N A T J E Č A J ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA

/in , , /by

 

Na temelju članaka 4. i 10. Odluke o Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/18)

gradonačelnik Grada Zagreba raspisuje

N A T J E Č A J

ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA

ZA UČENIKE I STUDENTE PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE UČENICIMA ZA ŠKOLSKU GODINU 2018./2019.

  1. Za školsku godinu 2018./2019. učenicima će se dodijeliti najviše 50 Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (u nastavku teksta: Stipendija).
  1. Pravo sudjelovanja na Natječaju za dodjelu Stipendije imaju učenici koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:

– da su državljani Republike Hrvatske;

– da imaju prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu neprekidno zadnjih pet godina;

– da su pripadnici romske nacionalne manjine prema popisu birača (za punoljetne osobe), popisu birača jednog od roditelja (za maloljetne osobe), rodnom listu ili svjedodžbi škole;

– da nisu, osim iz opravdanog razloga (što se dokazuje vjerodostojnom medicinskom dokumentacijom), ponavljali razred u srednjoj školi;

– da su redoviti učenici srednje škole u Gradu Zagrebu, odnosno Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina u Velikoj Gorici;

– da su završili 8. razred s prosjekom ocjena od najmanje 3,0 ako Stipendiju traže za 1. razred srednje škole;

– da su završili prethodni razred srednje škole s prosjekom ocjena od najmanje 3,0.

  1. Stipendija se dodjeljuje za školsku godinu 2018./2019., računajući od 1. rujna 2018. godine.

Iznos Stipendije utvrđuje se u visini 35% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz 2018. godine.

  1. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu Stipendije za učenike su uspjeh u školovanju te postignuti i priznati izvannastavni i izvanškolski rezultati tijekom srednjeg obrazovanja.
  1. Natječaj traje 15 dana.

Molbe za dodjelu Stipendije dostavljaju se poštom preporučeno u roku 15 dana od objave natječaja na web stranici Grada Zagreba na adresu: Ured za demografiju, Vodnikova 14, 10000 Zagreb, s naznakom “za Natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine” ili se predaju na istoj adresi u sobi broj 202, II. kat, odnosno u pisarnici u prizemlju.

Molbe se mogu dostaviti na obrascu koji se nalazi u prilogu ovoga natječaja, a može se dobiti i u Uredu za demografiju, Vodnikova 14, Zagreb, II. kat soba broj 202.

Uz molbu za dodjelu Stipendije potrebno je priložiti:

1) rodni list u izvorniku, ne stariji od mjesec dana od dana raspisivanja Natječaja,

2) domovnicu (preslika),

3) uvjerenje o prebivalištu u izvorniku, ne starije od dana raspisivanja Natječaja,

4) ovjerenu potvrdu iz popisa birača izdanu od strane nadležnog tijela za osobe starije od 18 godina (u izvorniku) ili ovjerenu potvrdu iz popisa birača jednog od roditelja izdanu od strane nadležnog tijela za maloljetne osobe (u izvorniku),

5) potvrdu o upisu u srednju školu školske godine 2018./2019. u izvorniku,

6) svjedodžbu prethodnog razreda srednje škole, odnosno završenog 8. razreda osnovne škole za učenike prvih razreda srednje škole (preslika) ,

7) dokaz o osvojenim nagradama na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima (preslike),

8) životopis.

Potvrda iz popisa birača (za punoljetne osobe) ili potvrda iz popisa birača jednog od roditelja (za maloljetne osobe) dostavlja se ako podatak o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini nije vidljiv iz rodnog lista.

  1. Prijedlog liste kandidata za dodjelu Stipendije bit će objavljen na oglasnim pločama područnih ureda Gradske uprave i web stranici Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje molbi.
  1. Korisnik Stipendije ne može istodobno biti korisnik neke druge stalne novčane stipendije.

 

 

Obavijest srednjim školama o stipendiranju

/in , , /by

Obavijest srednjim školama o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u 2018./2019. školskoj godini

18. rujna 2018.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, kontinuirano dodjeljuje stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine.

U cilju učinkovitog stipendiranja učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine molimo srednje škole da nam dostave:

  1. presliku svjedodžbe o završenom razredu i
  2. uvjerenje o upisu u viši razred srednje škole

za sve učenike pripadnike romske nacionalne manjine kojima je ranije dodijeljena stipendija sukladno Odluci o dodjeli stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine za školsku godinu 2017./2018.

Napominjemo da se učenici srednjih škola pripadnici romske nacionalne manjine, koji su uspješno završili razred u školskoj godini 2017./2018., neće morati ponovno prijavljivati na Javni poziv za stipendiranje učenika srednjih škola u školskoj godini 2018./2019. koji će uskoro biti raspisan.

Dokumenti

Obavijest srednjim školama o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u 2018./2019. školskoj godini (638.25 KB MZO

30 milijuna kuna za razvoj

/in , , /by

30 milijuna kuna za razvoj sredina nastanjenih nacionalnim manjinama

Foto: pixabay.com

Na temelju Odluke o provedbi Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, nadležna ministarstva raspisala su natječaj i javne pozive.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta financirat će u 2018. godini projekte lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri skupine prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od 5% u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije financirat će projekte za financiranje poboljšanja socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture. Prihvatljivi su objekti iz područja komunalne, sovijalne i gospodarske infrastrukture te okolišne infranstrukture i zaštite okoliša. (15 milijuna kuna)

Ministarstvo poljoprivrede financirat će projekte u poljoprivredi, turizmu, prerađivačkom sektoru i šumarstvu. Rok za prijavu na Natječaj je 24. rujan 2018. godine. (7,5 milijuna kuna)

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta financirat će projekte za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta. Rok za prijavu na Natječaj je 24. rujan 2018. godine. Ciljevi Otvorenog poziva su rast i razvoj poduzetništva, tehnološko unapređenje i jačanje konkurentnosti te uravnotežen regionalni razvoj. (7,5 milijuna kuna)

Sredstva za provedbu navedenih programa osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu u razdjelima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva poljoprivrede unije i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u ukupnom iznosu od 30.000.000,00 kuna.

8 MILIONA KUNA ZA POTPORU UKLJUČIVANJA DJECE ROMSKE NACIONALNOSTI

/in , /by

Više od 8 milijuna kuna za potporu uključivanju djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav

31. kolovoza 2018.

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja održana je 30. kolovoza 2018. godine svečanost uručivanja ugovora iz poziva Programska, stručna i financijska potpora obrazovanju djece i učenika pripadnika romske nacionalne manjine, financiranog iz sredstava Europskoga socijalnog fonda, Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

Riječ je o osam projekata ukupne vrijednosti od 8.398.419,98 kuna, koji će se provoditi u sljedećih 15 mjeseci s ciljem povećanja socijalne uključenosti i integracije djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav.

Ministrica znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, istaknula je važnost ovoga poziva jer odgojno-obrazovni sustav uključuje načelo jednakosti obrazovnih mogućnosti za sve, obvezu općeg obrazovanja, uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav, poštovanje ljudskih prava i prava djece te interkulturalizam.

Ovih osam projekata obuhvatit će 190 djece iz triju dječjih vrtića i 548 učenika iz 20 osnovnih škola za koje će, uz ostalo, biti osiguran produženi boravak, prijevoz, prehrana, sudjelovanje u ljetnim kampovima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, potpora u učenju hrvatskoga jezika te podizanje socijalnih i komunikacijskih vještina, istaknula je ministrica. Također, učiteljima/odgajateljima bit će omogućeno sudjelovanje na stručnim usavršavanjima s ciljem podizanja kvalitete i učinkovitosti obrazovanja djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine, važnih preduvjeta za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća i uspješniju socijalizaciju.

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, gosp. Mile Živčić, istaknuo je kako su u relativno kratkom razdoblju u razvoj obrazovnoga sustava uložena ozbiljna sredstva. U ovome programskom razdoblju za sustav obrazovanja ugovoreni su projekti u ukupnome iznosu od oko 1.620.907.070,75 kuna, rekao je ravnatelj.

Ugovore su uručili dobitnicima ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. Blaženka Divjak i ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) Mile Živčić.

Čestitavši dobitnicima, ministrica je poručila uzvanicima kako će ovi projekti pridonijeti ne samo inkluzivnom obrazovanju, već i stupnju razvoja društva u cjelini.

KOMEMORACIJA U UŠTICI

/in , /by

U Uštici kod Jasenovca obeležen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svetskom ratu 02. 08.

“U razdobljhu od 1941. do 1945. Godine u Uštici ubijeno je najmanje 16.173 Roma, od toga 5608 djece i 4887 žena. Vjeruje se da je ovaj broj sigurno veći jer, za razliku od drugih naroda, Romi su prebrojavani po broju vagona u kojima su doveženi i na isti način su i likvidirani

Obeležavanju Dana sjećanja su, uz predstavnike romskih udruga iz Hrvatske, prisustvovale i delegacije Roma iz drugih zemalja i predstavnici diplomatskog kora, kao i izaslanik predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, župan Sisačko moslavačke županije Ivo Žinić, izaslanik vlade Alen Tahiri, potpredsednik hrvatskog Sabora Siniša Hajdaš Dončić, te delegacija Grada Zagreba.

Prisutnima se obrati g. saborski zasrupnik Kajtazi koji je poručio “Nećemo dozvoliti da romske žrtve budu zaboravljene. Romska zajednica je dovoljno jaka da oprosti, ali ne i da zaboravi, kao što se zaboravlja učešće Roma u antifašističkoj borbi i Domovinskom ratu”, naglasio je Kajtazi.

Ramiza Memedi

NAUČILI OD OCA I DEDE

/in , /by

Rezultati istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti

Šamaranje žene, ponižavanje, zastrašivanje i silovanje normalna pojava u Srbiji.

Jedna četvrtina od 1.060 ispitanih muškaraca da namerno zastrašuje svoju partnerku. Šamari i gađanje predmetima – deo su jedne petine veza. Uvrede i ponižavanja čine svakodnevicu trećine. Svaki pedeseti muškarac učestvovao je u grupnom silovanju. Da žena treba da toleriše nasilje, kako bi održala porodicu, slaže se njih 11, 9%.

Ovo su deo rezultata istraživanja  IMAGES Srbija koje je sproveo Centar za promociju zdravih stilova zivota – Centar E8

Na pitanje: “žena treba da toleriše nasilje da bi sačuvala porodicu” – SLAŽEM SE odgovorilo je 11,9 posto muškaraca. “Muškarac treba da ima poslednju reč u porodičnim odlukama” – SLAŽEM SE, odgovorilo je 34,1 posto muškaraca. “Najvažnija uloga žene je da brine o kući i kuva” – SLAŽEM SE, odgovorilo je 40,1 posto muškaraca. Svaki peti ispitanik se oseća uvređeno kada ga partrenrka zamoli da stavi kondom.

Ovi rezultati predstavljeni su na konferenciji MAN-x Niš održanoj u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju u NIšu.

Ovo je prvo istraživanje ovakvog tipa u Srbiji i donosi značajne podatke za bolje i lakše razumevanje muškosti. Istraživanje je rađeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1060 muškaraca i 540 žena starosti od 18 do 60 godina. Istražiavnje IMAGES Srbija je deo globalnog istraživanja koje je do sada sprovedeno u više od 20 zemalja u svetu. 

Rezultati istraživanja pokazali su da se stavovi muškaraca prema rodnoj ravnopravnosti u određenim segmentima života promenili ka liberalnijm (briga o deci), dok u drugim i dalje naginju ka tradicionalnim, naročito kada je u pitanju nasilje nad muškarcima i ženama.

Skoro polovina ispitanika učestvovala je u tučama protiv suparničkih grupa, kao i da je 60% mladića dodirivalo je devojke bez njihove saglasnosti ili im dobacivalo seksualne komentare. Posebno je poražavajuće podatak da čak 18.8% muškaraca smatra da postoje situacije u kojima žena zaslužuje batine.

Međutim, skoro 90 odsto muškaraca reklo je da bi volelo da provodi više vremena sa svojom decom, a pokazalo se i da je u porodicama u kojima partneri imaju više obrazovanje pojela kućnih poslova egalitarnija. 80% muškaraca je išlo sa svojim partnerkama na kontrole tokom trudnoće (od toga 30% je išlo na sve kontrole). Da odgovornost za decu posle razvoda treba da bude podjednaka kaže 4/5 ispitanih muškaraca. U domaćinstvima 68.1% muškaraca, odluke vezane za decu su zajednička odgovornost. 49.1 odsto ispitanih muškaraca se slaže da su menjanje pelena i hranjenje dece odgovornost majke.

„Ono što mi govori višegodišnje iskustvo u proučavanju tema vezanih za rodnu ravnopravnost i konkretno muškaraca na Balkanu i u Srbiji, kao što je slučaj sa istraživanjem IMAGES, je da je u velikoj meri prisutan uticaj konstrukta o tome, kakav muškarac treba da bude. To znači i veliki stepen neslobode jer sloboda od društvenih konstrukata je prva sloboda“ , kaže Marina Hughson (Blagojević), glavna istraživačica i autorka istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti – IMAGES Srbija.

Analiza se većim delom zasniva na rezultatima ankete, odnosno kvantitativnim pokazateljima vezanim za položaj, stavove i ponašanja muškaraca u Srbiji. Ali pored tih rezultata, u IMAGES Srbija su izneti i neki od glasova muškaraca, prikupljenih tokom kvalitativne analize, pre svega kao ilustracija mnoštva različitih ideoloških i ličnih pozicija, različitih diskursa i stavova.

TIPIČAN MUŠKARAC (jedan od glasova muškaraca iz publikacije IMAGES Srbija)

 „On može mnogo da popije, gleda fudbal, ide na slave. Da je seksista, k*****i neku ženu. Pseudopolitka sa pozicija moći. Cinizam je važna osobina tog patrijarhata, jer kao da nisi naivan. Jer je sve prevara. Isto pozicija infantilnog patrijarhata. Autoritarnost. Gledaš oko sebe i vidiš ćaleta, dedu, burazera, drugare u školi i vidiš da se uvek tu nešto meri, odmeravanje neke snage, takmičenje i nadmetanje. Često dečaci i muškarci imaju tu potrebu da budu u pravu, da je po njihovom. I pošto sam ja kao klinac gledao i slušao šta drugi ljudi rade, dosta sam upijao tih stvari, ali ne nužno i reprodukovao, jer nisam bio nešto u tom fazonu, međutim, kada si u vršnjačkoj grupi, postoje određena očekivanja da bi se uklopio i moraš da igraš po tim pravilima„, ispričao je jedan muškarac.

IMAGES istraživanje u Srbiji je sproveo Centar E8, a uz finansijsku podršku UNFPA, CARE International, OAK fondacije i Švedske međunarodne razvojne agencije SIDA.

Cilj programa je da mladići steknu znanja i izgrade stavove o rodnoj ravnopravnosti i zdravim stilovima života, te da se smanji stopa svih vrsta nasilja među mladima. Sprovođenje programa je počelo 2006. godine, kada je rađeno kvalitativno istraživanje o stavovima i ponašanjima muškaraca manjeg obima, koje je tokom godina preraslo u sveobuhvatni program koji se sastojao od različitih komponenata i čije su ciljne grupe mladi, nastavnici, prosvetni radnici, studenti, novinari i drugi važni akteri. Od početka sprovođenja, program je direktno obuhvatio više od 30.000 mladih ljudi u oko 2.000 različitih projektnih aktivnosti.

Autor: JuGmedia 10.06.2018 04:07 pm

TEATER ROMA

/in , /by

Udruga žena Romkinja Hrvatske BOLJA BUDUĆNOST, zajedno s udrugama Kultura Nova i iDEMO – Institutom za demokraciju, pokrenula je veljači 2018. godine projekt TeatarR, u trajanju od 18 mjeseci, a provodi se u Zagrebu.

Cilj projekta je unaprijediti mogućnosti uključivanja romske djece i mladih osoba, kao populacije u nepovoljnom položaju, povećanjem njihovih kompetencija u umjetničkom izražavanju, jačanju njihovih osobnih i međuosobnih vještina.

Kroz projekt će se održati 12 radionica osobnog razvoja (samosvijest, samopouzdanje, komunikacija, timski rad, osobne i međuosobne vještine…) prilagođenih za ciljnu skupinu, te edukativna radionica kazališne produkcije. Održat će se niz redovitih proba koje će pokrivati glumu, scenografiju, produkciju, a koje će biti snimane za potrebe rada sa sudionicima. Javni nastup na kraju je kruna, no proces je ključan.

Očekivani rezultat projekta je učinkovit odgovor na potrebu integracije mladih Roma, jačanje njihovih socijalnih i kreativnih vještina i znanja kroz dramski rad, kazalište i edukaciju, a s ciljem kvalitetnije integracije u društvo i kasnije boljom pozicijom na tržištu rada tj. većom zapošljivosti.

DOBITNICI NAGRADE “NADA DIMIĆ”

/in , /by

Zagreb, 28. svibnja 2018. – Ovogodišnji su dobitnici Nagrade Nada Dimić režiser Oliver Fljić za predstavu „Šest likova traže autora“ po predlošku Luigija Pirandella, u satiričkom kazalištu Kerempuh i novinarka Faktografa Sanja Despot za seriju tekstova o pozadini i pravim namjerama organiziranog otpora Istanbulskoj konvenciji. “Nada Dimić” dodjeljuje se angažiranim civilnim inicijativama i umjetniciman/umjeticama koji djeluju na polju suvremenog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva,

“Nada Dimić” ustanovljena je 2017. godine u okviru Fonda za druge čiji su osnivači i vlasnici kustosko-plesni par Zvonimir Dobrović i Bruno Isaković, a inicijatori i pokretači Nagrade zajedno s njima bili su aktivisti/ce i kulturne djelatnice Vesna Kesić, Sonja Leboš i Eugen Jakovčić. Nagrađujemo umjetnička djela i kulturne inicijative koji protestiraju, provociraju i ruše konvencije i tabue, odupiru se sve snažnijem sužavanju umjetničkih sloboda i poslušničkom pristajanju na šutnju što vodi ka brisanju smisla umjetničkog propitivanja i širenja društvenih sloboda uopće – glasi njihovo obrazloženje nagrade. Nagrada se sastoji od kamene ulične kocke (kaldrme) kao simbola pučkog otpora s ugraviranim imenom dobitnika/dobitnice, te novčanog iznosa od 5.000 kuna koji dobitnici mogu donirati nekoj drugoj osobi ili kolektivnoj inicijativi koji kreativnim sredstvima kritički preispituju stvarnost u kojoj živimo.

Prošlogodišnji dobitnici “Nade Dimić” bili su Sanja Iveković i Igor Grubić za cjeloživotni umjetnički i kulturni angažman, a napose za svoje posljednje radove. Sanja Iveković za „Spomenik Revoluciji“ inspiriran idejama Rose Luxemburg, predstavljen 2017. na Documenti u Ateni, a Igor Grubić za svoj poetski dokumentarni film „Spomenik“ posvećen srušenim, zapuštenim i u zaborav gurnutim spomenicima NOB-u. Sanja i Igor su po utvrđenoj proceduri bili i članovi žirija koji je ove godine odabrao dobitnike. Uz njih, u žiriju 2018. bili su i filmski redatelj mlađe generacije Miroslav Sikavic, a kojemu je svoju novčanu nagradu prenijela Sanja Iveković, Krunu Lokotara kao predstavnika šibenskog festivala Fališ kojemu je svoju nagradu donirao Igor Grubić, i Vesnu Kesić ispred Fonda za druge i grupe koja je inicirala nagradu.

I kao što je prošle godine izravan poticaj za osnivanje drugačije nagrade bila uzavrela politička situacija u kojoj je ekstremna desnica marširala ulicama Zagreba i zatirala memoriju nepokorenog grada, ni ove godine nije pomanjkalo razloga za nagradu posvećenu sjećanju na Nadu Dimić, heroinu antifašističkog i radničkog pokreta.

O intrinzičnoj povezanosti obitelji kako je shvaća obiteljaška ideologija i fašizacije društva, čime se bavi i predstava „Šest likova traže autora“, OLIVER FRLJIĆ je izjavio: “Obitelj je i prostor ur-fašizma jer privilegira biološke veze u odnosu na one stvorene u drugim oblicima socijalne interakcije. Zato je za Željku Markić toliko važno da iz pojma obitelji isključi sve one koji nisu povezani biološkom reprodukcijom. Pretpostavljam da će sljedeći referendum Željke Markić biti onaj u kojem će se tražiti da se seks može prakticirati samo u prokreativne svrhe. Na to mogu samo reći: jebite se!

SANJA DESPOT je urednica i novinarka portala Faktograf.hr, relativno novog i zacijelo vrlo posebnog medija u hrvatskom i regionalnom neprofitnom medijskom prostoru koji je vrlo brzo postao relevantno sredstvo za čišćenje medijske bare od alternativnih činjenica i proizvoljnih interpretacija. Tijekom 2017. i 2018. godine Sanja je objavila petnaestak tekstova o Istanbulskoj konvenciji kojom Vijeće Europe obvezuje države članice EU na političko, financijsko i upravno osnaživanje mehanizama za suzbijanje nasilja nad ženama i u obitelji. Baveći se istraživačkim novinarstvom u najboljoj tradiciji tog pojma, Sanja je javnosti podastrijela podatke, pozadinu i stvarne namjere žestokog, gotovo histeričnog otpora Konvenciji koji uvelike prelazi granice same Konvencije, ali i Hrvatske i Europske unije. Njenim su se nalazima počeli koristiti i drugi, stariji, bogatiji i veći mediji, a postali su i glavni izvor informiranja raznim opinion makerima i političarima.

Vesna Kesić o dodjeli nagrade kaže

“Novinarka Despot nagradu je dobila za seriju tekstova objavljenih na portalu Faktograf.hr 2017. i 2018. o Istanbulskoj konvenciji kojom Vijeće Europe obvezuje europske države na političko, financijsko i upravno osnaživanje mehanizama za suzbijanje nasilja nad ženama i u obitelji. Odlučila je novčanim dijelom nagrade podržati rad Ženske mreže Hrvatske i drugih ženskih inicijativa koje su im pomagale u prosvjednim akcijama. Foto: Jadran Boban – Aktivistice koje su opetovano poručivale da ne žele biti hodajuće maternice tražeći ratifikaciju Istanbulske konvencije te nijemo hodajući u povorkama poput sluškinja obilježile su godinu iza nas i upozorile kako je vrlo lako zamislivo da distopija Margaret Atwood postane stvarnost ako joj se na vrijeme ne odupremo.

“Zbog toga veći dio novčane nagrade dodjeljujem Ženskoj mreži Hrvatske, uz veliko priznanje svim aktivisticama koje su svoju hrabrost, maštu i sredstva uložile u ove akcije, bolno svjesna da će im ubuduće trebati za slične performanse” – rekla je Despot.

USPJEŠNE ROMKINJE U EUROPI

/in /by

U Bjelovaru je u utorak, 15. svibnja 2018., povodom Dana obitelji,  na Studijskom odjelu Narodne knjižnice „Petar Preradović“ otvorena izložba i održana je tribina pod nazivom „Uspješne Romkinje u Europi“.

Organizacija izložbe i tribine pod nazivom „Uspješne Romkinje u Europi“ rezultat je dugogodišnje suradnje Narodne knjižnice s Udrugom Romski putovi – ”Romane droma” i njenom predsjednicom Adaletom e Dinasi, koja je kroz prijašnje projekte  inicirala i postavljanje police romske literature u knjižnici.

Govorilo se o onoj drugoj, manje poznatoj ili bolje rečeno potpuno nepoznatoj, pozitivnoj i  uspješnoj strani romske populacije, o kojoj se vrlo malo ili gotovo ništa ne govori u javnosti. Predavanje je održala sama Adaleta e Dinasi, predstavljana od domaćina kao ”sakupljačica romskog kulturnog blaga”. Adaleta e Dinasi aktivna je u romskoj zajednici već niz godina najviše kroz djelovanje Udruge Romski putovi.

Posjetitelji su na tribini pogledali dokumentarni film Izbjegni moju sudbinu, na temu prisilnih i ugovorenih dječjih brakova te film Pravednica Romkinja o Hajriji Imeri-Mihaljić, jedinoj Romkinji čije je ime uklesano na Zidu časti u Vrtu pravednika Memorijalnog muzeja Yad Vashem u Jeruzalemu. Prikazani filmovi su pokrenuli val emocija među okupljenima od kojih je većina, dirnuta viđenim, brisala suze, dok su se neki prisutni na glas zapitali “Zar tako čovjek može čovjeku?“

Večer punu emocija upotpunio je glazbeni sastav  Bahtale Rote (Sretni kotač), iz Novog Sada u Srbiji, izvedbama na tradicijskim glazbalima Roma – žičanim instrumentima. Izveli su romsku himnu „Đelem, Đelem” te  druge široko poznate romske skladbe. Učenici Medicinske škole i Gimnazije Bjelovar čitali su pjesme romskih autora koje su prigodno pripremili.

Kroz tribinu, Adaleta E Dinasi je predstavila i izložbu na istu temu koja je postavljena u Narodnoj knjižnici ”Petar Preradović” u Bjelovaru i može se razgledati do 2. lipnja 2018. godine. Izložba je to o uspješnim Romkinjama koje su se, usprkos strogoj tradicionalnoj sredini, uspjele izdignuti, ostvariti sebe i svoje snove te postati uzor mnogim Romkinjama, ali i pripadnicama većinske zajednice, u nastojanju na ostvarenju svojih životnih  ciljeva.

Izložba se sastoji od fotografija i životopisa Romkinja mr.sc. književnosti Marije Aleksandrović (Srbija), prof. glazbe Bajse Arifovske (Makedonija), književnice Luminite Cioabu (Rumunjska), dipl. pravnice Žakline Durmiš (Makedonija), nastavnice Natalije Ignac (Hrvatska), mr. sc. farmacije Nure Ismailovske (Hrvatska), ekonomistice Jelene Jovanović (Srbija), dr. sc. znanosti Lilyane Zhelnove Kovatcheve (Bugarska), kraljice romske glazbe Esme Redžepove (Makedonija), novinarke Mirditu Saliu (Makedonija) i književnice Bronislave Papuszu Wajs (Poljska).

Prisutnima se, nakon predstavljanja izložbe, prigodno obratio i ravnatelj Narodne knjižnice, Marinko Iličić, zahvaljujući se na inicijativi za tribinu te ističući kako je gospođa Adaleta kao Romkinja, jedan od dugogodišnjih suradnica Narodne knjižnice ”Petar Preradović” u Bjelovaru, koja svojim radom i knjigama romskih autora koje nesebično poklanja knjižnici obogaćuje sadržaj i fundus literature knjižnice, te je pozvao na daljnju suradnju, nju i sve druge Rome i romske udruge čijim su predstavnici bili u publici.

Na kraju tribine, svim prisutnima, u svoje ime i u ime Udruge ”Romski putevi”, Adaleta e Dinasi se zahvalila na prisustvu i poklonila svima zbirke pjesama „Roma pe droma” (Romski putevi) romskog autora Rajka-Ranka Jovanovića.

Autorica: Slađana Đurđević

GOVOR MRŽNJE

/in , /by

Govor mržnje prema pripadnicima romske ili nekih drugih zajednica je realnost evropske političke scene. Čini se da u tome prednjače političari država članica Evropske Unije. Da spomenemo Veleria Simonova, zamenika premijera Bugarske koji je Rome nazvao „ludim i divljim ljudskim bićima koja žele novac bez rada i da žive od socijalne pomoći“. U istom govoru je Romkinje nazvao „ženama koje imaju instinkte pasa lutalica“.
U današnjem izdanju Svetu Roma Soraja Post, poslanica u Evropskom Parlamentu i pripadnica romske zajednice iz Švedske, govori o sopstvenim i naporima nekolicine njenih kolega da pooštre kazne zbog govora mržnje koji dolazi od političara iz država članica evropske Unije.