Četvrtina nemačkih građana migrantskog porekla

Prema novim podacima Saveznog ureda za statistiku u Njemačkoj živi 20,8 miliona ljudi migrantskog porijekla, od kojih više od polovine posjeduje njemačko državljanstvo. Porijeklom iz zemalja regiona Jugoistočne Evrope u Nemačkoj je preko milion i po stanovnika.

Kao osoba sa migrantskim porijeklom smatra se svatko ko sam ili najmanje jedan njegov roditelj nije rođen kao njemački državljanin. U odnosu na 2017. godinu broj stanovništva sa migrantskim porijeklom je porastao za 2,5 procenata.

Od ukupnog broja od 20,8 miliona osoba migrantskog porijekla više od polovine (13,5 miliona) nisu rođeni u Njemačkoj nego su se doselili tokom života.

Najvažniji razlozi migracije su bili porodične prirode (48 posto). 19 posto su došli zbog traženja zaposlenja u Nemačkoj. Za 15 posto imigranata glavni motivi su bili bijeg i azil, dok se pet posto izjasnilo da su došli u Njemačku na studije, usavršavanje ili dalje obrazovanje.

Najvažnije zemlje porekla migranata

Statistika iz 2018. godinu pokazuje da je kao zemlja porekla doseljenika na prvom mestu Turska (2.769.000), slijedi Poljska (2.253.000), Rusija (1.366.000), Kazahstan (1.252.000) Rumunija (965.000). Sirija je na šestom mestu kao zemlja porijekla sa 813.000 migranata. Od zemalja regija Jugoistočne Evrope najviše je migranata sa Kosova (433.000), zatim iz Hrvatske (398.000), Bosne i Hercegovine (373.000) i Srbije sa 324.000 doseljenika. To je ukupno 1.528.000 osoba porijeklom iz zemalja regiona.

52 procenta osoba migrantskog porijekla posjeduju njemačko državljanstvo, od kojih 5,5 miliona po rođenju. Većina osoba koje su došle iz porodičnih razloga (72 posto) je iz evropskih zemalja, a još više u potrazi za poslom (85 posto). Skoro polovina izbjeglica i tražitelja azila su porijeklom iz zemalja Bliskog istoka (47 posto).