Romi u EU isključeni su iz sustava obrazovanja, najčešće žive ispod granice siromaštva i u neadekvatnim uvjetima, veliki broj nije radno aktivan, a u isto vrijeme nisu upoznati s okvirom borbe protiv diskriminacije i sustavom podrške žrtvama – pokazuje to Drugo europsko izvješće o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) koje je 29. studenog 2016. objavila Agencija za temeljna prava EU (FRA). Rezultati istraživanja, u koje je po prvi puta uključena i Hrvatska, u skladu su sa stanjem ljudskih prava i diskriminacije Roma, navodi se da je u Hrvatskoj situacija za Rome i gora nego što je europski prosjek.

Drugo istraživanje EU-a o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) pokazalo je da 80 posto ispitanih pripadnika romske zajednice živi u riziku od siromaštva, dok je taj prosjek među ostalim stanovništvom EU-a 17 posto. U Hrvatskoj 93 posto živi u riziku od siromaštva, dok je državni prosjek oko 19 posto. Samo 30 posto ispitanih Roma u EU-u ima plaćen posao, dok je prosječna zaposlenost za 2015. bila 70 posto.

U Hrvatskoj je zaposleno svega osam, a nezaposleno 62 posto Roma. Ostatak je u mirovini, ne radi zbog bolesti ili invalidnosti ili rade u kućanstvu. Hrvatska i Španjolska imaju najveći postotak mladih Roma koji se ne školuju i ne rade, čak 77 posto.

Izvješće je temeljeno na istraživanju provedenom u Hrvatskoj, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj, a uključivalo je nešto manje od 8 tisuća osobnih intervjua s osobama romske nacionalnosti, koje žive u kućanstvima s ukupno više od 33 tisuće osoba, a u Hrvatskoj je ispitano 2800 ljudi..

„Otprilike 80 posto Roma uključenih u istraživanje u riziku su od siromaštva, svaki treći živi u kućanstvu bez vodovoda, a svako treće romsko dijete ide spavati gladno najmanje jednom mjesečno. Ovo izvješće je uznemirujuće, ali pokazuje stvarnost i činjenicu da je najbrojnija nacionalna manjina u EU i dalje suočena s diskriminacijom i nejednakosti u pristupu osnovnih usluga“, izjavio je direktor FRA Michael O’Flaherty povodom objave izvješća.

Dodatno zabrinjava i činjenica da čak 82 posto Roma koji su sudjelovali u istraživanju nisu upoznati s organizacijama koje pružaju podršku žrtvama diskriminacije.

Gotovo svi ispitanici u Hrvatskoj, njih 93 posto, žive ispod granice siromaštva. Taj postotak je najviši u Španjolskoj (98 posto), a najniži u Grčkoj (58 posto). Grčka pokazuje najbolje rezultate i u podacima o zaposlenosti i samozaposlenosti Roma, gdje se tako izjasnilo 43 posto ispitanih, dok je u Hrvatskoj to učinilo tek njih 10 posto. Hrvatska također bilježi najviši postotak Roma u dobi od 25 do 44 koji nisu završili niti jedan stupanj obrazovanja, točnije njih 28 posto. 34 posto ispitanika u Hrvatskoj živi u kućanstvu bez vodovoda, nešto više od polovice bez toaleta, tuša ili kupaonice.

U prosjeku cijelog istraživanja, 41 posto ispitanika smatra da su bili diskriminirani u posljednjih pet godina, prilikom traženja posla, na poslu, prilikom traženja stana, zdravstvene zaštite i u području obrazovanja. U Hrvatskoj je na upit o diskriminaciji pozitivno odgovorila točno polovica ispitanika. Ovi podaci u skladu su sa stanjem prava romske nacionalne manjine i pojava diskriminacije u Hrvatskoj, na koje pučka pravobraniteljica upozorava i zbog kojih upućuje preporuke nadležnim tijelima.

Kao posebno zabrinjavajući, ističe se problem izdvojenih, odnosno getoiziranih romska naselja, s obzirom da život u njima otežava integraciju, a doprinosi društvenom udaljavanju od neromskog stanovništva. Također, isključenosti iz obrazovnog sustava Rome čini nedovoljno konkurentnima na tržištu rada, zbog čega najčešće rade niskokvalificirane i slabo plaćene poslove, što ne utječe na problem dugotrajne nezaposlenosti.

E.M

U Knjižnici Vodnjan, ogranku pulske Gradske knjižnice i čitaonice u ponedjeljak navečer otvorena je edukativna izložba Romi – putujući narod i Romi u Istri autorice Slavice Božićević.

Slavica Božičević, pjesnikinja i kulturna djelatnica koja živi i radi na relaciji Rovinj-Zagreb-Švedska i koja se bavila migracijskim temama, životu u dijaspori te prožimanjem kultura, ovoga je puta u svome predavanju predstavila povijest, kulturu, jezik i književnost tog “putujućeg” naroda te govorila o njihovom položaju u Hrvatskoj i Istri u čemu su joj na otvaranju izložbe pomogli gosti večeri Ana Dalipovski, predsjednica Centra za provedbu integracije Roma u RH i EU-u, članica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba i Svjetske organizacije Roma i Veli Huseini, predsjednik udruge Roma Istre.

Božičević je tu učinila uz brojne komparativne primjere, a tom je prigodom predstavljena međunarodna višejezična zbirka poezije “Svi smo mi Božja djeca” u izdanju KULTure sNOVA Zagreb i RROM Produkcije Beograd. Stihove su uz Slavicu Božićević čitali istarski autori uvršteni u zbirku – Veli Huseini i Davorka Kotiga Flego, dok je Ana Dalipovski pročitala njihov prijevod na romski jezik.

Tom su prigodom predstavljena i ostala izdanja KULTure sNOVA Zagreb i RROM Produkcije Beograd, te knjige o Romima i one koje su napisali Romi iz knjižničnog fonda Knjižnice Vodnjan.

Božićević je i aktivna članica međunarodnih organizacija, UN-a, UNICEF-a Žene za mir i slobodu, a šest godina radila je i u amaterskom kazalištu u Švedskoj.

Nazočne je u ime Knjižnice Vodnjan pozdravila knjižničarka Gianna Delton.

Izložba se može pogledati do 30. studenog 2016. u radno vrijeme Knjižnice Vodnjan, odnosno ponedjeljkom, srijedom i petkom poslijepodne, te utorkom i četvrtkom ujutro, a prvu, treću i petu subotu u mjesecu ujutro.

(V. BEGIĆ)

GlasIstre.hr

U Osijeku se održala trodnevna edukacija „Mala škola NGO-a“ u peridou od 15. 17 studenoga 2016 god u Hotel Osijek. Trodnevna edukacija namjenjena je bila predstavnicima romskih organizacija koji rade na poboljšanju kvalitete života romske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Mala škola NGO-a bila je organizirana u okviru projekta “Project Generation Facility ” (PGF Hrvatska) , financijski podržanog od strane Fondacije otvoreno društvo iz Budimpešte.

Na edukaciji Mala Škola NGO-a sudjelovali su 20 sudionika iz Belišća, Darde, Goričana, Jagodnjaka,Piškorevca, Slavonskoga Broda i Zagreba.

Cilj edukacije je bila povećati znanja i vještine predstavnika udruga za vođenje administrativnog i financijskog poslovanja udruge sukladno važećim zakonima i propisima RH.

Edukaciju su  vodili  stručni tim Volonterskog centra Osijek, Tatjana Vidaković Gal, Snježana Mirosavljević i Jelena Stefanović, s dugogodišnjim iskustvom rada u organizacijama civilnog društva te u izradi i provedbi projekata financiranih od različitih donatora. Kao pripomoć i podršku sudjelovala je i gđa Danke Katanić, računovotkinja Centra za mir – Vukovar.

Teme prvoga dana edukacije su bili; Financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, ZAKON o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija – opće, Odredbe, Načela sustava financijskog poslovanja, Izrada i izvršavanje financijskih planova računovodstvu neprofitnih organizacija – Sustav financijskog poslovanja i Računovodstvo,Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava, Računovodstvena načela i poslovi, Knjigovodstvene isprave, Popis imovine i obveza (način iskazivanja) te priznavanje prihoda, rashoda, primitaka i izdataka, Financijsko izvještavanje (revizija godišnjih financijskih izvještaja), Registar neprofitnih organizacija, Javna objava godišnjih financijskih izvještaja, Nadzor, Prekršajne odredbe; prijelazne i završne odredbe

Teme drugoga dana; Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, sadržaj i primjena računskog plana, imovina (Nefinancijska i financijska),  obveze, prihodi, rashodi, jednostavno knjigovodstvo i primjena novčanog računovodstvenog načela, Obvezne poslovne knjige: knjiga blagajne, knjiga primitaka i izdataka, knjiga ulaznih računa, knjiga putnih naloga,knjiga izlaznih računa, popis dugotrajne nefinancijske imovine itd.

Teme trećeg dana; Zakon o udrugama, Registar udruga Republike Hrvatske – pravilnik

Sudionici seminara su bili jako zadovoljni, stekli su nova znanja koje će primjeniti u svojim budućem radu u udrugama.

E.M

Svjetski dan romskog jezika, koji se već osmu godinu obilježava u Hrvatskoj odakle je i potekla inicijativa za njegovo proglašenje, proslavljen je u petak 4.11.2016 god u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), u nazočnosti brojnih predstavnika političkog, vjerskog, kulturnog i obrazovnog života.

Potporu romskoj zajednici u Hrvatskoj dali su na svečanosti, među ostalima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je i pokroviteljica manifestacije, premijer Andrej Plenković te potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner.

“Svjetski dan romskog jezika iz godine u godinu značio je novu prigodu za svojevrsnu bilancu uspjeha i davanje smjernica budućim koracima u afirmaciji romskog jezika i kulture u Hrvatskoj i izvan nje”, rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Ocijenila je kako je upravo proučavanje i učenje romskog jezika, ne samo među Romima nego i svim zainteresiranima, presudno važno za njegovanje i i afirmaciju nacionalnog identiteta Roma i razvoj romske kulture, za njezino posredovanje drugim narodima.

Ustvrdivši kako je romska kultura stoljećima bila usmena kultura, bogata i raskošna u nekim segmentima, ali je ostala nezapisana kao i često tragična povijest romskog naroda. “Velikim dijelom to je bilo uvjetovano romskim načinom života, no i nerazumijevanjem sredina u kojima su živjeli često izolirani i tretirani kao građani drugog i trećeg reda”, dodala je.

Grabar-Kitarović drži kako je književni jezik presudan jer bez njega nema povijesti, književnosti, prosvjete, mogućnosti trajnog očuvanja kulturne baštine nijednog naroda. “Iako smo u tome tek na početku, i s mnogo problema koje treba riješiti, temelji su postavljeni”, istaknula je.

“Za daljnja nastojanja od prvorazredne će važnosti biti uključivanje romske mladeži u obrazovni proces do najviših akademskih stupnjeva, što su im uvjeti školovanja bolji. to će više mladih Roma ulaziti u svijet obrazovanja i znanosti, a to će biti najbolji doprinos afirmaciji romskog jezika i kulture”, rekla je.

Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo što njegova vlada ima podršku i izvrsnu suradnju sa svih osam zastupnika nacionalnih manjina koji su im partneri u parlamentarnoj većini. “Na tome smo posebno insistirali jer smatramo da je to korisno za hrvatsko uključivo tolerantno društvo 2016.”, istaknuo je.

Najavio je kako je unapređivanje postojeće razine prava nacionalnih jedan od prioriteta programa vlade, a operativni programi za pojedine nacionalne manjine, uključujući romsku, izradit će se do kraja godine.

“Pored svih napora određeni izazovi i dalje postoje, pripadnici romske nacionalne manjine su i dalje među najdiskriminiranijim skupinama u hrvatskom društvu, a brojni pokazatelji na područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravlja ukazuju neprihvatljive razlike u položaju Roma i ostalih građana”, rekao je Plenković.

Ustvrdio je kako se kvalitetnijom koordinacijom, uključivanjem regionalne i lokalne razine kao i transnacionalne suradnje može unaprijediti podršku romskoj zajednici, a i dalje očekuje visok stupanj inicijative i suradnje s romskim predstavnicima. “U tome će imati  jasnu i snažnu potporu moje vlade”, naglasio je.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner pozdravio je napore u očuvanju romskog jezika kako bi i mlađe generacije mogle dalje prenositi bogatstvo svoga podrijetla, s obzirom na to da je “upravo jezik najveće bogatstvo i jedna od temeljnih odrednica svakog naroda”.

Po njegovim riječima, zbog nedovoljnog poznavanja romskog naroda, njihovih običaja, tradicije i kulture dolazi do predrasuda i njihove segregacije u društvu.

“Stoga je puna integracija romskog naroda moguća samo kroz izgradnju njihova identiteta, ali i kroz mogućnost da se mladi Romi obrazuju, ne samo kako bi mogli artikulirati svoju kulturu, nego da doprinesu cijeloj društvenoj zajednici”, ustvrdio je.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi ocijenio je kako romskoj zajednici prisutnost predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti daje nadu da će u predstojećem razdoblju napraviti značajne pomake u njihovu položaju.

“To nam je probudilo veliki optimizam koji nam je potreban imajući u vidu katastrofalan položaj u kojem se Romi nalaze”, istaknuo je.

Podsjetio je kako se romski praznici do prije par godina nisu obilježavali na ovaj način, nego na ulici i na otvorenom gdje nije bilo predstavnika institucija.

Nadu za dobru suradnju daje im, napomenuo je, i program Vlade predstavljen u Saboru, kada se prvi put u takvoj prigodi govorilo o Romima, a izrazio je zadovoljstvo i što je hrvatska predsjednica po prvi put pokroviteljica Svjetskog dana romskog jezika.

“Ovo nije samo veliki dan za romsku zajednicu, nego i za hrvatsku društvo jer  se demokratičnost društva mjeri u odnosu prema onima koji su najslabiji u tom društvu”, rekao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić.

Po njegovim riječima, Romi su jedna od najstarijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj i svi su svjesni predrasuda i nagomilanih problema, no rješenje je u obrazovanju, kulturi i jeziku.

Podsjetio je kako je, kada je Strossmayer otvarao galeriju u HAZU, u govoru polemizirao s oponentima jer su mu prigovarali da to otvara palaču u narodu u kojem je većina ljudi nepismena, no on je isticao da su obrazovanje i kultura važniji od materijalnih dobara. “Taj pristup obrazovanju, kulturi i znanosti je spor i dug, ali izuzetno važan za viši stupanj integracije romske zajednice u društvo”, dodao je.

Skup je pozdravio i predsjednik parlamenta Međunarodne romske unije Stanislaw Stankiewicz, predavši diplome za uspješnu suradnju zaslužnm pojedincima.

U sklopu svečanosti su dodijeljene i godišnje nagrade Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, a jedan od dobitnika je i HAZU u kojemu se drugi put održava obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika.

Ove se godine tim povodom u HAZU održao međunarodni znanstveni skup “Standardizacija romskog jezika: pojam samudaripen”, čija je središnja tema bila stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu.

Romi u Lici posebice Gospiću za školovanje se baš nisu brinuli u svojim mlađim danima. Samim time zbog nedostatka obrazovanja ne mogu konkurirati za razne poslove u državnim firmama.

Kako bi ostvarili ustavom zajamčena prava osnovali su udrugu Roma. Zadaća udruge je školovanje mlađe populacije, te pomoć najugroženijim obiteljima. Plan je od države zatražiti zemljište te zasaditi poljoprivredne kulture krumpirom i raznim žitaricama.

U kući Brajkoivć Bilaja u samo dvije prostorije stanuje sedmeročlana romska obitelj. Teško se živi, kucaju na sva vrata, ali posla nema. Veliki problem predstavlja način života romske manjine koja u svojoj prošlosti nije držala do školovanja mlađih naraštaja. Slavko Todorović , iako nezaposlen, školovao je dvoje djece, treće se školuje. Sam nije završio školu što mu je u životu prečesto predstavljalo problem. Težak život nije bila opcija za njegovu djecu.

Romi u Gospiću osnovali su udrugu s nadom u u bolje sutra. Nadaju se da će im udruga uz pomoć grada omogućiti nastavak školovanja. Svjesni su da bez završene barem strukovne škole ne mogu naći stalno zaposlenje. Osim toga Romi se ovdje uglavnom izjašnjavaju kao Hrvati, a to je prvi zadatak udruge objasniti Romima da izjašnjavajući se kao manjina mogu ostvariti svoja manjinska prava, a u tome im i udruga može pomoći.

Romi samo žele imati stalan posao i svojoj obitelji osigurati sigurniju budućnost te promijeniti percepciju ljudi. Priliku vide kroz udrugu Hrvata romske populacije koju su osnovali te prepoznali svoju šansu za obrazovanje i potpunu asimilaciju u društvu.

HRT

Autor: Mario Kurevija