ROMI U HRVATSKOJ

/in , , /by

Romi obitavaju na području Republike Hrvatske od 14. stoljeća. Romska manjina u Republici Hrvatskoj nije homogena: govore različitim jezicima, raznih su vjeroispovijedi…
Položaj Roma je marginaliziran, pa se Nacionalni program donosi radi poboljšanja uvjeta življenja i boljeg uključivanja Roma u društvenu zajednicu uz očuvanje vlastite osobnosti.

Povijesni izvori koji izričito govore o podrijetlu i početku seoba Roma skromni su. Postoje mnoge teze o postojbini Roma i razlozima pokretanja migracijskih procesa. Sami Romi su, trajnom izoliranošću od okružja te različitim preuzetim elementima jezika, folklora, običaja i legendi, otežavali pristup znanstvenicima koji su se bavili pitanjem njihova podrijetla. Prema povijesno-lingvističkim izvorima može se zaključiti kako Romi potječu iz sjeverozapadne Indije (Dardistan, Kafiristan), područja oko rijeke Gangesa, a migracije Roma odvijale su se stoljećima od Indije, preko Afganistana i Perzije. Dio plemena južne skupine kretao se u smjeru Sirije, Egipta (vjerojatno uz sjeverozapadnu Afriku preko Gibraltara u Španjolsku – Gitani), dok najveći dio romskih plemena preko Turske prelazi Bospor i dolazi u Europu (u vremenu od X. do XIV. stoljeća Romi se zadržavaju u Turskoj i Grčkoj).

Romima su seobe bile sastavni dio života i način preživljavanja, koji se nakon dolaska u Europu i susreta s drugačijom kulturom nije bitno izmijenio te se migracijski procesi nastavljaju, iako se javljaju pokušaji njihova sprječavanja ili barem ograničavanja. Rome su u Europi različito nazivali (što je često izazivalo nesporazume), ali i različito prihvaćali. Ime Romi potječe od izraza “romani chib” i znači čovjek.

O Romima u Republici Hrvatskoj govori nekoliko istraživanja provedenih posljednjih dvadesetak godina. Među najznačajnijima su: istraživanje Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, iz 1982., čiji su rezultati objavljeni pod naslovom “Društveni položaj Roma u SR Hrvatskoj”; istraživanje Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, iz 1998. godine, pod naslovom “Društveni i razvojni položaj Roma u Hrvatskoj”, te Državnog zavoda za obitelj, materinstvo i mladež, iz 2002., pod naslovom “Struktura romskih obitelji i poimanje sadržaja roditeljstva u njima”.

Prema navodima spomenutog istraživanja iz 1998., Romi se na području Hrvatske spominju prvi put u Dubrovniku 1362. godine, u trgovačkom spisu. Desetak godina kasnije (1373. godine) Romi se spominju i u Zagrebu, gdje su trgovci, krojači i mesari. U Dubrovniku Romi (Jeđupi) žive u Gružu i već krajem XIV. i u XV. stoljeću formiraju srodničke zadruge koje se bave tradicionalnim romskim zanatima i glazbom. U srednjem je vijeku romsko stanovništvo vezano za gradove. U Puli 1497. djeluje svećenik Dominik Ciganin, a 1500. godine Romi se spominju u predgrađu Šibenika. O stvarnom broju i položaju Roma u Hrvatskoj tijekom XVI. i XVII. stoljeća, malo je podataka. Cigani “šipuši”, svirači, spominju se u Hrvatskoj 1671. godine. U Međimurju se Romi spominju 1688. godine, kada je u Legradu (koji tada administrativno pripada Međimurju) kršteno dijete “ciganskog” vojvode Ivana, a u XVIII. stoljeću međimurski feudalci dozvoljavaju doseljavanje Roma koritara.

Velike romske skupine dolaze u Hrvatsku tijekom XIX. stoljeća iz Rumunjske. Pripadaju romskoj skupini Koritara, a naseljavaju područje Međimurja i Podravine. Govore ljimba d’ bjaš, jedan od rumunjskih dijalekata (vlax-dijalekti), te uz već prisutne Kalderaše i Lovare, čine jezgru današnjeg romskog stanovništva u Hrvatskoj.

Točan broj Roma koji danas žive u Republici Hrvatskoj i njihov teritorijalni raspored teško je utvrditi iz više razloga, pa su rezultati službenog popisa stanovništva tek naznaka stvarnog stanja. Broj Roma u Republici Hrvatskoj po zadnjem popisu iz 2011 godine je 16.975.

Tijekom migracija, susrećući se s mnogobrojnim jezicima, običajima i vjerovanjima drugih naroda, Romi su usvajali elemente sredine u kojoj su duže vrijeme obitavali. Većinsko stanovništvo u pravilu ne poznaje ili nedovoljno poznaje tradiciju, jezik, umjetnost i druge karakteristike Roma.

Obitelj je temeljni element socijalnog ustroja Roma, uz specifičnosti koje proizlaze iz tradicije nastanka plemenske vlasti i zakona.

Žene su često marginalizirane, prisutna je visoka stopa fertiliteta i tradicionalna podjela uloga u obitelji. Odnos prema ženi nije emancipiran, žene su izložene diskriminaciji, što se odražava u odgoju djece i funkcioniranju obitelji. Djeca od 10 do 12 godina, pa i mlađa, sudjeluju u poslovima svojih roditelja i obitelji, što im u velikoj mjeri otežava redovno školovanje.

Romi su pripadnici različitih vjeroispovijedi. Romi se izjašnjavaju kao  muslimanima, katolicima, pravoslavcima, protestantima a i druge skupinekao što su  Jehovinih svjedoci, Baptisti i dr. Kako prema mnogim izvorima Romima vjera nije osobito važna, oni često prihvaćaju dominantnu religiju sredine u kojoj žive te joj dodaju elemente svojih tradicijskih vjerovanja.

Uvjeti življenja s kojima se suočava veći dio romske populacije u Republici Hrvatskoj, teški su, prvenstveno zbog visoke stope nezaposlenosti, nedovoljnog obuhvata sustavom obrazovanja, neadekvatnih stambenih uvjeta te (ne)uređenosti prostora naseljenih Romima.

 

Izvjestitelj UN-a

/in , /by

Izvjestitelj UN-a: Sve više organizacija povezanih s Crkvom protivi se zaštiti seksualnih i reproduktivnih prava žena

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje ističe kako “regresivne mjere kojima se ometa pristup sigurnom pobačaju i kontracepciji, te podriva seksualni odgoj prikladan dobi, mogu rezultirati kršenjem ljudskih prava”

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje Dainius Puras ocijenio je u utorak, nakon devetodnevnog posjeta Hrvatskoj i razgovara s predstavnicima vlasti, međunarodnih organizacija i civilnih udruga te posjete brojnim ustanovama, da su na području prava na seksualno i reproduktivno zdravlje neki donositelji odluka u Hrvatskoj podložni utjecaju sve većeg broja organizacija povezanih s Crkvom, koje se protive ustaljenim instrumentima i mehanizmima promicanja i zaštite seksualnih i reproduktivnih prava žena.

“Ne samo da su prošlogodišnje preporuke Odbora za provedbu Konvencije UN-a o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena primjenjive i danas, već se čini da je došlo do novih pokušaja provedbe regresivnih mjera, uključujući i nedavno uvođenje nove definicije braka u Ustav, te skoro donošenje odluke Ustavnog suda o ustavnosti Zakona o pobačaju iz 1978. godine. Provedba tog zakona već je suočena s nekim izazovima, poput uskraćivanja pobačaja u nekim bolnicama zbog prigovora savjesti”, rekao je Puras na konferenciji za novinare u Uredu UNICEF-a za Hrvatsku.

Dostupnost kontracepcije i reproduktivnih usluga na niskoj razini

Ocijenio je kako su korištenje i dostupnost kontracepcije i reproduktivnih usluga u Hrvatskoj na niskoj razini, dok je za seksualni odgoj, iako je uveden u škole, predviđen nedovoljan broj sati. Provedba tog programa, kaže Puras, ovisi o učiteljima koji to često odbijaju na osnovu pogrešnih argumenata, čime se djecu i adolescente sprečava u donošenju informativnih odluka o svojoj seksualnosti i usvajanju zdravog seksualnog ponašanja.

Posebni izvjestitelj UN-a za pravo na zdravlje ističe kako “regresivne mjere kojima se ometa pristup sigurnom pobačaju i kontracepciji, te podriva seksualni odgoj prikladan dobi, mogu rezultirati kršenjem ljudskih prava”.

Uz naglasak da su seksualno i reproduktivno zdravlje ljudska prava, Puras je uputio apel svim dionicima u Hrvatskoj da se “kritički postave spram napada na univerzalna načela ljudskih prava temeljenih na ‘ teorijama zavjere’, koji su pogubni za sva prava ljudi u Hrvatskoj, uključujući i pravo na zdravlje, posebice žena i djece”, a hrvatske vlasti da slijede univerzalna načela i standarde ljudskih prava.

Potrebna zaštita žena i LGBT-ovaca od nasilja

Kazao je kako mu je bilo drago čuti najavu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića o namjeri Hrvatske da ratificira Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, koji je Hrvatska potpisala u siječnju 2013. godine.

Ocijenio je da u Hrvatskoj nema sustavnog i odgovarajućeg financiranja skloništa i savjetovališta za žene žrtve nasilja, te dodao da su potrebne pravne reforme kako bi se zaštitilo žene od obiteljskog nasilja, a pripadnike LGBT zajednice od nasilja iz mržnje.

Puras je u Hrvatsku došao na poziv hrvatskih vlasti, a njegovi će se nalazi naći u sveobuhvatnom izvješću koje će predstaviti Vijeću za ljudska prava UN-a u lipnju iduće godine. Nalazi su preporuke Hrvatskoj kako neke stvari poboljšati radi unapređenja prava na zdravlje.

Posebni izvjestitelj se tijekom boravka u Hrvatskoj zanimao i za ostvarivanje prava na zdravlje tražitelja azila i izbjeglica, provedbi programa mentalnog zdravlja, te o zdravlju Roma.

Ustvrdio je kako tražitelji azila, odnosno izbjeglice, u Hrvatskoj imaju pravo samo na hitnu pomoć, što sprečava efektivan pristup zdravstvenoj skrbi. Istaknuo je da djecu izbjeglice koja nisu cijepljena treba hitno cijepiti, a svim migrantima omogućiti obavezne prve medicinske preglede po ulasku u zemlju.

Mentalno zdravlje je prioritetno pitanje

Naglasivši da je mentalno zdravlje na međunarodnoj razini danas postalo prioritetno pitanje, Puras je zaključio kako je Hrvatska jedna od prvih zemalja koja je ratificirala tu konvenciju i počela ulagati u pilot projekte deinstitucionalizacije osoba s mentalnih poteškoćama, u čemu postoji niz dobrih projekata, ali oni nisu dovoljni.

“Još uvijek je 4200 osoba s mentalnim poteškoćama smješteno u institucionalnoj skrbi, čime su lišeni slobode i ne mogu u potpunosti uživati jednaka prava kao i drugi članovi društva”, kazao je Puras.

To se odnosi i na djecu s invaliditetom, čiji se broj u institucionalnoj skrbi povećao, a u tim je ustanovama nedostatno odgovarajuće liječenje i skrb.

Puras je upozorio i da petina romske djece u Hrvatskoj nema pristup zdravstvenoj zaštiti te da je stopa dojenačke smrtnosti u toj populaciji značajno iznad nacionalnog prosjeka, dok se Romkinje suočavaju s raznim ograničenjima u pristupu zdravstvenoj skrbi.

Autor: HINA

Savez antifašista

/in /by

 “Hrvatska nije civilizirana zemlja, moramo obraniti istinu o 85 000 stradalih”

SAVEZ antifašističkih boraca Republike Hrvatske (SABA RH) u utorak je oštro osudio postavljanje spomen ploče u Jasenovcu s uklesanim ustaškim pozdravom “Za dom spremni” jer negira jasenovačku žrtvu te upozorio kako se deklarativne izjave o antifašizmu hrvatskih dužnosnika ne mogu smatrati ozbiljnim, a još manje izrazima iskrenog antifašističkog uvjerenja, budući da državne vlasti nisu reagirale na ponovno isticanje tog ustaškog pozdrava.

SABA RH u priopćenju podsjeća kako su u centru Jasenovca veterani HOS-a Jasenovca i Udruge dragovoljaca HOS-a Grada Zagreba prije mjesec dana postavili ploču s ustaškom krilaticom “Za dom spremni” u sjećanje na 11 poginulih pripadnika 1. satnije “Ante Paradžik” Hrvatskih obrambenih snaga (HOS), koji su stradali na tom području. SABA RH poručuje kako ta ustaška krilatica “Za Dom spremni” negira jasenovačku žrtvu.

“Budući da nadležna tijela državne vlasti nisu reagirala na ponovno isticanje ustaškog pozdrava ‘Za dom spremni’ upozoravamo da se deklarativne izjave o državnom antifašizmu hrvatskih dužnosnika ne mogu smatrati ozbiljnim, a još manje izrazima iskrenog antifašističkog uvjerenja”, ističe SABA RH u priopćenju.

Naglašava da “sve dok se tolerira ustaški pozdrav na sportskim terenima i drugim javnim okupljanjima, sve dok se na internetskim portalima raspiruje mržnja prema Srbima, Židovima, Romima i građanima antifašističkog opredjeljenja i slavi zločinački ustaški režim, sve dok Javna ustanova Spomen-područje Jasenovac ne reagira na napade na jasenovačku žrtve, Hrvatska neće biti civilizirana država oslobođena naci-fašističkog nasljeđa”.

“Valja se upitati zar Jasenovac ne zaslužuje isti tretman kao i Auschwitz u pogledu negiranja zločinačkog karaktera logora. Znači li šutnja nadležnih državnih tijela da je konačno srušen ‘mit o Jasenovcu’, koju uporno nameću hrvatski ultranacionalisti. Čini se da jasenovačku žrtvu i pravu istinu o logoru u Jasenovcu nanovo preplavljuju hrvatski domoljubi s ustaškom krilaticom ‘Za dom spremni’. Naša je civilizacijska i domoljubna dužnost obraniti istinu o stradanjima osamdeset i pet tisuća ljudi, Srba, Židova, Roma, ali i Hrvata antifašista”, poručuje u priopćenju Savez antifašističkih boraca i antifašista.

 

NE UKLAPAJU SE ONI TU

/in , /by

Građani dijele letke i prijete prosvjedima jer im Zagreb u naselje želi doseliti Rome

Stanovnici Svete Klare pobunili su se jer Grad Zagreb u njihovo naselje želi doseliti Rome. Dijele letke po sandučićima, pokrenuli su peticiju, prijete i prosvjedima.

Protiv te ideje su, osim stanovnika Svete Klare, i sami Romi. Predsjednik Udruge Roma tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja, kaže da im ne treba dodatna getoizacija.

Prema glasinama o planovima Grada Zagreba, šikara koja tek povremeno služi kao divlje odlagalište otpada trebala bi postati dom desecima romskih obitelji. Nedugo nakon toga kvartom su počeli kružiti letci na kojima piše’ stop naseljavanju Roma i njihovoj getoizaciji’.

 Protiv te ideje su svi

“Kaj sad? Ako smo u demokraciji i ako smo ljudi, pa i oni su ljudi. Kam s njima? Ja sam tu i ako se oni dosele tam, kaj oni meni smetaju, meni ne. A tko to slaže, tko to šalje, tko piše peticije, nemam pojma”, rekao je za Božidar Margeta.

“Mi smo protiv toga, ne uklapaju se oni tu. Većina ljudi je protiv, ne većina 99 posto ljudi je protiv”, rekao je Anđelko Gudelj.

Na upit RTL Direkta dolaze li Romi u Svetu Klaru, iz Grada Zagreba ništa nisu odgovorili, ali neslužbeno se doznaje da je riječ o dijelu Strategije koja podrazumjeva integraciju Roma u društvo.

Predsjednik Udruge Roma tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja.

“Ne braco, nego recimo po dvojicu staviti u jednu četvrt, dvije-tri obitelji dosta, to bi tako trebalo ići da se ‘motiviraju’ s većinskim narodom. To bi onda bilo dobro i za državu, i za narod i za Rome”, kaže Alija Mešić iz Udruge Roma.

Kao komentar na širenje diskriminatornih letaka predstavnik romske zajednice samo se nasmijao. “Romi nisu nigdje dobrodošli, nigdje gospođo”, ističe.

Zamaskirana diskriminacija

Na letku je diskriminacija zamaskirana u brigu za zajednicu, pa tako piše da su potpisnici peticije protiv naseljavanja i getoizacije Roma, no istodobno i za izgradnju vrtića, Doma zdravlja itd.

Načelniku Mjesnog odbora žao je što i sam ne sudjeluje u inicijativi. “Nisam ga do danas vidio, nisam ga imao u ruci, ali da je krenula prava peticija Mjesni bi odbor bio za to da se napravi jedna zelena površina za rekreaciju kao što sam rekao, ali ako ne to, Mjesni odbor bi sigurno bio protiv da se radi jedan grad u gradu ili naselje u naselju”, ističe načelnik Mjesnog odbora Sveta Klara Boris Kihak.

Hrvatski Romi siromašniji od europskog prosjeka

/in /by

Romi u EU isključeni su iz sustava obrazovanja, najčešće žive ispod granice siromaštva i u neadekvatnim uvjetima, veliki broj nije radno aktivan, a u isto vrijeme nisu upoznati s okvirom borbe protiv diskriminacije i sustavom podrške žrtvama – pokazuje to Drugo europsko izvješće o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) koje je 29. studenog 2016. objavila Agencija za temeljna prava EU (FRA). Rezultati istraživanja, u koje je po prvi puta uključena i Hrvatska, u skladu su sa stanjem ljudskih prava i diskriminacije Roma, navodi se da je u Hrvatskoj situacija za Rome i gora nego što je europski prosjek.

Drugo istraživanje EU-a o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) pokazalo je da 80 posto ispitanih pripadnika romske zajednice živi u riziku od siromaštva, dok je taj prosjek među ostalim stanovništvom EU-a 17 posto. U Hrvatskoj 93 posto živi u riziku od siromaštva, dok je državni prosjek oko 19 posto. Samo 30 posto ispitanih Roma u EU-u ima plaćen posao, dok je prosječna zaposlenost za 2015. bila 70 posto.

U Hrvatskoj je zaposleno svega osam, a nezaposleno 62 posto Roma. Ostatak je u mirovini, ne radi zbog bolesti ili invalidnosti ili rade u kućanstvu. Hrvatska i Španjolska imaju najveći postotak mladih Roma koji se ne školuju i ne rade, čak 77 posto.

Izvješće je temeljeno na istraživanju provedenom u Hrvatskoj, Bugarskoj, Češkoj, Mađarskoj, Grčkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Slovačkoj i Španjolskoj, a uključivalo je nešto manje od 8 tisuća osobnih intervjua s osobama romske nacionalnosti, koje žive u kućanstvima s ukupno više od 33 tisuće osoba, a u Hrvatskoj je ispitano 2800 ljudi..

„Otprilike 80 posto Roma uključenih u istraživanje u riziku su od siromaštva, svaki treći živi u kućanstvu bez vodovoda, a svako treće romsko dijete ide spavati gladno najmanje jednom mjesečno. Ovo izvješće je uznemirujuće, ali pokazuje stvarnost i činjenicu da je najbrojnija nacionalna manjina u EU i dalje suočena s diskriminacijom i nejednakosti u pristupu osnovnih usluga“, izjavio je direktor FRA Michael O’Flaherty povodom objave izvješća.

Dodatno zabrinjava i činjenica da čak 82 posto Roma koji su sudjelovali u istraživanju nisu upoznati s organizacijama koje pružaju podršku žrtvama diskriminacije.

Gotovo svi ispitanici u Hrvatskoj, njih 93 posto, žive ispod granice siromaštva. Taj postotak je najviši u Španjolskoj (98 posto), a najniži u Grčkoj (58 posto). Grčka pokazuje najbolje rezultate i u podacima o zaposlenosti i samozaposlenosti Roma, gdje se tako izjasnilo 43 posto ispitanih, dok je u Hrvatskoj to učinilo tek njih 10 posto. Hrvatska također bilježi najviši postotak Roma u dobi od 25 do 44 koji nisu završili niti jedan stupanj obrazovanja, točnije njih 28 posto. 34 posto ispitanika u Hrvatskoj živi u kućanstvu bez vodovoda, nešto više od polovice bez toaleta, tuša ili kupaonice.

U prosjeku cijelog istraživanja, 41 posto ispitanika smatra da su bili diskriminirani u posljednjih pet godina, prilikom traženja posla, na poslu, prilikom traženja stana, zdravstvene zaštite i u području obrazovanja. U Hrvatskoj je na upit o diskriminaciji pozitivno odgovorila točno polovica ispitanika. Ovi podaci u skladu su sa stanjem prava romske nacionalne manjine i pojava diskriminacije u Hrvatskoj, na koje pučka pravobraniteljica upozorava i zbog kojih upućuje preporuke nadležnim tijelima.

Kao posebno zabrinjavajući, ističe se problem izdvojenih, odnosno getoiziranih romska naselja, s obzirom da život u njima otežava integraciju, a doprinosi društvenom udaljavanju od neromskog stanovništva. Također, isključenosti iz obrazovnog sustava Rome čini nedovoljno konkurentnima na tržištu rada, zbog čega najčešće rade niskokvalificirane i slabo plaćene poslove, što ne utječe na problem dugotrajne nezaposlenosti.

E.M

Javni poziv pripadnicima romske nacionalne manjine polaznicima prvih razreda srednjih škola za prijavu stipendije Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu

/in , /by

Ministarstvo znanosti i obrazovanja raspisao je javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola koji su pripadnici romske nacionalne manjine za prijavu stipendija Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu.

Rok podnošenje zahtjeva za dodjelu novčane potpore stipendije je 22. prosinca 2016. godine.

Zahtjev se podnosi na propisanom obrascu koji se može skinuti sa webstranice Ministarstva znanosti i obrazovanja ili kliknite na dnu dokumenta na link.
Zahtjev za dodjelu novčane potpore stipendije namijenjen je redovitim učenicima srednjih škola koji prvi puta polaze prvi razred u školskoj godini 2016./2017.

Uz obrazac zahtjeva obavezno je potrebno priložiti slijedeće:
1) Dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini (rodni list učenika, ili rodni list jednog od roditelja/skrbnika ili izvadak iz popisa birača za roditelja/skrbnika iz koje je to vidljivo
2) Preslika domovnice (dokaz o hrvatskom državljanstvu)
3) Uvjerenje o prebivalištu/boravištu za vrijeme školovanja
4) Preslika svjedodžbe prethodno završenog razreda (8. razreda) škole
5) Preslika vlastitog tekućeg/žiro računa u banci
6) Pisana izjava roditelja/skrbnika učenika da učenik nije korisnik druge stipendije

NAPOMENA: Nepotpuni zahtjevi kao i zahtjevi koji nisu na propisanom (važećem) obrascu neće se razmatrati.

Zahtjevi za stipendije dostavljaju se isključivo poštom s naznakom “Srednjoškolske stipendije za učenike Rome” na sljedeću adresu:
Ministarstvo znanosti i obrazovanja,
Donje Svetice 38,
10000 ZAGREB
Dokumenti
1. Javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine na prijavu za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu

2. Obrazac zahtjeva za dodjelu novčane potpore – stipendije redovitim učenicima srednjih škola koji prvi puta polaze prvi razred u školskoj godini 2016./2017. (105 KB)

Romi – putujući narod u Istri

/in /by

U Knjižnici Vodnjan, ogranku pulske Gradske knjižnice i čitaonice u ponedjeljak navečer otvorena je edukativna izložba Romi – putujući narod i Romi u Istri autorice Slavice Božićević.

Slavica Božičević, pjesnikinja i kulturna djelatnica koja živi i radi na relaciji Rovinj-Zagreb-Švedska i koja se bavila migracijskim temama, životu u dijaspori te prožimanjem kultura, ovoga je puta u svome predavanju predstavila povijest, kulturu, jezik i književnost tog “putujućeg” naroda te govorila o njihovom položaju u Hrvatskoj i Istri u čemu su joj na otvaranju izložbe pomogli gosti večeri Ana Dalipovski, predsjednica Centra za provedbu integracije Roma u RH i EU-u, članica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba i Svjetske organizacije Roma i Veli Huseini, predsjednik udruge Roma Istre.

Božičević je tu učinila uz brojne komparativne primjere, a tom je prigodom predstavljena međunarodna višejezična zbirka poezije “Svi smo mi Božja djeca” u izdanju KULTure sNOVA Zagreb i RROM Produkcije Beograd. Stihove su uz Slavicu Božićević čitali istarski autori uvršteni u zbirku – Veli Huseini i Davorka Kotiga Flego, dok je Ana Dalipovski pročitala njihov prijevod na romski jezik.

Tom su prigodom predstavljena i ostala izdanja KULTure sNOVA Zagreb i RROM Produkcije Beograd, te knjige o Romima i one koje su napisali Romi iz knjižničnog fonda Knjižnice Vodnjan.

Božićević je i aktivna članica međunarodnih organizacija, UN-a, UNICEF-a Žene za mir i slobodu, a šest godina radila je i u amaterskom kazalištu u Švedskoj.dsc07447a-jpg-800x800_q85

Nazočne je u ime Knjižnice Vodnjan pozdravila knjižničarka Gianna Delton.

Izložba se može pogledati do 30. studenog 2016. u radno vrijeme Knjižnice Vodnjan, odnosno ponedjeljkom, srijedom i petkom poslijepodne, te utorkom i četvrtkom ujutro, a prvu, treću i petu subotu u mjesecu ujutro.

(V. BEGIĆ)

GlasIstre.hr

Koprivnička akcija istaknula se među najboljima, a mali Romi oduševili svojim nacionalnim plesom

/in /by

Dječje renesansno kraljevstvo

Koprivnička akcija istaknula se među najboljima, a mali Romi oduševili svojim nacionalnim plesom

gio-prijatelji-djece-koprivnica-009

Egzotični ples u zagrebačkoj vijećnici // Foto: Društvo naša djeca

Koprivnički projekt uvršten je među 20 dobitnika vrijednog društvenog priznanja zbog iznimnog doprinosa čuvanju tradicije i edukaciji djece.

Dječje renesansno kraljevstvo jedna je od najboljih ovogodišnjih dječjih akcija u Hrvatskoj. Takvu ocjenu donijelo je posebno povjerenstvo za odabir Najakcija iz gradova i općina prijatelja djece, a Povelja kao najviši oblik priznanja uručena je na jučerašnjem svečanom savjetovanju u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu.

Koprivnički projekt koji je pokrenulo i koordiniralo Društvo naša djeca u partnerstvu sa Turističkom zajednicom grada Koprivnice, OŠ Braća Radić i OŠ A.N.Gostovinski, a uz financijsku potporu Grada, uvršten je među 20 dobitnika vrijednog društvenog priznanja zbog iznimnog doprinosa čuvanju tradicije, edukaciji djece i osmišljavanju njihovog slobodnog vremena.

najakacija-16-dodjela-povelje

Povelja Koprivničancima // Foto: Društvo naša djeca

U devet raznovrsnih sadržaja i radionica projekt je obuhvatio 118 djece i 36 volontera koji su u pripremama te na samom Renesansnom festivalu utrošili oko 1700 sati da bi savladali razne renesansne vještine, stekli nova znanja, te ih predočili posjetiteljima festivala.

Procjenjuje se da je kroz plesne, glazbene, kaligrafske, lutkarske, dramske, likovne i kreativne radionice na Renesansnom festivalu prošlo oko 1500 djece pa je tako Dječje renesansno kraljevstvo obogatilo i razveselilo i sve one dječake i djevojčice koji su poželjeli osjetiti duh davno minulih vremena.

Na savjetovanju u Zagrebu na kojemu je obitelj gradova i općina prijatelja djece uvećana za još devet novoprimljenih. Koprivnica je imala impozantne predstavnike u svečanom dijelu programa – romsku plesnu grupu OŠ Braća Radić pod vodstvom Ines Turk. Mali su plesači oduševili izvedbom svog nacionalnog plesa i zaslužili pljesak nekoliko stotina sudionika iz cijele Hrvatske.

Romska plesna skupina // Foto: Društvo naša djeca

Romska plesna skupina // Foto: Društvo naša djeca

 

Martina Maloča

Epodravina.hr

 

Mala škola NGO-a za romske predstavnike

/in /by

honeyview__igp7247U Osijeku se održala trodnevna edukacija „Mala škola NGO-a“ u peridou od 15. 17 studenoga 2016 god u Hotel Osijek. Trodnevna edukacija namjenjena je bila predstavnicima romskih organizacija koji rade na poboljšanju kvalitete života romske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Mala škola NGO-a bila je organizirana u okviru projekta “Project Generation Facility ” (PGF Hrvatska) , financijski podržanog od strane Fondacije otvoreno društvo iz Budimpešte.

Na edukaciji Mala Škola NGO-a sudjelovali su 20 sudionika iz Belišća, Darde, Goričana, Jagodnjaka,Piškorevca, Slavonskoga Broda i Zagreba.

Cilj edukacije je bila povećati znanja i vještine predstavnika udruga za vođenje administrativnog i financijskog poslovanja udruge sukladno važećim zakonima i propisima RH.

Edukaciju su  vodili  stručni tim Volonterskog centra Osijek, Tatjana Vidaković Gal, Snježana Mirosavljević i Jelena Stefanović, s dugogodišnjim iskustvom rada u organizacijama civilnog društva te u izradi i provedbi projekata financiranih od različitih donatora. Kao pripomoć i podršku sudjelovala je i gđa Danke Katanić, računovotkinja Centra za mir – Vukovar.

20161117_101412Teme prvoga dana edukacije su bili; Financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, ZAKON o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija – opće, Odredbe, Načela sustava financijskog poslovanja, Izrada i izvršavanje financijskih planova računovodstvu neprofitnih organizacija – Sustav financijskog poslovanja i Računovodstvo,Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava, Računovodstvena načela i poslovi, Knjigovodstvene isprave, Popis imovine i obveza (način iskazivanja) te priznavanje prihoda, rashoda, primitaka i izdataka, Financijsko izvještavanje (revizija godišnjih financijskih izvještaja), Registar neprofitnih organizacija, Javna objava godišnjih financijskih izvještaja, Nadzor, Prekršajne odredbe; prijelazne i završne odredbe

Teme drugoga dana; Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, sadržaj i primjena računskog plana, imovina (Nefinancijska i financijska),  obveze, prihodi, rashodi, jednostavno knjigovodstvo i primjena novčanog računovodstvenog načela, Obvezne poslovne knjige: knjiga blagajne, knjiga primitaka i izdataka, knjiga ulaznih računa, knjiga putnih naloga,knjiga izlaznih računa, popis dugotrajne nefinancijske imovine itd.

Teme trećeg dana; Zakon o udrugama, Registar udruga Republike Hrvatske – pravilnik

Sudionici seminara su bili jako zadovoljni, stekli su nova znanja koje će primjeniti u svojim budućem radu u udrugama.

 

E.M

Roditelji iz Pribislavca više zbog Roma ne upisuju djecu u okolne škole

/in /by

Zaustavljen trend

Roditelji iz Pribislavca više zbog Roma ne upisuju djecu u okolne škole

vecernji-1

Prije dvije godine u školu Vladimira Nazora u Pribislavcu upisano je 12 prvašića Hrvata, prošle čak 19, a ove 20 novih učenika

Prije tri godine u prvi razred upisano ih je petero. Malo, ali to nikoga nije iznenadilo jer je tako bilo godinama. No, prije dvije godine upisano je 12 prvašića Hrvata, prošle čak 19, a ove 20. To su već brojke koje ukazuju na to da se u Pribislavcu, međimurskoj općini s nešto više od 3100 stanovnika, događa lijepa priča o tome kako se zaustavlja trend upisivanja djece u okolne škole, umjesto u onu u naselju u kojem žive.

Sve je eskaliralo 2009. godine, kad roditelji Hrvati nisu puštali djecu u školu, zabrinuti za njihovu sigurnost koju je ugrožavala manja skupina učenika Roma. Vršnjačko nasilje izvuklo je tada na površinu i dublje probleme suživota Hrvata i Roma. Dio roditelja hrvatske djece odlučio je djecu upisati u škole u gradu Čakovcu i susjednoj općini Belici, u kojima Roma nema. Trebale su proći godine da se trend svojevrsnog “iseljavanja djece” preokrene.

– Istina, ove godine u prvi razred smo upisali 20 hrvatske djece. Ponovno smo zadobili povjerenje roditelja koji vide promjene na bolje. Odradili smo timski težak posao, poboljšali komunikaciju s roditeljima i osigurali bolje uvjete za rad, a rezultat je to što se iz godine u godinu broj upisane hrvatske djece povećava. No, činjenica je da je bi škola danas imala stotinjak učenika više da nije bilo odlazaka u druge škole – kaže ravnatelj OŠ Vladimira Nazora Bruno Matotek, koji tu ustanovu vodi četvrtu godinu.

vecernji-2

Pomaci u obrazovanju

Škola danas ima 285 učenika, od kojih je 61 posto romske nacionalnosti. Razredna odjeljenja formiraju se tako da svi Hrvati budu u jednom, a pridružuju im se Romi koji su na testiranju pokazali bolje rezultate od ostalih, pogotovo u poznavanju hrvatskog jezika. U naselju u Livadarskoj ulici u Pribislavcu, gdje živi oko 900 Roma, govori se, naime, rumunjsko-bajaškim jezikom, pa se djeca s hrvatskim susreću tek u predškoli koju je pokrenula Međimurska županija.

– Trudimo se raditi tako da svi budu zadovoljni. Treba razumjeti roditelje Hrvate koji žele da im djeca imaju jednake uvjete kao i djeca u okolnim školama, ali i roditelje Rome koji žele da im se djeca integriraju u društvo u mješovitim razredima, a ne da se samo provlače kroz sustav i nikad ne stignu do osmog razreda. Tu očekujemo i pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje bi nam trebalo omogućiti rad s manjim odjeljenjima, uvažavajući da romska djeca slabo govore hrvatski. Nastavniku nije isto radi li s 15 ili 30 djece – pojašnjava Matotek. Ponosan je na to što su se gotovo svi osmaši upisali u srednju školu.

– Samo je jedna učenica Romkinja odustala, molili smo je da se upiše, no nije htjela – kaže. OŠ Vladimira Nazora specifična je i po tome što se od 1946. godine nastava održava u neprimjerenim uvjetima u dvorcu grofa Feštetića sagrađenom 1870. godine! Lani je počela gradnja nove škole vrijedne oko 30 milijuna kuna, a kad se otvori, to će biti dodatni poticaj da se još više djeca upisuje u školu u selu u kojem i žive. Mještani s kojima smo jučer razgovarali kažu da se u obrazovanju djece vide pomaci, no ostali su problemi u suživotu odraslih, od učestalih krađa do narušavanja javnog reda i mira. No, to je već druga priča.

Piše: Ivica Beti

Večernji.hr