Kad krahira mirovinski sustav, bit će više djece

/in , /by

Demografska obnova: Kad krahira mirovinski sustav, bit će više djece

Naši su stari imali puno djece iz čisto ekonomskih razloga. Trebala im je pomoć u polju i netko da ih uzdržava pod stare dane kad oni više ne budu mogli raditi

Naši su stari imali puno djece iz čisto ekonomskih razloga. Trebala im je pomoć u polju i netko da ih uzdržava pod stare dane kad oni više ne budu mogli raditi.

 

Opsjednutost nepovoljnim demografskim trendovima u Hrvatskoj poprima zabrinjavajuće razmjere. Demografija je postala pitanje svih pitanja. A političari, naravno, vole odgovoriti na vapaje naroda tovarenjem svojih stranačkih ljudi na njegovu grbaču. I bi ministarstvo za demografiju! Tako Hrvat rješava višegeneracijske izazove – osnuje ministarstvo i napiše strategiju. Bit će više djece kad bude više činovnika i papira. Problem riješen!

Nada Murganić POVEĆANJE INVALIDNINE I DOPLATKA :
Iduće godine za demografsku obnovu oko milijardu kuna

No da biste riješili problem, prvo ga morate razumjeti. Kad dođemo u tu fazu, bit će nam jasno da ga množenje ministarstava neće riješiti. Manjak djece u Hrvatskoj nema nikakve veze s nedostatkom strategije ni akcijskih planova, a bome ni s time što ljudi nabavljaju pse, stavljaju im mašnice, oblače kaputiće i fotografiraju se s njima u krevetu. Nema veze niti s Bogom.

Naši su stari imali puno djece iz čisto ekonomskih razloga. Trebala im je pomoć u polju i netko da ih uzdržava pod stare dane kad oni više ne budu mogli raditi. Djeca su bila jamstvo da će obitelj opstati. A budući da nisu mogli znati koliko će ih preživjeti zbog visoke stope smrtnosti, osigurali bi se s pokojim djetetom više.

Danas sve manje ljudi živi na selu, dječji je rad zakonom zabranjen, država isplaćuje mirovine u starosti, a stopa smrtnosti novorođenčadi i djece nikad u povijesti nije bila niža. Nemojmo zaboraviti ni relativno novootkrivenu svijest o tome da se djeci ipak nešto mora pružiti u životu kako bi imala jednaku priliku kao drugi. Ekonomske računice za imati puno djece jednostavno više nema.

Ako mislite da se samo Hrvatska ili „dekadentni Zapad“ suočavaju s ovim izazovom, grdno se varate. Islamski svijet prolazi kroz isto, samo s malim zakašnjenjem budući da su nešto kasnije došli do kakvog-takvog prosperiteta. Islamske teokracije poput Irana ili Saudijske Arabije svjedoče višestrukom padu broja djece po ženi u posljednjih šezdeset godina. Sa sedmero na dvoje ili troje. Ako doista smatrate da smo mi izgubili vjeru u Boga i zaglibili u dekadenciji, bilo bi prilično smjelo tvrditi da su Iranci i Saudijci izgubili Alaha. Tamo se vjerska policija brine za to da se to ne dogodi.

Gledanje na život naših starih kroz današnju optiku nužno vodi do pogrešnih zaključaka. Pa tako dođemo do toga da su psi u krevetu krivci za pad broja djece. Tradicionalna obitelj s više djece danas može biti izraz svjetonazora, neki će reći i domoljublja, ali nekad je ona jednostavno bila datost. Emancipacija žena, tehnološki napredak, migracija u gradove i rast standarda učinili su svoje i ono što je nekad bilo datost sad je stvar izbora.

A Bog je danas isti kao nekad. Od katolika traži otvorenost životu, ali odluka o broju djece i dalje je njihova. Vjernici smiju planirati obitelj i puno će njih u taj plan uključiti ekonomske parametre. To je njihovo pravo i ne treba ih osuđivati niti im docirati zbog njihova izbora.

Isto vrijedi i za one koji svoje kućne ljubimce, koji jadni nemaju nikakve veze s globalnim demografskim kretanjima, puštaju u krevet. Tko voli, nek’ izvoli.

Ako baš mislite da država mora hitno nešto učiniti po pitanju demografije, nemojte se previše uzdati u ministricu Nadu Murganić u čijoj je to nadležnosti. Promjene koje ona može donijeti kozmetičke su prirode. Ali zato bi ministar rada i mirovinskog sustava Marko Pavić mogao postati heroj generacije! Daljnje povećanje mase mirovina u trenutku kad se opasno približavamo „čarobnom“ omjeru od jednog radnika na jednog umirovljenika nedvojbeno vodi krahu mirovinskog sustava. Izostanu li strukturne reforme pa novu recesiju ponovno dočekamo nespremni, veliki pad zaposlenosti mogao bi ovaj put dovesti do masovne migracije na selo koje zjapi prazno. A ruralni život bez državne mirovine siguran je put u demografsku obnovu.

Kolumnu piše

Mate Mijić

LJUDSKO PRAVO

/in , /by

Povodom dana ljudskih prava, trebamo postaviti pitanje posebno onima koji su na mjesta odlučivanja i koji vladaju ovim narodom, kreiraju ima prava, što su napravili za svoje građane tokom ovih godina koji su glasali za njih i primaju plaću od poreznih obveznika.

Ono što je zajedničko svima, uključujući i nacionalne manjine, je siromaštvo i zaštita ljudskih prava, a Romi se tu vide kao jedna od najugroženijih. Ne treba velika istraživanja i razgovore sa članovima te zajednice. Dovoljno je otići u romskim naseljima koji su na rubovima grada odnosno izgrađeni dalje od naseljenih mjesta da bi vidjeli te jadne ljude kako žive u obitelji sa mnogobrojnim članovima u neku kvadraturu koja je možda dovoljna za 2-3-oje ljudi.

Čim uđeš u naselje nedaleko od romskih kuća dočeka te veliko smetlište.

Djeca odlazeći u školu svakodnevno prolaze pokraj tog smetlišta. Uz put dok stigne u školi već je zaprljao svoju ionako poderanu obuću. Još nije ušao u učionici već je naglas ismijan i izrugan kako je prljav i smrdljiv cigan. Naravno njegovo mjesto je negdje u zadnjoj klupi.

 

Tako sjedi do kraja nastave, te nakon nastave vraća se u svoj ionako neskroman dom.Ukoliko ima što za pojest poješće ukoliko ne mora šutjeti dok se roditelji ne snađu za prehranu. Ukoliko je još dan napiše zadaću jer kada se smrači nemože pisati zadaću jer nemaju struju, isključena je jer je ne mogu platiti roditelji. A i vode nama.

WC nema, ali ionako nikome nije briga. Otišće vani i obavit će. Ukoliko se postavi pitanje Službama zaduženih da vode brigu za one kojima je pomoć potrebna, odgovaraju da su imali pomoć ali da su ga nenamjenski potrošili i oduzeto im je pravo na novčanu pomoć.

Oni ne smiju biti bolesni. Do prve zdravstvene ustanove moraju pješačiti 4-6 kilometara. Ukoliko su bolesni oni moraju se snaći, jer hitna ionako neće doći. Neka idu pješice ukoliko se žele liječiti. Auto ne smiju imati jer je to luksuz iako žive daleko od grada.

Oni koji koristi pomoć za uzdražavanje oni ne smiju niti voziti posuđeni auto a kamoli imati. Policija čeka na ulazak u naselju te prati Rome čime se bave, da li voze auto itd. Ukoliko ih indentificira da je toga dana vozio auto, nije bitno čije je auto. Prijavi se Centru za socijalnu skrb i oduzima mu se pravo na socijalnu novčanu pomoć, pa meka se snađe, iako je možda morao voziti bolesno djete ili nekog člana od obitelji.

Zbog situacije u kojoj se nalaze pojedine obitelji oduzimaju im se djeca te se daju u udomiteljstvo drugoj obitelji. Da, hvala bogu neki Romi koji su se snašli sagradili su velike kuće te  imaju dovoljno prostora. Imaju suradnju sa institucijama. Da, tamo se djeca šalju kada se oduzimaju od ovih jadnih siromašnih roditelja.Naravno da se i dobro plaća po djetetu. Izgovor je da djeci je tamo bolje, imaju za pojest, imaju gdje učiti ali imaju i isti jezični govor te kulturu. Pod nadzorom su, bolje im je u udomiteljstvo.

Eto to je „Ljudsko pravo Roma“.

 

Ramiza Memedi

Gypsy Philharmonic Orchestra

/in , /by

Gypsy Philharmonic Orchestra – 12. prosinca 2017. u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog u Zagrebu.

 

Najveći glazbeni doživljaj ovog adventa! Doživite strast i emociju najvećeg romskog svjetskog orkestra. Gypsy Philharmonic Orchestra okuplja najbolje romske glazbenike mađarskog podrijetla iz raznih dijelova Europe. Glazbeni program uključuje kombinaciju tradicionalnih melodija romskih violina, velikana poput Grigorasa Dinicua, Ferenca Erkela ili Vittorija Montija te istovremeno najvećih blagdanskih klasika kao što su Johannes Brahms, Pablo De Sarasota, Johann Strauss i Pyotr Ilyich Tchaikovsky, kao i iznenađenja poput prekrasne verzije skladbe iz filmskog hita Schindlerova lista, Johna Williamsa. Virtuozni svirači, više od 60 glazbenika na pozornici, posebni su i po tome što sviraju isključivo bez partitura i predstavljaju bogatu glazbenu kulturu Budimpešte. Violine, kontrabasi, klarineti i cimbala proizvest će nevjerojatan doživljaj ovog adventa u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Romski glazbenici kroz generacije održavaju tradiciju slavlja uz glazbu i muziciranje, poznati po nevjerojatnoj virtuoznosti i iako ne možemo definirati romski glazbeni izričaj, on ima jasan vlastiti identitet vrlo sličan blues glazbi koja dolazi iz Amerike. Više od dva sata Gypsy Philharmonic Orchestra svirat će najbolje kompozicije klasične glazbe, na način koji nikoga ne može ostaviti ravnodušnim.

Počastite sebe i svoje bližnje za blagdane ovom posebnom glazbenom poslasticom.

Karte se kreću u rasponu od 290 kn sve do 390 kn za VIP mjesta, a mogu se kupiti putem prodajnog  sustava Ulaznice.hr, sustava Eventim i na blagajni Koncertne dvorane Vatroslav Lisinski.

U Pitomači počeo s radom ”Vedri radio”,

/in , /by

Prvi internetski radio za nacionalne manjine

Od ponedjeljka 17. srpnja, počeo je s emitiranjem ”Vedri radio”, prvi internetski radio za nacionalne manjine. Središte mu je u Pitomači, Ulica Ljudevita Gaja 42a. Od ponedjeljka do petka emitirat će od 7,00 do 14,00, a subotom od 16,00 do 21 sat. U programu će se nalaziti sadržaj o aktualnostima i problematici 17 nacionalnih manjina. Glavna urednica je Vedrana Šajn. Internetski radio ”Vedri radio”, može se poslušati (www.vpz.hr)

Trening za sudjelovanje mladih Roma i njihovo samoorganizovanje u Hrvatskoj

/in , /by

Odjel mladih Vijeća Europe objavljuje poziv potencijalnim sudionicima iz Hrvatske za sudjelovanje na treningu o sudjelovanju i samoorganizaciji mladih Roma i njihovo u Hrvatskoj, predviđenom da se održi 27.-29. studenoga 2017. u Zagrebu, Hrvatska.

Svrha treninga je podizanje vještina i kompetencija sudionika za stvaranje akcija i razvijanje mogućnosti za samostalnu organizaciju i sudjelovanje mladih Roma na svim razinama u Hrvatskoj, identificiranjem mogućnosti politike i programa unutar romske politike i politika za mlade, čime bi se ubrzali socijalni i gospodarski razvoj mladih Roma.

Događaj je organiziran u okviru Akcijskog plana za mlade Rome Vijeća Europe i uz podršku Udruge mladih Roma Brodsko-posavske županije.

Zainteresirani kandidati moraju poslati prijavni obrazac u wordu putem e-maila na denis.durmis@coe.int  do 25. listopada, u 18:00 sati.

Za više informacija o treningu molimo kontaktirajte: Denis Durmish, denis.durmis@coe.int.

Detaljne informacije o treningu

Prijavni obrazac za trening

PROSVJED UMIROVLJENIKA

/in , /by

  SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

10 000 Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2

Tel/Faks: 01/ 46 55 146, 46 55 111/190

e-mail: suh@zg.t-com.hr – www.suh.hr

OIB 68205802695

Broj: 299-3/2017.

Zagreb, 25. rujna 2017.

ZAGREB, Manduševac, 12h
PULA, Trg Portarata, 12h
SPLIT, Zapadna obala, 12h
OSIJEK, Trg slobode, 12h
SLAVONSKI BROD, Korzo, 12h
ZADAR, Poljana Pape Ivana Pavla II.,16h 

ZAUSTAVIMO SIROMAŠTVO I PONIŽNJE U STAROSTI!

Sindikat umirovljenika Hrvatske je na svojoj 4. sjednici Predsjedništva, održanoj 25. svibnja 2017. godine u Zagrebu, usvojio Odluku o održavanju središnjeg umirovljeničkih prosvjeda u utorak 10. listopada 2017. godine, a zbog sve težeg položaja umirovljenika i starijih osoba, kao i inertnosti institucionalnih tijela glede rješavanja problema umirovljenika i starijih osoba.

Želimo podsjetiti i kako je pitanje rastućeg siromaštva umirovljenika ujedno i radničko pitanje, jer se time najdirektnije obezvrjeđuje rad, pa uz prekarni rad, dobivamo i prekarne mirovine, a konačni danak platit će upravo generacija koja ulazi u rad.

Tijekom 25 godina djelovanja SUH je pokrenuo brojne inicijative za izmjenu različitih zakona iz područja socijalne skrbi, prometa, obveznih odnosa, ovrha, poreza i doprinosa i inog, ali od strane vlasti izostaju konkretni odgovori. Institucionalni kanali očito nemaju efekta i prinuđeni smo organizirati središnji prosvjed na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, te prosvjede u Puli, Splitu, Zadru, Osijeku i Slavonskom Brodu, kako bismo se izborili za pokretanje dijaloga s vlastima i dostojanstvenije mirovine.

Nadali smo se kako će se kroz rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, gdje SUH ima tri predstavnika, ostvariti veći utjecaj na zakonske izmjene i promjene standarda umirovljenika i starijih na bolje. Na žalost, do danas je održana samo jedna sjednica i to za usvajanje okvirnog programa, što držimo neprihvatljivim jer umirovljenici nemaju vremena za čekanje, svakog dana su sve siromašniji i njihov je položaj sve teži. Danas su, uz bugarske umirovljenike, najsiromašniji u Europskoj uniji. Državne statistike nas, međutim, s radošću izvještavaju kako je konačno prestao rasti broj umirovljenika, ne shvaćajući da je to posljedica povećanog umiranja, ali i samoubojstava, usred siromaštva te socijalne i pravne nesigurnosti.

Drage kolegice i kolege, poznato vam je da trećina osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Udjel prosječne hrvatske mirovine u neto plaći najniži je od svih drugih u zemljama u okruženju – iznosi samo 37,7 posto, dok je u susjednim zemljama bio bitno viši (Mađarska i Makedonija – 62%, Slovenija – 60,2%; Crna Gora – 56,2%, Srbija – 49,8%; Kosovo – 47%; Bosna i Hercegovina – 43,4 i 42,5%).

No, ne samo da su hrvatske mirovine relativno, već su i realno najniže u široj regiji, jer u Hrvatskoj cijena hrane iznosi čak 91 posto prosjeka Europske unije, u Srbiji 69, a u Makedoniji samo 58 posto. Porazan je podatak kako hrvatska linija siromaštva iznosi 2.085 kuna, što znači da je blizu polovice mirovina prema ZOMO ispod linije siromaštva. K tome, Hrvatska, uz Španjolsku, ima najnižu pokrivenost starosnim mirovinama iz rada od samo 64 posto, za razliku od vrlo visoke pokrivenosti u drugim zemljama EU.

Drage kolegice, pozivamo vas na solidarnost i podršku u borbi protiv siromaštva i poniženja, jer je došao trenutak kad se u većem broju moramo okupiti na prosvjedu u Zagrebu i drugim gradovima, pa vam se obraćamo sa zamolbom da obavijestite svoje aktivistice i članice o prosvjedima umirovljenika kako bi se mogli pridružiti u odnosnim gradovima. Nadamo se da će koordinatorice Mreže doći na prosvjed i osobno te jedna i izraziti potporu na bini, a nadamo se i vašoj pisanoj potpori radi čitanja na skupovima.

Naši zahtjevi, koje vam prilažemo, radnički su zahtjevi. Na prosvjed ne pozivamo ni jednu političku stranku, već sindikate te organizacije civilnog društva za stare, mlade, osobe s invaliditetom i žene te nezaposlene branitelje.

Zahvaljujemo na razumijevanju i vjerujemo u vašu podršku, jer naši su zahtjevi presudni i za buduće umirovljenike, vaše sadašnje članove.

 

Zajedno smo jači!

 

Jasna A. Petrović,

predsjednica

 

 

 

Svaka peta osoba diskriminirana, najprisutniji stereotipi prema Romima

/in , /by
“Svaka peta osoba u Hrvatskoj bila je barem jednom diskriminirana u posljednjih pet godina, i to najčešće u području rada i zapošljavanja te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto njih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i pogoršala”, pokazuje istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije koje je Ured pučke pravobraniteljice danas predstavio u Kući Europe.

“Podaci će nam biti iznimno koristan izvor informacija za daljnji rad, kako pri utjecanju na javne politike, tako i u promociji jednakog postupanja. Nadam se da će ga s istim ciljem koristiti i sve grane vlasti u zemlji – državne i javne službe te poslovni i nevladin sektor, sindikati i pojedinci. Jedino tako možemo se boriti protiv neprijavljivanja diskriminacije, na duge staze, za što je potrebno snažiti povjerenje građana u institucije, prvenstveno u policiju i sudstvo”, izjavila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na predstavljanju rezultata.

Gotovo 40 posto ispitanika misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u društvu, dok ga u potpunosti nevažnim smatra nešto manje od četiri posto. Iako veliki broj građana ne podržava stavove koji reflektiraju predrasude, one su i dalje prisutne, a usmjerene su ponajviše prema Romima, zatim prema članovima sindikata, mladima, starijima, azilantima, osobama s duševnim smetnjama, dok su najmanje prisutne prema osobama nižeg obrazovanja i osobama s invaliditetom. Također, u odnosu na ranija istraživanja, manji je broj onih koji kažu kako im je neprihvatljivo da njihovo dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere.

“Nužno je informirati i educirati javnost o diskriminaciji i mogućnostima zaštite, ali i konkretno djelovati. Naš Ured je i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016. dao niz preporuka za suzbijanje postojeće, ali i prevenciju buduće diskriminacije u Hrvatskoj. Naravno, Vlada bi trebala što prije usvojiti i početi primjenjivati dugo očekivani Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije”, rekla je Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i predstavnica Hrvatske u Europskoj komisiji protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe.

Treće je to istraživanje koje je Ured proveo od 2009., kada je na snagu stupio Zakon o suzbijanju diskriminacije, a provedeno je u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske komisije, Glavne uprave za pravosuđe i potrošače, kao dio projekta Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj.

Diskriminacija u Hrvatskoj:
stavovi, razina svijesti i pojavni oblici
Projekt „Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj“
Čitavo istraživanje možete pronaći na stranicama Pučkog pravobranitelja RH

22. rujna – Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

/in , /by

U spomen na tragično ubojstvo triju žena – sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić i stranke Gordane Oraškić koje je, tijekom održavanja brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu, dana 22. rujna 1999. godine ubio suprug stranke u postupku, a sudsku službenicu Stanku Cvetković teško ranio, Vlada Republike Hrvatske 22. rujna proglasila je Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.

Sslužbeno Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama proglašenog 2004. Godine i time se želi upozoriti na još uvijek zastrašujuće službene podatke o fizičkom, psihičkom, seksualnom i svakom drugom nasilju i zastrašivanju.

Nacionalni dan svake se godine obilježava polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu te održavanjem okruglih stolova i rasprava na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Glavna poruka obilježavanja Nacionalnog dana je važnost prepoznavanja i prijavljivanja nasilja kao krajnje neprihvatljivog oblika društvenog ponašanja kojim se krše temeljna ljudska prava i slobode te razumijevanje nasilja kao najčešćeg oblika diskriminacije žena.

Uvažavajući sve tragične događaje nasilja u obitelji u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na nasilje nad ženama, pred svima i nadalje stoje obveze usmjeravanja pozornosti na potrebe obitelji i njezinih članova, prepoznavanja uzroka i posljedica nasilja te nadogradnje pravnog i institucionalnog sustava kojim se sprječava nasilje i štite prava i interesi žrtava nasilja u obitelji. Ekonomska kriza, nezaposlenost i siromaštvo i dalje su uzroci teškog nasilja kojem su posebno izložene žene.

Po pitanju statistike nasilja nad ženama su poražavajuće. Prošle je godine ubijena 15 žena. Njih 11 stradalo je od ruke bliske osobe, najčešće supruga. Još 23 žene su bile žrtve pokušaja ubojstva. 12 su ih pokušali ubiti članovi obitelji ili partneri. Žene su bile žrtve njima bliskih osoba u 642 slučaja. U samo jednoj godini.

Dnevno 45 puta policija u Hrvatskoj intervenira zbog obiteljskog nasilja, a vikendom i praznikom do 60 puta; svaka treća žena u našoj zemlji žrtva je nasilja u obitelji. Osim što intrevenira po dojavi o nasilju, policija u ovom slučaju djeluje i preventivno. Upravo je prevencija  najvažniji mjera kojom bi se mogao smanjiti broj nasilja svih oblika. No jedan od velikih problema zbog kojih žrtve nasilja često smrtno stradaju upravo je taj što one same, ali niti njihova okolina ne prijavljuju nasilje. Policija podsječa građane kako nasilja u obitelji ili susjedtsvu građani mogu prijaviti i potpuno anonimni

U posljednjih 10 godina je u Hrvatskoj ubijeno 300 žena i to najviše od ruke bliske osobe, a većina od njih prethodno je bila žrtva obiteljskog nasilja. 2016. godini ubijeno je 15 žena, a broj žena žrtava kaznenih djela tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i kaznenih djela protiv spolne slobode također je veći od broja žrtava muškog spola.

Po podacima Ministarstva pravosuđa, u razdoblju od početka 2012. godine do kraja lipnja 2016. godine sudovi su izrekli ukupno 14.932 zaštitne mjere prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Od toga je najviše izrečeno zaštitnih mjera obveznog liječenja od ovisnosti, njih 4289 (28,72 posto) te zabrane približavanja žrtvi nasilja, njih 4163 (27,88 posto). Slijede zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (2983), udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora (1358) te zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju (1292).
 

Esih postaje artikuliranija

/in , /by

Esih postaje artikuliranija; u najružnijem istupu dosad, dovela je u pitanje stipendije malih Roma

Zastupnica Bruna Esih o najnezaštićenijoj skupini u društvu

Na današnjoj sjednici Odbora za obrazovanje i sport zagrebačke Gradske skupštine, predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku Bruna Esih prigovorila je što su stipendije učenika deficitarnih zanimanja manje nego one za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine.

Tijekom polemike, Esih je Ivici Lovriću, koji obavlja poslove pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i sport direktno replicirala: “Potiče li se to što su oni Romi ili njihova želja za školovanjem?”, upitala je Esih.

Dva milijuna za stipendije učenika i studenata

Stipendije za učenike romske nacionalne manjine iznose 2,290 kuna, a za studente 3,720, i iz proračuna Grada Zagreba za njih je osigurano 2 milijuna kuna.

Učenici koji su upisali deficitarna zanimanja dobivaju za prvi razred tisuću kuna mjesečno, drugi 1300 i treći 1600 kuna. Prema podacima sa službenih stranica Grada Zagreba, stipendije se dodjeljuju za 10 mjeseci u godini, na početku školske godine i isplaćuju početkom mjeseca za prethodni mjesec.