Mala škola NGO-a za romske predstavnike

/in /by

honeyview__igp7247U Osijeku se održala trodnevna edukacija „Mala škola NGO-a“ u peridou od 15. 17 studenoga 2016 god u Hotel Osijek. Trodnevna edukacija namjenjena je bila predstavnicima romskih organizacija koji rade na poboljšanju kvalitete života romske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Mala škola NGO-a bila je organizirana u okviru projekta “Project Generation Facility ” (PGF Hrvatska) , financijski podržanog od strane Fondacije otvoreno društvo iz Budimpešte.

Na edukaciji Mala Škola NGO-a sudjelovali su 20 sudionika iz Belišća, Darde, Goričana, Jagodnjaka,Piškorevca, Slavonskoga Broda i Zagreba.

Cilj edukacije je bila povećati znanja i vještine predstavnika udruga za vođenje administrativnog i financijskog poslovanja udruge sukladno važećim zakonima i propisima RH.

Edukaciju su  vodili  stručni tim Volonterskog centra Osijek, Tatjana Vidaković Gal, Snježana Mirosavljević i Jelena Stefanović, s dugogodišnjim iskustvom rada u organizacijama civilnog društva te u izradi i provedbi projekata financiranih od različitih donatora. Kao pripomoć i podršku sudjelovala je i gđa Danke Katanić, računovotkinja Centra za mir – Vukovar.

20161117_101412Teme prvoga dana edukacije su bili; Financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, ZAKON o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija – opće, Odredbe, Načela sustava financijskog poslovanja, Izrada i izvršavanje financijskih planova računovodstvu neprofitnih organizacija – Sustav financijskog poslovanja i Računovodstvo,Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava, Računovodstvena načela i poslovi, Knjigovodstvene isprave, Popis imovine i obveza (način iskazivanja) te priznavanje prihoda, rashoda, primitaka i izdataka, Financijsko izvještavanje (revizija godišnjih financijskih izvještaja), Registar neprofitnih organizacija, Javna objava godišnjih financijskih izvještaja, Nadzor, Prekršajne odredbe; prijelazne i završne odredbe

Teme drugoga dana; Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, sadržaj i primjena računskog plana, imovina (Nefinancijska i financijska),  obveze, prihodi, rashodi, jednostavno knjigovodstvo i primjena novčanog računovodstvenog načela, Obvezne poslovne knjige: knjiga blagajne, knjiga primitaka i izdataka, knjiga ulaznih računa, knjiga putnih naloga,knjiga izlaznih računa, popis dugotrajne nefinancijske imovine itd.

Teme trećeg dana; Zakon o udrugama, Registar udruga Republike Hrvatske – pravilnik

Sudionici seminara su bili jako zadovoljni, stekli su nova znanja koje će primjeniti u svojim budućem radu u udrugama.

 

E.M

Roditelji iz Pribislavca više zbog Roma ne upisuju djecu u okolne škole

/in /by

Zaustavljen trend

Roditelji iz Pribislavca više zbog Roma ne upisuju djecu u okolne škole

vecernji-1

Prije dvije godine u školu Vladimira Nazora u Pribislavcu upisano je 12 prvašića Hrvata, prošle čak 19, a ove 20 novih učenika

Prije tri godine u prvi razred upisano ih je petero. Malo, ali to nikoga nije iznenadilo jer je tako bilo godinama. No, prije dvije godine upisano je 12 prvašića Hrvata, prošle čak 19, a ove 20. To su već brojke koje ukazuju na to da se u Pribislavcu, međimurskoj općini s nešto više od 3100 stanovnika, događa lijepa priča o tome kako se zaustavlja trend upisivanja djece u okolne škole, umjesto u onu u naselju u kojem žive.

Sve je eskaliralo 2009. godine, kad roditelji Hrvati nisu puštali djecu u školu, zabrinuti za njihovu sigurnost koju je ugrožavala manja skupina učenika Roma. Vršnjačko nasilje izvuklo je tada na površinu i dublje probleme suživota Hrvata i Roma. Dio roditelja hrvatske djece odlučio je djecu upisati u škole u gradu Čakovcu i susjednoj općini Belici, u kojima Roma nema. Trebale su proći godine da se trend svojevrsnog “iseljavanja djece” preokrene.

– Istina, ove godine u prvi razred smo upisali 20 hrvatske djece. Ponovno smo zadobili povjerenje roditelja koji vide promjene na bolje. Odradili smo timski težak posao, poboljšali komunikaciju s roditeljima i osigurali bolje uvjete za rad, a rezultat je to što se iz godine u godinu broj upisane hrvatske djece povećava. No, činjenica je da je bi škola danas imala stotinjak učenika više da nije bilo odlazaka u druge škole – kaže ravnatelj OŠ Vladimira Nazora Bruno Matotek, koji tu ustanovu vodi četvrtu godinu.

vecernji-2

Pomaci u obrazovanju

Škola danas ima 285 učenika, od kojih je 61 posto romske nacionalnosti. Razredna odjeljenja formiraju se tako da svi Hrvati budu u jednom, a pridružuju im se Romi koji su na testiranju pokazali bolje rezultate od ostalih, pogotovo u poznavanju hrvatskog jezika. U naselju u Livadarskoj ulici u Pribislavcu, gdje živi oko 900 Roma, govori se, naime, rumunjsko-bajaškim jezikom, pa se djeca s hrvatskim susreću tek u predškoli koju je pokrenula Međimurska županija.

– Trudimo se raditi tako da svi budu zadovoljni. Treba razumjeti roditelje Hrvate koji žele da im djeca imaju jednake uvjete kao i djeca u okolnim školama, ali i roditelje Rome koji žele da im se djeca integriraju u društvo u mješovitim razredima, a ne da se samo provlače kroz sustav i nikad ne stignu do osmog razreda. Tu očekujemo i pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje bi nam trebalo omogućiti rad s manjim odjeljenjima, uvažavajući da romska djeca slabo govore hrvatski. Nastavniku nije isto radi li s 15 ili 30 djece – pojašnjava Matotek. Ponosan je na to što su se gotovo svi osmaši upisali u srednju školu.

– Samo je jedna učenica Romkinja odustala, molili smo je da se upiše, no nije htjela – kaže. OŠ Vladimira Nazora specifična je i po tome što se od 1946. godine nastava održava u neprimjerenim uvjetima u dvorcu grofa Feštetića sagrađenom 1870. godine! Lani je počela gradnja nove škole vrijedne oko 30 milijuna kuna, a kad se otvori, to će biti dodatni poticaj da se još više djeca upisuje u školu u selu u kojem i žive. Mještani s kojima smo jučer razgovarali kažu da se u obrazovanju djece vide pomaci, no ostali su problemi u suživotu odraslih, od učestalih krađa do narušavanja javnog reda i mira. No, to je već druga priča.

Piše: Ivica Beti

Večernji.hr

Ženska mreža Hrvatske

/in , /by
Ženska mreža Hrvatske poslala je dopis MUP-u da im se dostavi podatak o broju ubijenih žena od strane njihovih partnera od početka godine do 10.11. 2016. godine
Poštovane,
nastavno na Vaš upit od 10. studenog 2016. godine, vezano za dostavu podataka o broju ubijenih osoba ženskog spola, dostavljamo brojčane pokazatelje Ministarstva unutarnjih poslova koji se odnose na represivno policijsko postupanje na području kaznenih djela ubojstava i teških ubojstava počinje među bliskim osobama (čl. .87. St.9. Kaznenog zakona) na štetu osoba ženskog spola:

– u razdoblju od 01. siječnja do 31. listopada 2016. godine u Republici Hrvatskoj od ukupno 36 kaznenih djela ubojstva i teških ubojstava zabilježeno je 16 kaznenih djela ubojstava i teških ubojstava počinje među bliskim osobama što iznosi 44,4% od ukupnog broja ubojstava i teških ubojstava, dok je taj udio u prvih deset mjeseci 2015. godine bio 53,3%.

Obzirom na spol, 12 oštećenih osoba je ženskog spola, a 4 oštećena lica su muškog spola.

Navedeni brojčani pokazatelji odnose se na slijedeće srodničke odnose: u 6 slučajeva supruzi su ubili svoje supruge, u jednom slučaju supruga je ubila svoju suprugu, u 5 slučajeva sinovi su ubili majke, u jednom slučaju sin je ubio oca, u jednom slučaju otac je ubio kćer, u jednom slučaju nećak je ubio strica, au jednom slučaju radi se o ubojstvu osobe-člana zajedničkog kućanstva.

 
S poštovanjem
 
Služba za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova RH

USPJEŠNI ROMI: Preko trnja do diploma

/in /by

2-krasniciSokolj Beganaj, Mustafa Krasnić i Anita Beriša su pripadnici romske nacionalnosti koji svojim primjerima pokazuju da se uz želju i trud, i pored brojnih barijera, može biti uspješan.

Beganaj je prvi pripadnik romske populacije u Crnoj Gori koji je postao magistar, a Anita Beriša prva Romkinja na magistarskim studijima Univerziteta Donja Gorica, na odsjeku Međunarodnih odnosa. Ništa manji uspjeh nije ni onaj Mustafe Krasnića, prvog Roma dobitnika diploma Luča u Crnoj Gori.

,, Više od strategija i akcijskih planova, svojoj djeci i sunarodnjacima osobnim primjerom pokazao sam da je školovanje nužnost za uključenje u društvo i preduvjet za bolji život “, kaže Beganaj čija magistarska teza pod nazivom Antidiskriminacijski pristupi u predškolskom sustavu Crne Gore sugerira da redovan odlazak romske djece u vrtić može biti važna mjera za suzbijanja njihovog prosjačenja.

Beganaj od ranije radi u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kao samostalni savjetnik u Odjelu za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana. Osnovnu i srednju školu završio je u Nikšiću. Fakultet, studije za predškolsko obrazovanje, je upisao sa 37 godina. Studiranje je počeo 2004. a završio 2007. kada upisuje specijalističke studije koje završava naredne godine. ,, Poslijediplomski magistarski studij sam upisao 2013. godine. Sve sam ispite položio sa zavidnim uspjehom i 18. srpnja ove godine magistrirao “, kaže prvi romski magistrant.

sokolj-beganajInače se amaterski bavi režijom i glumom. Kazališne predstave koje je režirao i u kojima je glumio su: Magistar metle, Moj dnevnik i Romska svadba. Dječje kazališne predstave u kojima je glumio su: Baš mi ti trebaš, Želim biti dijete, Livada, Doktorica Maša, Drugarstvo, U školu niks i Likovi iz bajke. Objavio je i zbirku pjesama pod naslovom Pjesme o Romima, odnosno, Đilji e Romendar 2012. godine, na romskom i crnogorskom jeziku, a ove 2016. godine objavio je autobiografsko djelo pod nazivom: Obrazovanje jednog Roma od siromaštva do Ministarstva.

,, Nikakvog boljitka neće biti ukoliko se mi izoliramo i čekamo spasenje od drugih. Moramo se sami uključiti, ali ako mi nešto radimo za sebe, svoju budućnost, za svoju djecu, preuzimamo odgovornost krenuti dalje i mi ćemo na taj način imati bolji život. Ne samo za nas, nego za našu djecu i ovo društvo kao građani Crne Gore ”, zaključuje.

Da trud rezultira uspjehom, zna i sedamnaestogodišnji Mustafa Krasnić. “Diploma Luča za mene je pismeni dokaz da i Romi mogu biti među najboljima u sustavu obrazovanja. Do te diplome nije bilo lako doći, a za mene je ona mnogo više, korak naprijed kako u unapređivanju obrazovanja tako i u načinu života Roma “, kaže on za Monitor. Objašnjava da je tijekom školovanja imao veliku pomoć učitelja i nastavnika koji su razumjeli jezičnu barijeru koju je imao. Njegova najveća podrška bili su, kaže, njegovi roditelji, zatim učiteljica Đina Janković i razredna nastavnica Karmen Trivundža.

Mustafa se sa svojom obitelji iz Njemačke doselio u Podgoricu, s osam godina. Sa devet godina upisuje prvi razred OŠ,, Božidar Vuković Podgoričanin “, koju je ove godine uspješno završio.,, Najbolja škola gdje Romi mogu steći obrazovanje i samopouzdanje je po meni moja škola Božidar Vuković Podgoričanin”, kaže. ,, Posebno je, međutim, važna podrška roditelja. Smatram da je to najbitniji faktor u obrazovanju svakog djeteta, a ne samo djeteta koji dolazi iz manjinske populacije. Ima puno pametne romske djece koja ne idu u školu “.

Sedamnaestogodišnjak je, pored diplome, od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava nagrađen tablet računalom, mnogobrojnim knjigama i lektirama. ,, Ove poklone ne bih dobio da nije bilo direktorice škole u kojoj sam učio. Zato se zahvaljujem Ministarstvu i direktorici Ljubinki Nedić “, ponosno kaže Mustafa koji je upisao Gimnaziju.” Upisao sam opći smjer Gimnazije i vrlo sam ponosan na to. Vjerujem da će se moj trud i napor isplatiti da uspješno i kvalitetno završim i srednju školu “.

Vršnjacima poručuje:,, Potrudite se da bi sutra vaša djeca bila ponosna kada kažu Ja sam Rom.

Na Anitu su mnogi ponosni. ,, Obzirom da se identitet romske zajednice u posljednjih par godina značajno gubi, odlučila sam da i u tom polju dam svoj doprinos. Planiram da upišem katedru za Romistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kako bih, prije svega, naučila više o romskom jeziku i povijesti, i kako bih to znanje mogla prenosim svim drugim zainteresiranima, a naročito romskoj djeci “, kaže dvadesetosmogodišnjakinja, prva Romkinja na magistarskim studijama s Univerziteta Donja Gorica, na odsjeku Međunarodnih odnosa.

Anita radi na Odjelu koji koordinira programe prekogranične suradnje sa zemljama susjedima, pri čemu je zadužena za programe s Albanijom i Kosovom. ,, S obzirom na to da sam vrlo aktivna, društvena i komunikativna osoba, ova vrsta posla me ispunjava jer mi omogućava da svakodnevno budem u kontaktu s kolegama iz drugih zemalja, i upoznati različite kulture ”, objašnjava.

Anita je rođena u Podgorici. Pohađala je Osnovnu školu,, Božidar Vuković Podgoričanin “, nakon čega upisuje Srednju medicinsku školu. Međutim, nakon obavljenog pripravničkog staža u Domu zdravlja, odlučila je da upiše Fakultet poslovnog menadžmenta u Baru, smjer carine, špedicija i osiguranje. Interes za ovaj fakultet proizašlo je iz činjenice, kaže, da je odrasla u obitelji koja se bavi trgovinskom djelatnošću, te je od malih nogu i ona bila aktivno uključena u obiteljske poslove.

,, Nakon uspješno završenog fakulteta, pojavila se želja da nastavim da se usavršavam, pa sam upisala Specijalističke studije na Ekonomskom fakultetu, smjer Upravljanje ljudskim resursima, dok sam trenutno na magistarskim studijima Sveučilišta Donja Gorica, smjer međunarodni odnosi ”, prča. Izbor da se usavršava iz oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa proističe iz njenog trenutnog angažmana u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.

,, Možda se sve ovo nekom čini kao nevažno, ali koraci koje činimo ja i drugi mladi Romi i Romkinje su ogromni za naš narod. Mi mijenjamo sliku o Romima. Sve češće naše slike zamjenjuju one uobičajene na kojima je obvezno ‘prljavi Rom’, objašnjava.

Najveću podršku tijekom školovanja i zaposlenja je imala od svojih roditelja, kao i od svog partnera koji je također jedan od rijetkih Roma koji završava studij na Pravnom fakultetu u Podgorici, i koji je vrlo aktivan u romskom nevladinom sektoru. ,, Zajednički se trudimo da kroz realizaciju različitih projekata doprinesemo poboljšanju svakodnevnog života Roma i Romkinja u Crnoj Gori ”, kazala je Berisha.

Berisha smatra da Romi i Romkinje kao obrazovni, sposobni i ispunjeni ljudi mogu pružiti sliku da su i oni dostojanstvena ljudska bića i da će drugačijim načinom života srušiti predrasude. ,, Ostavit ljude bez mogućnosti da nas omalovažavaju i krše naša prava, smatrajući da smo tamo neki nepismeni i loši ljudi. To je suština naših želja. Da se mijenjamo i dajemo pozitivne primjere ljudima, ali i da mijenjamo negativno mišljenje drugih o nama i da natjeramo institucije sustava da rade svoj posao kada je u pitanju zaštita i ostvarivanje naših ljudskih prava. Da se dokazujemo i potvrđujemo kao ravnopravni građani našeg društva “, kaže uspješna Romkinja, dodajući da vjeruje da će se podići svijest naroda i uspjeti to što njihovi preci nisu – a to je da osiguraju njihovim potomcima normalan život sa značajno manje bijede, siromaštva i diskriminacije .

,, Primjeri našeg uspjeha natjerat će i ostale da rade isto ”, zaključuje.
Enis EMINOVIĆ

Svjetski dan romskog jezika

/in /by

Svjetski dan romskog jezika, koji se već osmu godinu obilježava u Hrvatskoj odakle je i potekla inicijativa za njegovo proglašenje, proslavljen je u petak 4.11.2016 god u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), u nazočnosti brojnih predstavnika političkog, vjerskog, kulturnog i obrazovnog života.

Potporu romskoj zajednici u Hrvatskoj dali su na svečanosti, među ostalima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je i pokroviteljica manifestacije, premijer Andrej Plenković te potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner.

“Svjetski dan romskog jezika iz godine u godinu značio je novu prigodu za svojevrsnu bilancu uspjeha i davanje smjernica budućim koracima u afirmaciji romskog jezika i kulture u Hrvatskoj i izvan nje”, rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Ocijenila je kako je upravo proučavanje i učenje romskog jezika, ne samo među Romima nego i svim zainteresiranima, presudno važno za njegovanje i i afirmaciju nacionalnog identiteta Roma i razvoj romske kulture, za njezino posredovanje drugim narodima.

Ustvrdivši kako je romska kultura stoljećima bila usmena kultura, bogata i raskošna u nekim segmentima, ali je ostala nezapisana kao i često tragična povijest romskog naroda. “Velikim dijelom to je bilo uvjetovano romskim načinom života, no i nerazumijevanjem sredina u kojima su živjeli često izolirani i tretirani kao građani drugog i trećeg reda”, dodala je.

Grabar-Kitarović drži kako je književni jezik presudan jer bez njega nema povijesti, književnosti, prosvjete, mogućnosti trajnog očuvanja kulturne baštine nijednog naroda. “Iako smo u tome tek na početku, i s mnogo problema koje treba riješiti, temelji su postavljeni”, istaknula je.

“Za daljnja nastojanja od prvorazredne će važnosti biti uključivanje romske mladeži u obrazovni proces do najviših akademskih stupnjeva, što su im uvjeti školovanja bolji. to će više mladih Roma ulaziti u svijet obrazovanja i znanosti, a to će biti najbolji doprinos afirmaciji romskog jezika i kulture”, rekla je.

Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo što njegova vlada ima podršku i izvrsnu suradnju sa svih osam zastupnika nacionalnih manjina koji su im partneri u parlamentarnoj većini. “Na tome smo posebno insistirali jer smatramo da je to korisno za hrvatsko uključivo tolerantno društvo 2016.”, istaknuo je.

Najavio je kako je unapređivanje postojeće razine prava nacionalnih jedan od prioriteta programa vlade, a operativni programi za pojedine nacionalne manjine, uključujući romsku, izradit će se do kraja godine.

“Pored svih napora određeni izazovi i dalje postoje, pripadnici romske nacionalne manjine su i dalje među najdiskriminiranijim skupinama u hrvatskom društvu, a brojni pokazatelji na područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravlja ukazuju neprihvatljive razlike u položaju Roma i ostalih građana”, rekao je Plenković.

Ustvrdio je kako se kvalitetnijom koordinacijom, uključivanjem regionalne i lokalne razine kao i transnacionalne suradnje može unaprijediti podršku romskoj zajednici, a i dalje očekuje visok stupanj inicijative i suradnje s romskim predstavnicima. “U tome će imati  jasnu i snažnu potporu moje vlade”, naglasio je.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner pozdravio je napore u očuvanju romskog jezika kako bi i mlađe generacije mogle dalje prenositi bogatstvo svoga podrijetla, s obzirom na to da je “upravo jezik najveće bogatstvo i jedna od temeljnih odrednica svakog naroda”.

Po njegovim riječima, zbog nedovoljnog poznavanja romskog naroda, njihovih običaja, tradicije i kulture dolazi do predrasuda i njihove segregacije u društvu.

“Stoga je puna integracija romskog naroda moguća samo kroz izgradnju njihova identiteta, ali i kroz mogućnost da se mladi Romi obrazuju, ne samo kako bi mogli artikulirati svoju kulturu, nego da doprinesu cijeloj društvenoj zajednici”, ustvrdio je.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi ocijenio je kako romskoj zajednici prisutnost predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti daje nadu da će u predstojećem razdoblju napraviti značajne pomake u njihovu položaju.

“To nam je probudilo veliki optimizam koji nam je potreban imajući u vidu katastrofalan položaj u kojem se Romi nalaze”, istaknuo je.

Podsjetio je kako se romski praznici do prije par godina nisu obilježavali na ovaj način, nego na ulici i na otvorenom gdje nije bilo predstavnika institucija.

Nadu za dobru suradnju daje im, napomenuo je, i program Vlade predstavljen u Saboru, kada se prvi put u takvoj prigodi govorilo o Romima, a izrazio je zadovoljstvo i što je hrvatska predsjednica po prvi put pokroviteljica Svjetskog dana romskog jezika.

“Ovo nije samo veliki dan za romsku zajednicu, nego i za hrvatsku društvo jer  se demokratičnost društva mjeri u odnosu prema onima koji su najslabiji u tom društvu”, rekao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić.

Po njegovim riječima, Romi su jedna od najstarijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj i svi su svjesni predrasuda i nagomilanih problema, no rješenje je u obrazovanju, kulturi i jeziku.

Podsjetio je kako je, kada je Strossmayer otvarao galeriju u HAZU, u govoru polemizirao s oponentima jer su mu prigovarali da to otvara palaču u narodu u kojem je većina ljudi nepismena, no on je isticao da su obrazovanje i kultura važniji od materijalnih dobara. “Taj pristup obrazovanju, kulturi i znanosti je spor i dug, ali izuzetno važan za viši stupanj integracije romske zajednice u društvo”, dodao je.

Skup je pozdravio i predsjednik parlamenta Međunarodne romske unije Stanislaw Stankiewicz, predavši diplome za uspješnu suradnju zaslužnm pojedincima.

U sklopu svečanosti su dodijeljene i godišnje nagrade Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, a jedan od dobitnika je i HAZU u kojemu se drugi put održava obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika.

Ove se godine tim povodom u HAZU održao međunarodni znanstveni skup “Standardizacija romskog jezika: pojam samudaripen”, čija je središnja tema bila stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu.

Planiranje Strategije međunarodne mreže REYN u Leidenu

/in /by

Kako i REYN-Hrvatska revidira dosadašnju strategiju i planira novo razdoblje, ovaj je sastanak bio izuzetno važan kako bi nova nacionalna strategija bila u dodiru s međunarodnim kontekstom i prioritetima.

Prošlog tjedna 26. i 27. listopada 2016. sudjelovali na strateškom planiranju za razdoblje 2017 – 2018 međunarodne mreže REYN. Na sastanku su sudjelovali predstavnici nacionalnih mreža REYN Slovenije, Mađarske, Srbije, Italije, Ukrajine, Hrvatske i Kosova, predstavnici mreža u nastajanju iz Rumunjske i  Češke  te predstavnici različitih međunarodnih organizacija poput Mreže fondacija Otvoreno društvo (Early Childhood Programme, OSF London), i European Roma Grassroots Organizations Network (ERGO).

Novine strategije naše međunarodne mreže vezane su uz uključivanje institucionalnog članstva te zaokreta prema zagovaranju na razini Europske Unije i to u dvama područjima – prvo, u području osiguravanja pristupa djece Roma i Putnika kvalitetnim uslugama u Europi te drugo, u području različitosti među samim profesionalcima u uslugama u ranom djetinjstvu, uključujući Rome i Putnike u te profesije.

U diskusiji o preprekama s kojima se suočavaju djeca Romi u različitim zemljama Europe, sudionici i sudionice su se složili kako su opresija, stereotipi i siromaštvo i dalje one koje su najrazornije, jer perpetuiraju nejednak položaj Roma u društvu.

Kako i REYN-Hrvatska revidira dosadašnju strategiju i planira novo razdoblje, ovaj je sastanak bio izuzetno važan kako bi nova nacionalna strategija bila u dodiru s međunarodnim kontekstom i prioritetima.

REYN Hrvatska

Romi u Lici

/in /by

djh0111-romi-u-lici_01

Romi u Lici posebice Gospiću za školovanje se baš nisu brinuli u svojim mlađim danima. Samim time zbog nedostatka obrazovanja ne mogu konkurirati za razne poslove u državnim firmama.

Kako bi ostvarili ustavom zajamčena prava osnovali su udrugu Roma. Zadaća udruge je školovanje mlađe populacije, te pomoć najugroženijim obiteljima. Plan je od države zatražiti zemljište te zasaditi poljoprivredne kulture krumpirom i raznim žitaricama.

U kući Brajkoivć Bilaja u samo dvije prostorije stanuje sedmeročlana romska obitelj. Teško se živi, kucaju na sva vrata, ali posla nema. Veliki problem predstavlja način života romske manjine koja u svojoj prošlosti nije držala do školovanja mlađih naraštaja. Slavko Todorović , iako nezaposlen, školovao je dvoje djece, treće se školuje. Sam nije završio školu što mu je u životu prečesto predstavljalo problem. Težak život nije bila opcija za njegovu djecu.

Romi u Gospiću osnovali su udrugu s nadom u u bolje sutra. Nadaju se da će im udruga uz pomoć grada omogućiti nastavak školovanja. Svjesni su da bez završene barem strukovne škole ne mogu naći stalno zaposlenje. Osim toga Romi se ovdje uglavnom izjašnjavaju kao Hrvati, a to je prvi zadatak udruge objasniti Romima da izjašnjavajući se kao manjina mogu ostvariti svoja manjinska prava, a u tome im i udruga može pomoći.

Romi samo žele imati stalan posao i svojoj obitelji osigurati sigurniju budućnost te promijeniti percepciju ljudi. Priliku vide kroz udrugu Hrvata romske populacije koju su osnovali te prepoznali svoju šansu za obrazovanje i potpunu asimilaciju u društvu.

 

HRT

Autor: Mario Kurevija

U zagrebačkom naselju Sveti Klari dijele letke protiv doseljavanja Roma

/in /by

Letcima i peticijom sad, a “kad kucne čas i prosvjedima”. Roma u njihovu naselju neće biti, odlučni su stanovnici Svete Klare, koji su “dobili dojavu” da Grad upravo u njihovu kvartu, točnije u Sisačku ulicu, planira naseliti pripadnike manjine.

Stanovnici Svete Klare bune se jer grad Zagreb u njihovo naselje želi doseliti Rome. Dijele letke po sandučićima, pokrenuli su peticiju, prijete i prosvjedima. A Romi se u Svetu Klaru uopće ne žele doseliti – kažu da im ne treba dodatna getoizacija. Pobuna sa svih strana, a u gradu nitko ne želi potvrditi da plan o naseljavanju Roma uopće postoji.

Ova šikara koja tek povremeno služi i kao divlje odlagalište otpada trebala bi navodno biti dom desecima romskih obitelji, barem je to za sada samo glasina o planovima Grada Zagreba koja je itekako uzrujala anonimnog autora ovog letka koji kruži kvartom.

Na letku piše stop naseljavanju Roma i njihovoj getoizaciji. Tko bi koga diskriminirao i getoizirao fino je ilustrirao obojivši pridošlicu tj. Roma u crveno, a ostatak domicilne zajednice u bijelo i pod zajedničkim kišobranom.

O tome ćemo kad za to dođe vrijeme – kratko je poručio gradonačelnik Milan Bandić upitan planira li se Rome naseliti u Klaru, a neslužbeno doznajemo da se Zagreb, u sklopu Nacionalne strategije za uključivanje Roma Vlade Republike Hrvatske koja se mora provesti do 2020. godine, obvezao na osiguravanje područja na koje će Romi nesmetano moći doći, a na kojem će im biti osigurani i stambeni objekti.

Predsjednik udruge Roma Zagreba i zagrebačke županije tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja.

” Recimo po dvojicu staviti u jednu četvrt, dvije-tri obitelji dosta, to bi tako trebalo ići da se “motiviraju” s većinskim narodom. To bi onda bilo dobro i za državu, i za narod i za Rome”, kaže Alija Mešić iz udruge Roma.

Kao komentar na širenje diskriminatornih letaka predstavnik romske zajednice Alija Mešić samo se nasmijao i ističe, “Romi nisu nigdje dobrodošli, nigdje gospođo”

E.M

Mladi ruše predrasude o Romima

/in /by

Oko 300 mladih iz Podgorice, Nikšića i Herceg Novog sudjelovati će u debatama i forum teatrima koji imaju za cilj rušenje predrasuda prema romskoj populaciji, priopćeno je danas na predstavljanju projekta “Pobjedi svoju predrasudu”.

mladi-ruse-predrasude-o-romimaProjektna asistentica NVO Mladi Romi, Irena Marunović, kazala je da će se kroz ovaj projekt, od rujna ove godine do svibnja naredne godine, provoditi dvije vrste aktivnosti u srednjim školama i na državnoj i privatnim sveučilištima.

„ Naše procjene su da ćemo targetirati oko 300 mladih ljudi iz Podgorice, Nikšića i Herceg Novog, starosti od 15 do 25 godina, na koje je potrebno utjecati kako bi na vrijeme srušili predrasude koje postoje prema pripadnicima romske populacije “, rekla je Marunović u PR Centru .

Prema njenim riječima, planiraju da u aktivnostima targeitaju minimum po 50 učenika po jednoj školi i 50 studenata po fakultetu.

„Predviđeno je da budu održane tri debate na fakultetima i tri forum teatra u srednjim školama. S obzirom da će se aktivnosti odvijati na tri fakultetske jedinice, to ne znači da će debateri moći sudjelovati samo sa tih fakulteta, već će sudionici moći biti svi zainteresirani “, objasnila je Marunović.

Projektom je, kako je navela, planiran i ulični performans povodom Svjetskog dana Roma.

Šef Odijeljenja za medije i kulturu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, Mark T. Weinberg, rekao je da je to diplomatsko predstavništvo podijelilo više od 250 tisuća dolara različitim organizacijama putem Programa malih grantova Povjerenstva za demokraciju.

Predstavnik debatnog kluba Fakulteta političkih znanosti “Agora”, Andrej Šepelj, kazao je da debate i forum teatar, koje će provoditi tijekom projekta “napadaju” različite vrste predrasuda.

“Ključno je ući u problem, promijeniti stavove mladih ili potvrditi u slučaju da su pozitivni. Kad je u pitanju debata, koristit parlamentarnu debatu, gdje će s jedne strane biti ekipa od dvoje ljudi, s druge strane oporba od dvoje ljudi “, naveo je Šepelj.

On je pojasnio da će rasprava trajati od 35 do 40 minuta, nakon čega će biti uključena publika, koja će, kako je naveo, imati priliku da se izjasni o argumentima koje debatera nisu dotakli, ili da kažu što ih je zaintrigiralo ili zasmetalo tijekom debate .

„ Forum teatar je disciplina prilaska društvenim problemima koja se sve više koristi u svijetu. Osam do devet glumaca koji ne moraju biti profesionalni pripremaju mini predstavu od deset do 15 minuta koju glume pred publikom. Nakon prvog igranja, publika ima mogućnost da izađe na scenu i promjeni likove tijekom predstave “, kazao je Jaha.

Izvršni direktor NVO Mladi Romi, Samir Jaha je, govoreći o ostalim projektima koje provodi ta organizacija uz podršku Delegacije Europske unije u Crnoj Gori, kazao da je izuzetno važan projekt “Jačanje javnog aktivizma Roma – ujedinjeni možemo više”.

Dodatna komponenta projekta se, kako je naveo, odnosi na sindikalni aktivizam.

“Kroz projekt želimo, pripadnicima romske zajednice, koji rade u Komunalnom poduzeću, zaštitimo prava u većoj mjeri, kroz osiguravanje pravne pomoći i njihovo direktno uključivanje u sindikate”, kazao je Jaha.

On je rekao da su već ostvarili pozitivne rezultate u toj oblasti, navodeći da su u Herceg Novom sindikat, u kojem su uspjeli da okupe osim pripadnika romske zajednice i pripadnike većinske zajednice.

“Također smo, u suradnji s našim partnerima u Nikšiću osnovali jedan sindikat, koji je okupio više od 100 radnika. U okviru projekta, imamo još šest općina koje su uključene, i u kojima namjeravamo osnovati sindikate “, istaknuo je Jaha.

Projekt provodi nevladina organizacija (NVO) Mladi Romi u suradnji sa debatnim klubom Fakulteta političkih znanosti,, Agora “, a podržava ga Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država kroz Program malih grantova Povjerenstva za demokraciju.

M.M.Lj.

RTCG

Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine

/in , /by

Natječaj za dodjelu Stipendije grada Zagreba za studente pripadnike romske nacionalne manjine za akademsku godinu 2016./2017.

12.10.2016
Na temelju članka 10. Odluke o Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (Službeni glasnik Grada Zagreba 15/12, 17/12, 20/13 i 21/14, 22/15, 3/16 – pročišćeni tekst)
gradonačelnik Grada Zagreba
raspisuje
NATJEČAJ
ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA ZA STUDENTE
PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE ZA AKADEMSKU GODINU 2016./2017.
1. Za akademsku godinu 2016./2017. studentima će se dodijeliti najviše 10 stipendija.
2. Pravo sudjelovanja na Natječaju za dodjelu Stipendije Grada Zagreba imaju studenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:
•          da su državljani Republike Hrvatske;
•          da imaju prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu neprekidno zadnjih pet godina;
•          da su pripadnici romske nacionalne manjine prema popisu birača;
•          da nisu stariji od 26 godina;
•          da nisu, osim iz opravdanih razloga (što se dokazuje vjerodostojnom medicinskom dokumentacijom) ponavljali godinu studija;
•          da su redoviti studenti preddiplomskog i diplomskog studija, odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog studija te stručnog preddiplomskog studija, odnosno specijalističkog diplomskog stručnog studija u Gradu Zagrebu;
•          da su završili prethodne godine studija u Gradu Zagrebu;
•          da su završili srednju školu s prosjekom ocjena od najmanje 3,0 ako Stipendiju traže za 1. godinu studija
•          da su prethodnu godinu studija završili s prosjekom ocjena od najmanje 3,0;
•          da nisu apsolventi;
•          da nisu studenti privatnih studija.
3. Stipendija Grada Zagreba dodjeljuje se za akademsku godinu 2016./2017., računajući od 1. listopada 2016. Iznos Stipendije utvrđuje se u visini 50 % prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz 2016. godine.
4. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu Stipendije Grada Zagreba su uspjeh na studiju, postignuti rezultati u struci tijekom studija te ranije korištenje Stipendije.
5. Natječaj traje 15 dana.
Molbe za dodjelu Stipendije dostavljaju se poštom preporučeno u roku 15 dana od dana objave Natječaja u Večernjem listu i na web stranici Grada Zagreba na adresu: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, 10000 Zagreb, Ilica 25, s naznakom “za natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima pripadnicima romske nacionalne manjine” ili se predaju na istoj adresi u sobi 62, III kat.
Molbe se dostavljaju isključivo na obrascima prijave koji se nalaze u prilogu Natječaja objavljenog na www.zagreb.hr, a mogu se preuzeti i u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, Zagreb, Ilica 25, soba 62.
Uz molbu za dodjelu Stipendije Grada Zagreba za studente pripadnike romske nacionalne manjine potrebno je priložiti:
1) rodni list u izvorniku ne stariji od mjesec dana,
2) domovnicu (preslika),
3) uvjerenje o prebivalištu u izvorniku, ne starije od mjesec dana,
4) ovjerenu potvrdu iz popisa birača izdanu od strane nadležnog tijela (u izvorniku),
5) potvrdu o upisu na studij u akademskoj godini 2016./2017.,
6) prijepis ocjena svih završenih godina studija, odnosno svjedodžbu završnog razreda srednje škole,
7) dokaz o osvojenim nagradama na državnim i međunarodnim natjecanjima, o dobivenoj dekanovoj ili rektorovoj nagradi,
8) životopis.
6. Prijedlog liste kandidata za dodjelu Stipendije Grada Zagreba bit će objavljen na oglasnim pločama područnih ureda Gradske uprave i web stranici Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje molbi.
U roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga liste kandidata svaki kandidat može podnijeti pisani prigovor na prijedlog liste.
Prigovor na prijedlog liste podnosi se gradonačelniku Grada Zagreba putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.
7.  Gradonačelnik Grada Zagreba utvrđuje konačnu listu kandidata za dodjelu Stipendije.
Na temelju konačne liste kandidata za dodjelu Stipendije sa stipendistom se potpisuje ugovor o korištenju Stipendije.
U vrijeme sklapanja ugovora o korištenju Stipendije i za vrijeme njegova trajanja kandidat, odnosno korisnik Stipendije ne može primati niti jednu drugu stalnu novčanu stipendiju.
OBRAZAC PRIJAVE