Uskogrudnost medijskog servisa preko leđa manjina

/in , /by

Savjet za nacionalne manjine održao je 27. rujna 2018. godine svoju redovnu raspravu o manjinama u programu Hrvatske radiotelevizije. Kako su članovi Savjeta zaključili, a što i nije novina, manjine još uvijek nisu dovoljno zastupljene i predlažu češće konzultativne sastanke s predstavnicima Ravnateljstva te Programskog vijeća HRT-a.

Isti su upozorili da na HRT-u ima premalo programa za manjine te da se stajališta prema manjinama u multinacionalnoj emisiji Prizma razlikuje od ostatka programa u kojima su dominantno negativna.

Renata Trischler, potpredsjedenica Savjeta za nacionalne manjine s privremenom berlinskom adresom,  radi kao koordinatorica radnih zajednica njemačkih manjina pri FUEN-u  naglašava da položaj manjina u medijima diljem Europe nije sjajan.

“Manjine su sastavni dio života u Njemačkoj i četiri nacionalne manjine koje su priznate kao autohtone u Njemačkoj imaju svoje mjesto u svim segmentima društva, pa tako i u medijima. Najviše su zastupljeni u dokumentarnom i obrazovnom programu, dok u informativnom puno manje.”

Podsjećamo, Minority SafePack inicijativom prikupljeno je preko milijun potpisa potrebnih za poduzimanje konkretnih mjera za osiguranje opstanka svojih jezičnih i nacionalnih manjina kao i pojačanje kulturne i lingvističke raznolikosti u Uniji. Romska zajednica svoj doprinos dala je i u kroz tu inicijativu skupivši preko 600 potpisa podrške.

Kako smo već pisali kada je u pitanju romska zajednica, može se reći kako se hrvatski mediji tom temom bave gotovo isključivo prigodno i incidentno. Prigodno, kada se obilježavaju kakvi bitni datumi, a incidentno kada se dogodi kakva nesreća/zločin/kriminalna radnja u kojoj je sudjelovao Rom ili Romkinja, i kada se i dalje uredno ističe da se radi o pripadniku romske manjine, a ne “običnom” građaninu ili građanki.

“Izvještavanje o manjinama je još uvijek bremenito starim boljkama. Bez obzira o kojim manjinama je riječ, provuče se pokoji stereotip. Ako se izvještava o manjinama u mainstream medijima onda je to nerijetko vezano za određene kampanje ili negativne događaje. To dakako nije dobro kad se pripadnost određenoj manjini u okviru tragičnog događaja vezuje za nacionalno porijeklo. Ako jesu građani Hrvatske onda su građani kao i svi ostali, pa je pripadnost nacionalnoj manjini posve nepotrebno naglašavati. To samo pojačava stereotipe”, izjavila je profesorica Vilović u intervjuu za Phralipen.

Jedan od zaključaka Savjeta je sazivanje posebne sjednice kako bi se dogovorili daljnji koraci te unaprijedio program za manjine i o manjinama. Tako u regiji imamo pozitivne primjere redakcije za manjine, a jedna od njih je emisija na romskom jeziku na Radioteleviziji Kosovo te na lokalnim radijskim postajama.

“Godine 1986. prvi smo u svijetu pripremili i emitirali radijsku emisiju na romskom jeziku. Tijekom rata na Kosovu napravili smo stanku, a s emitiranjem smo nastavili 2003. godine. Emisija je u početku trajala samo 20 minuta i emitirala se jednom tjedno”, izjavio je Daut Qulangjiu, jedan od pokretača emisije na romskom jeziku.

Danas Romi na Kosovu emitiraju dvije emisije tjedno na dva radijska programa te onu svakodnevnu u trajanju od sat vremena. Vijesti na romskom emitiraju se i u Makedoniji i Vojvodini, ali ne svakodnevno. Radio Romano iz Švedske koji je moguće slušati i putem interneta također emitira sadržaje na romskom jeziku. U Hrvatskoj je prošle godine pokrenut Vedri Radio koji informativno izvještava o nacionalnim manjinama.

Svaka medijska manjinska inicijativa ipak ne rješava problem vezan uz izvještavanje unutar javnog medijskog servisa koji je 2017. godine posvetio 0,69 posto programa manjinama. Takva zastupljenost dovodi do smanjenja kvalitete programa kao i povećanja animoziteta prema manjinama o kojima Savjet sustavno godinama kritički progovora.

Unatoč tome na manjinske redakcije unutar javnog servisa još uvijek se čeka.

N A T J E Č A J ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA

/in , , /by

 

Na temelju članaka 4. i 10. Odluke o Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/18)

gradonačelnik Grada Zagreba raspisuje

N A T J E Č A J

ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA

ZA UČENIKE I STUDENTE PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE UČENICIMA ZA ŠKOLSKU GODINU 2018./2019.

  1. Za školsku godinu 2018./2019. učenicima će se dodijeliti najviše 50 Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (u nastavku teksta: Stipendija).
  1. Pravo sudjelovanja na Natječaju za dodjelu Stipendije imaju učenici koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:

– da su državljani Republike Hrvatske;

– da imaju prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu neprekidno zadnjih pet godina;

– da su pripadnici romske nacionalne manjine prema popisu birača (za punoljetne osobe), popisu birača jednog od roditelja (za maloljetne osobe), rodnom listu ili svjedodžbi škole;

– da nisu, osim iz opravdanog razloga (što se dokazuje vjerodostojnom medicinskom dokumentacijom), ponavljali razred u srednjoj školi;

– da su redoviti učenici srednje škole u Gradu Zagrebu, odnosno Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina u Velikoj Gorici;

– da su završili 8. razred s prosjekom ocjena od najmanje 3,0 ako Stipendiju traže za 1. razred srednje škole;

– da su završili prethodni razred srednje škole s prosjekom ocjena od najmanje 3,0.

  1. Stipendija se dodjeljuje za školsku godinu 2018./2019., računajući od 1. rujna 2018. godine.

Iznos Stipendije utvrđuje se u visini 35% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz 2018. godine.

  1. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu Stipendije za učenike su uspjeh u školovanju te postignuti i priznati izvannastavni i izvanškolski rezultati tijekom srednjeg obrazovanja.
  1. Natječaj traje 15 dana.

Molbe za dodjelu Stipendije dostavljaju se poštom preporučeno u roku 15 dana od objave natječaja na web stranici Grada Zagreba na adresu: Ured za demografiju, Vodnikova 14, 10000 Zagreb, s naznakom “za Natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine” ili se predaju na istoj adresi u sobi broj 202, II. kat, odnosno u pisarnici u prizemlju.

Molbe se mogu dostaviti na obrascu koji se nalazi u prilogu ovoga natječaja, a može se dobiti i u Uredu za demografiju, Vodnikova 14, Zagreb, II. kat soba broj 202.

Uz molbu za dodjelu Stipendije potrebno je priložiti:

1) rodni list u izvorniku, ne stariji od mjesec dana od dana raspisivanja Natječaja,

2) domovnicu (preslika),

3) uvjerenje o prebivalištu u izvorniku, ne starije od dana raspisivanja Natječaja,

4) ovjerenu potvrdu iz popisa birača izdanu od strane nadležnog tijela za osobe starije od 18 godina (u izvorniku) ili ovjerenu potvrdu iz popisa birača jednog od roditelja izdanu od strane nadležnog tijela za maloljetne osobe (u izvorniku),

5) potvrdu o upisu u srednju školu školske godine 2018./2019. u izvorniku,

6) svjedodžbu prethodnog razreda srednje škole, odnosno završenog 8. razreda osnovne škole za učenike prvih razreda srednje škole (preslika) ,

7) dokaz o osvojenim nagradama na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima (preslike),

8) životopis.

Potvrda iz popisa birača (za punoljetne osobe) ili potvrda iz popisa birača jednog od roditelja (za maloljetne osobe) dostavlja se ako podatak o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini nije vidljiv iz rodnog lista.

  1. Prijedlog liste kandidata za dodjelu Stipendije bit će objavljen na oglasnim pločama područnih ureda Gradske uprave i web stranici Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje molbi.
  1. Korisnik Stipendije ne može istodobno biti korisnik neke druge stalne novčane stipendije.

 

 

Obavijest srednjim školama o stipendiranju

/in , , /by

Obavijest srednjim školama o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u 2018./2019. školskoj godini

18. rujna 2018.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, kontinuirano dodjeljuje stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine.

U cilju učinkovitog stipendiranja učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine molimo srednje škole da nam dostave:

  1. presliku svjedodžbe o završenom razredu i
  2. uvjerenje o upisu u viši razred srednje škole

za sve učenike pripadnike romske nacionalne manjine kojima je ranije dodijeljena stipendija sukladno Odluci o dodjeli stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine za školsku godinu 2017./2018.

Napominjemo da se učenici srednjih škola pripadnici romske nacionalne manjine, koji su uspješno završili razred u školskoj godini 2017./2018., neće morati ponovno prijavljivati na Javni poziv za stipendiranje učenika srednjih škola u školskoj godini 2018./2019. koji će uskoro biti raspisan.

Dokumenti

Obavijest srednjim školama o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u 2018./2019. školskoj godini (638.25 KB MZO

Romska populacija je u lošijem položaju u odnosu na opću populaciju

/in , /by

Predrasude i diskriminacija značajan su faktor marginaliziranosti Roma i Romkinja’

Povodom objave publikacije  “Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka” kojom su predstavljeni podaci sveobuhvatnog i multi-metodološkog istraživanja o Romima i Romkinjama u Hrvatskoj razgovarali smo sa Sarom Lalić iz Centra za mirovne studije.

U srpnju ste objavili publikaciju “Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka” kojom su predstavljeni podaci sveobuhvatnog i multi-metodološkog istraživanja o Romima i Romkinjama u Hrvatskoj.  Što je bio povod istraživanju? 

Osnovni cilj i povod za provedbu ovoga istraživanja, koje uključuje podatke dobivene anketnim ispitivanjem u ukupno 1550 romskih kućanstava i intervjuima te fokus grupama s predstavnicima_ama romske nacionalne manjine, organizacijama civilnog društva te institucijama u 15 županija Republike Hrvatske, je prikupljanje baznih podataka na temelju kojih bi se kroz godine trebao pratiti napredak u provedbi politika za uključivanje Roma i Romkinja, s obzirom na to da postojeći administrativni podaci i službena statistika ne daju uvid u sve ključne pokazatelje o položaju Roma i Romkinja u Hrvatskoj.

Nedostatak podataka dugo je bio kamen spoticanja u provedbi politike uključivanja Roma i Romkinja u Hrvatskoj koji su prepoznali mnogi međunarodni i domaći akteri, a Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina je osmišljavanjem i vođenjem ovog projekta odlučio to ispraviti, što je doista velik napredak. Podaci koji su prikupljeni predstavljaju jako dobar temelj za sve buduće aktivnosti koje će se poduzimati. Istraživanje je dio projekta kojem je cilj cjelovito i učinkovito ostvarivanje ljudskih prava te poboljšanje i olakšanje aktivnog te potpunog sudjelovanja romske nacionalne manjine u gospodarskom, kulturnom i društvenom životu hrvatskog društva, čuvajući vlastiti identitet, kulturu i tradiciju. Inicirao ga je i osmislio Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Taj projekt, IPA 2012 “Prikupljanje i praćenje baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma”, koji je trajao od veljače 2017. do kolovoza 2018. provodile su tvrtka Ecorys Hrvatska d.o.o. i mi, udruga Centar za mirovne studije. Osim istraživanja, aktivnosti projekta su uključivale konzultacije s ključnim dionicima_ama o prioritetnim mjerama uključivanja Roma i Romkinja na lokalnoj i regionalnoj razini, a pokrenuta je i internetska stranica koja će institucijama i drugim akterima, zaduženima za provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma, olakšati i unaprijediti praćenje aktivnosti, te dati javnosti uvid u to kakav je napredak po pitanju uključivanja Roma i Romkinja u Republici Hrvatskoj.

Ukratko, što podrazumijeva Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013. – 2020.?

Nacionalna strategija za uključivanje Roma 2013. – 2020. (NSUR) je strateški dokument Vlade Republike Hrvatske čiji je opći cilj “poboljšati položaj romske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj smanjivanjem višedimenzionalnog socio-ekonomskog jaza između romskog i ostalog stanovništva te na usklađen, otvoren i transparentan način postići potpuno uključivanje Roma u sve segmente društva i zajednice”.

Prioritetna područja unutar NSUR uključuju obrazovanje, zapošljavanje i uključivanje u gospodarski život, zdravstvenu zaštitu, socijalnu skrb, prostorno uređenje, stanovanje i zaštitu okoliša, uključivanje u društveni i kulturni život, statusna rješenja, suzbijanje diskriminacije i pomoću ostvarivanju prava za romsku nacionalnu manjinu te unapređenje prikupljanja statističkih podataka, što pokazuje da je relevantnost prikupljanja adekvatnih podataka prepoznata i pri donošenju same strategije.

Unutar svakog od ovih područja definirani su opći i posebni ciljevi, kao i pokazatelji učinka. Uz NSUR je donesen i prateći Akcijski plan za razdoblje od 2013. do 2015. godine, kojim su definirane mjere, odnosno konkretne aktivnosti koje bi trebale biti poduzete kako bi se ostvarili zacrtani ciljevi. Trenutno je u proceduri donošenje novog akcijskog plana, za razdoblje od 2018. do 2020. godine.

Prema Vašem iskustvu na području rada s romskom nacionalnom manjinom, kakav je položaj Roma i Romkinja unutar hrvatskog društva?

Ovo istraživanje je potvrdilo ono što se već dugo zna iz raznih izvora – romska populacija je u lošijem položaju u odnosu na opću populaciju po gotovo svim prikupljanim pokazateljima, u većini područja društvenog, ekonomskog, političkog i kulturnog života. Romi i Romkinja danas su jedna od najmarginaliziranijih društvenih skupina u Europi, ali i Hrvatskoj. To je rezultat raznih faktora, među kojima je zasigurno velik utjecaj predrasuda o Romima, i uz to vezane diskriminacije.

Prijašnja istraživanja jasno pokazuju raširenost negativnih stavova o Romima i Romkinjama. Na primjer, istraživanje Centra za mirovne studije u suradnji s istraživačkom agencijom IPSOS iz 2017. godine pokazuje da četvrtina građana RH (25,2 %) smatra da Romi i Romkinje predstavljaju opasnost za sigurnost građana i njihove imovine.  Takvi stavovi dovode do diskriminacije Roma i Romkinja, pa tako istraživanje Ureda pučke pravobraniteljice iz 2016. godine pokazuje da čak 20 % građana smatra da su upravo Romi i Romkinje grupa koja se najčešće susreće s diskriminacijom u Hrvatskoj.

I rezultati istraživanja Uključivanje Roma u hrvatsko društvo pokazuju da su Romi i Romkinje često izloženi_e diskriminaciji – više od četvrtine, čak 28 % ispitanika pripadnika_ca romske nacionalne manjine smatra da je bilo diskriminirano u godini koja je prethodila provedbi istraživanja. Sve ovo, naravno, ima utjecaj na ostvarivanje prava i položaj Roma i Romkinja u svim sferama života – od obrazovanja, preko zapošljavanja, do stanovanja, socijalne skrbi, zdravstvene zaštite i tako dalje.

Po pitanju obrazovanja, nalazi provedenog istraživanja pokazuju da relativno visok postotak djece u dobi od 7 do 14 godina pohađa redovito osnovnu školu (95%) no, znatno manji postotak mladih Roma_kinja u dobi od 15 do 18 godina pohađa srednju školu (31%). Koji su najčešći razlozi prekida daljnjeg obrazovanja?

Ispitanici_e u anketnom istraživanju su navodili da su najčešći razlozi zašto se njihovi ukućani u dobi od 15 do 18 godina ne školuju financijskih razlozi (23,3 %), lošiji raniji obrazovni rezultati ili neuspjeh pri upisu (18,1 %), sklapanje braka (14,0 %) i trudnoća/postajanje roditeljem (11,8 %). Kad gledamo financijske razloge za nepohađanje srednje škole, važno je naglasiti kako Ministarstvo znanosti i obrazovanja, a i pojedine jedinice lokalne i regionalne samouprave dodjeljuju stipendije romskim srednjoškolcima_kama, no one po iznosu vrlo često nisu dovoljne da se pokriju osnovni životni troškovi. To je nešto na čemu bi se zasigurno moglo više poraditi, kao i na programima koji bi olakšali mladim majkama i očevima da pohađaju srednjoškolsko obrazovanje.

Uz ovo, postoji i pitanje motivacije za obrazovanje. U kvalitativnom istraživanju, odnosno intervjuima i fokus grupama, više se puta pojavljivao stav kako su Romi_kinje zbog diskriminacije i kasnije nemogućnosti pronalaska posla demotivirani_e za ostanak u obrazovnom sustavu, pri čemu su se navodili primjeri Roma i Romkinja koji jesu završili srednjoškolsko ili visoko obrazovanje, no svejedno se nisu mogli zaposliti.

Pozitivnih primjera ima, i to ne malo, no potrebna je dodatna inicijativa kako bi se kreirala atmosfera koja bi doprinijela višoj motiviranosti za obrazovanje u romskoj zajednici, a u tome šira zajednica i institucije sigurno mogu i trebaju pomoći.

Istaknuli ste u publikaciji kako su rezultati istraživanja pokazala da je 48% ispitanika_ca reklo da je neki član njihovog kućanstva barem jednom išlo spavati gladno u mjesecu koji je prethodio provedbi istraživanja, te kako je medijan ukupne potrošnje kućanstva iznosio svega 2500 HRK – što nam ti podatci govore u uključenosti Roma_kinja na tržište rada? 

Podaci koje navodite govore da je unutar romske zajednice u Hrvatskoj rašireno siromaštvo, što je, naravno i posljedica nedovoljne zaposlenosti Roma_kinja. Podaci o zapošljavanju ocrtavaju sljedeću sliku: samo 12% muškaraca i 3% žena ima stalan plaćeni posao na puno radno vrijeme, dok je 15% muškaraca i 3% žena uključenih u istraživanje navelo da rade povremene honorarne ili privremene poslove. Na razini uzorka ispitanika u dobi od 15 do 65 godina, njih ukupno 46% nikad ne radi plaćene poslove (60% žena i 32% muškaraca).

Demonstriraju li ti podatci romsku kulturu ili su ogledalo pasivnosti države po pitanju adekvatnije integracije pripadnika_ica romske nacionalne manjine na tržište rada?

Ovakva slika rezultat je raznih faktora, što se očituje i u mišljenjima predstavnika relevantnih institucija i predstavnika_ca romske nacionalne manjine prikupljenima kroz intervjue i fokus grupe.

Jedan od tih faktora je već spomenuta loša obrazovna struktura, odnosno nedostatak obrazovanja i kvalifikacija, što za posljedicu ima nezapošljivost nekih pripadnika_ca romske nacionalne manjine. Nadalje, diskriminacija pri zapošljavanju je također prepoznata kao jedna od prepreka zapošljavanju Roma i Romkinja, što potvrđuju i već spomenuti rezultati anketnog istraživanja. Kao prepreku za zapošljavanje je nespremnost na kontinuirani rad i ispunjenje određenih zahtjeva poslodavaca i poslodavki spomenutih kod manjeg broja intervjuiranih osoba, i mislim da to nije i ne može se smatrati odrednicom romske kulture. Svaka takva generalizacija je netočna i može imati teške posljedice po romsku zajednicu.

Što se tiče prepreka za zapošljavanje, važno je spomenuti i općeniti nedostatak radnih mjesta na određenim područjima u Hrvatskoj, koji onemogućavaju zapošljavanje cjelokupne populacije, a što se posebice teško odražava na romsku populaciju.

Postoji li neka stavka istraživanja koju prema Vašem mišljenju je nužno dodatno naglasiti?

Mislim da, uz zapošljavanje i obrazovanje, posebno valja dati naglasak rezultatima istraživanja koji se tiču stanovanja i prostornog uređenja. Istraživanje je pokazalo da od 1483 ispitana kućanstva, podaci o životu u kućama koje su u vrlo lošem stanju/ruševnim kućama i barakama ili straćarama govore da je takvih objekata 32%. 73% kućanstava nema kanalizaciju, 54% WC u kući/stanu, 50% nema kupaonicu s kadom ili tušem, 43% nema vodu dobivenu iz vodovoda, 20% nema kuhinju u stanu, a 11% struju.

Također, istraživanje je ukazalo na to da je pristup pojedinoj komunalnoj infrastrukturi nedostupan cijelim naseljima. Pa tako pristup kanalizacijskoj mreži nema 55 od 128 istraživanih lokaliteta, a pristup plinovodu nema 74 lokaliteta. Loši stambeni uvjeti sigurno su jedan od najvećih problema s kojima se susreće romska nacionalna manjina, i time bi se nadležne institucije trebale posebno pozabaviti.

Sukladno rezultatima istraživanja, koji su, prema Vašem mišljenju, nužni koraci prilikom izrade nacrta Akcijskog plana za uključivanje Roma 2018.-2020. kako bi se kvaliteta života pripadnika_ica romske nacionalne manjine poboljšala?

Koliko mi je poznato, Akcijski plan za razdoblje od 2018. do 2020. godine je izrađen i uskoro bi trebao biti upućen u javno savjetovanje. Što se tiče nužnih koraka za izradu budućih strategija i akcijskih planova za uključivanje Roma_kinja na nacionalnoj, ali i lokalnoj razini, rezultati istraživanja su pokazali da ključni_e sudionici_e vide da se prioritetno treba nastaviti raditi na poboljšanju uvjeta u područjima obrazovanja, zapošljavanja i stanovanja. Ova tri područja na neki način, pojednostavljeno, čine zatvoreni krug isključenosti Roma_kinja u Hrvatskoj – loši obrazovni rezultati i struktura utječu na šanse za zapošljavanje, a zbog nezaposlenosti i malih primanja, ljudi si ne mogu osigurati adekvatne stambene uvjete. Loši pak stambeni uvjeti predstavljaju poteškoću pri pohađanju škole i učenju. To su zasigurno tri područja koja bi trebala biti prioritet politike u ovome trenutku, i poboljšanje na ovim poljima, pokazalo bi rezultate i na drugim. Isto tako, buduće politike trebale bi biti kreirane na osnovu rezultata ovog istraživanja, s tim da je važno imati na umu da bi se na podacima koje smo prikupili još trebale raditi dodatne analize – kako tematske, tako i s obzirom na pojedine općine, gradove i županije. Na taj bi način i lokalne aktivnosti za uključivanje Roma i Romkinja mogle biti adekvatnije oblikovane i uroditi rezultate.

Također, važno je reći da je ključno ulagati dostatna financijska sredstva iz nacionalnog i lokalnih proračuna, te, gdje je to smisleno, povlačiti sredstva i iz fondova Europske unije. Posebno je važno ulagati u kadrove – u obrazovnom sustavu, u sustavu socijalne skrbi, u sustavu zdravstvene zaštite. Bez adekvatnih sredstava i ljudi, nemoguće je provesti i najbolje zamišljene mjere i politike. I na kraju, možda i najvažnije, treba posebno voditi računa da se sve aktivnosti za Rome_kinje osmišljavaju i provode s Romima_kinjama, s njihovim izabranim predstavnicima_ama, udrugama, ali i s konkretnim zajednicama, pri čemu je uključivanje žena i mladih zasigurno prioritet.

Romi u poduzetništvu

/in , /by

Romi u poduzetništvu’

Objavio Ivona B

Dana 11. lipnja 2018. godine u dvorani Hrvatske obrtničke komore u Zagrebu, održalo se događanje pod nazivom „Romi u poduzetništvu“ u organizaciji udruge Otvorene medijske grupacije.

Otvorena medijska grupacija je partner na Erasmus + projektu pod nazivom „Pal Network for Support of the Roma Entrepreneurship“ u sklopu kojeg su održali ovo događanje na kojem su sudjelovali brojni predstavnici hrvatskih agencija i državne uprave kako bi se raspravilo o bitnoj ulozi Roma u hrvatskom društvu, ali i o razvijanju poduzetništva kod Roma.

Događanje je svečano otvorio zastupnik Hrvatskog sabora gospodin Veljko Kajtazi, koji je održao govor o trenutnom položaju Roma u hrvatskom društvu i prostoru za unaprjeđenje, a nakon toga je izvršna direktorica Otvorene medijske grupacije,  gospođa Anita Juka predstavila  projekt i ulogu udruge u projektu.

Predavanja su održali profesor Ekonomskog fakulteta Velimir Srića te predstavnik udruge Roma Korak po Korak, gospodin Franjo Horvat. Profesor Velimir Srića je naglasio koliko je danas potrebno obrazovanje za poduzetništvo s obzirom na to da su poduzetnici temelj lokalnog ekonomskog razvoja. Predstavnik udruge Korak po Korak je zatim predstavio primjer dobre prakse, predstavljajući projekt romske plantaže krastavaca u suradnji s županijom i gradom Koprivnicom.

S obzirom na to da su Romi jedna od najvećih etničkih manjina u Europi, sudionici su pozdravili napore Otvorene medijske grupacije u borbi za učinkovitiju integraciju Roma u hrvatsko društvo, priopćeno je iz Otvorene medijske grupacije.

Romsko kućanstvo prosječno mjesečno troši 2500 kuna

/in , /by

Veliki broj romske djece nakon osnovne škole prekida svoje školovanje iako 91% njihovih roditelja želi da im djeca nastave obrazovanje.

Čak 48% članova romskih kućanstava barem jednom mjesečno išlo je spavati gladno. Prosječna mjesečna ukupna potrošnja romskog kućanstva iznosila je 2500 kuna.
Visok postotak romske djece u dobi od 7 do 14 godina pohađa redovito osnovnu školu, odnosno njih 95%, no tek 31% mladih Roma od 15 do 18 godina, obuhvaćenih istraživanjem, pohađa srednju školu. Ipak, 91% ispitanih roditelja Roma kojima djeca pohađaju osnovnu školu izrazito želi da njihova djeca nastave školovanje. Dio je to ukupnih nacionalnih rezultata istraživanja baznih podataka za učinkovitu provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma koji će u cijelosti biti predstavljeni danas u Hrvatskom novinarskom društvu. A navedeno je istraživanje provedeno lani u dva navrata, tijekom proljeća i jeseni, i obuhvatilo je 1550 romskih kućanstava, predstavnike romske nacionalne manjine te organizacije civilnog društva i institucije u 12 hrvatskih županija.

Projekt su proveli tvrtka Ecorys Hrvatska d.o.o. i udruga Centar za mirovne studije.

Romi su lošeg obrazovnog statusa

/in , /by

Istraživanje: Romi su lošeg obrazovnog statusa, ali natprosječno izlaze na izbore

ROMI u Hrvatskoj lošeg su obrazovanja i socijalnog statusa, uglavnom su nezaposleni, kod polovice njih krov prokišnjava, djeca žive u poraznim uvjetima, do 98 posto su državljani Hrvatske koji natprosječno, 60 posto, izlaze na izbore –  gruba je skica istraživanja za potrebe uključivanja Roma u hrvatsko društvo.

Istraživanje „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka“ predstavljeno je u srijedu u Zagrebu na završnoj konferenciji posvećenoj učinkovitoj provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma.

Zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi zahvalio je na istraživanju i kazao da će ono biti od velike pomoći u rješavanju položaja romske zajednice u Hrvatskoj te da će dati javnosti uvid u stanje o obavezama dionika u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma.

Želim na to posebno upozoriti jedinice lokalne samouprave koje su često netransparentno provodile strategiju. Sada nitko neće moći reći da nema podataka za provođenje strategije, kazao je Kajtazi.

Na istraživanju je radilo više od 100 ljudi, koje je umjesto za tri godine, moralo biti završeno za godinu i pol, kazala je voditeljica istraživanja  Suzana Kunac i dodala da je njegova velika vrijednost ne samo u tome što je po opsegu jedno od najvećih istraživanja Roma u Europi, nego što je i samo „izraz romskih iskustava“.

Dio istraživanja koje je obuhvatilo 1550 kućanstava i 4750 osoba, koje se pored toga temelji na intervjuima s ključnim osobama romskih zajednica, publiciran je u znanstveno recenziranoj knjizi u tri izdanja (850 primjera na hrvatskom jeziku, 250 na engleskom i 200 na romskom).

U 15 županija živi oko 22.500 Roma

Istraživanjem je procijenjeno da u 15 županija živi oko 22.500 Roma, dok je popis stanovništva evidentirao malo manje od 17.000 osoba romske nacionalnosti.

Najviše, 6368 osoba, procijenjeno je u Međimurskoj županiji, zatim 3299 u Zagrebu, 2190 u Sisačko-moslavačkoj županiji, 1973 u Osječko-baranjskoj, 1919 u Brodsko-posavskoj , itd.

Obrazovna struktura Roma je loša, budući da prema podacima završene osnovne škole ima samo 28 posto njih, srednje trogodišnje 12 posto, srednje četverogodišnje 3 posto, gimnazije 0,3 posto i visoke škole manje od 0,2 posto.

Čak 41 posto njih nije nikada radilo

U pogledu radnog statusa najveća skupna je nezaposlenih, njih 44 posto, dok stalno plaćeni posao puno radno vrijeme ima tek 12 posto njih.

Čak 41 posto njih nije nikada radilo, a najviše onih koji su radili, 32 posto, imaju jednostavna zanimanja.

Najviše ih smatra da je razlog slabom zapošljavanju u nedostatku obrazovanja i kvalifikacija te u diskriminaciji.

Većina od 93 posto je obuhvaćena zdravstvenim osiguranjem, a razlog zašto nisu svi, ispitivačima nije poznat.

Na području ispitivanja reproduktivnog zdravlja utvrđeno je da je 48 posto žena bilo na ginekološkom pregledu zadnjih godinu dana, 21,3 posto njih u razdoblju prije od 1-3 godine, a 5,5 posto Romkinja nikada bilo na ginekološkom pregledu.

Gotovo svoj populaciji Roma, točnije 92 posto njih, prijeti rizik siromaštva, pa im je socijalna pomoć vrlo bitan izvor prihoda.

Čak 54 posto ih koristi zajamčenu socijalnu pomoć, a trećina ih je vrlo nezadovoljno odnosnom s djelatnicima centra za socijalnu skrb. Suzana Kunac objašnjava da je razlog u zakonima po kojima djelatnici moraju postupati, a koji ne uvažava stanje na terenu.

Čak 80 posto njih ne može si priuštiti troškove poput kupovine hladnjaka, 54 posto ne može priuštiti jesti meso i ribu svakog drugog dana, a 90 posto ne može zamisliti plaćeni odmor od tjedan dana izvan kuće.

Istraživanje je dio projekta Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ukupne vrijednost 680.000 eura, od čega su 90 posto sredstva EU, a 10 posto nacionalno sufinanciranje iz sredstava Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Projekt provode tvrtka Ecorys Hrvatska d.o.o. i udruga Centar za mirovne studije.

30 milijuna kuna za razvoj

/in , , /by

30 milijuna kuna za razvoj sredina nastanjenih nacionalnim manjinama

Foto: pixabay.com

Na temelju Odluke o provedbi Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, nadležna ministarstva raspisala su natječaj i javne pozive.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta financirat će u 2018. godini projekte lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri skupine prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od 5% u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije financirat će projekte za financiranje poboljšanja socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture. Prihvatljivi su objekti iz područja komunalne, sovijalne i gospodarske infrastrukture te okolišne infranstrukture i zaštite okoliša. (15 milijuna kuna)

Ministarstvo poljoprivrede financirat će projekte u poljoprivredi, turizmu, prerađivačkom sektoru i šumarstvu. Rok za prijavu na Natječaj je 24. rujan 2018. godine. (7,5 milijuna kuna)

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta financirat će projekte za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta. Rok za prijavu na Natječaj je 24. rujan 2018. godine. Ciljevi Otvorenog poziva su rast i razvoj poduzetništva, tehnološko unapređenje i jačanje konkurentnosti te uravnotežen regionalni razvoj. (7,5 milijuna kuna)

Sredstva za provedbu navedenih programa osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu u razdjelima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva poljoprivrede unije i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u ukupnom iznosu od 30.000.000,00 kuna.

8 MILIONA KUNA ZA POTPORU UKLJUČIVANJA DJECE ROMSKE NACIONALNOSTI

/in , /by

Više od 8 milijuna kuna za potporu uključivanju djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav

31. kolovoza 2018.

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja održana je 30. kolovoza 2018. godine svečanost uručivanja ugovora iz poziva Programska, stručna i financijska potpora obrazovanju djece i učenika pripadnika romske nacionalne manjine, financiranog iz sredstava Europskoga socijalnog fonda, Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

Riječ je o osam projekata ukupne vrijednosti od 8.398.419,98 kuna, koji će se provoditi u sljedećih 15 mjeseci s ciljem povećanja socijalne uključenosti i integracije djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav.

Ministrica znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, istaknula je važnost ovoga poziva jer odgojno-obrazovni sustav uključuje načelo jednakosti obrazovnih mogućnosti za sve, obvezu općeg obrazovanja, uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav, poštovanje ljudskih prava i prava djece te interkulturalizam.

Ovih osam projekata obuhvatit će 190 djece iz triju dječjih vrtića i 548 učenika iz 20 osnovnih škola za koje će, uz ostalo, biti osiguran produženi boravak, prijevoz, prehrana, sudjelovanje u ljetnim kampovima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, potpora u učenju hrvatskoga jezika te podizanje socijalnih i komunikacijskih vještina, istaknula je ministrica. Također, učiteljima/odgajateljima bit će omogućeno sudjelovanje na stručnim usavršavanjima s ciljem podizanja kvalitete i učinkovitosti obrazovanja djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine, važnih preduvjeta za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća i uspješniju socijalizaciju.

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, gosp. Mile Živčić, istaknuo je kako su u relativno kratkom razdoblju u razvoj obrazovnoga sustava uložena ozbiljna sredstva. U ovome programskom razdoblju za sustav obrazovanja ugovoreni su projekti u ukupnome iznosu od oko 1.620.907.070,75 kuna, rekao je ravnatelj.

Ugovore su uručili dobitnicima ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. Blaženka Divjak i ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) Mile Živčić.

Čestitavši dobitnicima, ministrica je poručila uzvanicima kako će ovi projekti pridonijeti ne samo inkluzivnom obrazovanju, već i stupnju razvoja društva u cjelini.

KOMEMORACIJA U UŠTICI

/in , /by

U Uštici kod Jasenovca obeležen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svetskom ratu 02. 08.

“U razdobljhu od 1941. do 1945. Godine u Uštici ubijeno je najmanje 16.173 Roma, od toga 5608 djece i 4887 žena. Vjeruje se da je ovaj broj sigurno veći jer, za razliku od drugih naroda, Romi su prebrojavani po broju vagona u kojima su doveženi i na isti način su i likvidirani

Obeležavanju Dana sjećanja su, uz predstavnike romskih udruga iz Hrvatske, prisustvovale i delegacije Roma iz drugih zemalja i predstavnici diplomatskog kora, kao i izaslanik predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, župan Sisačko moslavačke županije Ivo Žinić, izaslanik vlade Alen Tahiri, potpredsednik hrvatskog Sabora Siniša Hajdaš Dončić, te delegacija Grada Zagreba.

Prisutnima se obrati g. saborski zasrupnik Kajtazi koji je poručio “Nećemo dozvoliti da romske žrtve budu zaboravljene. Romska zajednica je dovoljno jaka da oprosti, ali ne i da zaboravi, kao što se zaboravlja učešće Roma u antifašističkoj borbi i Domovinskom ratu”, naglasio je Kajtazi.

Ramiza Memedi