INTERNATIONAL ROMA WOMEN NETWORK

/in , /by

Press release of INTERNATIONAL ROMA WOMEN NETWORK – PHENJALIPE:

Empowering women is Access to Justice!

More than 80 Roma and travelers attended the 7th International Roma Women Conference, held in Helsinki, Finland with support of Council of Europe and Finish Government on March, 25-27 2019.  The Conference aimed take stock of the implementation of the Thematic Action Plan on the Inclusion of Roma and Travelers (2016-2019) and also to identify and propose priorities for future Council of Europe strategic policy documents.

There were a considerable number of International Roma Women Network (IRWN) Phenjalipe  members who attended the conference and provided presentations as concerning situation of Roma women in their respective countries, chaired the panels and working groups and provided recommendations as per topic concerned

International Roma Women Network (IRWN) Phenjalipe representatives thanked efforts taken by Council of Europe as regarding the implementation of the action plan for inclusion of Roma. Nevertheless, they noticed such efforts remain still insufficient and further actions are needed to meet its objectives.

IWRN – Phenjalipe  members organizations reported that Roma and Traveller women in the major countries of Europe are still facing high level of discrimination in accessing education, employment, housing, social and health services, justice system, and decision making.

It was also noted IRWN-Phenjalipe is not properly involved in the planning, design and implementation of the programs Council of Europe is implementing in framework of Action plan for the inclusion of Roma 2016 -2019, such as JUSTROM, ROMACT and ROMACTED, being limited so to contribute to their successful implementation and also to monitor efficiency of such projects.

Board Members of IRWN-Phenjalipe called on Member states of Council of Europe to take immediate measures to:

  1. New technologies, digitalization potential equalizers or threats to Roma and Travelers;
  1. Programs and evictions motivated by anti-Gypsyism and anti-Nomadism and their effects on Roma and Traveler women and communities;
  1. Preventing and combatting violence against Roma and Traveler women and domestic violence, and protecting their reproductive rights;
  1. Forced removal of Roma and Traveler children from their parents;
  1. Possibilities for Roma women networks of partnership or co-operation with CoE-EU joint programs ROMACT and ROMACTED;
  1. The role of national equality bodies and EQUINET in relation to monitoring and enforcing women’s equal access to justice and rights;
  1. Council of Europe Gender Equality Strategy 2018-2023 in relation to its strategic objective 3: Ensure the equal access of women to justice;
  1. IRWN-Phenjalipe strategy document “Making early marriage in Roma communities a global concern”

INTERNACIONALNA ŽENSKA ROMSKA MREŽA

Više od 80 Roma i putnika prisustvovalo je 7. Međunarodnoj konferenciji Romkinja, održanoj u Helsinkiju, Finska uz potporu Vijeća Europe i finske vlade, od 25. do 27. ožujka 2019. Konferencija je imala za cilj razmotriti provedbu Tematskog akcijskog plana o Uključivanje Roma i Putnika (2016.-2019.) te identificiranje i predlaganje prioriteta za buduće strateške dokumente Vijeća Europe.

Bilo je znatnog broja članova Međunarodne romske ženske mreže (IRWN) iz Phenjalipea koji su nazočili konferenciji i održali prezentacije u vezi sa situacijom Romkinja u svojim zemljama, predsjedavali panelima i radnim skupinama i dali preporuke po temama

Predstavnici Međunarodne mreže Romkinja (IRWN) Predstavnici Phenjalipea zahvalili su na naporima Vijeća Europe u pogledu provedbe akcijskog plana za uključivanje Roma. Ipak, primijetili su da su takvi napori i dalje nedovoljni i da su potrebne daljnje akcije kako bi se postigli njegovi ciljevi.

Organizacije članice IWRN – Phenjalipe izvijestile su da se Romkinje u glavnim zemljama Europe još uvijek suočavaju s visokom razinom diskriminacije u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, socijalnim i zdravstvenim uslugama, pravosudnom sustavu i donošenju odluka.

Također je primijećeno da IRWN-Phenjalipe nije pravilno uključen u planiranje, izradu i provedbu programa koje Vijeće Europe provodi u okviru Akcijskog plana za uključivanje Roma 2016.-2019., Kao što su JUSTROM, ROMACT i ROMACTED. kako bi doprinijeli njihovoj uspješnoj provedbi i također pratili učinkovitost takvih projekata.

Članovi odbora IRWN-Phenjalipe pozvali su države članice Vijeća Europe na hitne mjere kako bi:

1. nove tehnologije, potencijalne ekvalizatore digitalizacije ili prijetnje Romima i putnicima;

2. Programi i iseljavanja potaknuti anti-ciganizmom i anti-nomadizmom i njihov učinak na žene i zajednice Roma i putnika;

3. Sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama i Romkinjama i obiteljskim nasiljem te zaštita njihovih reproduktivnih prava;

4. prisilno uklanjanje romske i putničke djece od roditelja;

5. Mogućnosti partnerstva ili suradnje Romkinja s zajedničkim programima Vijeća Europe i EU ROMACT i ROMACTED;

6. Uloga nacionalnih tijela za ravnopravnost i EQUINET u pogledu praćenja i provedbe jednakog pristupa žena pravdi i pravima;

7. Strategija Vijeća Europe za ravnopravnost spolova 2018-2023 u odnosu na svoj strateški cilj 3: Osigurati jednak pristup žena pravdi;

8. Strategijski dokument IRWN-Phenjalipe „Sklapanje ranog braka u romskim zajednicama kao globalnog interesa“

 

Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma

/in , /by

Prnjavor:Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma

Maj 3, 2019

Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma održan je danas u Prnjavoru u organizaciji Udruženja „Romska djevojka-Romani ćej“ .Pored predstavnika opštinskih ustanova i udruženja,okruglom stolu prisustvovali su i uvaženi gosti iz Srbije:akademik Bajram Haliti te književnik Alija Krasnići inače autor prvog Romsko-srpskog riječnika koji je danas prestavljen u Prnjavoru.

ivjeti i stvarati na svom maternjem jeziku,osnovno je pravo svakog naroda pa bili oni većinski ili manjinski pa i oni „ostali“ kako su u Ustavu BiH Romi nažalost prestavljeni.

Nažalost što je i premalo,a tako je u svim narodima i narodnostima, onih koji su zainteresovani za očuvanje istorije i kulture a ponajviše jezika kao glavnog nosioca identiteta jednog naroda.Prve pionirske pokušaje,kako on sam kaže za svojih skoro 50 godina stvaralaštva,načinio je književnik iz Subotice Alija Krasnići koji je svoj život posvetio izučavanju istorije svog naroda.Autor preko 100 knjiga na romskom i drugim jezicima,Krasnići piše poeziju i prozu,i za djecu i za odrasle a veliki dio svog književnog i naučno-istraživačkog opusa posvetio je genocidu Roma u Drugom Svjetskom ratu.

Okruglom stolu o istoriji,kulturi i tradiciji Roma veliki doprinos dao je uvaženi gost rodom iz Gnjilana,jedan od prvih romskih akademika ,doktor pravnih nauka Bajram Haliti koji je ukazao na veliki problem kojeg Romi imaju,ne samo u BiH već i u ostalim rebublikama bivše SFRJ a to je ustavna pozicija Roma koja ih tretira kao „ostale“

Akademik Bajram Haliti nada se da će BiH biti prva koja će standardizovati Romski jezik a to znači da će romska djeca svoj Romski jezik moći izučavati u školama kao ravnopravan nastavni predmet.Jer upotreba jezika je osnovno pravo zagarantovano svim međunarodnim konvencijama.Primjera radi,u Prnjavoru samo troje Roma priča Romski jezik.

 

Romska manjina – brojna, ali slabo zastupljena u EU

/in , /by

Za Rome je veliki izazov činjenica da političari desnog krila koriste antiromske stavove kako bi dobili podršku glasača.

Velika zajednica naroda, okupljena u Europsku uniju, svake četiri godine bira svoje parlamentarne predstavnike, no uvijek se postavlja pitanja izbora pripadnika nacionalnih manjina, prije svih Roma. Romska zajednica u Uniji je brojna, procjenjuje se da broji i do nekih 15 milijuna, pri čemu u Španjolskoj i Francuskoj živi po pola milijuna Roma, a u Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj romska manjina čini i do 10 posto populacije.

U sazivu Europskog parlamenta na odlasku sjedilo je dvoje zastupnika Roma, iako romski predstavnici smatraju da bi ih, s obzirom na brojnost u europskim okvirima i široke kapacitete tog predstavničkog tijela (751 zastupnik sjedi u parlamentu EU), trebalo biti znatno više. I da im se, kako to predlaže zastupnik romske manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi, jamče stalna mjesta, odnosno organiziraju izbori u okviru romske zajednice.

Direktor Ureda za romske inicijative pri Fondu za otvoreno društvo u Berlinu, Željko Jovanović ipak podsjeća da „Europski parlament dugo iskazuje pomoć Romima, čini ih vidljivima i poziva članice da se više posvete inkluziji Roma u društvo“, ali i da je „glasan zagovaratelj priznanja diskriminacije Roma kao specifične vrste rasizma sa kojom se treba boriti adekvatnim mjerama“.

Smatra i da su romski eurozastupnici, poput Romea Franza (Njemačka) i Soraye Post (Švedska), odigrali krucijalnu ulogu u zagovaranju romskih interesa na planu rada glavnog zakonodavnog tijela EU-a, sa značajnim doprinosom nekih ne-romskih zastupnika poput Petera Niedermuellera (Mađarska). Iako je Europski parlament, kako navodi, prema Romima „najnaklonjenija institucija EU-a od svih“, ukazuje kako sami Romi „moraju marljivo raditi i nadati se kako će glas najveće etničke manjine Europe biti jače zastupljen“.

Nepriznati kao manjina

„Iako odluke Europskog parlamenta imaju važan pravni i politički učinak na članice, malo to tijelo može uraditi protiv desničarskog populizma u mnogim državama. Za Rome u Europi veliki je izazov činjenica da političari desnog krila koriste antiromske stavove kako bi dobili podršku glasača. Svjedoci smo rasta broja napada na Rome koje su počinili pripadnici ekstremno desničarskih stranaka u Italiji i Bugarskoj. Činjenica da se napadi događaju tokom kampanje za europske izbore nije slučajnost. Nažalost, to je šablon djelovanja u kojem ekstremno desničarski populisti koriste Rome kao žrtveno janje pred izbore kako bi dobili glasove umjesto da se bore protiv pravih problema poput nezaposlenosti, stambene politike i problema u obrazovanju. Sve više glasača prepoznaju takvo djelovanje“, navodi Jovanović.

Unatoč brojnosti, odnosno udjela u ukupnom stanovništvu pojedine članice Europske unije, u mnogim državama Romi nisu priznati kao nacionalna manjina. Dalibor Tanić, glavni urednik romskog portala Udar, za primjer navodi Italiju da bi „u potpunosti bila jasna situacija u kakvoj živi većina Roma u EU“.

„U Italiji Romi nisu nacionalna manjina, a bukvalno se ‘takmiče’ sa imigrantima ko će biti najomraženija skupina u zemlji. Da, Italija, kao i druge zemlje, jeste članica EU, međutim, stav EU je da su to unutarnja pitanja država, tako da se EU kao institucija ne može puno da uradi. Pogledajte šta se samo prošle godine dešavalo u Ukrajini, danas u Bugarskoj. Pomalo je apsurdno, ali o Romima i njihovim problemima se itekako dobro zna i zahvaljujući prvenstveno desničarskim grupama, potpomognuti vladama zemalja iz kojih dolaze, znamo za romski problem širom Evrope. Na drugoj strani, postoje vrlo snažan otpor i predan rad pojedinaca i organizacija koje se sa manje, ili više uspjeha bore protiv toga“, konstatira Tanić.

Potrebno je brže djelovanje

Činjenica jeste da govor mržnje, rasističko nasilje i otvoreno iskazivanje netrpeljivosti prema manjinama, drugima i drugačijima, a posebno prema Romima posljednjih godina uzima maha u cijeloj Europi. Je li, u takvoj situaciji i strahu od jačanja europske desnice, rješenje pozvati i romske predstavnike u okrilje „velikih“ stranaka i grupacija kako bi pomogli zaštiti Roma?

„Ne kažem da to nije dobro rešenje, samo se plašim posledica. Iako se takvo nešto propagira, bojim se stvaranja jedne vrste ‘elite’ koja će se, siguran sam, udaljiti od početne ideje s kojom su pristupili nekoj stranci. Za izgradnju čvrstih struktura neke manjine, u ovom slučaju Roma, u nekoj partiji su potrebne decenije i one treba da budu rezultat iskrene želje, a ne ad hoc rešenje kao odgovor, jer ne znamo ništa bolje“, konstatira Tanić.

Umjesto da jedan, deset, ili čak stotine Roma pristupe kao članovi, čak i istaknuti članovi nekih stranaka, smatra da to „neće bitno uticati na promenu samog programa, ideje i vizije stranke“, nego očekuje da stranke unutar sebe postanu senzibilnije za romske probleme.

„Mislim da se mora vrlo brzo delovati, jer sve ovo podseća na neke 30-te godine prošlog veka kada je postojala snažna namera da se ‘nečije pitanje’ reši tako što će taj neko biti eliminisan. Romi su samo deo onih čija se ‘pitanja’ trenutno ‘rešavaju’ širom Evrope“, upozorava Tanić.

Neophodna bolja organizacija

Ako etablirane političke stranke ne žele u svoj rad uključiti Rome, smatra Jovanović, onda je alternativa da Romi oforme svoje političke stranke i izborne liste, kao što je bilo u Sjevernoj Makedoniji i u nekim slučajevima u Slovačkoj.

No, važnijim od pitanja stranaka i kandidata smatra ono o dobro organiziranim romskim glasačima, jer su Romi važan dio glasačkog tijela u mnogim dijelovima Europe, pogotovo u regijama poput Istočne Slovačke ili regije Plovdiv u Bugarskoj.

„Kada se romski glasači dobro organiziraju, oni mogu zajedno poraziti ekstremno desničarske snage koji su protiv Roma, ali i europskih principa. Nedavno su u Slovačkoj romski gradonačelnici i vijećnici pomogli da progresivna proeuropska kandidatkinja Zuzana Čaputova postane predsjednica, a slovačkog neofašističkog kandidata Marijana Kotlebu su izbacili iz utrke“, ukazuje Jovanović.

Ipak, dodaje, Romi sami ne mogu biti odgovor jačanju ekstremne desnice u Europi jer je potreban „ujedinjeni odgovor građanskog društva, medija i političara“. „Sve snage moraju shvatiti kako ekstremna desnica nije samo prijetnja Romima i drugim ranjivim zajednicama, već ona pokušava potkopati demokraciju općenito, tako što napada neovisnost sudstva, slobode, govor i pluralizam“, konstatira.

Jaka mobilizacija uoči izbora

Iako Romi nemaju svoje maticu, Jovanović primjećuje kako mnogi od njih smatraju države u kojima žive domovinama, jer su, povijesno, „ne samo služili vojske i plaćali poreze, već i pokazivali ljubav prema svojim državama“.

„Usprkos takvim važnim doprinosima, europske države nisu se odnosile prema Romima kao prema jednakima s drugim građanima i manjinama. Romi imaju iste probleme sa zaradom, stanovima i obrazovanjem kao i mnogi drugi, ali diskriminacija i institucionalizirani rasizam povećava negativni utjecaj ovih problema koji pogađaju mnogo ljudi u mnogim generacijama“, kaže Jovanović.

Važnim smatra punu primjenu mjera kulturalnoj zaštitu, kao i jednak pristup javnim službama i podršci integraciji, te podsjeća kako su Romi uspjeli u povećanju vidljivosti i predstavljanju u politici, javnom životu i medijima u proteklih 30 godina. Uoči izbora za Europski parlament, mobilizacija Roma je veoma jaka, navodi i ukazuje na velike kampanje u Rumunjskoj, Italiji i Bugarskoj. Na kraju, poručuje, ključno je da proeuropski lideri preuzmu svoj dio odgovornosti za unaprjeđenje života Roma u Europi.

Piše: Mladen Obrenović

Izvor: Al Jazeera

 

 

 

DOBITNICE NAGRADE

/in , /by

Sanela Bešić i Indira Bajramović dobitnice Nagrade EU za integraciju Roma

Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja „Bolja budućnost“, I Sanela Bešić, izvršna direktorica Romskog informativnog centra – Udruženja „Kali Sara“  dobitnice su Nagrade EU za integraciju Roma na Zapadnom Balkanu i Turskoj, pod nazivom „Nepoznate heroine“.

Nagrada je dodjeljivana Romkinjama iz zemalja Zapadnog Balkana i Turske i to po dvije nagrade za svaku zemlju. Na ceremoniji dodjele u Briselu, ispred Bosne i Hercegovine, Bajramović je dobila drugu nagradu za doprinos integraciji Roma i Romkinja a Bešić je dobila prvu nagradu, u Bosni i Hercegovini.

Projekat dodjeljivanja nagrade „Nepoznate heroine“ implementirao je „Roma Active Albania“, a finansirala Evropska unija.

Nagradom se podstiče rad Romkinja na Zapadnom Balkanu i Turskoj, koje su „nepoznate heroine“ zajednice, a ključni su akteri za poboljšanje socijalne integracije Roma u Albaniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Makedoniji, Kosovu i Turskoj.

World Bank

/in , /by

World Bank: Roma inclusion in the Western Balkans needs focused intervention

March 13, 2019
Emerging Europe

A more integrated approach is needed to break down the numerous barriers that Roma face through the provision of essential services, social benefits, and focused interventions, says a new World Bank report, Breaking the Cycle of Roma Exclusion in the Western Balkans. The report examines Roma inclusion in the Western Balkans in five priority areas: education, labour markets, health, housing, and documentation.

The report uses data from the 2011 and 2017 rounds of the Regional Roma Survey (RRS), the most comprehensive survey to date on living conditions and human development outcomes among marginalized Roma households and their non-Roma neighbours, and finds that there have not been significant improvements in any of the priority areas.

“Gaps between Roma and their non-Roma neighbours remain wide, particularly in education and labour market indicators. This is particularly concerning because the gaps are between Roma and non-Roma neighbours, that is, households and individuals living within 300 meters of each other,” says report co-author, Monica Robayo. “We would expect both groups to have the same access to basic services such as education, health care, electricity, and water, as well as to the same labour markets. The survey finds that this is far from the case.”

The report argues that providing Roma with the same opportunities available to the general population is associated with potential fiscal gains, and that Roma inclusion is smart economics. In a region grappling with demographic aging, the benefits of Roma inclusion are not negligible and include the productivity gains associated with higher employment rates and labour earnings, including fiscal benefits like greater tax revenue and lower social assistance spending.

“Roma are a young population, and this youth bulge can be turned into a demographic dividend through proper investment in education and basic services,” says report co-author, Natalia Millan. “Closing the gaps found across the priority areas calls for a broader inclusion agenda that includes Roma-specific policies throughout the life-cycle from early childhood education to improved access to adequate housing and health services and labor market participation.”

High-quality data and research on Roma inclusion to inform evidence-based policies is scarce and this regional report aims to fill this knowledge gap and inform policy making. The report was funded through the Europe 2020 Trust Fund by the European Commission Directorate-General for Neighbourhood and Enlargement Negotiations (DG NEAR) and was produced using data from the Regional Roma Survey (RRS), which was implemented by the United Nations Development Programme (UNDP) and the World Bank.

Protjerani, prevareni, otrovani, zaboravljeni

/in /by

Romi na Kosovu: Protjerani, prevareni, otrovani, zaboravljeni

Nakon što su smješteni na mjesto bivšeg rudnika, godinu dana kasnije postalo je poznato da je zemljište otrovano i vrlo štetno za zdravlje, što je potvrđeno i naučnim istraživanjima. Desetine ljudi, naročito djece, moralo se liječiti zbog trovanja olovom.

Jedanaest godina raseljeni Romi na Kosovu su živjeli u kampovima UN-a na zatrovanom zemljištu, čekajući da im se isplati novčana naknada za štetu pretrpljenu 1999. godine.

Zbog nestabilnosti i netrepeljivosti između Albanaca i Srba na Kosovu, Romi su ostavljeni po strani, njihova stradanja i život nedosljedan čovjeku su postali nebitni za javnost.

Tokom rata na Kosovu 1999. godine, 8.000 Roma je protjerano iz svog naselja u južnom dijelu Kosovske Mitrovice usljed napada naoružanih Albanaca. Misija UNMIK-a uspostavila je tri kampa za 600 povratnika kao privremeno rješenje. Iz nepoznatih razloga, smještaj je postavljen na mjesto napuštene topionice rudnika Trepča u sjevernom dijelu grada, piše švicarski list Neue Zürcher Zeitung.

Nakon što su smješteni na mjesto bivšeg rudnika, godinu dana kasnije postalo je poznato da je zemljište otrovano i vrlo štetno za zdravlje, što je potvrđeno i naučnim istraživanjima. Desetine ljudi, naročito djece, moralo se liječiti zbog trovanja olovom. Nakon 11 godina, romske porodice su premještene u novi izbjeglički kamp Osterode.

U 2016. godini, UN-ova komisija za ljudska prava je utvrdila da je UNMIK djelovao protivzakonito prilikom naseljavanja romskih porodica na bivšem mjestu rudnika. Od država članica UN-a je zatraženo da uplate sredstva u fond kako bi se finansirali projekti podrške za ugrožene Rome.

Dok su romske porodice živjele na otrovanoj sredini od 1999. do 2010. godine, više od pet UNMIK-ovih šefova se promijenilo i niko od njih nije reagirao na drastično kršenje ljudskih prava, navodi Neue Zürcher Zeitung.

(portal-udar.net/nzz.ch)

Borba za pravdu i jednakost su njihov identitet

/in , /by

Romkinje za dobrobit zajednice: Borba za pravdu i jednakost su njihov identitet

Naša raznolikost znanja i dubina iskustva, izvučeni iz naših različitih nacionalnosti i porijekla, u kombinaciji s našom osjetljivošću i predanošću, čine nas jakim i jedinstvenim u stavu da mislimo jednako, činimo pametne poteze i promjene u životu pojedinih Romkinja, koje se dalje nastavljaju boriti za živote mnogih drugih

Ilustracija: ERRC

U povodu nedavno obilježenog Međunarodnog dana žena, European Roma Rights Centre (ERRC) je objavio listu nekih od najzaslužnijih Romkinja koje su ostvarile pomake i promjene u svojim zemljama tokom 20 godina djelovanja ove liderske romske organizacije u Evropi.

Naša raznolikost znanja i dubina iskustva, izvučeni iz naših različitih nacionalnosti i porijekla, u kombinaciji s našom osjetljivošću i predanošću, čine nas jakim i jedinstvenim u stavu da mislimo jednako, činimo pametne poteze i promjene u životu pojedinih Romkinja, koje se dalje nastavljaju boriti za živote mnogih drugih. Nastavljamo se boriti za pravdu i jednakost u pristupu obrazovanja, seksualnim i reproduktivnim pravima, sigurnosti i dostojanstvu u porodilištima, pristupu čistoj vodi i pristojnom stanovanju, navedeno je na web stranici ERRC-a.

“Presrećni smo i ponosni što imamo Ethel Brooks kao našu predsjednicu odbora u ERRC-u”, naveli su u ovoj organizaciji.

Ethel Brooks je profesorica na Univerzitetu u Rutgersu i članica delegacije SAD-a u Međunarodnom savezu za sjećanje na holokaust. Kao izjavu, citirala je riječi iz Manifesta.

Foto: ERRC

“Mi smo Evropljani. Porkradeni smo, transportovani, izbačeni, protjerani, prisilno sterilizovani, ubijani. Tvrdimo svoju ljudskost, svoju istoriju i tražimo svoje mjesto na tlu Evrope. Odbijamo vaš kulturni aparthejd. Odbijamo vaš kulturni imperijalizam. Odbijamo vaše fantazije o našim patologijama, našoj seksualnosti, našoj muzici i kulturi. Prestaćemo pružati slike koje će hraniti tu fantaziju, one koje su vam koristile materijalno i kulturno, ali koje svjedoče o načinima na koje izvlačite i manipulišete – zapravo kradete našu kulturu”, istakla je.

Veliku zahvalnost, ERRC je izrazio i članici odbora za njenu predanost i trud u pružanju podrške radu ovoj organizaciji. Abigail je zamjenica glavnog finansijskog direktora Američkog saveza u pružanju podrške planiranom roditeljstvu i ima bogato iskustvo u javnom zdravstvu, naročito kada je u pitanju borba protiv polno prenosivih bolesti.

Foto: ERRC

Osmi mart je bio prilika i da se prisjetimo Mirjam Karoly, koja je bivša šefica Kontaktne tačke za pitanja Roma i Sinta (CPRSI) i doprinijela je dosta u borbi za emancipaciju Roma, naročito u insistiranju na važnost političkog sudjelovanja.

Glavne političke stranke se ustručavaju istaknuti Rome i Sinte na listama uprkos sve većem broju obrazovanih i kompetentnih mladih, uključujući i žene. Nažalost, socijalne i ekonomske ranjivosti se često iskorištavaju tokom izbornih procesa putem kupovine glasova, pritiscima i prijetnjama”, izjavila je ona.

Senada Sali je još jedna romska aktivistica koja je nekoliko godina bila advokatica ERRC-a. Svoju ambiciju iz djetinjstva da slijedi pravo kao karijeru, objasnila je sljedećim riječima:

Moj prvi susret sa zakonom je bio u dobi od pet godina kada su se moji roditelji razveli. U brak nisu ušli želeći to, već je riječ o dogovorenom braku. Majka je bila žrtva porodičnog nasilja. Nakon presude o razvodu roditelja, bila sam fascinirana snagom suca da spasi živote i pruži slobodu ljudima putem zakona. Zato želim pomoći drugim ženama, rekla je Senada Sali.

Angyalka Kulcsár, asistentica upravljanja s više od deset godina iskustva u području socijalnog rada, intenzivno je radila sa Romima i siromašnim građanima Budimpešte. ERRC priznanje odaje i Judit Gellér koja je odigrala ključnu ulogu u sudskim postupcima koji se tiču oblika diskriminacije širom Evrope i unaprijedila jednakost i pravdu za romske žene i djecu.

U Albaniji, Manjolu Veizi ima deset godina iskustva u odbrani pitanja koji se tiču Roma. U svojoj zemlji, lobirala je za usvajanje zakona protiv diskriminacije.

U Srbiji, Maja Nikolić zaslužuje pohvale kao zbog najnovijih dostignuća i praćenja izazova vezanih za pravnu oblast. Bavljenjem prava Roma, Maja se uključila zbog svog iskustva odrstanja kao Romkinja. U školi se suočila sa diskriminacijom od učitelja koji su smatrali da je „njena motivacija za učenje gubljenje vremena, jer će se rano udati.“

Foto: ERRC

Kao aktivistica, Maja je nastojala poboljšati životne uslove za romske porodice i osigurati poštovanje njihovih prava u socijalnim i zdravstvenim centrima. Posebnu pažnju posvećuje zadržavanju romskih djevojaka u obrazovnom sistemu kako bi i one mogle doseći svoj puni potencijal, navodi ERRC.

Bez doprinosa ovih žena, pravda i jednakost za Rome ne bi bili ostvareni u ovom kapacitetu. Ponosni smo, srećni i zahvalni na doprinosu svake od njih čija je svakodnevna predanost borba za pravdu. Kao Romkinja, ponosna sam na naš rad, gdje se borimo za svijet u kome nijedna od naših žena neće biti na margini, navela je autorica teksta i članica tima ERRC-a, Anikó Orsós.

(portal-udar.net/errc.org)

 

Bulgaria’s deputy PM proposes free abortion

/in , /by

Bulgaria’s deputy PM proposes free abortions for Roma women to control birth rate

Bulgaria’s Deputy Prime Minister and Defense Minister Krasimir Karakachanov have introduced a controversial plan to integrate the country’s Roma minority into Bulgarian society.

The “Concept for the Integration of the Unsocialized Gypsy (Roma) Ethnicity” draft bill envisions various compulsory practices for the Roma people, including forced social work for those over 16 years of age.

Those unable to pay street cleaning tax must clean the areas they occupy themselves, according to the bill.

To control the birth rate among the Roma people Karakachanov proposes a state abortion program, which would provide free abortions for women with more than three children.

The bill suggests “uneducated and unemployed” Roma be sent to “training centers.”

The bill also proposes cutting social assistance if the Roma refuse to work or send their children to school, demolishing unauthorized Roma houses and creating voluntary security units in areas populated by the Roma.

“If Karakachanov had looked at the constitution, he would see that we all have equal rights,” lawmaker Jeihan Ibryaimov of Movement for Rights and Freedoms (DPS) party said, criticizing the plan. Ibryaimov, who hails from the country’s Turkish minority, also called the proposal “inhumane.”

Karakachanov is the leader of the Bulgarian National Movement (VMRO) and one of the three leaders of the nationalist bloc United Patriots that entered a coalition with Prime Minister Boyko Borisov’s ruling Citizens for European Development of Bulgaria (GERB).

According to the 2011 census of the population of Bulgaria, there are 325,343 Gypsies in Bulgaria, or 4.4 percent of the 7 million population. The CIA Factbook, however, says Romani populations are usually underestimated in official statistics and may represent 9-11 percent of Bulgaria’s population.

DAILY SABAH – EUROPE

Published 08.02.2019 12:26

Najveće okupljanje Roma u Europi

/in , /by

Tradicija duga 243 godine: Konji se kupaju u reci, a karavani prave kolaps na putevima

Sajam, koji traje tri dana, obično ugosti oko 10.000 Roma i putnika, kao i još 20.000 drugih posetilaca, koji učestvuju u svečanostima, takmičenjima i u trgovini

Appleby Horse Fair, okupljanje Roma, sajam konja u Engleskoj
Foto: Profimedia/Zuma Press – News

Hiljade ljudi stiglo je u sredu na Sajam konja u Eplbiju, najvećem evropskom okupljanju Roma, koje se jednom godišnje održava u ovom engleskom gradu. Romi sa svojim porodicama su na konjima i u kolima danima putovali kako bi prisustvovali sajmu.

Muškarci, žene, deca, kao i njihovi konji okupili su se na sajmu, gde imaju priliku da prezentuju svoje proizvode i razmene iskustva o životu na putevima.

Sajam, koji traje tri dana, obično ugosti oko 10.000 Roma i putnika, kao i još 20.000 drugih posetilaca, koji učestvuju u svečanostima, takmičenjima i u trgovini, piše Dejli mejl.

Ovaj događaj, koji datira još iz 1775. godine, postao je važan za Rome oko 1900. godine, kada su hiljade ljudi iz Velike Britanije, Irske i drugih zemalja počeli da se okupljaju u Eplbiju da bi prodali konje, ali i da se druže sa drugim članovima zajednice.

Romi su danima putovali da bi stigli na Sajam Foto: Wikimedia/Deben_Dave

Umesto organizovanog događaja sa postavljenim programom, ova manifestacija je zamišljena kao najveći sajam Roma u Evropi, koji se sastaju poput jedne velike porodice.

Tradicionalna manifestacija nije se održala prošle godine usled lošeg vremena, ali su ove godine konji ponovo ušli u reku Eden kako bi se osvežili. Ritual je nastao u 17. veku kako bi se konji oprali i bili lepši potencijalnim kupcima.

Mnogi od putnika stigli su u tradicionalnim karavanima, poznatim kao vardo, veoma dekorativnim drvenim vagonima iz britansko-romske tradicije.

Neki od njih imaju i dimnjake, koji su jarko obojeni, a ovi vagoni koriste se u letnji mesecima za putovanja.

Tradicija varda smatra se visokom kulturnom tačkom umetničkog dizajna i remek-delom drvoprerađivača.

Oni u karavanima i na konjima dolaze na najveće okupljanje Roma Foto: Profimedia/Zuma Press – News

Dolazak Roma na sajam zna da iznervira vozače, jer se iza sporih konja i karavana napravi kilometarska kolona u kojima čak 100 automobila, kamiona i kombija čeka da nastavi svoj put.

Sajam je spontano okupljanje i ne organizuju ga ni pojedinci niti grupa, iako Romi imaju “Shera Rom” (glava Roma), koji organizuje toalete, mesta za otpad, vodosnabdevanje, pašnjake za konje itd. On deluje kao veza sa komitetom za koodrinaciju lokalnih vlasti.

Glavne aktivnosti odvijaju se na sajmu Hil (oblast glavnog kampa) a nedavno i na Tržišnom polju, koji je otvorio lokalni farmer pre 10 godina i sada je glavni trgovački centar i područje ugostiteljstva.

LOŠE STRANE SAJMA

Zbog sajma konja dolazi do brojnih žalbi o neuređenosti u gradu, nasilnom kriminalu i okrutnosti prema životinjama.

Na sajmu 2014. godine bilo je 28 hapšenja, zbog upotrebe droga, pijanstva i opstrukcije. U 2015. godini broj hapšenja je opao, kada je privedeno 15 osoba.

Što se tiče troškova čišćenja, iako trgovački štandovi ostavljaju nekoliko tona otpada, dan nakon sajma počinje se sa čišćenjem, bez ikakvih troškova za obveznike, a nedelju dana kasnije nema nikakvih tragova da je sajam uopšte i bio.

Bilo je samo nekoliko slučajeva okrutnosti prema životinjama, ali su oni na vreme rešeni a odgovorni su kažnjeni. Većina konja na sajmu su dobro očuvana, dobro trenirana i u dobrom stanju.

 

NAUČILI OD OCA I DEDE

/in , /by

Rezultati istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti

Šamaranje žene, ponižavanje, zastrašivanje i silovanje normalna pojava u Srbiji.

Jedna četvrtina od 1.060 ispitanih muškaraca da namerno zastrašuje svoju partnerku. Šamari i gađanje predmetima – deo su jedne petine veza. Uvrede i ponižavanja čine svakodnevicu trećine. Svaki pedeseti muškarac učestvovao je u grupnom silovanju. Da žena treba da toleriše nasilje, kako bi održala porodicu, slaže se njih 11, 9%.

Ovo su deo rezultata istraživanja  IMAGES Srbija koje je sproveo Centar za promociju zdravih stilova zivota – Centar E8

Na pitanje: “žena treba da toleriše nasilje da bi sačuvala porodicu” – SLAŽEM SE odgovorilo je 11,9 posto muškaraca. “Muškarac treba da ima poslednju reč u porodičnim odlukama” – SLAŽEM SE, odgovorilo je 34,1 posto muškaraca. “Najvažnija uloga žene je da brine o kući i kuva” – SLAŽEM SE, odgovorilo je 40,1 posto muškaraca. Svaki peti ispitanik se oseća uvređeno kada ga partrenrka zamoli da stavi kondom.

Ovi rezultati predstavljeni su na konferenciji MAN-x Niš održanoj u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju u NIšu.

Ovo je prvo istraživanje ovakvog tipa u Srbiji i donosi značajne podatke za bolje i lakše razumevanje muškosti. Istraživanje je rađeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1060 muškaraca i 540 žena starosti od 18 do 60 godina. Istražiavnje IMAGES Srbija je deo globalnog istraživanja koje je do sada sprovedeno u više od 20 zemalja u svetu. 

Rezultati istraživanja pokazali su da se stavovi muškaraca prema rodnoj ravnopravnosti u određenim segmentima života promenili ka liberalnijm (briga o deci), dok u drugim i dalje naginju ka tradicionalnim, naročito kada je u pitanju nasilje nad muškarcima i ženama.

Skoro polovina ispitanika učestvovala je u tučama protiv suparničkih grupa, kao i da je 60% mladića dodirivalo je devojke bez njihove saglasnosti ili im dobacivalo seksualne komentare. Posebno je poražavajuće podatak da čak 18.8% muškaraca smatra da postoje situacije u kojima žena zaslužuje batine.

Međutim, skoro 90 odsto muškaraca reklo je da bi volelo da provodi više vremena sa svojom decom, a pokazalo se i da je u porodicama u kojima partneri imaju više obrazovanje pojela kućnih poslova egalitarnija. 80% muškaraca je išlo sa svojim partnerkama na kontrole tokom trudnoće (od toga 30% je išlo na sve kontrole). Da odgovornost za decu posle razvoda treba da bude podjednaka kaže 4/5 ispitanih muškaraca. U domaćinstvima 68.1% muškaraca, odluke vezane za decu su zajednička odgovornost. 49.1 odsto ispitanih muškaraca se slaže da su menjanje pelena i hranjenje dece odgovornost majke.

„Ono što mi govori višegodišnje iskustvo u proučavanju tema vezanih za rodnu ravnopravnost i konkretno muškaraca na Balkanu i u Srbiji, kao što je slučaj sa istraživanjem IMAGES, je da je u velikoj meri prisutan uticaj konstrukta o tome, kakav muškarac treba da bude. To znači i veliki stepen neslobode jer sloboda od društvenih konstrukata je prva sloboda“ , kaže Marina Hughson (Blagojević), glavna istraživačica i autorka istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti – IMAGES Srbija.

Analiza se većim delom zasniva na rezultatima ankete, odnosno kvantitativnim pokazateljima vezanim za položaj, stavove i ponašanja muškaraca u Srbiji. Ali pored tih rezultata, u IMAGES Srbija su izneti i neki od glasova muškaraca, prikupljenih tokom kvalitativne analize, pre svega kao ilustracija mnoštva različitih ideoloških i ličnih pozicija, različitih diskursa i stavova.

TIPIČAN MUŠKARAC (jedan od glasova muškaraca iz publikacije IMAGES Srbija)

 „On može mnogo da popije, gleda fudbal, ide na slave. Da je seksista, k*****i neku ženu. Pseudopolitka sa pozicija moći. Cinizam je važna osobina tog patrijarhata, jer kao da nisi naivan. Jer je sve prevara. Isto pozicija infantilnog patrijarhata. Autoritarnost. Gledaš oko sebe i vidiš ćaleta, dedu, burazera, drugare u školi i vidiš da se uvek tu nešto meri, odmeravanje neke snage, takmičenje i nadmetanje. Često dečaci i muškarci imaju tu potrebu da budu u pravu, da je po njihovom. I pošto sam ja kao klinac gledao i slušao šta drugi ljudi rade, dosta sam upijao tih stvari, ali ne nužno i reprodukovao, jer nisam bio nešto u tom fazonu, međutim, kada si u vršnjačkoj grupi, postoje određena očekivanja da bi se uklopio i moraš da igraš po tim pravilima„, ispričao je jedan muškarac.

IMAGES istraživanje u Srbiji je sproveo Centar E8, a uz finansijsku podršku UNFPA, CARE International, OAK fondacije i Švedske međunarodne razvojne agencije SIDA.

Cilj programa je da mladići steknu znanja i izgrade stavove o rodnoj ravnopravnosti i zdravim stilovima života, te da se smanji stopa svih vrsta nasilja među mladima. Sprovođenje programa je počelo 2006. godine, kada je rađeno kvalitativno istraživanje o stavovima i ponašanjima muškaraca manjeg obima, koje je tokom godina preraslo u sveobuhvatni program koji se sastojao od različitih komponenata i čije su ciljne grupe mladi, nastavnici, prosvetni radnici, studenti, novinari i drugi važni akteri. Od početka sprovođenja, program je direktno obuhvatio više od 30.000 mladih ljudi u oko 2.000 različitih projektnih aktivnosti.

Autor: JuGmedia 10.06.2018 04:07 pm