SVJETSKI DAN ROMA

/in , /by

 

  1. travnja/april se diljem svijeta obilježava Svjetski dan Roma, u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. travnja 1971. godine u Londonu. Taj je dan bio jedan od najvažnijih događaja u povijesti Roma. Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni i naziva „Rom“ (umjesto dotadašnjeg naziva Cigan).

Cijenimo da je Međunarodni dan Roma jedan je od najvažnijih događaja u romskoj povijesti zbog donošenja odluke. Izgled romske zastave sastoji se od zelene boje koja simbolizira zemlju, plave koja simbolizira nebo, a kotač u sredini predstavlja putovanja i migracije Roma kroz povijest.

Na kongresu je usvojena i romska himna “Đelem, Đelem”, što znači ˝Idem, idem˝. Romi su kroz povijest tražili svoje mjesto pod suncem kojeg nažalost su teško nalazili. Uz put često su bili svirači i putujući zabavljači, te Međunarodnog dana Roma ujedno smatramo i slavlje romske kulture u kojoj glazba ima posebno mjesto, osim što na taj dan nam je dužnost prikazati i na kršenje prava Roma i na njihov ugroženi životni standard i diskriminaciju koju nažalost do današnjih dana trpe.

Osim ova dva područja koja na istom Kongresu usvojeno je naziv „Rom“ što znači čovjek i  romskog jezika kao službeni govor za romsku zajednicu što zapravo je naš jezik „naša država“, jer Romi nemaju svoju matičnu domovinu osim zelju u kojoj je rođen i živi.

Ove godine nažalost zbog COVID -19 nismo mogli ga obilježavati kao prethodnih godina.  

Ramiza Memedi

Clara Zetkin – “Velika dama” ženskog pokreta

/in , /by

Njen buntovni život političarke, feministice i angažirane pacifistkinje donio joj je veliki ugled, ali i brojne neprijatelje. Teze Clare Zetkin o zapošljavanju žena su i danas aktualne. Dan žena koji se danas obilježava u velikom broju zemalja širom svijeta, prvi put je obilježen 28. februara 1909. godine i to u Sjedinjenim Američkim Državama na osnovu deklaracije koju je donijela Socijalistička partija te zemlje. Od 1975. Ujedinjene nacije službeno obilježavaju 8. mart kao Međunarodni dan žena.

Clara Zetkin umrla je 20. lipnja prije točno 75 godina. Na njenom ispraćaju bilo je 600.000 ljudi. Clara Zetkin je preminula u 76. godini života u dvorcu Archangelskoje nedaleko od Moskve, a njena je urna u zidinama Kremlja u Moskvi.

Život posvećen radničkom pokretu

Clara Zetkin, kćer seoskog učitelja, odrasla je u domu u Saskoj u kojem su se njegovale kršćanske i humanističke ideje. Već tijekom obrazovanja za učiteljicu u Leipzigu priključila se njemačkoj Socijaldemokratskoj stranci. Sa svojim životnim partnerom, židovskikm tipografom i revolucionarem Ossipom Zetkinom iz Odese, preselila je u Pariz, gdje je rodila dva sina i pisala za francuski i njemački radnički tisak. Tamo je promijenila svoje djevojačko ime Eissner u Zetkin, bez obzira što nije bila udata za svoju veliku ljubav Ossipa Zetkina. Sudjelovala je u radu osnivačkog kongresa “Druge internacionale” u Parizu kao izaslanica njemačkih socijaldemokrata. Tamo je održala govor kojim je postavila temelje proleterskog ženskog pokreta. U govoru je, među ostalim rekla: “kao što kapitalisti podjarmljuju radnike, tako muškarci podjarmljuju žene, a one će u tom položaju ostati sve dok ne budu ekonomski nezavisne.” Nakon rane smrti svog životnog partnera Zetkina 1890. godine, bez ikakvih sredstava za život preselila je iz Pariza u Stuttgart. Tamo se zaposlila kao urednica proleterskog ženskog časopisa “Jednakost” i udala za slikara Georga Friedricha Zundela.

Clara Zetkin i Rosa Luxemburg – prijateljstvo s posljedicama

Clara Zetkin je bila prva žena koja je ušla u samo vodstvo socijaldemokrata, a na prvoj međunarodnoj socijalističkoj konferenciji žena u Stuttgartu izabrana je za tajnicu. Tri godine kasnije, na drugoj međunarodnoj konferenciji žena 1910. godine u Kopenhagenu prihvaćen je njen prijedlog da se u svijetu 8. ožujak slavi kao Međunarodni dan žena. Rosa Luxemburg bila je jedna od najboljih prijateljica Clare Zetkin. Budući da su unutar socijaldemokratske stranke nailazile na sve veću izlolaciju zbog njihovih antimilitarističkih stajališta, one su 1917. godine zajedno osnovale grupu Spartakus. Iz nje su se kasnije formiralale Nezavisna socijal-demokratska stranka (USPD) i Komunistička partija Njemačke (KPD). Kao delegatkinja KPD-a Clara Zetkin je za vrijeme cijelog trajanja Weimarske republike bila zastupnica u njemačkom Reichstagu, no ona je pretežno živjela u Moskvi gdje je vodila žensko tajništvo “Treće internacionale”. 30. kolovoza 1932. otvorila je sjednicu njemačkog Reichstaga kao najstarija članica parlamenta, a svega nekoliko mjeseci kasnije bježi pred nacionalsocijalistima u Moskvu, gdje je i umire 20. lipnja 1933.

Ramiza Memedi

Autor Ulrike Mast-Kirschning

PROF. DR. RAJKO DJURIĆ

/in , /by

IN MEMORY

Posle duže i teške bolesti 02.11.2020.godine, u 73.godini života, napustio nas je jedan od najvećih aktivista i boraca za ljudska prava, prof.Prof. dr Rajko Djurić. Rođen je 3.listopada 1947. u Malom Orašju, Srbijadr Rajko Đurić.

Na Beogradskom univerzitetu (Filozofski fakultet) diplomirao je filozofiju (1971) i doktorirao sociologiju (1985). Bio je suradnik SANU, koja je izdavač njegove knjige „Zagonetke Roma“. U zbornicima SANU objavljen je veći broj njegovih tekstova o kulturi i holokaustu Roma.

Autor je više knjiga, pjesama, znanstvenih djela i publicističkih radova, koji su objavljeni u bivšoj Jugoslaviji, Srbiji, Austriji,  Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Japanu, Mađarskoj, Makedoniji, Njemačkoj, Poljskoj, Rumuniji, SAD, Sloveniji, Španiji, Švedskoj  i Velikoj Britaniji.

Među njegovim naučnim znanstvenim djelima zauzimaju posebno mjesto „Istorija Roma“,“Istorija romske književnosti“ i „Istorija holokausta Roma“. Napisao je „Gramatiku romskoga jezika“ i studiju „Romski glagoli, njihovo porijeklo i značenje“, koja predstavlja prvi znanstveno-istraživački rad te vrste u svijetu.

Bio je prevodilački stručni  suradnik u filmu „Sakupljači perja“ Aleksandra Saše Petrovića i zajedno sa Gordanom Mihićem i Emirom Kusturicom ko-scenarista filma „Dom za vješanje“, u čijoj je realizaciji sudjelovao i kao prevodilac i stručni suradnik. (Oba filma  su dobitnici  „Zlatne palme“ Filmskog festivalu u Kanu..)

Predavao je na mnogim evropskim univerzitetima.

Dobitnik je više domaćih i inostranih  nagrada i priznanja. Zajedno sa Danilom Kišom i Radomirom Konstantinovićem, dobio je 1981., nagradu „Željezare Sisak“ u Sisku; 1992. američku nagradu  Fond for free Expression; 2003. nagradu Švedskog PEN Centra „Kurt Tucholsky“; 2004. nagradu Instituta Otvoreno društvo u Budimpešti; i 2010. nagradu Instituta za kulturu u Madridu.

Bio je predsjednik Međunarodne organizacije Roma, osnivač je i predsjednik Romskog PEN Centra. Bio je poslanik Narodne skupštine Srbije.

Mnogi lideri Roma imaju samo riječi hvala da su mnogi naučili od profesora, da su uvijek uživali u njegovoj vrhunskoj humanosti, njegovom toplom prijateljstvu, da je bio veliki vođa i da su puno naučili od ovog velikog svjetskog romskog pjesnika.

 

Romski

Pala lungo hem pharo nasvlipen ko 02, 11. 2020 ko 73. đivdimaske berša, mukla amen jek katar naj bare aktivistura hem marutno pala e manushikane hakaja o prof. dr. Rajko Djurić. O prof. dr. Rajko Durić, bijando si ko 3. september 1947, ko Malo Orašje, Srbija.

Ko Univerziteta ko Beograd( Filozofsko univeziteto) diplomirindja e filozofija (1971) a završindja o doktorato  sociologija (1985). Sas sombutikerno ko SANU, savo ikalgja leskere pustika, „Zagonetke Roma“. Ke publikacije SANU ikalga baro nomere leskere tekstura katar e kultura hem holokaust pe Roma.

Autori se but e pustikemgo, pezije, džantrikane hem publikane butja, save sesa publicirime ke nakhli Jugoslavija, Srbija, Austrija, Francuska, Hrvatska, Italija, Japan, Hungarija, Makedonia, Germanija, Poljska, Rumunija, SAD, Slovenia, Spanija, Švedska hem Bari Britania.

Maškar leske džantrikane butja astarel ulavdo than “Istorija Roma“ “Istorija romske književnosti“ hem „Istorija holokausta Roma“. Xramosarda e „Gramatika pala e romani chib“, hem e studija „Romane kernavne, lengoro avutnipe hem džanlipe“ savi mothovel angluno džanlimasko-rodimaski buthi hem tipo ki lumija.

Sa  translatori hem phirno sombutikerno ko filmi „Sakupljači pera“ Aleksandre Saše Petrovića hem jekhetaneste e Gordana Mihićem hem o Emir Kusturica ko-scenaristi pala o filmi „Dom za vešanje“ savo la than ke realizacija sar translatori hem phirno sombutukerno. ( Solduj filmora ljine „Zlatne palme“ ko filmosko festivali ano Kanu…)

Ke but Europake univerzitetura ikerda dersi.

Dobinga/andlelno pobute pursake/nagrade hem angigar/priznanje katar o them hem maškarthemutne. Jekhetanes o Danilo Kiš hem o Radomir konstatinović. ljinda  1981 e pursaka/nagrada“ Željezara Sisak „ ko Sisak; 1992 amerikaki  angigar Fond for free Expression; 2003 angigar katar o Švedskako PEN Centra „Kurt Tucholsky“; 2004 angigar katar o Instituto puterdo amalipe, ko Budinpešta; hem 2010 angigar katar o Institut pala e kultura ko Madrid.Sine šerutno ke Romani maškathemutni organizacija, fundirinkeras Romano PEN centro hem sine šerutno.  Sa deputeto ke Narodna skupština ke Srbija.

But Romane liderura silen sade šukar lafija, so but sikljovde kotar o profesoti , so sakane but  guglinkeren ke lesko baro humanizmo, ke leskoro tato amalipe, so sine baro lidero hem but sikljile katar kava baro ljumijako romano poeto.

E.M

TRAJKO PETROVSKI

/in , /by

IN MEMOR

Nažalost romska zajednica je u kratkom vremenu izgubila veoma kvalitetne i vrijedne lidere koji su dali veliki doprinos u očuvanju jezika, kulture, običaje idr. Ujedno su i bili borci za  ljudska prava koji težili pomoći romsko zajednici u svim područjima posebno na području obrazovanja koji su za sobom ostavili niz dobrih i kvalitetnih  znanstveno naučnih i istraživačkih djela. Naučna djela poslužiti će posebno generaciji koja će nastaviti se baviti za položaj i boljitak, kao i očuvanje kulture i običaje cjelokupnu romske zajednici ma gdje oni bili.     

Prof. dr.Trajko Petrovski povjesničar i etnolog te prvi je doktor znanosti romske pripadnosti u Europi.  na institutu za folklor u Skoplju. Doktorirao je 1997. na Odsjeku za etnologiju Sveučilišta u Zagrebu, Hravatska.

Trajko Petrovski rođen je 18. svibnja 1952. Svojom znanstveno-istraživačkom aktivnošću ostavio je dubok dojam u romskoj antropologiji, folkloru, povijesti i jeziku Roma kao znanstvenik na Institutu za folklor “Marko Cepenkov” u Skoplju.

U povijesti ostaje kao prvi doktor znanosti romskog podrijetla, a njegova djela kao važni povijesni rukopisi. Kad je romski jezik u Makedoniji bio u početnom razvoju, Petrovski je napisao prvi romski makedonski i makedonski romski rječnik 1998. Autor je Romske gramatike u izdanju Udruge Romano Ilo. Također, zasad, romski učenici u osnovnom obrazovanju uče iz njegovog rukopisa. Autor je udžbenika iz predmeta Jezik i kultura Roma za treći, četvrti i peti razred.

Iz  znanstvenoistraživačke djelatnosti važni su kalendarski običaji Roma i etničke značajke romskog stanovništva u Makedoniji. 2017. objavio je Povijest Roma u Makedoniji i na Balkanu. Trajko Petrovski bio je dio Međunarodne unije Roma – IRU gdje je dao svoj veliki doprinos kroz Odbor za jezik i kulturu, a imao je i svoja izlaganja tijekom znanstvenih simpozija u organizaciji IRU-a na polju kulture, jezika i detalja o holokaustu Roma. Svojim znanstvenim istraživanjima i analizama ostavio je dubok trag kao i dokumente za daljnja istraživanja u tim područjima.

  1. kolovoza 2020. godine, nakon kratke i teške bolesti u 68. godini, preminuo je prof. Dr. Trajko Petrovski.

Prijevod džantrikano

Prof.dr. Trajko Petrovskisine sine historicha, etnologo, hem angluno doktori pala e nauka ke Evropa. Doktoringja ko 1997 bersh ki katedra pe etnologia ko Univerziteto, Zagreb, Croatia.

O Trajko Petrovski si biamo sine ko 18 maj 1952 bersh. Pire sikavne rodaripa mukhlja hor impresia ki romani antropologia, folkloristika, historia hem chib e Romengiri sar avgo ekspert ko Instituto basho Folkloro “Marko Cepenkov” ko Skopje.

Ki historia ka achol sar angluno doktori basho nauka tari romani populacia em oleskere kerde aktia sar importantno historikane xramimata. Kana ki Makedonia i romani chib sine ko startno pozicia o Petrovski hramosargja angluno alavari romano-makedonikano em makedonikano-romano ko 1998 bersh. Autori si em e Romane gramatikake so si ikaldi tari asociacia Romano Ilo.

Akana akanaske romane chave ke fundavutni edukacia sikljovena katar  oleskere hramosaribaskere ppustika.   Autori si e pistijengo prekal e Chib em kultura e Romenge basho trito, shtarto em pandzto klasi.

Taro sikavne rodaripaskere bucha importantno si kalendarsko adetia ke Roma em o etnikane karakteristike  taro Roma ki Makedonia.

Ko 2017 bersh ikalgja epustik Historia e Romengiri ki Makedonia hem Balkan. O Trajko Petrovski sine em kotor tari Internacionalno Romani Unia – IRU, kote dengja piro baro aktiviteto prekal i Komisia bashi chib hem i kultura, hem sinele piri Prezentacia ko vakti taro ikeriba Naucno simpoziumi organizirime taro IRU  ki tema tari kultura, chib em taro Romano Holokausto. Pire sikavne  aktivitetora em analize mukhlja hor impresie hem dokumentoa basho majdur rodipa em analize.

Ko 6 avgusti 2020. bersh palo tikno em pharo nasvalipa ko 68 bersh taro djivdipa mulo o Prof.Dr. Trajko Petrovski.

Ramiza Memedi

Amdi Bajram

/in , /by

Amdi Bajram rođen je30. kolovoza 1956 godine u Skopju. Završio je srednju trgovačku školu. Jedno vrijeme zaposlio se i bio generalni direktor tekstilne tvornice „Shutex“. Saborski zastupnik prvi je put postao 1994. godine, te  zastupnik je bio do posljednjih parlamentarnih izbora. Nedavno prije nekoliko mjeseci se povukao iz politike nakon što mu je amputirana noga.

Bio je aktivan u Skupštini u odboru za odnose među zajednicama, Odboru za promet, komunikacije i ekologiju, član odbora za ustavna pitanja, član odbora za zdravstvo, bio je član Parlamentarne skupine Skupštine Republike Makedonije za suradnju s Parlamentom Kraljevine Belgije i u drugim odborima  Skupštine Makedonije.

Proveo je desetljeće u savezništvu s VMRO-DPMNE, pa čak izdržao da mu nasilnici koji su povezani s njegovim protivnikom iz SDSM-a Kurtom Dudusom na izborima 2017. godine teško pretukli sina Elvisa, ali je nakon toga ubrzo prešao na jačanje većine SDSM-a u Saboru. Amdi Bajram je ujedno bio i najstariji član s političkim iskustvom, dugogodišnji član makedonskog  parlamenta i predsjednik stranke Saveza Roma.

Amdi Bajram, je bio jedan od ljudi koji su dugo opstali na političkoj sceni u neovisnoj Makedoniji, te je preminuo u 64. godini nakon srčanih komplikacija 24.10 2020.

romski

O Hamdi Bajram si bijando  ko 30. augusti 1956 berš ko Skopje. Agorisarda i maškarutni bikinimaski škola. Jek vakti kerda buti hem sas generalno direktori ki tekstilno fabrika „Shuteks“. Ko 1994 berš angluno drom sine deputanto ko parlamenti ke Makedonija, hem deputato sine đi ke palune parlamentarno alosarimata.  Angle nekobor masek/chona cidindjape kotar i politika, pala so kerdja amputacija po piro.

Sine aktivno hem ko kidipen ke Komisija pe relacija maškar e amalipen, Komisija pala e relacija, komunikacija hem ekologija, sine dženo ke komisija pala sastipe, sine dženo ko Parlementarno kidipe ke Makedonijako kidipen/Skupština pala e  barabarutni buti e Belgijakere parlamentosa hem ke avera Komisije ane Makedonijake kidipen/Skupština.

Kerdja dešberšipe ke koalicia jekhetane VMRO-DPMNE, hem chidlja/izdržisarda e banda savi sine phanli mamuj lese alutne/protivniko kotar e SDSM-Kurto Duduso pe alosarimata 2017 berš, phare marde lese chaves e Elvise, ama sigato pala odovsa nkhlo te zuraljovel e buteder SDSM ko Parlemento.

O Amdi Bajram ano jekh  sa hem majpurano manush so sale politikano chidavnipe/iskustvo, biteberšengo manush ko makedonijako Parlamento i šerutno ke partija „Romani unija“.

Amdi Bajram sa manush so but bersa sa ke politikani scena ke Makedonija, hem mulo ko 64 berš, pala e ileske komplikcaje ko 24.10. 2020.

Ramiza Memedi

 

 

Vrisak njihove kćeri

/in , /by

Nitko, kaže Ljiljan Oršuš, ne zna što je zapravo 18-godišnjak tražio u njihovoj kući i koje su mu bile namjere.

Bacio je kamen prema njemu

– Oko pet sati ujutro suprugu i mene probudio je vrisak naše kćeri. Prvo smo mislili da je ružno sanjala, a kad sam ušao u sobu, vidio sam muškarca kako izlazi kroz prozor. Odmah sam krenuo za njim i prvo sam bacio kamen prema njemu. Nisam ga pogodio, ali sam ga uspio dostići i nisam ga puštao sve dok nije došla policija – priča nam Ljiljan Oršuš.

Pijani 18-godišnjak, dodaje Ljiljan, nudio mu je 200 kuna kako ga ne bi prijavio policiji.

Nisam htio ni čuti za novac jer tko zna što je on zapravo namjeravao napraviti kad je ušao kroz prozor u našu kuću. Bio je bos, a i bicikl je ostavio u našem dvorištu pa je sigurno imao nekakav plan bez obzira na to što je bio pijan – kaže Ljiljan Oršuš.

Nacionalna manjina

Odmah drugi dan nakon neočekivanog posjeta, ističe Ljiljan, 18-godišnjak se opet “motao” oko njegove kuće. Zbog toga je obitelj Oršuš u strahu da ih iz osvete ne napadne.

Mi mu kao nacionalna manjina, očito smetamo, misli Ljiljan

– Mi smo Romi i u Čepelovac smo se doselili prije tri mjeseca kako bismo imali mir. Tu smo se dobro uklopili, a ne poznajemo 18-godišnjaka koji je upao u našu kuću. Poslije sam doznao da se druži s vršnjacima iz Čepelovca, a kako on nije Rom, mogu samo pretpostaviti da mu mi, kao nacionalna manjina, smetamo i da ima nešto protiv Roma. Od nedjelje više ne spavamo mirno i bojimo se da nam taj divljak ne naudi – zaključio je Ljiljan Oršuš.

Mladić pijan

Policijskom istragom utvrđeno je da je 18-godišnjak u nedjelju oko pet sati pod utjecajem alkohola od 1,25 promila neovlašteno ušao u kuću 32-godišnjaka i probudio ukućane.

– Prema osumnjičeniku podneseno je posebno izvješće nadležnom Državnom odvjetništvu – navode u županijskoj Policijskoj upravi.

Dinko Borzan-Podravski

Izložba “Moj dan”

/in , /by

Izložba “Moj dan – život djece i mladih Roma” – pogled na život djece i mladih Roma kroz šest video radova

Izložba “Moj dan – život djece i mladih Roma” otvara se u ponedjeljak 7. rujna 2020. godine u Galeriji Forum, a donosi nove poglede na život djece i mladih Roma kroz šest video radova redateljica Martine Globočnik i Morane Ikić Komljenović. Dokumentaristički video uradci nastali su s namjerom ukazivanja na potrebu izjednačavanja životnih prilika s obzirom na univerzalnost ljudskih prava i zabranu diskriminacije te kako bi doprinijeli rušenju stereotipnih stavova, posebice onih koji posljedice siromaštva pogrešno poistovjećuju s etničkim podrijetlom. Radovi u produkciji kuće Fade In gledatelja uvode u svakodnevicu djece i mladih pripadnika romske nacionalne manjine kroz prikaz stvarnih priča iz vizure subjektivne percepcije vraćajući tako protagonistima glas, u želji da ih se čuje.

“Dokumentirajući žive i neposredne situacije jednog dana”, prema riječima redateljica Martine Globočnik i Morane Ikić Komljenović, “upoznajemo njih, njihovu obitelj, prijatelje i probleme s kojima se nose tako da govore o prijelomnom ili važnom trenutku koji ih je obilježio kroz njihovo odrastanje, utjecao na ono tko su i kakvi su oni danas.”

Kroz osobne priče ovih mladih ljudi nazire se i društveni kontekst današnjice u kojem žive i odrastaju, a čija diskrepancija između tehnološkog i formalnog napretka s jedne te izostanka društvene svijesti s druge strane, potiče promatrača na aktivno promišljanje o utjecaju imanentnog društvenog i političkog pozicioniranja Roma na nebrojene osobne životne priče, uslijed naslijeđenog tumačenja odnosa, povijesti i identiteta.

U sklopu izložbe Moj dan – život djece i mladih Roma kustosica Karla Pudar organizirat će popratne sadržaje sukladno propisanim epidemiološkim mjerama, a postav se u Galeriji Forum može pogledati sve do 7. listopada 2020. godine.

Izložba je dio projekta Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I kojeg provodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Organizacija izložbe je sufinancirana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda.

 K. V.

Romi u Europi žive prosječno deset godina kraće

/in , /by

Romi u Europi žive prosječno deset godina kraće, EU poziva na pomoć

Romi u Europi često si ne mogu priuštiti zdravu prehranu ili grijanje, a njihov očekivani životni vijek deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorila je ovaj tjedan Agencija Europske unije za temeljna prava.

Premda žive u nekim od najbogatijih zemalja na svijetu, četvrtina Roma u zapadnoj Europi ne može si priuštiti zdravu hranu i grijanje, a petina njihove djece odlazi u krevet gladna. Uz to, raširena diskriminacija i prijevremeno napuštanje školovanja umanjuju im izglede za zapošljavanje, posebice ženama i mladima, osuđujući ih na veliko siromaštvo.

Zbog svega toga očekivani životni vijek Roma deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorava se u novom istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), čiji su rezultati objavljeni ovaj tjedan.

„Svako četvrto romsko dijete živi u kućanstvu koje si ne može priuštiti osnovno, kao što su zdrava prehrana ili grijanje, ili kojem je teško platiti stanarinu. Mnogi pate od gladi”, upozorava u priopćenju agencija za sjedištem u Beču.

„A njihov očekivani životni vijek kraći je za deset godina od opće populacije”.

U Švedskoj, primjerice, glad pogađa svako peto romsko kućanstvo, a u većini drugih zemalja obuhvaćenih ispitivanjem ta se stopa kreće između 10 i 15 posto.

S druge strane, samo 6,5 posto sve ostale djece u Europskoj uniji suočeno je s takvom oskudicom.

„Ovo izvješće otkriva šokantne teškoće s kojima je suočeno previše Roma i nomada u današnjoj Europi”, istaknuo je u priopćenju direktor agencije, Michael O’Flaherty, pozivajući vlade da prekinu taj začarani krug siromaštva i socijalne isključenosti.

Istraživanje se temelji na razgovorima s više od 4500 Roma u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu održanima između prosinca 2018. i srpnja 2019.

Romska djeca često se suočavaju s neprijateljstvom. Gotovo trećina roditelja kazala je da su njihova djeca bila verbalno zlostavljana u školi zbog svojeg podrijetla.

Dvije trećine mladih Roma i nomada završilo je samo niže srednjoškolsko obrazovanje.

Druga istraživanja koje je proveo FRA pokazala su da gotovo polovici građana Europske unije (45 posto) ne bi bilo drago da su im Romi ili nomadi susjedi.

FRA je pozvao države članice da omoguće Romima i nomadima da žive svojim stilom života, osiguravajući im dovoljno lokacija na kojima mogu boraviti u pristojnim uvjetima.

Trebale bi im također osigurati socijalnu zaštitu kako bi se poboljšalo njihovo zdravlje, smanjilo siromaštvo i eliminiralo glad, posebice među djecom.

Treba im pomoći i u zapošljavanju, posebice ženama i mladima, te omogućiti da se lakše školuju, osiguravajući im primjerice pomoćnike u nastavi te mogućnost školovanja kod kuće i na daljinu.

Ovo izvješće nadovezuje se na ranije istraživanje provedeno u devet drugih zemalja EU-a, u kojima živi 80 posto romske populacije u Uniji (Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj), a čiji su rezultati objavljeni 2016.

Ono je pokazalo da svaki četvrti Rom živi u kućanstvu u kojem su bili gladni barem jednom u proteklih mjesec dana.

Europska komisija objavit će 6. listopada novu strategiju za jednakost Roma.

Otvoren Romski memorijalni centar u Uštici

/in , /by

U Uštici u blizini Jasenovca svečano otvoren Romski memorijalni centar

Romi su na prostoru Uštice bili izloženi iživljavanju, pljački i genocidu
Piše: Hina
Objavljeno: 02. kolovoz 2020.

U povodu obilježavanja međunarodnog Dana sjećanja na romske žrtve genocida u II. svjetskom ratu – Samudaripen,  u Uštici nedaleko Jasenovca u nedjelju je otvoren Romski memorijalni centar, uz poruku da će taj centar postati mjesto okupljanja, a ne mjesto prijepora.

Memorijalni centar Uštica otvorili su saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Kajtazi je govoreći na otvaranju centra podsjetio je da je na današnji dan 1944. u Auschwitzu uništena posljednja skupina Roma te se na taj dan komemorira svim romskim žrtvama genocida u Drugom svjetskom ratu. “Na ovom mjestu komemorimo žrtvama ustaškog režima prisjećajući se svih romskih i neromskih žrtava iz tog režima”, rekao je Kajtazi te izrazio nadu da će Romski memorijalni centar Uštica postati mjesto okupljanja, a ne prijepora. Mi ćemo se sigurno potruditi da tako bude te se nadam da će nas i drugi u tome slijediti, dodao je.

Romi su na prostoru Uštice bili izloženi iživljavanju, pljački i genocidu, no transgeneracijsku bojazan, nepovjerenje i socijalnu isključenost Romi do danas osjećaju. Ovo je zato iznimno važna poruka prema Romima i siguran sam, da će ovaj projekt biti temelj za rješavanje i brojnih drugih problema koje do danas nismo uspjeli riješiti.

Nakon svečanog otvorenja održan je i tradicionalni komemorativni program. Pročitana su neka od imena Romkinja i Roma ubijenih i pokopanih u Uštici.  Na komemoraciji su bili i predstavnici vjerskih zajednica u Hrvatskoj, paroh Dragan Antonić, velečasni Pejo Oršolić i efendija Alen Crnkić.Romski memorijalni centar Uštica u istoimenom je selu, nadomak Jasenovca jedna je  od lokacija na kojoj su ubijane romske žrtve deportirane u koncentracijski logor Jasenovac. U sklopu Memorijalnog centra nalazi se  romsko groblje s 21 masovnom grobnicom.

 

Nisam mogao ući u restoran jer sam bijeli Rom

/in , /by

Prvak šokirao javnost: “Nisam mogao ući u restoran jer sam bijeli Rom”

 

I dan danas ćete na vratima pubova i restorana moći naići na natpis ‘nije dozvoljen ulaz travellerima’. Još uvijek je prihvatljivo biti rasist prema Romima u Velikoj Britaniji i svijetu, a nitko ništa ne uzima u vezi toga – rekao je Fury.

Svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji WBC verzije Britanac Tyson Fury, čiji je nadimak ‘Kralj Cigana’, izjavio je da je žrtva rasizme zbog svog podrijetla.

Ja sam bio bijeli muškarac, ali i danas 2020. godine žrtva sam rasizma jer sam ‘traveler’, bijeli Rom – rekao je Fury u emisiji “Dobro jutro Britanija” na televizijskoj mreži ITV.
Povod razgovora bili su prosvjedi u SAD-u koji traju već danima nakon što je Afroamerikanac George Floyd umro zbog policijskih brutalnosti prilikom privođenja u Minneapolisu. – I danas ćete na vratima pubova i restorana moći naići na natpis ‘nije dozvoljen ulaz travellerima’. Još uvijek je prihvatljivo biti rasist prema Romima u Velikoj Britaniji i svijetu, a nitko ništa ne uzima u vezi toga – rekao je Fury i dodao. – Nisu samo crnci žrtve rasizma. Također, svatko može biti rasist, bez obzira na boju kože ili podrijetlo.

Otkrio je kako njemu i njegovoj ženi Paris 2016. godine nije dozvoljen ulazak u jedan restoran u Velikoj Britaniji, i to nakon što je postao svjetski prvak u teškoj kategoriji koja vlada Vladimirom Kličkom: – Kazao sam joj kako sam ja svjetski prvak u teškoj kategoriji koji predstavlja ovu zemlju, a ne samo neki Rom. Ona mi je odgovorila da nema veze jer sam ‘putnik’, a njima nije dozvoljen dolazak u restoran.

HINA