

2.1. Češka beseda Daruvar	62.000,00
Kulturni amaterizam:
– pjevački zbor
– folklorna skupina Mala Holubička I
– folklorna skupina Mala Holubička II
– folklorna skupina Holubička
– folklorna skupina Holubata
– folklorna skupina Holubička – glazbena skupina – (orkestar i pjevačice)
– knjižnica F.Buriana
– kazališna skupina ČB 1

2.2. Češka beseda Doljani	45.000,00
Kulturni amaterizam:
– pjevačka skupina
– folklorna skupina mlađa
– folklorna skupina srednja
– folklorna skupina starija
– limena glazba
– dramska grupa
– dramska skupina dječje dobi
– instrumentalni sastav

2.3. Češka beseda Prekopakra	26.000,00
Kulturni amaterizam:
– mješoviti pjevački zbor
– folklorna skupina dječja
– folklorna skupina odrasla “Usmev”
– glazbena skupina

2.4. Češka beseda Kaptol	35.000,00
Kulturni amaterizam:
– srednja folklorna grupa
– folklorna grupa mlađa
– folklorna grupa – odrasla
– pjevačka grupa
– glazbena skupina Bohemia”

2.5. Češka beseda Bjeliševac	18.000,00
Kulturni amaterizam:
– folklorna skupina mlađa
– folklorna skupina starija
– zborna skupina

2.6. Češka beseda Nova Gradiška i okolica	15.000,00
Kulturni amaterizam:
– dramsko-recitatorska skupina
– pjevačka skupina
– likovno-kreativna skupina

2.7. Češka beseda Slavonski Brod	8.000,00
Kulturni amaterizam:
– plesna skupina (folklor)

2.8. Češka beseda Rijeka	40.000,00
Kulturni amaterizam:
– folklorna skupina mlađa
– folklorna skupina najstarija
– folklorna skupina najmlađa
– plesna skupina
– mješoviti pjevački zbor
– strija folklorna skupina

2.9. Češka beseda Jazvenik	30.000,00
Kulturni amaterizam:
– strija folklorna skupina
– mlađa folklorna skupina
– kazališni amaterizam
– pjevačka skupina

2.10. Češka beseda Međurić	35.000,00
Kulturni amaterizam:
– dječja folklorna skupina – mlađa
– odrasla folklorna skupina
– pjevačka skupina “Glas”
– puhački orkestar
– glazbena skupina
– dječja folklorna skupina – starija
– kazališna skupina Fernet

2.11. Češka beseda Ljudevit Selo	35.000,00
Kulturni amaterizam:
– limena glazba
– folklorna sekcija
– dramska sekcija
– ženski pjevački zbor sa muzičkom pratnjom
– sekcija za izradu suvenira i dekoracija

2.12. Češka beseda Dežanovac	12.000,00
Kulturni amaterizam:
– izrada suvenira od komušine i drugih prirodnih materijala
– limena glazba

2.13. Češka beseda Zagreb	40.000,00
Kulturni amaterizam:
– mješoviti pjevački zbor Bohemia
– folklorna skupina Sluničko
– folklorna skupina (Jeteliček)
– knjižnica ČBZ Jana Buriana
– kazališna skupina – stariji
– kazališna skupina – mlađi
– glazbena skupina Lipa
– sekcija društvenih plesova “Polka”

2.14. Češka beseda Treglava	28.000,00
Kulturni amaterizam:
– srednja plesna skupina
– velika plesna skupina
– mala plesna skupina
– zborna skupina
– kazališna skupina

2.15. Češka beseda Lipovljani	26.000,00
Kulturni amaterizam:
– pjevačka skupina
– folklorna skupina – odrasli i djeca
– glazbena skupina

2.16. Češka beseda Sisak	50.000,00
Kulturni amaterizam:
– pjevačka skupina
– kazališna skupina
– folklorna skupina (dječja)
– folklorna skupina (ženska)

2.17. Češka beseda Gornji Daruvar	24.000,00
Kulturni amaterizam:
– kazališna skupina
– pjevačka skupina
– glazbena skupina
– kreativna skupina

2.18. Češka beseda Daruvarski Brestovac	27.000,00
Kulturni amaterizam:
– pjevačka skupina Konvalinky
– puhački orkestar
– mala glazbena skupina
– starija plesna skupina Koralky
– mlađa folklorna skupina Koralky

2.19. Češka beseda Hercegovac	35.000,00
Kulturni amaterizam:
– plesna skupina “Svetlušky”
– plesna skupina “Pampelišy”
– plesna skupina “Manželsky pari”
– glazbena skupina “Puhački orkestar”
– glazbena skupina “Mali glazbeni sastav”

2.20 Češka beseda Virovitica	41.000,00
Kulturni amaterizam:
– plesna skupina
– mješoviti pjevački zbor
– glazbena sekcija -mali orkestar
– dramska sekcija
– glazbena sekcija – puhački orkestar

2.21. Češka obec Bjelovar	48.000,00
Kulturni amaterizam:
– velika i mala muzička sekcija
– folklorna skupina mala Srdečko
– folklorna skupina srednja Srdečko
– folklorna skupina velika Srdečko
– kazališna skupina Lucerna
– ženski pjevački zbor Katerine
– vokalna skupina “Rozmarinke”

2.22. Češka beseda Končanica	38.000,00
Kulturni amaterizam:
– pjevačka skupina
– puhački orkestar
– folklorna skupina “Končenicka chasa”
– glazbena skupina Mala Kapela
– folklorna skupina Ružičky
– folklorna skupina Manželske pary

2.23. Češka beseda Veliki i Mali Zdenci	27.000,00
Kulturni amaterizam:
– plesna skupina Vodička – najstarija
– Vodička – srednja
– Vodička – mala
– limena glazba
– zbor Zdenčanke

2.24. Češka beseda Ivanovo Selo	21.000,00
Kulturni amaterizam:
– kazališna skupina
– folklorna skupina
– limena glazba

2.25. Češka beseda Donji Sređani	20.000,00
Kulturni amaterizam:
– pjevačka skupina
– dramska skupina

2.26. Češka beseda Garešnica	24.000,00
Kulturni amaterizam:
– kazališna skupina
– pjevačka skupina
– glazbena skupina
– kreativna skupina

2.27. Češka beseda Šibovac	16.000,00
Kulturni amaterizam:
– pjevačka skupina
– dramska sekcija

2.28. Češka beseda Grubišno Polje	31.000,00
Kulturni amaterizam:
– plesna mješovita skupina
– dječja plesna skupina
– zborna skupina
– kazališne skupine
– glazbena skupina

2.29. Češka beseda Golubinjak	14.000,00
Kulturni amaterizam:
– dramska skupina
– pjevačka skupina
– plesna dječja skupina

2.30. Češka beseda Zagrebačke županije	22.000,00
Kulturni amaterizam:
– muški vokalni ansambl s glazbenom pratnjom
– ženski vokalni ansambl
– glazbena skupina

3. Kulturne manifestacije (Savez Čeha u RH):	441.000,00
3.1. Smotra amaterskih kazališnih skupina, Ljudevi Selo	45.000,00
3.2. Simpozij o češkom jeziku, Daruvar	8.000,00
3.3. Međunarodna glazbena manifestacija – 15. Proljetni zvuci Jana Vlašimskog i 10. Dani češke kulture, Virovitica	20.000,00
3.4. Naše Jaro – smotra dječjeg stvaralaštva, Doljani, Daruvar, Kaptol	50.000,00
3.5. Smotra duhačkih orkestara, Donji Sređani	17.000,00
3.6. Etno dan, Ivanovo Selo	13.000,00
3.7. Žetvene svečanosti, Međurić	97.000,00
3.8. Smotra pjevačkih zborova i skupina, Daruvar, Rijeka, Lipovljani	60.000,00
3.9. smotra glazbenih grupa, Zagreb	19.000,00
3.10. Dani češke kulture u Požeško-slavonskoj županiji, Bjeliševac	5.000,00
3.11. Dani češke kulture, Sisak	8.000,00
3.12. Dani češke kulture – Majski susreti i zabava, Hercegovac	5.000,00
3.13. Dani češke kulture, ČB Bjelovar	5.000,00
3.14. Dani češke kulture – Knedliky, Prekopakra	5.000,00
3.15. Dani češke kulture, Jazvenik	5.000,00
3.16. Končenicke hody”, Končanica	10.000,00
3.17. Dan češke kulture, Nova Gradiška i okolica	4.000,00
3.18. Dani češke kulture u gradu Garešnici, Garešnica	5.000,00
3.19.Smotra puhačkih orkestara i obilježavanje 90 godina postojanja ČB Daruvarski Brestovac, Daruvarski Brestovac	10.000,00
3.20.Dani češke kulture – tragom naših predaka, ČB Doljani	5.000,00
3.21.Dječja olimpijada, Golubinjak	5.000,00
3.22.Dan češke kulture, Gornji Daruvar	5.000,00
3.23.Dani češke kulture -Grubišno Polje	5.000,00
3.24. Večer nacionalnih manjina, ČB Bjelovar	5.000,00
3.25.Dan češke kulture -ČB Zagrebačke županije	5.000,00
3.26. Obilježavanje 20-te godišnjice osnutka – ČB Slavonski Brod	5.000,00
3.27.Dan češke kulture – ČB Šibovac	5.000,00
3.28.Sajam staročeških zanata – ČB Treglava	5.000,00
3.29. dani kulture, ČB Veliki i Mali Zdenci	5.000,00

UKUPNO ČESI:	2.820.000,00

VI MAĐARI

1. DEMOKRATSKA ZAJEDNICA MAĐARA HRVATSKE, BILJE	1.317.000,00
1. Informiranje:
1.1. «Uj Magjar Kepes Ujsag» tjednik, 48 brojeva, format 235×333, stranica 24, naklada 1200 komada	400.000,00
1.2. “Horvatorszagi Magyarsag”, mjesečnik, 12 brojeva, format 165×230, stranica 60, naklada 300 komada	140.000,00
1.3. ″Rovatkak″, časopis, 4 broja, format 120×195, stranica 70, naklada 200 komada	40.000,00

2. Program koji proizlazi iz bilateralnog sporazuma s Republikom Hrvatskom:
– Informiranje pripadnika mađarske nacionalne manjine u elektronskim medijima – bilateralni sporazum na temelju članka 9. stavka 3. i članka 13. Zakona o potvrđivanju sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Republici Mađarskoj (“Narodne novine – međunarodni ugovori” broj 8/95)	200.000,00

3. Kulturni amaterizam, manifestacije:	434.000,00

3.1. Udruga Primorsko-goranske županije, Rijeka	39.000,00
1. Izdavaštvo:
“Bogatstvo je živjeti zajedno”, zbirka pjesama, autori su učesnici Festivala poezije nacionalnih manjina, urednik: Eva Viola, 50-60 str., naklada 500 komada,	10.000,00
2. Kulturni amaterizam:
– likovna sekcija	12.000,00
3. Kulturne manifestacije:
– X. Likovna kolonija nacionalnih manjina PGŽ , Rijeka	12.000,00
– X. festival poezije nacionalnih manjina PGŽ, Rijeka	5.000,00

3.2. Udruga splitsko-dalmatinske županije, Split	19.000,00
1. Kulturni amaterizam:	14.000,00
– likovna sekcija udruge
– mješovita pjevačka skupina
– literarna sekcija
2. Kulturne manifestacije
– Dani mađarske kulture u Splitsko-dalmatinskoj županiji	5.000,00

3.3. Udruga za Istru, Pula	20.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– ženski pjevački zbor	5.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– XVII. tjedan mađarske kulture u Puli, Pula	10.000,00
– 20 godina rada udruge, Pula	5.000,00

3.4. Udruga Bilje	14.000,00
Kulturne manifestacije:
– Sjećanje na praznike mađarske nacionalne manjine, Bilje	3.000,00
– Etno susreti 2016, Bilje	3.000,00
– Dan otvorenog dvorca – Mađarski dan, Bilje	3.000,00
– Klubski rad – radionice, Bilje	5.000,00

3.5. Udruga Mađara grada Vukovara	28.000,00
1. Kulturni amatrizam:
– ženski pjevački zbor “Jesenska ruža”	20.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Sjećanja na poginule Mađare i sve poginule branitelje i civile za vrijeme Domovinskog rata, Vukovar	3.000,00
– Večer mađarskog folklora, Vukovar	5.000,00

3.6. Udruga Novi Gradac	23.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Mađarski folklor, njegovanje jezika kroz pjesmu.ples i igru	20.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– susret folklornih skupina, Gradina	3.000,00

3.7. KUD “Csardas” DZMH, Suza	45.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– KUD “Čardaš” DZMH Suza	35.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Berbena svečanost, Suza	5.000,00
– III. proljetni folklorni susret u Suzi	5.000,00

3.8. KUD “Petefi Šandor“ Dalj Planina	35.000,00
1. Kulturni amaterizam:	35.000,00
– velika folklorna skupina
– tamburaški orkestar
– dječja folklorna skupina

3.9. KUD «Petofi Sandor» – Ivanovci	18.000,00
1. Kulturni amaterizam:	18.000,00
– Folklor

3.10. MKD ″Arany Janos″, Kopačevo	18.000,00
1. Kulturni amaterizam:	18.000,00
– mješoviti pjevački zbor
– “Tavirózsa” dječja folklorna skupina

3.11. KUD Petefi Šandor Laslovo	30.000,00
1. Kulturni amatrizam:	25.000,00
– Rad sekcija KUD-a Petefi Šandor Laslovo
2. Kulturne manifestacije:
– Ususret žetvi, Laslovo	5.000,00
– Dječji folklorni festival

3.12. Udruga Kotlina	18.000,00
1. Kulturni amaterizam:	14.000,00
– Sepsei Nepdalkor – pjevački zbor
2. Kulturne manifestacije:
– IV. nastup zborova, Kotlina	4.000,00

3.13. KUD “Vardarac”	13.000,00
1. Kulturni amaterizam:	5.000,00
– Njegovanje pisma, jezika i mađarske kulture
2. Kulturne manifestacije:
– IX. Međunarodna smotra folklora”, Vardarac	8.000,00

3.14. Mađarsko kulturno društvo “Petofi Sandor” – Lug	9.000,00
1. Kulturni amaterizam:	9.000,00
– mješoviti pjevački zbor
– Folklorna skupina

3.15. KUD Novi Bezdan	18.000,00
1. Kulturni amaterizam:	18.000,00
– ženski pjevački zbor
– glazbena sekcija

3.16. KUD “Jokai Mor” Suza	14.000,00
1. Kulturni amaterizam:	14.000,00
– Hajnalcsillag (dječja plesna skupina)
– Podium (dramska sekcija)

3.17. Udruga Beli Manastir	12.000,00
Kulturne manifestacije:
– umjetnička kolonija slikara-amatera mađarske nacionalnosti iz Baranje, Beli Manastir	5.000,00
– tjedan mađarskog filma – povijest Mađara na filmu, Beli Manastir	7.000,00

3.18. Udruga Batina	14.000,00
1. Kulturni amaterizam:	14.000,00
– folklorna skupina “Gospođice i momci”

3.19. Zajednica Mađara Daruvar	19.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Pjevački zbor Zajednice Mađara Daruvar	14.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Međunarodni dan mađarske kulture Daruvar 2016, Daruvar	5.000,00

3.20. Zajednica Mađara Pisanica, Velika Pisanica	21.000,00
1. Kulturni amaterizam:	17.000,00
– mješoviti pjevački zbor Zajednice Mađara Pisanica uz pratnju tamburaškog sastava
– dječja folklorna skupina Zajednice Mađara Pisanica
2. Kulturne manifestacije:
– Neka običaji vječno traju, Velika Pisanica	4.000,00

3.21. Društvo Mađara Pakrac	7.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Promidžba kulture i običaja mađarske nacionalne manjine	7.000,00

4. Kulturne manifestacije DZMH:	103.000,00
4.1. Smotra folklora mađarskih dječjih folklornih skupina, Suza	10.000,00
4.2. Večer mađarskog folklora u Zagrebu, Zagreb	15.000,00
4.3. Proljetni dan kulture, Suza	8.000,00
4.4. Mađarska građanska revolucija, 1848, Suza	8.000,00
4.5. Dani kulturne autonomije Mađara u Hrvatskoj, Erdut	13.000,00
4.6. 12. susret mladih novinara i čitatelja ilustriranih dječjih novina na mađarskom jeziku “Barkoca”, Kopačevo	5.000,00
4.7. Dan Svetog Stjepana, Laslovo	10.000,00
4.8. 12. kolonija umjetnika Mađara u RH, Vukovar	10.000,00
4.9. 7. susret mađarskih glazbenika, Korođ	7.000,00
4.10. Tradicionalne berbene svečanosti u Suzi	5.000,00
4.11.Književne i dramske večeri Mađara u Hrvatskoj	5.000,00
4.12. Ribarski dani u Kopačevu	7.000,00


2. PUČKO OTVORENO UČILIŠTE BARANYAI JULIA, BELI MANASTIR	690.000,00
1. Informiranje:
1.1.”Szivarvany” – dječji list, mjesečnik, 12 brojeva, B5, 28 str., naklada 1000 komada	70.000,00
1.2. “Hagyatek” (Ostavština) – 12 brojeva, A5, 80 str., naklada 500 komada	150.000,00
1.3. “Horvatorszagi Magyar Naplo”, tjednik, 48 brojeva, A4, 24 str., naklada 1200 komada	430.000,00
1.4. – Godišnjak Evkonyv, 1 broj, 200 stranica, naklada 1500, format A5	40.000,00

3. SAVEZ MAĐARSKIH UDRUGA, BELI MANASTIR	1.438.000,00
2. Izdavaštvo:
– “Izobrazba glasova u zboru”, priručnik, Marija Vereš-Kimpf, 124 str., naklada 500 primjerakana ;na mađ. j.	20.000,00

3. Programi koji proizlazi iz bilateralnog sporazuma	200.000,00
– bilateralni sporazumi na temelju članka 9. stavka 3. i članka 13. Zakona o potvrđivanju sporazuma između Republike Hrvatske i Republike Mađarske o zaštiti mađarske manjine u Republici Hrvatskoj i hrvatske manjine u Republici Mađarskoj (“Narodne novine – međunarodni ugovori” broj 8/95)

4. Kulturni amaterizam, manifestacije:	965.000,00
4.0. Središnja folklorna skupina Saveza mađarskih udruga	60.000,00

4.1. Mađarsko kulturno društvo “Népkör” Osijek	55.000,00
1. Kulturni amaterizam:	40.000,00
– Mješoviti mađarski pjevački zbor
– Literalna i dramska sekcija
– Što su kuhali naši stari u mađarskoj Retfali
2. Kulturne manifestacije:
– Dan Mađara u Osijeku, Osijek	5.000,00
– Crkveni god Mađara u Retfali – Uzašašče
– Obilježavanje 70. obljetnice Društva i 30. obljetnice zbora	10.000,00

4.2. Mađarska kulturna udruga “Pelmonostor”, Beli Manastir	84.000,00
1. Kulturni amaterizam:	70.000,00
– Folklorna sekcija
– Ženski pjevački zbor
– Dramska sekcija
2. Kulturne manifestacije:
– Međunarodni festival folklora, Pelmonostor	7.000,00
– XV. Ljetna škola mađarskog folklora, Beli Manastir	7.000,00
– Smotra zborova

4.3. Kulturno umjetničko društvo “Petefi Sandor” Čakovci	20.000,00
1. Kulturni amaterizam:	15.000,00
– glazbena skupina
– folklorna skupina djece
– folklorna skupina mladi
2. Kulturne manifestacije:
– Međunarodna smotra mađarskog folklora “CHAK” 2015.	5.000,00

4.4. Kulturno umjetničko društvo “Joszef Attila”Zmajevac	74.000,00
1. Kulturni amaterizam:	50.000,00
– dječja folklorna skupina
– dramska sekcija
– ženski zbor
– sekcija za izradu ručnih radova
2. Kulturne manifestacije:
– Međunarodna smotra zborova, Zmajevac	8.000,00
– Tabor za folkloraše, Zmajevac	8.000,00
– Međunarodna smotra dječjih folklornih skupina, Zmajevac	8.000,00

4.5. Mađarsko kulturno društvo “Dozsa Gyorgy” Hrastin	27.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– folklorna sekcija	17.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– XVII. Jesen u Hrastinu	5.000,00
– Susret mjesta imena Haraszti, Hrastin	5.000,00

4.6.Kulturno društvo “Petofi Šandor” Vardarac	30.000,00
1. Kulturni amaterizam:	30.000,00
– Folklorna skupina
– Ženski pjevački zbor
– Dramska sekcija

4.7. Kulturno umjetničko društvo “Ady Endre” Korođ	72.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– folklorna (dječja, mladih i odrasla skupina), mješoviti pjevački zbor, tamburaška sekcija, dramska sekcija	50.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– 9. Smotra dječjih folklornih skupina Mađara u RH, Korog	7.000,00
– 10. smotra mađarskih orkestara RH – Korogy	10.000,00
– 7. smotra izvornog folklora Mađara RH “Zlatni klas”, Korog	5.000,00

4.8. KUD “Petofi Sandor”, Kotlina	26.000,00
1. Kulturni amaterizam:	18.000,00
– sekcija za njegovanje običaja i folklornog stvaralaštva
– sekcija – igraonica za djecu
2. Kulturne manifestacije:
– Večer folklora, Kotlina	5.000,00
– Likovna kolonija i izložba, Kotlina	3.000,00

4.9. Mađarsko kulturno umjetničko društvo “Kiskőszeg” Batina	38.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Ženski pjevački zbor	22.000,00
– Mješovita folklorna skupina djece i mladeži
– Sekcija za njegovanje obiačja i rukotvorina
2. Kulturne manifestacije:
– Međunarodni susret nacionalnih manjina, Batina	7.000,00
– Međunarodna izložba slikara amatera, Batina	5.000,00
– Dan Svetog Ivana Nepomuka, Batina	4.000,00

4.10. KUD za njegovanje običaja Mađara , Podolje	13.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Sekcija “Prelo”	10.000,00
2. Kulturne manifestacije
– likovna kolovnija za djecu “Ljepota baranjskog kraja”, Podolje	3.000,00

4.11. Udruga za njegovanje običaja Mađara Stari Jankovci	46.000,00
1. Kulturni amaterizam:	34.000,00
– Dječja igraonica “Bobita”
– Odrasli mješoviti zbor
– Odrasla mješovita folklorna grupa
– “Csillagok” – Omladinska folklorna grupa
– Liliom gyermek korus – dječji zbor
2. Kulturne manifestacije:
– Međunarodna smotra zborova “Stigla je jesen”, Stari Jankovci	7.000,00
– Smotra dječjih i odraslih folklornih grupa, Stari Jasenovci	5.000,00

4.12. Mađarska udruga mladeži Hercegszollosi Mihally, Kneževi Vinogradi	21.000,00
1.Kulturni amaterizam:	9.000,00
– Glazbeno-pjevački sastav Triliom
2. Kulturne manifestacije:
– Međunarodni susret i likovna kolonija, Kneževi Vinogradi	7.000,00
– Međunarodna smotra revije narodnih nošnji Kneževi Vinogradi	5.000,00

4.13. Centar za kulturu i obučavanje Saveza mađarskih udruga “Sztarai Mihaly” Beli Manastir	40.000,00
1. Kulturni amaterizam:	40.000,00
– Obučavanje mađarske narodne glazbe
– Obučavanje narodnog plesa

4.14. Kulturno umjetničko društvo “Petefi Šandor” Marinci	35.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Plesna skupina	28.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Smotra folklora “Zavjetni dan” , Marinci	7.000,00

4.15. Mađarsko kulturno društvo “Moricz Zsigmond” Pula	22.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– njegovanje tradicijske kulture (folklorna skupina, zbor, kreativna radionica)	15.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Dani mađarske kulture, Pula	7.000,00

4.16. Udruga mladeži za njegovanje običaja Mađara, Novi Bezdan	50.000,00
1. Kulturni amaterizam:	45.000,00
– Sekcija za njegovanje običaja
– Škola narodne glazbe i pjevanja
2. Kulturne manifestacije:
– Međunarodni susret mađarskih narodnih glazbenih sastava, Novi Bezdan	5.000,00

4.17. Zajednica Mađara Grubišnog Polja	25.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– ženska pjevačka skupina, mješovita plesna skupina odraslih, dječja plesna skupina, dječja pjevačka skupina, tamburaška sekcija, dječja igraonica, dramska sekcija	18.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Dan etno kuće, Susret nacion. manjina BBŽ, Grubišno Polje	7.000,00

4.18. Civilni centar Deak Ferenc, Lug	50.000,00
1. Kulturni amaterizam:	42.000,00
– Mješoviti pjevački zbor
– Folklorna skupina
– Dramska sekcija
2. Kulturne manifestacije:
– Dan mađarske kulture – Lug 2016	4.000,00
– Međunarodna smotra kulturnog stvaralaštva, Lug	4.000,00

4.19. Mađarsko kulturno umjetničko društvo, Darda	42.000,00
1. Kulturni amaterizam:	32.000,00
– mješovita folklorna skupina
– ženski pjevački zbor
– dječja folklorna skupina
2. Kulturne manifestacije:
– 10. smotra mađarskih zborova, Darda	5.000,00
– 11. smotra mađarskog folklora, Darda	5.000,00

4.20. Zajednica Mađara Koprivničko-križevačke županije	10.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– tamburaški orkestar glazbena skupina	10.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– proslava Dana Mađara KKŽ, Koprivnica Pakrac, Velika Pisanica i Kapošvar

4.21. Društvo Mađara Lipik	24.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Čuvanje i njegovanje kulturne baštine i običaja Mađara s naglaskom na učenje mađarskog jezika, plesa i glazbe te rekonstrukcija narodnih nošnji	17.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Kulturni dan Mađara, Obilježavanje mađarskih nacionalnih praznika, Manifestacije: Božić, Uskrs, Dan nacionalnih manjina, Poljana	7.000,00

4.22. Zajednica Mađara grada Vinkovaca	10.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– mješovita pjevačka skupina	10.000,00

4.23. Zajednica Mađara grada Bjelovara	33.000,00
1. Kulturni amaterizam:	23.000,00
– Folklorna skupina za odrasle
– Dječja igraonica “Nyusi”
– Vezilje narodnog veza
– Mješoviti zbor za odrasle
2. Kulturne manifestacije:
– 3. dječje stvaralaštvo BBŽ-a 2015.	5.000,00
– Proljetni susreti Mađara	5.000,00

4.24. Novi mađarski kulturni centar, Split	33.000,00
1. Kulturni amaterizam:	28.000,00
– folklorno-plesna ženska grupa “Čardaš”
– dječja skupina “Bobita”
– pjevački zbor “Viola”
2. Kulturne manifestacije
– Smotra nacionalnih manjina Splita, Split	5.000,00

4.25. Mađarsko kulturno društvo Tanc, Kamenac	5.000,00
1. Kulturne manifestacije:
– Smotra etno glazbeno-pjevačkih sastava i tradicionalna izložba, Kamenac

4.26. Mađarsko kulturno društvo Čardaš, Zadar	5.000,00
1. Kulturne manifestacije:
– Međunarodni dan kulturne raznolikosti nacionalnih manjina zadarske županije, Mađarsko veče, Zadar	5.000,00

4.27. Zajednica Mađara Dežanovac	15.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– ženska pjevačka skupina, dječja pjevačka i plesna skupina	10.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Dani Mađara, Deženovac	5.000,00

5. Kulturne manifestacije SMU:	253.000,00
5.1. Okrugli stol „Budućnost Mađara u Republici Hrvatskoj“, Seget Donji	10.000,00
5.2. XV. Smotra dječjih folklornih skupina, Hrastin	10.000,00
5.3. Kroz igru i ples, XII. susret igraonica i vrtića mađarske nacionalne manjine RH, Kneževi Vinogradi	10.000,00
5.4. XVII. smotra mađarskih zborova Hrvatske, Beli manastir	30.000,00
5.5.Koordiniranje manifestacija XV. tjedna kulture Mađara u Hrvatskoj, Darda, Podolje, Lug, Beli Manastir, Kopačevo, Zmajevac, Stari Jankovci	15.000,00
5.6. III. Dan mađarske kulture općine Draž, Draž	8.000,00
5.7. X. likovna kolonija za djecu osnovnih škola, Beli Manastir, Batina, Podolje	15.000,00
5.8. Smotra nacionalnih manjina – Bogatstvo različitosti i zajedništva, Beli Manastir	5.000,00
5.9.V. smotra kulturnog stvaralaštva Mađara Zapadne Slavonije	10.000,00
5.10. V. smotra kulturnog stvaralaštva Mađara Istočne Slavonije, Vinkovci	10.000,00
5.11. XI. smotra mađarskih narodnih pjesama za djecu “Nόtafa”, Darda	10.000,00
5.12. VI. Konferencija za voditelje folklornih skupina, Beli Manastir	5.000,00
5.13. IV. Smotra kulturnog stvaralaštva Mađara općine Petlovac, Novi Bezdan	10.000,00
5.14. Dan mađarske kulture općine Kneževi Vinogradi, Zmajevac	5.000,00
5.15. Dani kulture i gospodarstva Mađara u RH, Beli Manastir, Zmajevac, Staza, Veliki Grđevac, Lug	30.000,00
5.16.VII. Smotra mađarske narodne pjesme i glazbe, Podolje	5.000,00
5.17. V. susret Mađara Hrvatske, Marinci	30.000,00
5.18.Dan nacionalnog zajedništva Mađara, Karanac	5.000,00
5.19.Dan Mađara, Beli Manastir	5.000,00
5.20. XVII. smotra mađarskih folklornih skupina RH, Lug	25.000,00

4. MAĐARSKO KULTURNO DRUŠTVO “ADY ENDRE” ZAGREB	45.000,00
1. Kulturni amaterizam:	30.000,00
– glazbena sekcija MKD Ady Endre
– kazališna sekcija MKD Ady Endre
– mješoviti zbor MKD Ady Endre
2. Kulturne manifestacije:
– “Mađarska tribina” – znanstveno popularna predavanja i okrugli stolovi, Zagreb	10.000,00
– Dani mađarske kulture, Zagreb	5.000,00


UKUPNO MAĐARI:	3.490.000,00

VII MAKEDONCI

1. ZAJEDNICA MAKEDONACA U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZAGREB	618.000,00
1. Informiranje:
– “Makedonski glas”, 6 brojeva, A 4, 40 str. naklada 1000	160.000,00
2. Izdavaštvo:
– Sunčeva ponornica, zbirka eseja, rasprava, članaka i predavanja, O. Bojadžinski, prof., format 14,5×20,5, str. 192-240, naklada 1000	15.000,00

3.1. MAKEDONSKO KULTURNO DRUŠTVO “BRAĆA MILADINOVCI” OSIJEK	60.000,00
1. Kulturni amaterizam:	40.000,00
– mješoviti zbor “Vardarki”
– dječja sekcija “Biserčinja”
– Tanec Osijek
– instrumentalisti “T’ga za jug”
– etno radionica “Vezilki”
2. Kulturne manifestacije:
– Dani braće Miladinov, Osijek, Đakovo	10.000,00
– Dani makedonskog filma 2016., Osijek	5.000,00
– Dani makedonske kulture 2016., Osijek	5.000,00

3.2. MAKEDONSKO KULTURNO DRUŠTVO “ILINDEN” – RIJEKA	70.000,00
1. Kulturni amaterizam:	39.000,00
– folklona sekcija “Ilinden”
– pjevačka sekcija “Ilinden”
– glazbena sekcija “Ilinden”
– dječja folklorna sekcija “Ilinden”
– dječja radionica – njegovanje jezika, tradicije i kulture likovne radionice, pjesmu, ples i igru
– etno radionica – izrada narodnih nošnji, raznih proizvoda od vune i drugih materijala
2. Kulturne manifestacije:
– Dani makedonske kulture u Rijeci 2016., Rijeka	5.000,00
– Revija mekedonskog filma “Kinoteka Makedonije” Rijeka	5.000,00
– izložbene i ostale likovne djelatnosti, Rijeka	5.000,00
– Obilježavanje Dana sv. Kirila i Metoda 2016, Roč, Hum	3.000,00
– Ilinden 1903. – 2016., Rijeka	13.000,00

3.3. MAKEDONSKO KULTURNO DRUŠTVO “MAKEDONIJA” SPLIT	67.000,00
1.Kulturni amaterizam:	47.000,00
– folklorna skupina „Makedonija“
– pjevačka skupina „Makedonija“
– etno – radionica za ručnu izradu makedonskih narodnih nošnji i očuvanje starih načina vezenja i šivenja
– dječja folklorna radionica „Gradinka“
– Mandolinski orkestar “Klinci-Mandolinci”
– Radionica za odrasle – cijeloživotno učenje “Njegovanje makedonskog jezika i kulture”
2. Kulturne manifestacije:
-“VI. makedonska jesen u Splitu” – kultura, tradicija i običaji, Split	5.000,00
– 25. dani makedonske kulture u Splitu- Sv. Kiril i Metodij”, Split	15.000,00

3.4. MAKEDONSKO KULTURNO DRUŠTVO “BILJANA” – ZADAR	36.000,00
1. Kulturni amaterizam:	18.000,00
– literarno-dramska sekcija “Zapisi so ljubov”
– glazbeno-instrumentalna sekcija “Biljana”
– etno radionica “Đerđev”
2. Kulturne manifestacije:
– 13. dani makedonske kulture u Zadru, Zadar	10.000,00
– izložba ” Stvaralaštvo makedonskih umjetnika u Hrvatskoj”, Zadar	8.000,00

3.5. MAKEDONSKO KULTURNO DRUŠTVO “OHRIDSKI BISER”, ZAGREB	55.000,00
1. Kulturni amaterizam:	33.000,00
– instrumentalna skupina “Ohridski biser”
– glazbena sekcija (vokalna skupina) “Momi biserni”
– folklorna sekcija “Kitka”
– etno sekcija “Razboj”
– literarno-dramska sekcija
2. Kulturne manifestacije:
– Dani makedonske kulture u Zagrebu, Zagreb	7.000,00
– Racinov dan “Bijela svitanja”, Samobor	15.000,00

3.6. MAKEDONSKO KULTURNO DRUŠTVO ISTARSKE ŽUPANIJE “Sv. KIRIL i METODIJ” – PULA	35.000,00
1. Kulturni amaterizam:	18.000,00
– mješovita pjevačka skupina
– folklorna skupina
– instrumentalna skupina
– literarna skupina
– kreativna radionica
2. Kulturne manifestacije:
– “Dani makedonske kulture u Istri” 2016., Pula, Tinjan, Svetvinčento, Funtana, Vrsar, Umag, Rovinj	8.000,00
– “Dani glagoljaša u Istri” 2016., Buzet-Roč-Hum, Pazin, Pula, Žminj-Krculi	9.000,00

4. Kulturne manifestacije Zajednice Makedonaca u RH :	120.000,00
4.1. Izložba “Stvaralaštvo makedonskih umjetnika u Hrvatskoj”, Zadar	5.000,00
4.2. 25. dani makedonske kulture – Sv. Kiril i Metodij”, Split	15.000,00
4.3. “Dani glagoljaša u Istri”, Buzet, Roč, Hum	10.000,00
4.4. “Ilinden 1903. – 2016.”, Gorski Kotar	30.000,00
4.5. “Dan Zajednice Makedonaca u Republici Hrvatskoj”, Zagreb	30.000,00
4.6. “Racinov dan – Bijela svitanja”, Samobor	15.000,00
4.7. 19. dani braće Miladinov, Osijek, Đakovo	15.000,00


UKUPNO MAKEDONCI:	618.000,00

VIII NIJEMCI I AUSTRIJANCI

1. ZAJEDNICA NIJEMACA U HRVATSKOJ ZAGREB	110.000,00
1. Kulturni amaterizam	80.000,00
1.1. Njemački pjevački zbor “Deutscher sängerchor – Zagreb”
1.2. Plesna grupa ″Rude ″ – Tanzgruppe “Rude”
1.3.Dječja kazališna grupa Točkice – Kindertheatergruppe “Pünktchen”, kazališna grupa Točke – Theatergrupp “Punkte”
1.4. Njemačko instrumentalno recitatorski ansambl “Edellweiß”
2. Kulturne manifestacije
– Kulturtreffen auf der insel Rab und Zagreb, Rab, Zagreb	30.000,00

2. NARODNI SAVEZ NIJEMACA HRVATSKE	15.000,00
1. Kulturne manifestacije:
– U počast kulturnoj baštini, Zagreb	15.000,00

3. UDRUGA NIJEMACA I AUSTRIJANACA, VUKOVAR	30.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Pjevački zbor “Drei Rosen aus Vukovar”	20.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Jesen u glazbi, Vukovar	10.000,00

4. NJEMAČKA ZAJEDNICA – ZEMALJSKA UDRUGA PODUNAVSKIH ŠVABA U HRVATSKOJ – OSIJEK	423.000,00
1.Informiranje:
“Njemačka riječ – Deutsches Wort”, časopis Nijemaca i Austrijanaca u RH, 4 broja, A 4, 44 str., naklada 1600-1800 kom	140.000,00
2. Izdavaštvo:
– “Godišnjak Njemačke zajednice 2016. – Jahrbuch der Deutschen Gemeinschaft 2015”, skupina autora, B 5, 400 stranica, naklada 600 primjeraka	30.000,00
3. Kulturni amaterizam:	45.000,00
– Kazališna grupa «Die esseker Buhne «
– muški pjevački zbor Alte Kameraden
4. Kulturne manifestacije:
4.1. 24. znanstveni skup – Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu, Osijek	75.000,00
4.2. 16. međunarodni kazališni festival na njemačkom jeziku, Osijek	85.000,00
4.4. Dani njemačke i austrijske kulture u Hrvatskoj, Osijek	43.000,00
4.5. Kulturno djelovanje Memorijalnog centra Podunavskih Švaba u Hrvatskoj – Valpovo	5.000,00

5. ZAJEDNICA AUSTRIJANACA U HRVATSKOJ ZAGREB	35.000,00
1. Izdavaštvo:
– Agramerska kuharica, N. Rittig Beljak, format 14×20, str. 225, naklada 500	15.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Hrvatska Kostajnica – Novi trendovi obnove, trodnevni međunarodni skup, Zagreb, Kostajnica	20.000,00

UKUPNO NIJEMCI I AUSTRIJANCI:	613.000,00

IX. POLJACI

1. POLJSKA KULTURNA UDRUGA “MIKOLAJ KOPERNIK” ZAGREB	85.000,00
1. Informiranje:	36.000,00
– informativni bilten ″Kopernik″, 6 brojeva, A 4, 28-40 stranica, naklada 150
2. Kulturni amaterizam	26.000,00
– Vokalna grupa «Wisla «
3. Kulturne manifestacije:
– Poljska knjižnica “Kopernik”, Zagreb	10.000,00
– Šetnja poljskim gradovima, Zagreb	8.000,00
– Blagdanski običaji Poljaka, Zagreb	2.000,00
– Klub seniora, Zagreb	3.000,00

2. POLJSKA KULTURNA UDRUGA “POLONEZ”, KAŠTEL STARI	13.000,00
1. Kulturne manifestacije:
– Razgovori u ritmu muzike i čardaša, Kaštel Stari	3.000,00
– Baština – 1050 godina povijesti, Kaštel Stari	5.000,00
– Poljski simpozij u Slavoniji na temu: Prva poljska emigracija	5.000,00

UKUPNO POLJACI:	98.000,00

X ROMI

1. UDRUGA ROMA ZAGREB I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE	40.000,00
1. Informiranje:
– ″Romano Čaćipe″- , 4 broja, A 4, 48 str., naklada 1000	40.000,00

2. ROMSKO KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO «DARDA» DARDA	33.000,00
1. Kulturni amaterizam:	25.000,00
– Folklorna skupina
2. Kulturne manifestacije:
– XIV godišnji koncert RKUD-a “Darda”, Darda	8.000,00

3. UDRUGA MLADEŽI ROMA HRVATSKE	5.000,00
1. Kulturna manifestacije:
– Obilježavanje i proslava Đurđevdana	5.000,00

4. HUMANITARNA ORGANIZACIJA SVJETSKA ORGANIZACIJA ROMA U HRVATSKOJ, ZAGREB	70.000,00
1. Informiranje	70.000,00
– Časopis za djecu i mladež “Čhavorikano lil” ″Romska djeca″, 4 broja, naklada 1000 kom, A 4, 35-40 str.

5. UDRUGA ŽENA ROMKINJA HRVATSKE “BOLJA BUDUĆNOST” ZAGREB	80.000,00
1. Informiranje:
– Budućnost / Anglunipe, časopis, 4 broja, A 4, 30-36 stranica, naklada 1000	70.000,00
2. Kulturni amaterizam:
– Romske zvjezdice	10.000,00

6. UDRUGA ZA RAZVOJ I BOLJI ŽIVOT ROMA, SISAK	7.000,00
Kulturni amaterizam:
– Kulturno-umjetnička sekcija	7.000,00

7. UDRUGA “ROMSKI PUTEVI-ROMANE DROMA”, ZAGREB	30.000,00
Izdavaštvo:
– Romi po drumovima, zbirka priča, R.R. Jovanović, 20×25, str. 100, naklada 300	15.000,00
– Bakine i dekine priče, zbirka priča, R.R. Jovanović, 20×25, str. 100, naklada 300	15.000,00

8. UDRUGA ZA PROMICANJE OBRAZOVANJA ROMA U REPUBLICI HRVATSKOJ “KALI SARA”, ZAGREB	175.000,00
1. Izdavaštvo:
Zbornik – Svjetski dan romskog jezika – V. Kajtazi, format 210×280, stranica 200, naklada 1000	25.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Svjetski dan romskoga jezika 2016. godine, Zagreb	60.000,00
– Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve Holokausta /Samudaripen 2016, Zagreb	90.000,00


9. ROMSKI KULTURNI CENTAR, SISAK	22.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Kulturno-umjetnička i dramska sekcija	15.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Natjecanja pjevača amatera “Glasu alu Romilor”, Sisak	7.000,00

10. UDRUGA ROMSKA PRAVA SISAK	10.000,00
Kulturni amaterizam:
– likovno stvaralaštvo	10.000,00

11. KUD “KUTINSKI BISERI”,KUTINA	7.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Kulturno-umjetnički amaterizam Roma Bajaša s područja grada Kutine	7.000,00

12. UDRUGA BARANJSKIH ROMA, BELI MANASTIR	15.000,00
Kulturne manifestacije:
– Održavanje stručnog skupa na temu: Suzbijanje diskriminacije Roma u svim društvenim sferama i promicanje jednakosti	5.000,00
– Obilježavanje Petrovdana (Dan kulture Roma grada Belog Manastira) 12.07.2016.	10.000,00

13. ROMSKO KUD “CRNI BISERI”, SISAK	10.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– kulturno-umjetnička sekcija	10.000,00

14. ROMSKI NACIONALNI FORUM, BELI MANASTIR	10.000,00
1. Kulturne manifestacije:
– Xi. festival igrača i plesača Roma Republike Hrvatske, Beli Manastir	10.000,00

15. UDRUGA ZA BOLJI ŽIVOT ROMKINJA “TRAIPE”, ZAGREB	40.000,00
Kulturne manifestacije:
– Svjetski dan Roma 2016., Zagreb	40.000,00

UKUPNO ROMI:	554.000,00


XI. RUSI

1. NACIONALNA ZAJEDNICA RUSA HRVATSKE, ZAGREB	70.000,00

1. Informiranje:	30.000,00
– “Ruski vjesnik”, časopis, A 4, 16-24 stranica, naklada 200 komada
2. Kulturni amaterizam:	30.000,00
– Pjevački zbor “Rjabinuška”
– Radionica narodne nošnje
3. Kulturne manifestacije:
– Večer ruske klasične glazbe, Zagreb	5.000,00
– Drago i poludrago kamenje Ruskog Urala, Zagreb	5.000,00

2. UDRUGA RUSKOG GOVORNOG PODRUČJA “KALINKA”, ČAKOVEC	67.000,00

1. Kulturni amaterizam:	60.000,00
– Ansambl “Kalinka”
– Dječja skupina “Malinka”
2. Kulturne manifestacije:
– VI. smotra stvaralaštva djece i mladeži “Ruska riječ”, Čakovec	7.000,00

3. SAVEZ RUSA REPUBLIKE HRVATRSKE, ZAGREB	43.000,00

1. Informiranje:
“Ljetopis”, glasilo, 1 broj, format A-4, 56-60 str., naklada 500 kom	15.000,00
– Kolobok – časopis za djecu, 1 broj godišnje, A 4, 24-28 str., naklada 300	10.000,00
2. Izdavaštvo:
– Suncostaj – suvremene bajke, N. Listikova, B 5, str. 160, naklada 500	15.000,00
3. Kulturne manifestacije:
– Dječja priredba u povodu Međunarodnog dana djece i Međunarodnog dana ruskog jezika, Zagreb	3.000,00


UKUPNO RUSI:	180.000,00

XII. RUSINI I UKRAJINCI

1. SAVEZ RUSINA REPUBLIKE HRVATSKE, VUKOVAR	620.000,00
1. Informiranje:
1.1.“Nova dumka”, časopis, 6 brojeva, A 4, stranica 36, naklada 800	150.000,00
1.2. “Vjenčić”, dječji časopis, 4 broja, A 4, stranica 20, naklada 600	45.000,00
2. Izdavaštvo:
2.1. “Misli s Dunava”, knjiga-almanah, skupina autora, 160 stranica, B5, naklada 300	12.000,00
2.2.Nazivi za biljke i životinje podunavskih Rusina, O. Timko-Đitko, B 5, 250 str., naklada 400	12.000,00
3. Kulturne manifestacije:
– Središnja manifestacija Rusina RH “43. Petrovačko zvono 2016.”, Petrovci	70.000,00
– Znanstveno stručni skup “Rusini juče, danas, sutra” 2016, Osijek	5.000,00

4. Kulturni amaterizam i manifestacije:	326.000,00
– Folklorni ansambl pjesama i plesova – pjevači – orkestar – plesači	15.000,00
4.1. KUD “Joakim Hardi” Petrovci	68.000,00
1. Kulturni amaterizam:	65.000,00
– folklorna sekcija
– tamburaška sekcija (orkestar)
– kazališna sekcija
– muška pjevačka skupina
– recitatorsko-literarna sekcija
Kulturne manifestacije:
– Običaji našeg naroda 2016, Petrovci	3.000,00

4.2. KUD “Osif Kostelnik” Vukovar	50.000,00
1. Kulturni amaterizam:	40.000,00
– folklor
– tamburaški orkestar
– zbor i solo pjevanje
– njegovanje riječi i jezika
2. Kulturne manifestacije:
– “Prvi pljesak” smotra dječjeg stvaralaštva Rusina i Ukrajinaca i ostalih, Vukovar	10.000,00

4.3. KUD Rusina, Osijek	40.000,00
1. Kulturni amaterizam:	27.000,00
– zborno pjevanje, tamburaški orkestar, likovna-etno sekcija, mini folklorna sekcija, susreti, promocije, edukacije
2. Kulturne manifestacije:
– “Dravski valovi”, susreti zborova i pjevačkih grupa Rusina RH, Osijek	8.000,00
– Međunarodna likovna kolonija KUD-a Rusina Osijek, Osijek	5.000,00

4.4. KD Rusina, Vinkovci	23.000,00
1. Kulturni amaterizam:	23.000,00
– zborno pjevanje
– glazbena sekcija

4.5. KD Rusina i Ukrajinaca «Rušnjak» , Rijeka	20.000,00
1. Kulturni amaterizam:	10.000,00
– zborna grupa “Rušnjak”
– likovna sekcija “Rušnjak”
2. Kulturne manifestacije:
– Tjedan kulture Rusina i Ukrajinaca PGŽ, Rijeka	7.000,00
– Likovna kolonija nacionalnih manjina Hrvatskog primorja, Rijeka	3.000,00

4.6. Društvo Rusina i Ukrajinaca “Kaljina”, Rijeka	13.000,00
1. Kulturni amaterizam:	10.000,00
– zborno pjevanje
2. Kulturne manifestacije:
– 9. večeri rusinske i ukrajinske literature, Rijeka	3.000,00

4.7. KUD “Joakim Govlja” Mikluševci	85.000,00
1. Kulturni amaterizam:	50.000,00
– recitatorska i dramska sekcija
– ženska pjevačka grupa
– dječja folklorna skupina
– starija folklorna skupina
2. Kulturne manifestacije:
– “Mikluševci 2016”, Mikluševci	35.000,00

4.8. KD Rusina Cvelferije, Rajevo selo	12.000,00
1. Kulturni amaterizam:	12.000,00
– folklor i orkestar


2. UKRAJINSKA ZAJEDNICA REPUBLIKE HRVATSKE, ZAGREB	595.000,00
1. Informiranje:	150.000,00
– “Vjesnik ukrajinske zajednice u Hrvatskoj”, 6 brojeva, A 4, 34 stranice, naklada 1000 komada
2. Kulturne manifestacije:
– obilježavanje obljetnice Holodomora – akt genocida nad ukrajinskim narodom, Vukovar, Slavonski Brod, Zagreb	20.000,00

3. Kulturni amaterizam i manifestacije:

3.1. UKRAJINSKO KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO ”IVAN FRANKO” VUKOVAR	67.000,00
1. Kulturni amaterizam:	55.000,00
– Ukrajinski narodni zbor i vokalno-instrumentalni sastav “Halyčyna”
– dječja skupina ukrajinskog narodnog stvaralašta “Sonečko”
2. Kulturne manifestacije:
– Dani ukrajinske kulture, Vukovar	12.000,00

3.2. UKRAJINSKO KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO «TARAS ŠEVČENKO» KANIŽA	57.000,00
1. Kulturni amaterizam:	45.000,00
– “Melanka” velika plesna sekcija
– “Đivčena” mlađa plesna sekcija
– “Ne zaboravi” pjevačka sekcija
2. Kulturne manifestacije:
– 11. večeri Tarasa Ševčenka “Tuđem se učite, svoga se ne stidite”, Kaniža	12.000,00

3.3. UKRAJINSKO KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO “UKRAJINA” SLAVONSKI BROD	83.000,00
1. Kulturni amaterizam:	63.000,00
– folklorna sekcija – odrasla skupina
– folklorna sekcija – dječja skupina
– mješoviti pjevački zbor
– dramsko- recitatorska sekcija
– likovna sekcija
– Glazbena sekcija
2. Kulturne manifestacije:
-XV. Ukrajinska smotra dječjeg stvaralaštva, Slavonski Brod	20.000,00

3.4. KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO “KARPATI” LIPOVLJANI	123.000,00
1. Kulturni amaterizam:	53.000,00
– Pjevanje ukrajinskih pjesama sa pjevačkom skupinom KPD “Karpati”
– folklorna sekcija
2. Kulturne manifestacije:
– IX. centralna manifestacija Ukrajinske Zajednice RH u 2016. godini, Lipovljani	70.000,00


3.5. UKRAJINSKO KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO “LESJA UKRAJINKA” – OSIJEK	15.000,00
1. Kulturni amaterizam:	10.000,00
– Ukrajinske rukotvorine “Gerdan”
– Zbor, duet, trio, kvartet UKPD “Lesja Ukrajinka” Osijek
– Dječja skupina za njegovanje materinskog (ukrajinskog) jezika i kulture UKPD “Lesja Ukrajinka” Osijek
2. Kulturne manifestacije:
– “Na krilima pjesme”, Osijek	5.000,00

3.6. UKRAJINSKO KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO “DNJIPRO”- RIJEKA	15.000,00
2. Kulturni amaterizam:	15.000,00
– ansambal i zbor “Enejida”
– orkestar “Oberih”
– plesni ansambl za djecu “Mališan” i odraslih “Veselka”
– Mješoviti pjevački zbor “Trembita”

3.7. UKRAJINSKO KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO “ANDRIJ PELIH” ŠUMEĆE	35.000,00
1. Kulturni amaterizam:	30.000,00
– srednja dječja skupina ukrajinskog folklornog stvaralaštva
– mlađa dječja skupina ukrajinskog folklornog stvaralaštva
– Ukrajinski zbor
2. Kulturne manifestacije:
– susreti Ukrajinaca Republike Hrvatske, Šumeće	5.000,00

3.8. UKRAJINSKO KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO “KOBZAR” – ZAGREB	30.000,00
1. Izdavaštvo:
– “Sjećanja – autobiografski roman Ukrajinca – potomka kozaka Bodana Bordukala”, Grigorij Bordukalo, format 16x23cm, 180 str., naklada 1000 komada	15.000,00
2. Kulturni amaterizam:
– glazbena sekcija (zbor, orkestar, solisti)	15.000,00
– etno sekcija običaja i tradicije Ukrajinaca
– literarno, književno- novinarska i likovno-dizajnerska sekcija
– Sekcija za međunarodnu kulturno-umjetničku suradnju (Ukrajinaca u regiji, Ukrajini, Europi i svijetu)

3. DRUŠTVO ZA UKRAJINSKU KULTURU, ZAGREB	14.000,00
1. Izdavaštvo:
– 100 zanimljivosti o Ukrajini i Ukrajincima – A 5, str. 90	10.000,00
2. Kulturni amaterizam
– Dramaturgija – stranac ili gost	4.000,00

4. “RUSNAK” DRUŠTVO RUSINA U REPUBLICI HRVATSKOJ, PETROVCI	13.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Pjevačka skupina, dueti, solisti	5.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Susreti “Kad je golubica letjela” i zasjedanje Vijeća Svjetskog kongresa Rusina i Svjetskog foruma rusinske mladeži, Stari Jankovci	8.000,00

UKUPNO RUSINI I UKRAJINCI	1.242.000,00

XIII. SLOVACI

1. SAVEZ SLOVAKA, NAŠICE	1.245.000,00
1. Informiranje:
– “Pramen”, časopis, 11 mjesečnika i 1 dvobroj, A 4, 28 stranica, naklada 600 komada	130.000,00
2. Izdavaštvo:
– Naša ruža procvjetala – monografija, grupa autora, A 4, str. 100, naklada 400	20.000,00
– O načinu života i običaja Slovaka doseljenih u Markovac Našički- publikacija, V. Baksa, B 5, str. 62, naklada 300 -( MS u Markovcu Našičkom)	5.000,00

3. Kulturni amaterizam:	821.000,00

3.1. Matica slovačka Josipovac	105.000,00
– folklorne skupine SKUD-a “Braća Banas” (dječja i odrasla)
– pjevačka i tamburaška skupina
– slikarska i kiparska sekcija

3.2. Matica slovačka Jelisavac	105.000,00
– pjevačka skupina – SKUD Ivan Brnjik Slovak Jelisavac
– folklor – SKUD Ivan Brnjik Slovak Jelisavac
– glazba – SKUD Ivan Brnjik Slovak Jelisavac

3.3. Matica slovačka Markovac Našički	105.000,00
– plesne skupine SKUU “Franjo Strapač” – mala, srednja i velika skupina
– pjevačka skupina SKUU Franjo Strapač
– glazbeno-tradicijska-kazališna skupina

3.4. Slovačko kulturno-prosvjetno društvo “Ljudevit Štur” Ilok	107.000,00
– folklorna sekcija (5 dobnih skupina)
– glazbeno pjevačka sekcija, Priredba: XI. Festival solo pjevača slovačkih narodnih pjesama “Na brehu pri Dunaji”
– kazališna sekcija: djeca i odrasli, 2 kazališne predstave: Divadlo na Mary i Divadlo na Jana
– tradicijsko folklorna sekcija

3.5. Matica slovačka Soljani	45.000,00
– dječja skupina – SKUS “Ondrej Pekar” Solany
– folklorna i pjevačka skupina SKUS Ondrej Pekar Solany

3.6. Matica slovačka Lipovljani	38.000,00
– folklorna mlađa i starija skupina i tamburaši KUD-a Lipa
– pjevački zbor Lira

3.7. Matica slovačka Osijek	48.000,00
– pjevačko glazbena skupina i solo pjevači
– odrasla i dječja plesna skupina
– skupina radionica ručnih radova

3.8. Matica slovačka Međurić	40.000,00
– folklorna skupina “Orava” – odrasla skupina
– folklor – dječji, folklorna skupina “Orava”
– pjevačka skupina “Orava”

3.9. Matica slovačka Jurjevac Punitovački	33.000,00
– plesno-glazbeno-pjevačka skupina
– folklorno-likovna skupina

3.10. Matica slovačka Rijeka	54.000,00
– pjevačka, folklorna i glazbena sekcija
– literarna, dramska i foto sekcija

3.11. Matica slovačka Radoš	25.000,00
– folklorna, glazbena i pjevačka sekcija
– kazališna sekcija

3.12. Matica slovačka Zokov Gaj	30.000,00
– Glazbene, pjevačke i plesno-pjevačke skupine

3.13. Matica slovačka Miljevci	43.000,00
– dječja plesno pjevačka skupina
– starija plesno pjevačka skupina

3.14. Matica slovačka “Kukučin – Kuntarić” Jakšić	43.000,00
– pjevačka skupina
– tamburaško-harmonikaški orkestar
– starija plesna skupina
– mlađa plesna skupina



4. Kulturne manifestacije:	269.000,00
4.1. 34. smotra slovačkog stvaralaštva RH, MS Josipovac	40.000,00
4.2. 22. dječja smotra slovačkog stvaralaštva RH, Radoš	35.000,00
4.3. 17. festival slovačke glazbe i pjesme “Ked se ruža rozvijala”, Rijeka	40.000,00
4.4. Kulturno-etno manifestacija Slovaka našičkog kraja i RH “17. večer polesnjaka”, MS Markovac Našički	10.000,00
4.5. “11. susret Slovaka i prijatelja pri žetvenim svečanostima”, MS Zokov Gaj	7.000,00
4.6. “Slovački božićni običaji, tradicije i koledi”, MS Osijek	10.000,00
4.7. 12. dani Slovaka u Jelisavcu – Večer Korbačika, MS Jelisavac	10.000,00
4.8. Dani slovačke kulture – Rijeka 2016., MS Rijeka	10.000,00
4.9. 4. Kulturna večer Slovaka” – MS Međurić	5.000,00
4.10. “Iločko ljeto”, Slovačko kulturno prosvjetno društvo “Ljudevit Štur” Ilok	10.000,00
4.11. IX. Kulturna etno manifestacija “Slovaci do drlaku 2016”, MS Josipovac	10.000,00
4.12. 9. Miljevački dani kukuruza”, MS Miljevci	10.000,00
4.13. 7. dani Slovaka u Soljanima – 2016, MS Soljani	10.000,00
4.14. IX. Manifestacija “Slovaci Slovacima – Slovaci Slovakom”, Rajsavac 2016, i V. kolonija slikara i kipara, MS Kukučin-Kuntarić Jakšić	10.000,00
4.15 Pod stoljetnim glogovima, MS Jurjevac Punitovački	6.000,00
4.16. “Lipovljanski susreti 2016.g.”, MS Lipovljani	5.000,00
4.17.7 književnih kulturnih večeri, MS Zagreb	18.000,00
4.18. Koncert, MS Zagreb	3.000,00
4.19. 20 godina Matice Slovačke Međurić, MS Međurić	5.000,00
4.20. Dan Slovaka pored svibanjskog stabla, MS Radoš	5.000,00
4.21. Javno djelovanje slovačke nacionalne manjine u RH, (povodom Dana Grada Našica), SKC Našice	5.000,00
4.22.Stručni skup povodom Europskog dana jezika te obilježavanja obljetnice osnivanja SKC Našice – Slovački jezik u Hrvatskoj danas – izazovi vremena, predstavljanje monografije, SKC Našice	5.000,00


UKUPNO SLOVACI:	1.245.000,00



XIV. SLOVENCI

1. SAVEZ SLOVENSKIH DRUŠTAVA U REPUBLICI HRVATSKOJ, ZAGREB	633.000,00

1. Kulturni amaterizam, manifestacije, informiranje i izdavaštvo:

1.1. KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO “SLOVENSKI DOM” ZAGREB	148.000,00
1. Informiranje:
“Novi odmev”, časopis-revija, 3 broja godišnje, A 4, 28 stranica, naklada 800 kom	58.000,00
2. Kulturni amaterizam:	75.000,00
– mješoviti pjevački zbor Slovenski dom
– mješoviti pjevački zbor duhovne sekcije «A.M.Slomšek.»
– etno radionica Šopek
– SLO Ansambl – Su dar
3. Kulturne manifestacije:
– Prešernov dan – Dan kulture, Zagreb	10.000,00
– Izložbe u Slovenskom domu	5.000,00

1.2. SLOVENSKO KULTURNO DRUŠTVO “TRIGLAV” SPLIT	164.000,00
1. Informiranje
– časopis “Planika”, kvartalno, A – 4, 20 str., naklada 350 kom	35.000,00
2. Kulturni amaterizam	115.000,00
– dramska i recitatorska sekcija
– likovne izložbe
– “Idrijska čipka”
– mješoviti pjevači zbor
dječja sekcija “Kekec”
3. Kulturne manifestacije:
Slovenski kulturni praznik – Prešernov dan, Split	7.000,00
obilježavanje praznika slovenske manjine SKD Triglav – Split	7.000,00

1.3. SLOVENSKI DOM – KULTURNO PROSVJETNO DRUŠTVO “BAZOVICA”, RIJEKA	158.000,00
1. Informiranje:
– Sopotja – informativni bilten, 4 broja, A 4, 24 stranice, naklada 1300	35.000,00
2. Kulturni amaterizam:	115.000,00
– mješoviti pjevački zbor
– folklorno – plesna skupina
– literalna skupina i knjižnica
– izložbe
– dramsko- recitatorska skupina
– glazbena skupina
3. Kulturne manifestacije:
– Kulturni mozaik, Bazovica	8.000,00

1.4. SLOVENSKO KULTURNO DRUŠTVO “LIPA” ZADAR	12.000,00
1. Kulturne manifestacije:
– likovna kolonija “Maj 2016. Turanj, Sv. Filip i Jakov	7.000,00
– Slovenski kulturni praznik “Prešernov dan”, Zadar	5.000,00

1.5. SLOVENSKO KULTURNO DRUŠTVO ISTRA, PULA	62.000,00
1. Informiranje:
– “Mavrica”, glasilo, 4 broja, A 4, 30-40 str., naklada 350	15.000,00
– Web stranica Skd Istra	7.000,00
2. Kulturni amaterizam:	25.000,00
– Amaterska likovna radionica
– Kreativna radionica
– Glazbena sekcija
3. Kulturne manifestacije:
– Slovenski kulturni praznik	5.000,00
– Dani slovenske kulture u Istri, Pula	10.000,00

1.6. SLOVENSKO KULTURNO-PROSVJETNO DRUŠTVO “SNEŽNIK” LOVRAN	18.000,00
1. Informiranje:
“Liburnijska priloga”, godišnjak – A-4, 24 str., naklada 300	10.000,00
2. Kulturni amaterizam:
– kreativna radionica	4.000,00
3. Kulturne manifestacije:
– Teden slovenske kulture v Istri, Lovran	4.000,00

1.7. SLOVENSKO KULTURNO DRUŠTVO “LIPA” DUBROVNIK	6.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Radionica zvučne terapije	6.000,00

1.8. KULTURNA UDRUGA SLOVENACA “DR. FRANCE PREŠEREN” ŠIBENIK	35.000,00
1. Kulturni amaterizam
– 4 sekcije	25.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– više manifestacija	10.000,00

1.9. SLOVENSKO KULTURNO DRUŠTVO NAGELJ, VARAŽDIN	10.000,00
1. Izdavaštvo:
– Slovenci u Krapinsko-zagorskoj županiji, znanstvena publikacija, F. Škiljan, 16×23,5, naklada 200	10.000,00

1.10. SLOVENSKO KULTURNO DRUŠTVO “OLJKA” POREČ	10.000,00
1. Informiranje:
– “Mavrica” – zajedničko glasilo slovenskih društava u Istri, 5 brojeva, 14×21, 14-20 str., naklada 350	5.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Slovenski kulturni praznik (prekogranični susret kulturnih društava, Dani slovenske kulture u Istri, Slovenska večer), Pula, Buzt, Poreč	5.000,00

1.11. SLOVENSKO KULTURNO DRUŠTVO AJDA UMAG	10.000,00
1. Informiranje:
– “Mavrica” glasilo ,6 brojeva, naklada 500	3.000,00
2. Kulturni amaterizam:
– vokalna skupina Ajda, manifestacije skupine za očuvanje gastro-tradicije, literarno dramska skupina	3.000,00
3. Kulturne manifestacije:
– Slovenski kulturni dani, Prešernov dan, Umag	2.000,00
– Slovenski kulturni dani, Slovenska kulturna večer, Umag	2.000,00

UKUPNO SLOVENCI:	633.000,00


XV. SRBI

1. SRPSKO KULTURNO DRUŠTVO “PROSVJETA” ZAGREB	3.815.000,00
1. Informiranje:
– “Prosvjeta” , 6 brojeva u 5 svezaka, 4 broja i 1 dvobroj , 64 stranice, dvobroj 84 stranice; naklada 1000	270.000,00
– Bijela pčela, dječji list, 8 brojeva i dvobroj, 20,5×28, 40+4 stranice, naklada 1500 komada	400.000,00
2. Izdavaštvo:
2.1. Nacionalne manjine u Hrvatskoj – politološka studija, S. Tatalović, 230×170, str. 300,naklada 500	25.000,00
2.2. Rječnik govora baranjskih Srba – rječnik, Đ. Ličina, 230×170, str. 1000, naklada 500	15.000,00
2.3. Banijski portreti – književno-povijesni eseji, B. Vrga, 135×180, str. 250, naklada 500	15.000,00
2.4. z krajiške povijesti – historiografija, F. Moačanin, 140×200, str. 300, naklada 500	20.000,00
2.5. Ljetopis “Prosvjeta” 2016. XXI svezak – zbornik radova, 196×216, str. 450, naklada 500	25.000,00
2.6. Tiho putovanje – knjiga likovnih crteža, N. Dragić, 160×240, str.250, naklada 500	25.000,00

3. Kulturni amaterizam i manifestacije pododbora SKD”Prosvjeta”	2.500.000,00

4. Kulturne manifestacije (SKD “Prosvjeta” Zagreb):
4.1. Svetosavska akademija 2016., Zagreb – SKD Prosvjeta	80.000,00
4.2. Nacionalne manjine u demokratskim društvima, Brijuni – SKD Prosvjeta	10.000,00
4.3. Registar kulturne baštine Srba u Republici Hrvatskoj, Zagreb – SKD Prosvjeta	350.000,00
4.4. Desničini susreti, Split – SKD Prosvjeta	10.000,00
4.5. 19. Dani kulture Srba Istočne Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema, Zagreb, Vukovar – Koordinacioni odbor za Istočnu Slavoniju, Baranju i zapadni Srijem	50.000,00
-4.6. 14. susreti na Baniji 2016., Mali Gradac – Pododbor Mali Gradac	20.000,00


2. SRPSKI DEMOKRATSKI FORUM, ZAGREB	400.000,00
1. Informiranje:
– “Identitet” – 6 brojeva, 52 stranice, naklada 3.000, format A4	400.000,00

3. SRPSKO NARODNO VIJEĆE – NACIONALNA KOORDINACIJA VIJEĆA SRPSKE NACIONALNE MANJINE U RH	3.590.000,00
1. Informiranje:
– “Novosti ” tjednik, 52 broja, format 41,5x 29,5, 40-48 stranica, naklada 8000	3.200.000,00
– Arhiv Srba u Hrvatskoj	300.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Središnja manifestacija srpske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj, Srb	60.000,00
– Značajni datumi iz historije Srba u Hrvatskoj, razna mjesta	30.000,00

4. ZAJEDNIČKO VIJEĆE OPĆINA, VUKOVAR	683.000,00
1. Informiranje:
– “Izvor”, magazin, 25 brojeva, format 225×305, 24 stranice, naklada 8000	350.000,00

2. Kulturni amaterizam	206.000,00

2.1. KUD “BRANISLAV NUŠIĆ” BOROVO	45.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– folklorna sekcija

2.2. SKUD “SVETI SAVA” TENJA	30.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– folklorna sekcija i Prvi ansambl
_ Izvorna folklorna grupa Tradicija
– Sekcija za izradu ručnog rada i narodnih nošnji
– dramska sekcija

2.3. KUD “ZORA” SILAŠ	20.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– folklorna sekcija i Prvi ansambl
– ženska pjevačka grupa “Silašanke”

2.4. SRPSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO “BRANKO RADIČEVIĆ” DALJ	25.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Folklorna sekcija – dječja grupa i prvi sastav
– Pjevačka grupa “Ivanje”
– vezilje – izrada narodnih nošnji i dr.

2.5. KUD “NADA”, GABOŠ	13.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– folklorna sekcija i Prvi ansambl

2.6. KUD “ŽIVOJIN ŽIKO MANDIĆ” KNEŽEVI VINOGRADI	13.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– folklorna sekcija s muzičkom pratnjom i vokalom

2.7. KUD “LJUBOMIR RATIĆ-BUBO”, VERA	15.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– folklorne sekcije

2.8. VUKOVARSKO SRPSKO PJEVAČKO DRUŠTVO “JAVOR”	15.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– VSDP Javor 2016.

2.9. KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO “SLOGA”, VUKOVAR	15.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Godišnji program rada KUD-a “Sloga”

2.10. SRPSKO KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO “JOVAN LAZIĆ”, BELI MANASTIR	15.000,00
1. Kulturni amaterizam:
– Čuvari tradicije

3. Kulturne manifestacije ZVO-a :	127.000,00
3.1. Škola folklora 2016., Vukovar	15.000,00
3.2.Hrvatsko -srpski odnosi – znanje i identitet, (ZVO i Udruga za povijest, suradnju i pomirenje, Obrovac), Golubić Obrovački	15.000,00
3.3. Selu u pohode, Ostrovo, Dalj, Trpinja, Borovo, Silaš, Vera, Mirkovci, Negoslavci, Beli Manastir, Bobota	15.000,00
3.4. XIII. festival dječjeg folklora, Beli Manastir	20.000,00
3.5. “VII. Smotra srpskog folklora Slavonije, Baranje i zapadnog Srema”, Vukovar	40.000,00
3.6. XXXV. Vidovdanski sabor 2016., (KUD Đoko Patković, Bobota), Bobota	15.000,00
3.7. XXV. likovna kolonija Borovo 2016., Borovo	7.000,00

5. SRPSKO KULTURNO-UMJETNIČKO I DUHOVNO DRUŠTVO «ĐURĐEVDAN» U DREŽNICI	45.000,00
1. Kulturni amaterizam:	40.000,00
– Folklor
– Vokalno-instrumentalna grupa, dječji zbor i pjesme folklornih grupa
– Dramsko recitatorska grupa
Kulturne manifestacije:
– Drežnica i narodno stvaralaštvo u Drežnici kroz njenu povijest, Drežnica	5.000,00

6. SRPSKO PRIVREDNO DRUŠTVO “PRIVREDNIK”, ZAGREB	155.000,00
1. Informiranje:
– “Privrednik”, 16 str.12 brojeva, 27×39,5, naklada 8000	115.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– 5. kongres Privrednikovih stipendista i srpske omladine, Zagreb	15.000,00
– Privrednikova tribina: Reci što misliš!, Zagreb	15.000,00
– Dobrotvorna slikarska kolonija u Gornjem Budačkom, Zagreb	10.000,00

7. ZAJEDNICA SRBA U ISTRI, PULA	15.000,00
1. Kulturna manifestacija:
– 8. dani srpske kulture u Istri (Pula, Rovinj, Umag)	15.000,00


UKUPNO SRBI:	8.703.000,00

XVI. TALIJANI

1. NIU “EDIT” Rijeka	4.945.000,00
1. Informiranje
1.1. “La voce del popolo”,dnevnik, 29×42, 32 – 80 stranica, naklada 612.000	4.250.000,00
1.2. “Panorama” dvotjednik, 20×28, 60 stranica, naklada 1333 po broju	430.000,00
1.3. “Arcobaleno” dječji list,mjesečnik (osim srpnja i kolovoza), 10 brojeva, 16,5×23, 60 stranica, 780 komada po broju	150.000,00
1.4. “La battana”, 4 broja, 14,5×20,5, stranica 148, naklada 1075 komada po broju	100.000,00
2. Izdavaštvo
– Kuća u ulici San Zorzi – Lucio Toth, roman preveden s talijanskog, format 13×20; 300 stranica, naklada 500 i e-book	15.000,00

2. CENTAR ZA POVIJESNA ISTRAŽIVANJA, ROVINJ	650.000,00
– financijska pomoć osigurana sukladno bilateralnom ugovoru – na temelju članka 1. i 2., a u vezi s člankom 4. Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Talijanske Republike o pravima manjina (“Narodne novine – Međunarodni ugovori” broj 15/97)

3. TALIJANSKA DRAMA HNK IVANA PL. ZAJCA, RIJEKA	500.000,00
– financijska se pomoć osigurava sukladno bilateralnom ugovoru – na temelju članka 1. i 2., a u vezi s člankom 4. Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Talijanske Republike o pravima manjina (“Narodne novine – Međunarodni ugovori” broj 15/97)

4. TALIJANSKA UNIJA – UNIONE ITALIANA, RIJEKA	705.000,00
1. Kulturne manifestacije:
1.1. Smotra kulturno-umjetničkih društava Zajednice Talijana	60.000,00
1.2. Festival dječje pjesme “Voci Nostre” – 45. izdanje,Umag	30.000,00
1.3. Završni koncert obrazovnog centra klasične glazbe Talijanske unije “Luigi Dellapiccola”	10.000,00
1.4. Međunarodna smotra folklora “Leron” u Vodnjanu	20.000,00
1.5. Natječaj iz umjetnosti i kulture Istria Nobilissima 2016	110.000,00
1.6. Festival istrovenetskog narječja, Buje	20.000,00
1.7. XXIII izdanje Ex Tempore, Grožnjan	70.000,00
1.8. Glazbene radionice Arena International, Pula, Vodnjan, Poreč	20.000,00
1.9. Književne večeri, okrugli stolovi i promocija djela talijanske nacionalne zajednice u suradnji sa zajednicama Talijana	15.000,00

3. Članak bilateralnog ugovora iz kojeg proizlazi obveza financiranja i detaljna razrada aktivnosti	350.000,00
Na temelju članka 1. i 2., a u vezi s člankom 4. Zakona o potvrđivanju Ugovora između Republike Hrvatske i Talijanske Republike o pravima manjina (“Narodne novine – Međunarodni ugovori” broj 15/97)
UKUPNO TALIJANI:	6.800.000,00

XVII. ŽIDOVI

1. ŽIDOVSKA OPĆINA ZAGREB	310.000,00
1. Informiranje:
– Ha kol, časopis, 5 brojeva, A-4, 60 str., naklada 1100 kom	110.000,00
Izdavaštvo:
– Zagrebačka židovska kuharica – Laila Šprajc, format 22×22, 80 str., naklada 1000	15.000,00
2. Kulturni amaterizam:
– mješoviti pjevački zbor “Lira”	35.000,00
3. Kulturne manifestacije:
– Tjedan Izraela 2016., Zagreb	130.000,00
– Europski dan židovske kulture, Zagreb	20.000,00

2. KULTURNO DRUŠTVO “MIROSLAV ŠALOM FREIBERGER” ZAGREB	80.000,00
1. Informiranje:
– “Novi omanut”, list za kulturu, 6 brojeva, format A-3, 12 str., naklada 700 kom	80.000,00

3. UDRUGA PREŽIVJELIH HOLOKAUSTA U HRVATSKOJ	30.000,00
Informiranje:
– web stranica	7.000,00
1. Kulturne manifestacije:
– Zimski kulturni susreti, Opatija	23.000,00


4. ŽIDOVSKA VJERSKA ZAJEDNICA BET ISRAEL U HRVATSKOJ	175.000,00
1. Informiranje:
– “Ruah Hadaša”, magazin, A4, 2 broja po 64 stranice, 4 broja, naklada 350	80.000,00
2. Izdavaštvo:
2.1.Bohoreta – između Balkana i Europe – J. Večerina Tomaić, monografija, 22×15, 174 str., naklada 500	15.000,00
2.2.Duša je nebo – poezija, J. Domaš, str. 130, naklada 300	15.000,00
2.3. Ilustrirani židovski kalendar za 5777 godinu po židovskom kalendaru (2016/2017), format 300×220, 34 stranice, naklada 300	10.000,00
3. Kulturni amaterizam:
– pjevački zbor “Mihael Montiljo”	35.000,00
4. Kulturne manifestacije:
– Europski dan židovske kulture 2016., Zagreb	20.000,00


5. ISTRAŽIVAČKI I DOKUMENTACIJSKI CENTAR “CENDO”, ZAGREB	20.000,00
1. Informiranje:
– www.cendo.hr – web stranica	10.000,00
2. Kulturne manifestacije:
– Generacija – (Židovi u Zagrebu nakon Holokausta) – izložba	10.000,00

UKUPNO ŽIDOVI:	615.000,00

UKUPNO PROGRAMI :	30.947.000,00


STVARANJE PRETPOSTAVKI ZA OSTVARIVANJE KULTURNE AUTONOMIJE
ROMI	500.000,00

INFORMIRANJE I OSPOSOBLJAVANJE ČLANOVA VIJEĆA I PREDSTAVNIKA NACIONALNIH MANJINA	80.000,00
– edukacije – seminari – izrada priručnika
TROŠKOVI INFORMACIJSKOG SUSTAVA ZA PROGRAME KULTURNE AUTONOMIJE I ARHIVIRANJA DOKUMENTACIJE	100.000,00

ZAJEDNIČKI PROGRAMI	117.500,00
– stručno usavršavanje predstavnika udruga i ustanova nacionalnih manjina – seminari
– seminari za novinare u manjinskim medijima – analize zastupljenosti manjina u medijima, analiza i kontrola izvješća udruga i ustanova nac.manjina
– stručno usavršavanje zaposlenika državne uprave, vezano za ostvarivanje prava nacionalnih manjina – seminari – stručna literatura

PREKOGRANIČNA SURADNJA SA TIJELIMA MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA I INSTITUCIJA KOJE SE BAVE PITANJIMA NACIONALNIH MANJINA I NADLEŽNIM TIJELIMA MATIČNIH DRŽAVA PRIPADNIKA NACIONALNIH MANJINA U REPUBLICI HRVATSKOJ	15.000,00

INFORMATIVNI DVOMJESEČNIK SAVJETA
– „MANJINSKI FORUM“	40.000,00
– za vijeća i predstavnike nacionalnih manjina

WEB STRANICE SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE	20.000,00

SVEUKUPNO:	31.819.500,00

Sredstva odobrena za programe stvaranja pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije nacionalnih manjina ne ulaze u redovna sredstva raspoređena udrugama i ustanovama nacionalnih manjina za programe informiranja, izdavaštva, kulturne autonomije i kulturnih manifestacija, već se dodjeljuju kao jednokratna pomoć sukladno potrebama.

Savjet za nacionalne manjine sklopit će s jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave ugovore o jednokratnoj financijskoj potpori iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu za programe stvaranja materijalnih pretpostavki za ostvarivanje kulturne autonomije.

III.
Na temelju ove Odluke Savjet za nacionalne manjine zaključit će ugovor o financijskoj potpori programa udruge iz sredstava Državnog proračuna za 2016. godinu s ovlaštenim
predstavnicima udruga i ustanova nacionalnih manjina.

IV.

Sredstva iz točke I. ove Odluke doznačavat će se na račun korisnika prema zahtjevu Savjeta za nacionalne manjine.
V.
Sredstva raspoređena ovom Odlukom koriste se sukladno Kriterijima za dodjelu financijske potpore za programe nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina prijavljene na Javni poziv za predlaganje programa za ostvarivanje kulturne autonomije koji će se sufinancirati sredstvima Državnog proračuna Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 123/14) i Metodologiji praćenja ostvarivanja programa nevladinih udruga i ustanova nacionalnih manjina („Narodne novine“, broj 129/09 i 70/11), koji su sastavni dio ove Odluke.
VI.

Ova Odluka stupa na snagu danom objave u „Narodnim Novinama“.

Klasa: 402-08/16-03/01

Ur.broj: 50438-16-04

Zagreb, 05. svibnja 2016.

PREDSJEDNIK SAVJETA

Aleksandar Tolnauer v.r.

Intervju sa Adrianom Zaharijević

Intervju sa Adrianom Zaharijević: Feminizam je zbilja subverzivan samo ako se istovremeno bori za jednakost, protiv siromaštva i protiv rata

NAVIKLI SU ŽIVJETI U BLATO

Romi i Romkinje u visokom obrazovanju

Romi i Romkinje u visokom obrazovanju

ROMI U HRVATSKOJ

Izvjestitelj UN-a

Izvjestitelj UN-a: Sve više organizacija povezanih s Crkvom protivi se zaštiti seksualnih i reproduktivnih prava žena

Dostupnost kontracepcije i reproduktivnih usluga na niskoj razini

Potrebna zaštita žena i LGBT-ovaca od nasilja

Mentalno zdravlje je prioritetno pitanje

KOTAR ŽUPANJA; ROMI U PRVOM SVJETSKOM RATU

Otvoreno novo dječje igralište za igru, rekreaciju i druženje

NATJEČAJ

Ustav RH – Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda

O D L U K A

Impressum

Kontakt

Donatori

Zamolba za donacije

Disclaimer/odricanje