Integracija Roma je deo procesa integracije prema Evropskoj uniji

/in , /by

Orhan Usein: Integracija Roma je deo procesa integracije prema Evropskoj uniji

 
Orhan Usein (Foto: RCC)

Orhan Usein je šef Kancelarije za integraciju Roma koja djeluje pri Regionalnom vijeću za saradnju. U intervjuu za naš portal, Usein je govorio o nedavno potpisanoj Deklaraciji o integraciji Roma i šta ona donosi romskoj zajednici na zapadnom Balkanu.

Šta Romima i Romkinjama u zemljama proširenja donosi Deklaracija zapadnog Balkana o Romima i proširenju Evropske unije?

-Deklaracija Zapadnog Balkana o Romima i proširenju Evropske unije predstvalja garanciju da će vlade Zapadnog Balkana, u okviru svojih reformi i aktivnosti za pristupanje prema Evropskoj uniji, osigurati da će Romi napredovati u najmanju ruku istim tempom kao i ostali na tom putu. To znači da zemlje ne mogu ići napred prema Evropskoj uniji bez svojih sugrađana Roma. To znači da će napredovati svi u obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, zdravstvu, a Romi neće izostajati u tom napretku.

Takođe Deklaracija znači da će Evropska unija budno pratiti kolko su zemlje uistinu postigle napredak, kolko su uistinu poboljšali obrazovanje, zapošljavanje, stanovanje i pristup zdravstva Romima. A to praćenje će biti u odnosu na konkretne ciljeve koje je Deklaracija uspostavila. Pored svega ovoga, bitno je i to da su se vlade obavezale da obezbede da svaki Rom ima dokumente koji će omogućiti pristup svim javnim uslugama, pravima i slobodama kao i svakom drugom građaninu. Možda najbitnije u ovom trenutku za nas, zbog toga što je ta tema bila delimično zapostavljena, jeste to da su se vlade obavezale da mnogo ozbiljnije rade ne suzbijanje diskriminacije prema Romima, što je srž i koren svih problema sa kojima se Romi suočavaju. Ukoliko se radi ozbiljno na to pitanje, sigurno je da ćemo imati mnogo boljih rezultata u svim oblastima.

Smatrate li da je Deklaracijom „romsko pitanje“ u zemljama proširenja stavljeno na najveći mogući nivo?

-Šta znači najveći nivo i kako to određujete? Integracija Roma jeste deo procesa integracije prema Evropskoj uniji. Takođe je gotovo u pravilu jedan od prioriteta vladinih programa na Zapadnom Balkanu. Što se tiče Evropske unije, to je jedino pitanje manjina koje ima svoju oficijalnu politiku na tom nivou. Dakle, integracija Roma je i do sad bila visoko na agendi. To pitanje nikad nije bilo pitanje državne bezbednosti, zato što se etnička tenzija, iako latentna i sveprožimajuća kada je reć o prisustvu anti-ciganizma, nikad nije eskalirala ili imala naznake eskalacije. Uglavnom zato što Romi imaju taj pozitivni, pa mogu slobodno reći čak i patriotski stav prema njihovim matičnim zemljama.

Dakle, integracija Roma nije i ne može se gledati kao pitanje hitnosti ili alarmantno pitanje sa te strane, iako je očigledno da neka stanja su nedopustiva u 21. veku. To je pitanje dugotrajnog i konzistentnog napora da se promeni duboko ukorenjeno stanje nepravde prema Romima. Takođe je pitanje nacionalnog konsenzusa, odnosno pitanje dali i kako svi mi zajedno želimo da živimo u zajedničkoj državi na način da svima nama bude dobro.

Dakle, da zaključim, integracija Roma jeste visoko na agendama Evropske unije i vlade, na mesto dostojanstveno i odgovarajuće potrebi i realnog stanja na terenu. Pitanje koje Deklaracija teži da reši otvarajući put, jeste pitanje ozbiljnosti u sprovođenju datih obećanja i zagarantovanih prava, kao i rasprostranjivanje te odlučnosti da se integracija Roma postigne, na svim mogućim nivoima, uključujući i lokalni nivo vlasti.

Orhan Usein, šef Kancelarije za integraciju Roma pri Regionalnom savetu za saradnju (Foto: Roma Integration/Facebook)

Dokument koji je potpisan u Poznanu sa sobom nosi i određene obaveze za ostvarivanje ciljeva zemalja potpisnica. Koji su to ciljevi, odnosno obaveze?

Ovo pitanje koje ste mi postavili je ključno i suštinski daje odgovor i na prethodna dva pitanja, odnosno šta Romi treba da očekuju i da pozivaju svoje vlade na odgovornost u tom smislu, kao i kakav je nivo prioriteta integracije Roma. Deklaracija Zapadnog Balkana o Romima i proširenju Evropske unije postavlja konkretne ciljeve u ključnim oblastima:

  • U obrazovanju je postavljen cilj da 90% Roma završava osnovno i 50% Roma završava srednje obrazovanje.
  • U zapošljavanju je postavljen cilj da najmanje 25% Roma bude zapošljeno, a da stopa zapošljenosti u javnom sektoru bude proporcionalna udelu Roma u stanovništvu.
  • U stanovanju je postavljen cilj da se svaka kuća i svako naselje gde žive Romi legalizje, gde god je to moće, a ukoliko to nije moguće, da se obezbedi adekvatno stanovanje za Rome.
  • U zdravstvu je cilj da 95% Roma ima takozvano univerzalno, ili osnovno zdravstveno osiguranje.
  • Na polju ličnih dokumnata cilj je da svi Romi budu registrovani u matičnim knjigama kako bi imali pristup takvim dokumentima.
  • Takođe se postavlja zadatak u oblasti anti-diskriminacije, a to je da u okviru postojećih tela za jednakost bude osnovana jedinica koja bi se temeljno bavila pitanjima diskriminacije Roma. Iako u ovoj oblasti možda zadatak nije dovoljno ambiciozan, s obzirom na to da smo dosad jako slabo napredovali u ovoj oblasti, smatramo da bi ovo moglo biti dobar početak.

Ovo su ciljevi, i to takvi ciljevi da će Evropska unija budno pratiti dali smo ih ostvarili pre nego postanemo njene članice. Pored ovoga, Deklaracija definiše i određene institucionalne mehanizme kao minimum neophodan da bi se radilo na dostizanju ovih ciljeva. Takođe, Deklaracija poziva Evropsku uniju da naš region mnogo čvršće uklopi u svoj sistem po odnosu na pitanje Roma.

Da li ovo znači da će Romi i Romkinje sa zapadnog Balkana direktno preko EU tražiti kvalitetnije uslove života?

-U suštini znači da i bez posebnog traženja Romi bi trebali dobiti ono što im sleduje kao građanima od strane njihovih vlada. Naravno da očekujemo da Evropska unija pomogne vladama da omogući Romima sva garantovana prava. Uostalom, eto, projekat Integracija Roma koji je finansiran od strane Evropske unije i Fonda Otvoreno društvo je tu baš sa tom misijom – da pomogne vladama da svoj sistem uspostave tako da Romi nisu više isključeni i na marginama, nego pretstavljaju važan deo naših društava.

Proces približavanja EU treba maksimalno iskoristiti za poboljšanje uslova života Roma na zapadnom Balkanu. Kroz ovu Deklaraciju, vlade zemalja su se obavezale da će raditi na tome. Na koji način će sama romska zajednica u tim zemljama biti dio ovog velikog procesa?

-Eto, zanimljivo je da je ovo peto pitanje koje ste mi postavili, a baš paragraf 5 Deklaracije obavezuje naše vlade da uspostave formalne procedure i mehanizme za zajedničko uključivanje lokalnih uprava i romskih zajednica u formulaciju politika, donošenja odluka, sprovođenja i praćenja ostvarivanja ciljeva Deklaracije. Ovom obavezom reafirmišemo princip „Ništa za Rome bez Roma“.

Da li će se kroz Deklaraciju, zemlje potpisnice, između ostaloga, obvezati i na borbu protiv antigypsyizma?

-Na žalost, u regionu smo još uvek na putu da prepoznamo taj negativni fenomen, da shvatimo potrebu da se uspostavi sistem borbe protiv anti-ciganizma i da ozbiljno radimo na tome. Sama Deklaracija ne specificira borbu protiv anti-ciganizma kao takvu, iako smo mi veoma svesni te potrebe. Međutim, Deklaracija odlučno otvara put borbi protiv diskriminacije prema Romima, a diskriminacija prema Romima jeste manifestacija anti-ciganizma koju treba suzbiti. Deklaracija obevezuje da se pojačaju strukture zaštite protiv diskriminacije i da se uspostave posebna pod-tela u okviru tela protiv diskriminacije, koja bi se bavila specifično ne-diskriminacijom Roma, uključujući preko procesiranja žalbi od strane Roma, obezbeđivanja pravne pomoći potencijalnim i faktičkim žrtvama i utvržđivanja diskriminativnih šema, kako institucionalne, tako i pikrivene diskriminacije. Smatramo da će ovo biti ozbiljan poduhvat koji će indirektno uticati na suzbijanje anti-ciganizma i nadamo se da će rad na ovom zadatku iz Deklaracije doprineti definiciji i prepoznavanju anti-ciganizma, kao fenomen protiv kojeg se moramo zajedno boriti.

Orhan Usein, (Foto: Udar arhiva)

Koliko je realno očekivati da će se vlade zemalja ZB u budućnosti mnogo ozbiljnije baviti „romskim pitanjem“, nego do sada?

-To je pitanje poverenja prema vladama. Premijeri vlada Zapadnog Balkana su usvojili Deklaraciju. Za mene lično to jeste garancija i ja verujem da će se vlade ozbiljno baviti integracijom Roma. Ukoliko to ne bude slučaj, Deklaracija je instrument da i Evropska unija, ali prevashodno mi kao građani ovih zemalja, pozovemo vlade na odgovornost, što nam demokratski sistem omogućava. Ja sam lično duboko uveren da će se Premijeri naših vlada držati usvajanja ove Deklaraciju na Samitu u Poznanu u okviru Berlinskog procesa i u okviru procesa proširenja Evropske unije. Duboko sam uveren u to.

(portal-udar.net)

Mi Romi ne smijemo da izgubimo svoju kulturu

/in , /by

Lois Brookes-Jones je mlada Romkinja iz Velike Britanije koja se bori za prava Roma i LGBT populacije širom Evrope.

Lois trenutno studira političke nauke u Chesteru, gdje je dobila i mnogobrojne nagrade za najangažovanijeg studenta u projektima koji su doprinijeli poboljšanju lokalne zajednice.  Svoj aktivizam koji pomaže Romima širom Evrope Louis smatra obavezom svake mlade osobe koja želi da donese promjenu. Pored redovnih studija, Louis se bori da tradicija i historija Roma ne padne u zaborav. Kroz edukovanje mladih o romskom genocidu koji se desio u logoru Auschwitz-Bikernau koji takođe nosi naziv „Ciganski logor“ i zalaganje za prava ranjivih grupacija žena, ona kao član Evropskog komiteta mladih daje sve od sebe da se njen glas čuje i da mladi Romi ustanu na noge i bore se za svoja prava sljedeći njen primjer. Portal Udar je razgovarao sa ovom aktivisticom.

„Od malena nosim tradicionalne romske nošnje i ne želim da to promjenim, jer ako se prilagodim ostalima, onda napuštam svoju tradiciju i stavljam je u zaborav. Nije dovoljno to što samo pričamo konstantno o romskoj kulturi, tradiciji, i historiji Roma, ako mi sami zapostavljamo ono na šta treba da budemo ponosni. Moramo da se riješimo straha koji imamo kao narod, ako ustanemo, ogranizujemo proteste, demonstracije, i zauzmemo se sami za sebe, Romi za Rome, jedino tako ćemo moći da donesemo pozitivnu promjenu.

Potrebno je mnogo više rada na lokalnom nivou, kako bi dostigli taj internacionalni nivo i povezanost Roma širom Evrope. Ne smijemo dopuštati da  drugi dobijaju zasluge i bivaju nagrađeni jer su pomogli Romima da nauče svoju historiju, kada ima i Roma koji su mnogo obrazovaniji i mogu da se bore za svoj narod. Romi se posmatraju kao resurs koji se može iskoristiti, a ne kao narod„, pojasnila je Lois.

Kao mlada Romkinja koja je pripadnik LGBT populacije, Lois tvrdi da nije oduvijek znala kako da prihvati samu sebe i bude ponosna, već je to samo došlo kako je sazrijevala i formirala sebe kao osobu.

„Od malih nogu sam učena da samim time ako kažem da sam Romkinja, već sebe izlažem određenoj opasnosti i postavljam sebe u ranjiv položaj, jer dajem opštoj populaciji razlog da me diskriminišu i rasno segregiraju. Da bi imali osnovna ljudska prava moramo da krijemo svoj  kulturni identitet i da se prilagodimo kulturi i običajima opšte populacije gdje smo nastanjeni, što je zaista apsurdno. Duplo više moramo da se trudimo da postignemo jednake rezultate kao ostali i da dobijemo ta osnovna ljudska prava. Mi Romi ne smijemo da izgubimo svoju kulturu“, tvrdi Lois.

Ona tvrdi da najteži dani u njenom životu su bili kada je htjela da saopšti svojoj porodici da je biseksualna.

„Imala sam 14 godina tada, htjela sam da im kažem, ali strah u meni me sprečavao. Nisam htjela da izgubim sve oko sebe, da vidim zabrinutost u očima roditelja, ma koliko god puta oni pokazali svoju podršku prema LGBT populaciji. Kao pripadnica Romske nacionalne manjine koja prolazi kroz proces u kojem vlasti i vodeće institucije žele da odbace historiju i tradiciju Roma, strah postaje samo veći, jer ako me već na jedan način društvo odbija jer sam Romkinja, šta će biti ako saznaju da sam i LGBT? To pitanje koje sam sebi postavila, mnogo je uticalo na moj dalji razvoj, i vremenom dalo mi snagu da radim i prenesem svoje znanje i želju za bolje sutra na ostale Rome širom Europe“, pojasnila je Lois.

Prema njenom mišljenju i ličnom iskustvu, za Rome najveći problem je diskriminacija, i negativni stereotipi koji se godinama razvijaju u društvu.

„Kada god sam tražila zaposlenje, imala sam super kvalifikacije, i super su se odnosili prema meni, sve dok ne dođemo do dijela u kojem treba da izjasnim svoju nacionalnu pripadnost. Kada kažem da sam Romkinja, jedino što mi kažu je da će mi se javiti na broj telefona, i kao po običaju, nikada me ne kontaktiraju. Romi moraju da se bore, da obrazuju mlade, ulažu u budućnost, jer svakim danom sve smo bliži onome što je dovelo do genocida nad Romima, toj vrsti diskriminacije, javnog govora koji propagira istrebljenje Roma. Moramo da se borimo, jer kada ljudima koji su na vrhu postavimo pitanja, oni samo odu ili ne odgovore, a kada bi mi otišli, rekli bi da ne želimo promjenu i da se ne zalažemo za promjene.  Društvo želi samo naš ples, muziku, i umjetničku stranu naše kulture ,sve ostalo što se tiče nas je za njih nebitno, i ne dopuštaju nam da imamo naša osnovna ljudska prava“, rekla je Louis.

Ona je zaključila da jedini način da se spriječi postojeća i nadolazeća segregacija je kroz obrazovanje mladih jer jedino tako je moguće uticati na cjelokupan sistem koji zapostavlja Rome, i stavlja ih u potlačen položaj.

Njena poruka svim mladim Romima je da da drže glavu visoko, budu ponosni na ono što jesu i da se bore za zajednički cilj – Ujedinjenje svih Roma svijeta.

Izvor; Mustafa Husić
preuzeto od portala UDAR

The Pope has sought forgiveness from Roma for historical discrimination and abuse

/in , /by

papa traži oprostPope Francis to a Roma community in Romania: “I ask for forgiveness on behalf of the Church, the Lord and to you for the moments when, in the course of history, we have discriminated you”

The Pontiff sovereign came to the Greek-Catholic Roma community in the “Barbu Lăutaru” neighborhood of Blaj.

Pope Francis entered the church where he was gladly welcomed by the people. The Pope spoke with some children in the worship place and gave them the blessing.

Pope Francis sent a sensitive message, with great significance, talking about discrimination and making a comparison with Cain and Abel’s parable.

“I still have a weight on my heart. It is the weight of discrimination, segregation and mistreatment suffered by your communities. History tells us that neither Christians nor Catholics have been strangers to this great evil. For this I would like to ask you for forgiveness. I ask for forgiveness on behalf of the Church, the Lord and you for the moments when, in the course of history, we have discriminated you, maltreated or looked in the wrong way, with Cain’s and not with Abel’s eyes. We did not know how to recognize, cherish and defend you in your specificity, the Holy Father said.

Najviši europski zvaničnici odali počast ubijenim Romima

/in , /by

Uoči Europsropskog dana sjećanja na romske žrtve holokausta odajemo počast 500.000 Roma stradalih u holokaustu, navodi se u priopćenju  prvog potpredsjednika Europske komisije Fransa Timmermansa i povjerenica EK za pravosuđe, potrošače i ravnopravnost spolova Vere Jourove.

– Ove godine s velikom tugom obilježavamo 75. godišnjicu ubistva posljednjih Roma koje je okrutni i zločinački režim zatvorio u „ciganski logor” u Auschwitzu, odakle su odvedeni u smrt samo zbog svojega porijekla – navodi se u priopćenju.

Dodaje se da u suvremenom evropskom društvu i političkom diskursu nema mjesta za dehumanizaciju Roma ili bilo koje druge manjinske skupine.

Zvjerstva počinjena u prošlosti podsjetnik su na to da su jednakost i nediskriminacija vrijednosti za koje se trebalo izboriti: njihovo očuvanje zahtijeva stalnu budnost i spremnost da se suprotstavimo onima koji bi ih mogli ugroziti, navode predstavnici EK.

– Prošlo je već 75 godina, ali ništa nije zaboravljeno. Sjećanje na užase iz prošlosti mora nas potaknuti da se borimo za vrijednosti u koje vjerujemo te da svoje sugrađane promatramo kao osobe i da se pitamo kako bismo se osjećali na njihovom mjestu. Tu smo lekciju naučili od roditelja te baka i djedova, koji su doživjeli ta najteža vremena. Zbog toga ćemo se zajedno s državama članicama i lokalnim zajednicama nastaviti boriti protiv svih oblika rasizma i diskriminacije na osnovi etničke pripadnosti, u Europi, ali i u ostatku svijeta – navodi se u izjavi.

Pozivali su sve države članice da priznaju holokaust nad Romima te da se 2. kolovoz u cijeloj EU obilježava kao Dan sjećanja na romske žrtve holokausta.

Masovna ubistva Roma

Podsjetimo, Europski parlament 2015. proglasio je 2. kolovoz „Europskim danom sjećanja na romske žrtve holokausta”, na koji se odaje počast 500.000 Roma – četvrtini njihove ukupne populacije u to vrijeme – koji su ubijeni u Europi pod nacistima.

U svibnju1944. nacisti su počeli planirati „konačno rješenje” za „ciganski logor” u Auschwitzu. Zatvaranje „ciganskog logora” prvotno je planirano za 16. svibnja 1944.

Kada su vojnici SS-a pokušali zatočenike istjerati iz baraka, naišli su na žestok otpor Roma – muškaraca, žena i djece, koji su kao oružje imali samo štapove, kamenje i alat, te se SS morao povući.

Nova je naredba stigla 2. kolovozaa 1944., nakon čega je približno 3.000 romskih muškaraca, žena i djece ubijeno u plinskim komorama logora Auschwitz-Birkenau. Procjenjuje se da je od 23.000 Roma poslanih u Auschwitz njih 19.000 ondje izgubilo život.

Europske institucije i svaka država članica snose zajedničku odgovornost za borbu protiv diskriminacije i netrpeljivosti prema Romima te za poboljšanje njihove integracije. Europska komisija pozvala je 2011. na donošenje nacionalnih strategija za integraciju Roma.

Izvor: portal-udar.net

 

Pope apologizes to gypsies for ‘discrimination and segregation’

/in , /by

Jun 2, 2019

FAITH AND CULTURE CORRESPONDENT

Pope Francis presides over the celebration of Divine Liturgy and the beatification of seven martyred bishops of the Eastern-rite Romanian Catholic Church, in Blaj, Romania, Sunday, June 2, 2019. Francis was traveling across Romania to visit its far-flung Catholic communities to make up for the fact that St. John Paul II was only allowed to visit the capital, Bucharest, in 1999 in the first papal visit to a majority Orthodox country. (Credit: AP Photo/Andrew Medichini.)

BLAJ, Romania – While visiting the famously impoverished and marginalized gypsy community in Romania, Pope Francis asked forgiveness on behalf of the Catholic Church for the discrimination and mistreatment that they have endured.

On the last day of his May 31 to June 2 visit to Romania, the pope said his heart was “heavy,” being weighed down “by the many experiences of discrimination, segregation and mistreatment” that the Roma community, also known as gypsies, have experienced.

“History tells us that Christians too, including Catholics, are not strangers to such evil. I would like to ask your forgiveness for this. I ask forgiveness – in the name of the Church and of the Lord – and I ask forgiveness of you,” he said.

Francis stressed that “in Christ’s Church, there is room for everyone,” while condemning the indifference that “breeds prejudices and fosters anger and resentment.”

The meeting with the Roma people in Romania closes a circle, since the pope met with a small delegation of gypsies at Domus Sancta Martae where he lives right before leaving for the Eastern European country.

On Sunday, gypsy families and children greeted the pontiff in the Barbu Lăutaru neighborhood in the northern city of Blaj. Three representatives of the community asked the pontiff questions and voiced their concerns, and a Greek Catholic priest of Roma descent spoke of his experience.

Romania has one of the largest Roma communities in Europe (about 10 percent of the population) and while official numbers register 600,000 people, the real figure might be closer to 2 million.

Their nomad culture makes gypsies apt at assimilating the religious and linguistic profiles of their welcoming country. Reflecting the religious makeup in Romania, more than 70 percent of Roma people identify as Orthodox while the remaining 7 percent is Catholic or Protestant, according to the latest census.

The Roma suffered persecution and were sent to work and concentration camps during Nazi occupation. Their numbers now as high as 12 million, they are today the largest ethnic minority in Europe. Still they live on the outskirts of society, with 95 percent of the population amassed in deprived settlements where often they have no access to electricity or running water.

Given their painful past, the pope told the Roma community in Romania that they are “at a crossroads” having to choose reconciliation or revenge.

“Let us choose the way of Jesus,” Francis said. “It is a way that demands effort, but the way that brings peace. And it passes through forgiveness.”

Integration of the Roma people in Europe continues to be struggle, since their culture struggles to adapt to the demands of Western society and, in return, they are often met with racism and prejudice.

“This a people with a style and way of life that is different from ours,” said Liviu – Petru Zăpîrţan, Romanian Ambassador to the Holy See, in a May 24 interview with Crux. “European institutions have found the uses and customs of this people, for example the fact that the youth get married at 11-12 years old, very difficult.”

The gypsy community is also known as the “children people” since getting married and having children very young is encouraged. In several European Union countries – including Romania – 42 percent of Roma people finish primary education, while only 10 percent end up finishing high school, a 2008 Open Society Institute survey found.

According to Zăpîrţan, “the Roma problem is not a Romania, Hungarian or Italian problem, it’s a European problem. Only together will we be able to regulate their situation and make efforts to integrate them and socialize them with European laws. They have very strong life views, but they are not incompatible with European lifestyles.”

Francis told the Roma community that they “have a great role to play” and to not be afraid to share the beauty and richness of their culture with the world, namely the emphasis they place on the family, concern for the vulnerable, respect for the elderly and hospitality.

“I would encourage you to journey together, wherever you are, in helping to build a more humane world, overcoming fear and suspicion, breaking down the barriers that separate us from others, and encouraging mutual trust in the patient and never fruitless search for fraternity,” he concluded.

Crux

Papa se ispričava Romima zbog “diskriminacije i segregacije”

VJERNI I KULTURNI DOPISNIK

Papa Franjo predsjeda slavljem Božanske liturgije i beatifikacijom sedam mučenih biskupa rumunjske katoličke crkve istočnog obreda, u Blaju, u Rumunjskoj, u nedjelju, 2. lipnja 2019. godine. Franjo je putovao po Rumunjskoj kako bi posjetio svoje daleke katoličke zajednice kako bi nadoknadio činjenicu da je sv. Ivanu Pavao II. dopušteno posjetiti samo glavni grad Bukurešt 1999. godine u prvoj papinoj posjeti većinski pravoslavnoj zemlji. (Autor: AP Photo / Andrew Medichini.)

BLAJ, Rumunjska – Tijekom posjeta slavno osiromašenoj i marginaliziranoj romskoj zajednici u Rumunjskoj, papa Franjo je u ime Katoličke crkve zatražio oprost zbog diskriminacije i zlostavljanja koje su pretrpjeli.

Posljednjeg dana svojeg posjeta Rumunjskoj od 31. svibnja do 2. lipnja, Papa je kazao kako mu je srce “teško”, što je opterećeno “mnogim iskustvima diskriminacije, segregacije i zlostavljanja” koje romskoj zajednici, također poznata što su Cigani, i doživjeli.

“Povijest nam govori da i kršćani, uključujući katolike, nisu stranci takvom zlu. Za ovo htio bih vas pitati za oprost. Tražim oprost – u ime Crkve i Gospodina – i tražim oprost od vas, “rekao je.

Franjo je naglasio da “u Kristovoj Crkvi ima mjesta za svakoga”, dok osuđuje ravnodušnost koja “stvara predrasude i potiče gnjev i ljutnju”. Susret s Romima u Rumunjskoj zatvara krug, budući da se Papa susreo s malim izaslanstvom Roma kod Domus Sancta Martae koji je živjeo neposredno prije odlaska u istočnoeuropsku zemlju.

U nedjelju su romske obitelji i djeca pozdravili Papo u susjedstvu Barbu Lăutaru u sjevernom gradu Blaju. Trojica predstavnika zajednice postavila su papa pitanja i izrazila svoju zabrinutost, a grčki katolički svećenik romskog podrijetla govorio je o njegovom iskustvu.Rumunjska ima jednu od najvećih romskih zajednica u Europi (oko 10 posto stanovništva) i dok službeni brojevi bilježe 600.000 ljudi, stvarni broj bi mogao biti bliži 2 milijuna.

Njihova nomadska kultura čini Rome sposobnima da asimiliraju vjerske i jezične profile svoje zemlje dobrodošlice. Razmišljajući o vjerskom sastavu u Rumunjskoj, više od 70 posto Roma identificira se kao pravoslavci, dok je preostalih 7 posto katolika ili protestant, prema posljednjem popisu.

Romi su bili izloženi progonu i poslani su na prinudni rad i koncentracijske logore za vrijeme nacističke okupacije. Njihov broj sada iznosi čak 12 milijuna, a danas su najveća etnička manjina u Europi. Ipak, oni žive na periferiji društva, sa 95 posto stanovništva skupljeno u depriviranim naseljima gdje često nemaju pristup električnoj energiji ili tekućoj vodi.S obzirom na njihovu bolnu prošlost, papa je romskoj zajednici u Rumunjskoj rekao da su “na raskršću” da moraju izabrati pomirenje ili osvjetu.

“Hajdemo odabrati Isusov put”, reče Francis. “To je način koji zahtijeva napor, ali način na koji donosi mir. I prolazi kroz oproštenje. ”
Integracija Roma u Europi i dalje je borba, budući da se njihova kultura bori za prilagodbu zahtjevima zapadnog društva i, zauzvrat, često se susreće s rasizmom i predrasudama.

“To je narod sa stilom i načinom života koji se razlikuje od našeg”, rekao je Liviu – Petru Zăpîrţan, rumunjski veleposlanik pri Svetoj Stolici, u intervjuu 24. svibnja s Cruxom. “Europske institucije pronašle su namjenu i običaje ovih ljudi, na primjer činjenica da se mladi vjenčaju u dobi od 11-12 godina, vrlo teško”.

Romska zajednica je također poznata da su „djeca “ budući da se potiču na brak djecu vrlo mlade. U nekoliko zemalja Europske unije – uključujući Rumunjsku – 42 posto Roma završava osnovno obrazovanje, dok samo 10 posto završava srednju školu, pokazalo je istraživanje Instituta otvoreno društvo 2008. godine.

Prema Zăpîrţanu, “problem Roma nije problem Rumunjske, Mađarske ili Italije, to je europski problem. Samo zajedno možemo regulirati svoju situaciju i uložiti napore da ih integriramo i socijaliziramo s europskim zakonima. Imaju vrlo jake životne poglede, ali nisu nespojivi s europskim načinom života. ”

Franjo je rekao romskoj zajednici da “igraju veliku ulogu” i da se ne boje  podijeliti ljepotu i bogatstvo svoje kulture sa svijetom, odnosno naglasak koji stavljaju na obitelj, brigu za ranjive, poštivanje starije osobe i gostoljubivost.”Ohrabrujem vas da putujete zajedno, gdje god se nalazili, pomažući izgraditi humaniji svijet, svladavajući strah i sumnju, razbijajući barijere koje nas razdvajaju od drugih, te potičući uzajamno povjerenje i strpljivu i nikada neplodnu potragu za bratstvom – zaključio je.

The Pope has sought forgiveness from Roma

/in , /by

papa traži oprost

Slika preuzeta; REDI – Roma Entrepreneurship Development Initiative

Pope Francis to a Roma community in Romania: “I ask for forgiveness on behalf of the Church, the Lord and to you for the moments when, in the course of history, we have discriminated you”

The Pontiff sovereign came to the Greek-Catholic Roma community in the “Barbu Lăutaru” neighborhood of Blaj.
Pope Francis entered the church where he was gladly welcomed by the people. The Pope spoke with some children in the worship place and gave them the blessing.

Pope Francis sent a sensitive message, with great significance, talking about discrimination and making a comparison with Cain and Abel’s parable.
“I still have a weight on my heart. It is the weight of discrimination, segregation and mistreatment suffered by your communities. History tells us that neither Christians nor Catholics have been strangers to this great evil. For this I would like to ask you for forgiveness. I ask for forgiveness on behalf of the Church, the Lord and you for the moments when, in the course of history, we have discriminated you, maltreated or looked in the wrong way, with Cain’s and not with Abel’s eyes. We did not know how to recognize, cherish and defend you in your specificity, the Holy Father said.

 

OBAVIJEST O NAGRADI

/in , /by

Traže male i kratkoročne projekte i inicijative koje potiču i promiču
kulturna raznolikost Roma u društvu dunavske regije. Prijedlozi projekata mogli bi
spadaju u sljedeće glavne teme:

Glazba, ples, film, fotografija, vizualne umjetnosti, kazalište i književnost
Promicanje društvenih, kulturnih i jezičnih identiteta Roma
Promicanje razumijevanja između Roma i neroma, odnosno smanjenja
stereotipa i predrasuda
Poboljšanje socijalne situacije Roma


Najbolji projekti ili inicijative bit će odabrani i dodijeljeni po cijeni od stručnog žirija
i dionika koje je pozvala Europska dunavska akademija. Pobjednici će biti počašćeni
s nagradom u iznosu do 100% troškova projekta od 500 € do 3.500 €!

Koristite njihov jednostavan obrazac za prijavu na Open Danube Award:
http://opendanube.eu/application/

Rok za prijavu je 15. srpnja 2019. godine!OBAVIJEST ZA NAGRADU

Ako nekog zanima može se obratiti sa pitanjima na adresi : award@opendanube.eu

/in , /by

OŠTRICA MRŽNJE PONOVNO NA ROMIMA: Odnos koji razara društvo

Iz Praga piše Sofija Kordić

„Društvo prepuno mržnje pretvara se u društvo tvrde ruke. Protiv toga možemo učiniti samo jednu stvar. Pričati jedni s drugima bez obzira na svjetonazor, bez obzira na boju kože, inače će nas mržnja satrati“ – ovo je prošle godine na portalu romea.cz napisao romski novinar, publicist, muzičar František Kostlán u članku u kojem upozorava da se u Češku vraća antiromska histerija kao logičan slijed opadanja migrantskog vala i zastrašivanja s islamom i terorizmom.

Procjenjuje se da u Češkoj živi oko 240.000 Roma, dakle gotovo 2,2 posto stanovništva. Od toga skoro polovica, njih 120.000, živi u socijalno izoliranim područjima, u tzv. getima u vrlo teškim uvjetima. Upravo je Češka nekad bila jedina od postkomunističkih zemalja u kojoj romsko stanovništvo nije bilo satjerivano u geta. U razdoblju od 2006. do 2014. godine broj socijalno izoliranih područja se udvostručio, trenutno ih ima preko 600. Donedavno je u njima živjelo 80.000 ljudi, a sada oko 120.000.

Skoro 90 posto čeških Roma stradalo je u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata većina Roma stigla je iz Slovačke i nikada se nisu u potpunosti integrirali. Izloženi su otvorenoj diskriminaciji pri zapošljavanju, obrazovanju, stanovanju. S druge strane ne postoji odlučnost čeških političara da se uhvate u koštac s tzv. romskim pitanjem, a kada se govori o češkoj demokraciji bolna točka i nezaobilazna tema je položaj Roma u češkom društvu i češki rasizam prema Romima.

Na početku teksta citiranog kolegu Kostlána pitali smo otkud izvire i čime se hrani desetljećima duga nesnošljivost u dijelu češkog društva

„Mržnja prema Romima ne vlada u cijelom društvu, ali antiromska gesla su veoma glasna i čuju se u razmjerno velikom dijelu društva. Razloga je više – potreba imati nekog neprijatelja pri ruci, otpor ka različitom i strah od različitog. Zbog konstantnog rasta negativnih strasti na površinu izlazi latentni rasizam, a zazivanja i gajenja negativnih emocija ovdje imamo na pretek. Cjelokupnom stanju ne pridonosi ni češka izoliranost koja ima za posljedicu zatvorenost i usredotočenost na sebe“, priča Kostlán i podsjeća da su Česi nekad živjeli u multietničkoj državi, zajedno sa Slovacima, Nijemcima, Mađarima, Poljacima, Ukrajincima, Rusinima, Židovima i Romima, a da su im danas ostali samo Romi.

Političari i mediji protiv Roma 

Selma Muhić Dizdarević, predavačica na Fakultetu humanističkih znanosti Karlovog sveučilišta u Pragu, na odsjeku za građansko društvo kaže za Lupigu da političari ne rješavaju probleme romske zajednice jer im to ne donosi glasove na izborima. S druge strane je gotovo potpuna pasivizacija Roma. Rezignirali su na političku aktivnost, okupljanje i organiziranost.

„Među češkim građanima i dalje prevladava viđenje Roma kao ljudi koji se samo množe i ništa ne rade. Ogromno je nerazumijevanje i nepovjerenje prema Romima, neobrazovanima i obrazovanima, uspješnima i neuspješnima. Ako ti od kolijevke pa do groba stalno netko govori da nisi vrijedan, da si nesposoban, da si sumnjiv, i ako treba milijun puta da se dokazuješ onda nije ni čudo da nema Roma koji žele ući u taj rizik i politički se aktivirati. Postoji svojevrsna aktivnost Roma na razini nevladinih organizacija, ali to je zanemarivo. Romi nemaju ozbiljnu političku stranku ili aktivne pojedince u postojećim strankama, a samo na taj način mogli bi koristiti velika sredstva koja postoje za nacionalne manjine. Nacionalne manjine u EU imaju fantastičnu poziciju, ali to treba znati iskoristiti“, ističe Muhić Dizdarević.

Kostlána smo pitali kakvu ulogu imaju mediji i političari u razdvajanju društva.

„Ogromnu, temeljnu i tragičnu. Glavnu ulogu u raspirivanju mržnje prema Romima, izbjeglicama pa ponovo Romima ima nekoliko političara na čelu s predsjednikom Milošem Zemanom i naravno stranke koje su u osnovi ekstremističke kao što je parlamentarna stranka SPD Tomija Okamure, i određeni mediji poput TV Prima i portala Parlamentní listy koji se više bave manipulacijama i dezinformacijama nego novinarstvom. A naravno da se i među novinarima nađu rasisti i ksenofobi“, objašnjava nam.

Da se oštrica mržnje sa izbjeglica i migranata, kojih u Češkoj takoreći nema, ponovo vraća na Rome svjedoči i nedavna izjava predsjednika Zemana.

„Za vrijeme komunizma na čelu romskih radnih četa bili su Romi koje su ostali poštovali. Kad netko od njih ne bi htio raditi od vođe čete dobili bi šamar. To je jedna vrlo humana metoda i obično vrlo učinkovita. Ja sigurno nisam prijatelj komunizma, ali tada su Romi morali raditi. Ako nisu išli bi u zatvor“, izjavio je Zeman dok se obraćao građanima mjesta Kojetin u moravskoj regiji, gdje je 70 posto Roma potisnuto u geta.

Na stotine Roma promptno je reagiralo postavljajući na društvene mreže fotografije sa svojih radnih mjesta.

Biznisom protiv Roma 

Činjenica je da među Romima ima velik broj nezaposlenih, a posebno onih koji žive u getima. Naša sugovornica Selma Muhić Dizdarević podsjeća kako tranzicija nije na isti način djelovala na sve skupine građana, te da se nakon tranzicije dramatično povećavao broj nezaposlenih Roma.

„U socijalno izoliranim područjima raste kriminal, prostitucija, uporaba droga i pojave koje nisu bile tipične za romske zajednice. U istraživanju koje sam radila 2016. godine s romskim ženama zabilježili smo porast broja djece koja su napuštena i predana na institucionalnu brigu. Prije toga u romskim zajednicama je postojala jaka porodična solidarnost, napuštanje djece nije bilo izraženo“, priča Muhić Dizdarević i upozorava na veliki problem sa stanovanjem, čemu su izloženi Romi koji su nekad živjeli u stanovima u vlasništvu države, ali su im vlasti u nastojanju da ih potisnu iz središta gradova te stanove zamijenili ili otkupili za manje atraktivne lokacije.
“Kad češki Romi odu u neku drugu zemlju gdje oni nisu jedini koji su ‘različiti’ i ‘vidljivi’, često postanu uspješni ljudi” – Selma Muhić Dizdarević (FOTO: Privatni album)

„U pitanju je tzv. biznis sa siromaštvom. Gradovi i općine gurali su Rome u područja na obodima grada, u stanove gdje su uvjeti života izuzetno loši, a istovremeno sklapali ugovore s biznismenima kojima se to isplati, jer oni nisu ulagali ništa u infrastrukturu tih stanova. Tamo ljudi žive izuzetno bijedno, i sve do prije nekoliko godina vlasnici tih stanova dobivali su velike sume novca jer su, kao, rješavali socijalni problem. Dobivali su sredstva kao da iznajmljuju stan u centru Praga. To je sistem zasnovan na korupciji, a sredstva idu iz javnog proračuna. Romi taj novac ne vide, ali gnjev građana je usmjeren prema njima. Drugi moment je dužničko ropstvo.

Kad Romi uđu u dugove, odbija im se dio od socijalnih naknada, a to opet jednom biznis modelu odgovara jer kreditori znaju da su Romi primatelji socijalnih naknada, to im nitko neće oduzeti, to je opet novac iz javnog proračuna i gnjev se opet izljeva na Rome. Treća stvar je visok stepen kriminala u romskim getima. Rom pozajmi novce Romu koji ih prokocka u kockarnici ovog prvog. Što radi legalna kockarnica među siromašnim stanovništvom je glavno pitanje. Vlasnik kockarnice mu kaže – ne moraš vraćati dug, daj mi sestru za prostituciju. Sve se vrti u krug, a sve polazi od diskriminacije i izolacije. A tko je za to odgovoran? Nisu Romi, već onaj tko je u društvu najjači, tko vuče konce“, naglašava naša sugovornica.

Negiranjem koncentracijskog logora protiv Roma

U svojim populističkim istupima političari iskorištavaju lošu situaciju u socijalno izoliranim područjima i naglašavaju kako Romi ne rade, kako su neobrazovani i žive od socijalnih naknada. Prošle godine jedan je socijaldemokrat javno izjavio da su Romi „meduze koje samo smetaju i ničemu ne služe“. Potpredsjednik parlamenta, lider ekstremističke stranke SPD, Tomio Okamura negirao je koncentracijski logor za Rome iz Drugog svjetskog rata – Lety, kao i istaknuti član njegove stranke Miloslav Rozner koji je logor nazvao „nepostojećim pseudokoncentracijskim logorom“. Policija njihove izjave nije okarakterizirala kao kazneno djelo. Koliko daleko idu stvari najbolje pokazuje primjer iz rujna 2016. godine, kada je sadašnji premijer Andrej Babiš, a tadašnji ministar financija i potpredsjednik Vlade izjavio je tokom posjeta gradu Varnsdorf s velikim brojem romske populacije: „To što u novinama glupani pišu da je Lety bio koncentracijski logor, to je laž, bio je to radni logor za one koji nisu htjeli raditi.“ Nakon bure kritika i zahtjeva za ostavkom Babiš se ispričao i rekao da nije dobro shvaćen.
Premijer koji negira koncentracijski logor (FOTO: HINA)

Zanimljivo je da je u neposrednoj blizini bivšeg logora sedamdesetih godina prošlog stoljeća bila izgrađena farma svinja, a tek u kolovozu 2017. godine vlada je otkupila farmu od vlasnika, odlučila je likvidirati i izgraditi spomenik u čast romskim žrtvama logora.

Obrazovanjem protiv Roma 

Poseban problem predstavljalo je obrazovanje malih Roma koje se automatski slalo u specijalne škole. Poslije su se te škole preimenovale u praktične, a tek su se nakon uvođenja inkluzije školske 2017./2018. godine praktične škole ukinule.

„Generacije su oštećene takvim načinom obrazovanja. Predrasude su ogromne, dovoljno je vidjeti koliko dugo vremena je bilo potrebno da se ukine dvostruko obrazovanje i koliko je prosvjetnih radnika bilo protiv inkluzije. A kad češki Romi odu u neku drugu zemlju gdje oni nisu jedini koji su ‘različiti’ i ‘vidljivi’, često postanu uspješni ljudi. Nedavno je policajac u Engleskoj, podrijetlom Rom iz Češke dobio orden od britanske kraljice (The Most Excellent Order of the British Empire, op.a.) za zasluge i humanitarnu aktivnost. Položaj Roma u ostalim postkomunističkim zemljama je još gori, ali to se tako ne smije uspoređivati, položaj Roma u Češkoj se treba usporediti s položajem ostalih građana“, izričita je predavačica Muhić Dizdarević.

Inače, spomenuti nagrađeni policajac, Petr Torák, češkim medijima je ispričao kako je njegova obitelj otišla iz Češke prije 17 godina jer je ocu bilo preko glave rasističkih izljeva i ponižavanja.

„Moja učiteljica je nagovarala roditelje da me prebace u specijalnu školu, ali to moj otac ne bi nikada dopustio, radije mi je platio privatnu školu“, izjavio je Torák.

Češka pučka pravobraniteljica Anna Šabatova je prije nekoliko dana upozorila kako je licemjerno pozivati Rome da se integriraju dok istodobno želimo da se obrazuju u svojim školama i žive odvojeno u svojim getima.

„O sudbini romskog djeteta se često odlučuje već u šestoj godini života. Žive li roditelji u getu, dijete će ići u školu s djecom slične sudbine. Cijelo djetinjstvo će proživjeti u društvu djece s istim društvenim statusom, istim životnom strategijom, vidicima i ambicijama. S velikom vjerojatnošću to dijete neće nikad ni zamisliti da bi moglo biti pravnik, učitelj ili programer“, piše Šabatova za romski portal romea.cz.

Sterilizacijom protiv Roma 

Jedan od problema Roma u Češkoj koji je najviše šokirao međunarodnu javnost je nedobrovoljna sterilizacija Romkinja. U Češkoj su se Romkinje sterilizirale od 1970. do 1990. godine u okviru državne politike protiv “visoke i nezdrave porodnosti”. Neslužbeno, prisilna sterilizacija se nastavila do 2007. godine.

Elena Gorolová imala je 21 godinu kad su je sterilizirali nakon poroda, bez njene volje. Godinama se borila za zaustavljanje ove jezive prakse. Žene su najčešće davale pristanak jer su im češki socijalni radnici prijetili oduzimanjem djece ili socijalnih naknada. Neke su, kao Gorolova, pristale na zahvat neposredno pred porodom, pod utjecajem bolova i bez dovoljno informacija, ne znajući uopće što potpisuju.

Od 2012. godine prije nego što žena potpiše suglasnost o sterilizaciji mora proteći rok od minimum sedam dana i žena mora biti upoznata sa svim posljedicama tog zahvata. Gorolová je o prisilnim sterilizacijama Romkinja u Češkoj govorila po cijelom svijetu pa i pred Ujedinjenim narodima u Ženevi. Češka država se 2009. godine ispričala, ali još uvijek nije obeštetila sterilizirane žene usprkos pozivima UN-a, Vijeća Europe i brojnih organizacija za ljudska prava.
Elena Gorolová – sterilizirana s 21 godinu života (SCREENSHOT: YouTube)

Zbog svog aktivizma, uključujući i napore da se institucionalizirana djeca vrate obiteljima, BBC je Gorolovu stavio na svoju listu među 100 najutjecajnijih žena za prošlu godinu. Trenutno se bori protiv segregacije Romkinja u rodilištima i diskriminacijskog ponašanja osoblja prema njima.

Šanse su prokockane 

František Kostlán smatra da je jedino rješenje za smanjenje diskriminacije i integraciju Roma otvorena diskusija između Čeha i Roma.

„Što susjedi manje komuniciraju to se više gledaju poprijeko. Vrlo je bitna i inkluzija u obrazovanju gdje su stvari krenule na bolje, i zakon o socijalnom stanovanju koji još uvijek ne prolazi. Čini se da ga vladajući ne žele, a bez njega nema integracije Roma koji žive u getima. U praksi je potrebno poštovati antidiskriminacijski zakon, posebno kad je u pitanju zapošljavanje Roma“, govori Kostlán.

S obzirom da najviši predstavnici države raspiruju rasizam, pitali smo Kostlána očekuje li poboljšanje života Roma u bliskoj budućnosti.

„U bliskoj budućnosti sigurno ne. Trenutno se za to zalaže samo dio socijalnih demokrata, stranke koja je u koalicijskoj vladi Andreja Babiša slab faktor, oporbeni Pirati, kao i vanparlamentarni Zeleni. Inače, nikoga to pitanje ne tišti niti zanima. A to nije baš pametno, jer odnos ‘bijelih’ susjeda, nekih političara i novinara prema Romima, ovu zemlju razara i traumatizira“, zaključuje František Kostlán.

Češka nije iskoristila značajan gospodarski napredak u posljednjih 15 godina koji je, između ostalog, rezultirao najmanjom zabilježenom nezaposlenošću u povijesti EU, ispod dva posto. Sociolozi su upozoravali da je prokockano vrijeme kada su mogli smanjiti ekonomske razlike među regijama, omogućiti izlazak građana pod ovrhama iz dužničkog ropstva, što je specifikum ljudi iz socijalno izoliranih područja, investirati u predškolsko i osmoškolsko obrazovanje u tim područjima i omogućiti tamošnjim stanovnicama dostupne socijalne stanove.

„Odakle početi? Počinje se stalno. Postoje sredstva, i domaća i ona iz EU, ali sve se svelo na pranje savjesti da se nešto, kao, radi i govori o rješenju problema. Tim novcima se često samo gasi vatra, npr. dobivanje psihološke pomoći nakon fizičkog napada zasnovanog na rasizmu, ali novac ne ide na iskorjenjivanje predrasuda. A zašto je to tako? Zašto Česi ne vole Rome? Nema pravog odgovora, kao i kod svake mržnje. Nitko nikog ne bi trebao mrziti. Loša politika…“, zaključuje Selma Muhić Dizdarević.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: romea.cz

 

INTERNATIONAL ROMA WOMEN NETWORK

/in , /by

Press release of INTERNATIONAL ROMA WOMEN NETWORK – PHENJALIPE:

Empowering women is Access to Justice!

More than 80 Roma and travelers attended the 7th International Roma Women Conference, held in Helsinki, Finland with support of Council of Europe and Finish Government on March, 25-27 2019.  The Conference aimed take stock of the implementation of the Thematic Action Plan on the Inclusion of Roma and Travelers (2016-2019) and also to identify and propose priorities for future Council of Europe strategic policy documents.

There were a considerable number of International Roma Women Network (IRWN) Phenjalipe  members who attended the conference and provided presentations as concerning situation of Roma women in their respective countries, chaired the panels and working groups and provided recommendations as per topic concerned

International Roma Women Network (IRWN) Phenjalipe representatives thanked efforts taken by Council of Europe as regarding the implementation of the action plan for inclusion of Roma. Nevertheless, they noticed such efforts remain still insufficient and further actions are needed to meet its objectives.

IWRN – Phenjalipe  members organizations reported that Roma and Traveller women in the major countries of Europe are still facing high level of discrimination in accessing education, employment, housing, social and health services, justice system, and decision making.

It was also noted IRWN-Phenjalipe is not properly involved in the planning, design and implementation of the programs Council of Europe is implementing in framework of Action plan for the inclusion of Roma 2016 -2019, such as JUSTROM, ROMACT and ROMACTED, being limited so to contribute to their successful implementation and also to monitor efficiency of such projects.

Board Members of IRWN-Phenjalipe called on Member states of Council of Europe to take immediate measures to:

  1. New technologies, digitalization potential equalizers or threats to Roma and Travelers;
  1. Programs and evictions motivated by anti-Gypsyism and anti-Nomadism and their effects on Roma and Traveler women and communities;
  1. Preventing and combatting violence against Roma and Traveler women and domestic violence, and protecting their reproductive rights;
  1. Forced removal of Roma and Traveler children from their parents;
  1. Possibilities for Roma women networks of partnership or co-operation with CoE-EU joint programs ROMACT and ROMACTED;
  1. The role of national equality bodies and EQUINET in relation to monitoring and enforcing women’s equal access to justice and rights;
  1. Council of Europe Gender Equality Strategy 2018-2023 in relation to its strategic objective 3: Ensure the equal access of women to justice;
  1. IRWN-Phenjalipe strategy document “Making early marriage in Roma communities a global concern”

INTERNACIONALNA ŽENSKA ROMSKA MREŽA

Više od 80 Roma i putnika prisustvovalo je 7. Međunarodnoj konferenciji Romkinja, održanoj u Helsinkiju, Finska uz potporu Vijeća Europe i finske vlade, od 25. do 27. ožujka 2019. Konferencija je imala za cilj razmotriti provedbu Tematskog akcijskog plana o Uključivanje Roma i Putnika (2016.-2019.) te identificiranje i predlaganje prioriteta za buduće strateške dokumente Vijeća Europe.

Bilo je znatnog broja članova Međunarodne romske ženske mreže (IRWN) iz Phenjalipea koji su nazočili konferenciji i održali prezentacije u vezi sa situacijom Romkinja u svojim zemljama, predsjedavali panelima i radnim skupinama i dali preporuke po temama

Predstavnici Međunarodne mreže Romkinja (IRWN) Predstavnici Phenjalipea zahvalili su na naporima Vijeća Europe u pogledu provedbe akcijskog plana za uključivanje Roma. Ipak, primijetili su da su takvi napori i dalje nedovoljni i da su potrebne daljnje akcije kako bi se postigli njegovi ciljevi.

Organizacije članice IWRN – Phenjalipe izvijestile su da se Romkinje u glavnim zemljama Europe još uvijek suočavaju s visokom razinom diskriminacije u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, socijalnim i zdravstvenim uslugama, pravosudnom sustavu i donošenju odluka.

Također je primijećeno da IRWN-Phenjalipe nije pravilno uključen u planiranje, izradu i provedbu programa koje Vijeće Europe provodi u okviru Akcijskog plana za uključivanje Roma 2016.-2019., Kao što su JUSTROM, ROMACT i ROMACTED. kako bi doprinijeli njihovoj uspješnoj provedbi i također pratili učinkovitost takvih projekata.

Članovi odbora IRWN-Phenjalipe pozvali su države članice Vijeća Europe na hitne mjere kako bi:

1. nove tehnologije, potencijalne ekvalizatore digitalizacije ili prijetnje Romima i putnicima;

2. Programi i iseljavanja potaknuti anti-ciganizmom i anti-nomadizmom i njihov učinak na žene i zajednice Roma i putnika;

3. Sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama i Romkinjama i obiteljskim nasiljem te zaštita njihovih reproduktivnih prava;

4. prisilno uklanjanje romske i putničke djece od roditelja;

5. Mogućnosti partnerstva ili suradnje Romkinja s zajedničkim programima Vijeća Europe i EU ROMACT i ROMACTED;

6. Uloga nacionalnih tijela za ravnopravnost i EQUINET u pogledu praćenja i provedbe jednakog pristupa žena pravdi i pravima;

7. Strategija Vijeća Europe za ravnopravnost spolova 2018-2023 u odnosu na svoj strateški cilj 3: Osigurati jednak pristup žena pravdi;

8. Strategijski dokument IRWN-Phenjalipe „Sklapanje ranog braka u romskim zajednicama kao globalnog interesa“

 

Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma

/in , /by

Prnjavor:Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma

Maj 3, 2019

Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma održan je danas u Prnjavoru u organizaciji Udruženja „Romska djevojka-Romani ćej“ .Pored predstavnika opštinskih ustanova i udruženja,okruglom stolu prisustvovali su i uvaženi gosti iz Srbije:akademik Bajram Haliti te književnik Alija Krasnići inače autor prvog Romsko-srpskog riječnika koji je danas prestavljen u Prnjavoru.

ivjeti i stvarati na svom maternjem jeziku,osnovno je pravo svakog naroda pa bili oni većinski ili manjinski pa i oni „ostali“ kako su u Ustavu BiH Romi nažalost prestavljeni.

Nažalost što je i premalo,a tako je u svim narodima i narodnostima, onih koji su zainteresovani za očuvanje istorije i kulture a ponajviše jezika kao glavnog nosioca identiteta jednog naroda.Prve pionirske pokušaje,kako on sam kaže za svojih skoro 50 godina stvaralaštva,načinio je književnik iz Subotice Alija Krasnići koji je svoj život posvetio izučavanju istorije svog naroda.Autor preko 100 knjiga na romskom i drugim jezicima,Krasnići piše poeziju i prozu,i za djecu i za odrasle a veliki dio svog književnog i naučno-istraživačkog opusa posvetio je genocidu Roma u Drugom Svjetskom ratu.

Okruglom stolu o istoriji,kulturi i tradiciji Roma veliki doprinos dao je uvaženi gost rodom iz Gnjilana,jedan od prvih romskih akademika ,doktor pravnih nauka Bajram Haliti koji je ukazao na veliki problem kojeg Romi imaju,ne samo u BiH već i u ostalim rebublikama bivše SFRJ a to je ustavna pozicija Roma koja ih tretira kao „ostale“

Akademik Bajram Haliti nada se da će BiH biti prva koja će standardizovati Romski jezik a to znači da će romska djeca svoj Romski jezik moći izučavati u školama kao ravnopravan nastavni predmet.Jer upotreba jezika je osnovno pravo zagarantovano svim međunarodnim konvencijama.Primjera radi,u Prnjavoru samo troje Roma priča Romski jezik.