People hold up the Roma flag and take pictures as they listen to a music group during the celebration of International Roma Day in Madrid, April 8, 2015. The day celebrates Roma culture and raises awareness of the issues facing Roma people. REUTERS/Andrea Comas - GF10000052588

Romska manjina – brojna, ali slabo zastupljena u EU

Za Rome je veliki izazov činjenica da političari desnog krila koriste antiromske stavove kako bi dobili podršku glasača.

Velika zajednica naroda, okupljena u Europsku uniju, svake četiri godine bira svoje parlamentarne predstavnike, no uvijek se postavlja pitanja izbora pripadnika nacionalnih manjina, prije svih Roma. Romska zajednica u Uniji je brojna, procjenjuje se da broji i do nekih 15 milijuna, pri čemu u Španjolskoj i Francuskoj živi po pola milijuna Roma, a u Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj romska manjina čini i do 10 posto populacije.

U sazivu Europskog parlamenta na odlasku sjedilo je dvoje zastupnika Roma, iako romski predstavnici smatraju da bi ih, s obzirom na brojnost u europskim okvirima i široke kapacitete tog predstavničkog tijela (751 zastupnik sjedi u parlamentu EU), trebalo biti znatno više. I da im se, kako to predlaže zastupnik romske manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi, jamče stalna mjesta, odnosno organiziraju izbori u okviru romske zajednice.

Direktor Ureda za romske inicijative pri Fondu za otvoreno društvo u Berlinu, Željko Jovanović ipak podsjeća da „Europski parlament dugo iskazuje pomoć Romima, čini ih vidljivima i poziva članice da se više posvete inkluziji Roma u društvo“, ali i da je „glasan zagovaratelj priznanja diskriminacije Roma kao specifične vrste rasizma sa kojom se treba boriti adekvatnim mjerama“.

Smatra i da su romski eurozastupnici, poput Romea Franza (Njemačka) i Soraye Post (Švedska), odigrali krucijalnu ulogu u zagovaranju romskih interesa na planu rada glavnog zakonodavnog tijela EU-a, sa značajnim doprinosom nekih ne-romskih zastupnika poput Petera Niedermuellera (Mađarska). Iako je Europski parlament, kako navodi, prema Romima „najnaklonjenija institucija EU-a od svih“, ukazuje kako sami Romi „moraju marljivo raditi i nadati se kako će glas najveće etničke manjine Europe biti jače zastupljen“.

Nepriznati kao manjina

„Iako odluke Europskog parlamenta imaju važan pravni i politički učinak na članice, malo to tijelo može uraditi protiv desničarskog populizma u mnogim državama. Za Rome u Europi veliki je izazov činjenica da političari desnog krila koriste antiromske stavove kako bi dobili podršku glasača. Svjedoci smo rasta broja napada na Rome koje su počinili pripadnici ekstremno desničarskih stranaka u Italiji i Bugarskoj. Činjenica da se napadi događaju tokom kampanje za europske izbore nije slučajnost. Nažalost, to je šablon djelovanja u kojem ekstremno desničarski populisti koriste Rome kao žrtveno janje pred izbore kako bi dobili glasove umjesto da se bore protiv pravih problema poput nezaposlenosti, stambene politike i problema u obrazovanju. Sve više glasača prepoznaju takvo djelovanje“, navodi Jovanović.

Unatoč brojnosti, odnosno udjela u ukupnom stanovništvu pojedine članice Europske unije, u mnogim državama Romi nisu priznati kao nacionalna manjina. Dalibor Tanić, glavni urednik romskog portala Udar, za primjer navodi Italiju da bi „u potpunosti bila jasna situacija u kakvoj živi većina Roma u EU“.

„U Italiji Romi nisu nacionalna manjina, a bukvalno se ‘takmiče’ sa imigrantima ko će biti najomraženija skupina u zemlji. Da, Italija, kao i druge zemlje, jeste članica EU, međutim, stav EU je da su to unutarnja pitanja država, tako da se EU kao institucija ne može puno da uradi. Pogledajte šta se samo prošle godine dešavalo u Ukrajini, danas u Bugarskoj. Pomalo je apsurdno, ali o Romima i njihovim problemima se itekako dobro zna i zahvaljujući prvenstveno desničarskim grupama, potpomognuti vladama zemalja iz kojih dolaze, znamo za romski problem širom Evrope. Na drugoj strani, postoje vrlo snažan otpor i predan rad pojedinaca i organizacija koje se sa manje, ili više uspjeha bore protiv toga“, konstatira Tanić.

Potrebno je brže djelovanje

Činjenica jeste da govor mržnje, rasističko nasilje i otvoreno iskazivanje netrpeljivosti prema manjinama, drugima i drugačijima, a posebno prema Romima posljednjih godina uzima maha u cijeloj Europi. Je li, u takvoj situaciji i strahu od jačanja europske desnice, rješenje pozvati i romske predstavnike u okrilje „velikih“ stranaka i grupacija kako bi pomogli zaštiti Roma?

„Ne kažem da to nije dobro rešenje, samo se plašim posledica. Iako se takvo nešto propagira, bojim se stvaranja jedne vrste ‘elite’ koja će se, siguran sam, udaljiti od početne ideje s kojom su pristupili nekoj stranci. Za izgradnju čvrstih struktura neke manjine, u ovom slučaju Roma, u nekoj partiji su potrebne decenije i one treba da budu rezultat iskrene želje, a ne ad hoc rešenje kao odgovor, jer ne znamo ništa bolje“, konstatira Tanić.

Umjesto da jedan, deset, ili čak stotine Roma pristupe kao članovi, čak i istaknuti članovi nekih stranaka, smatra da to „neće bitno uticati na promenu samog programa, ideje i vizije stranke“, nego očekuje da stranke unutar sebe postanu senzibilnije za romske probleme.

„Mislim da se mora vrlo brzo delovati, jer sve ovo podseća na neke 30-te godine prošlog veka kada je postojala snažna namera da se ‘nečije pitanje’ reši tako što će taj neko biti eliminisan. Romi su samo deo onih čija se ‘pitanja’ trenutno ‘rešavaju’ širom Evrope“, upozorava Tanić.

Neophodna bolja organizacija

Ako etablirane političke stranke ne žele u svoj rad uključiti Rome, smatra Jovanović, onda je alternativa da Romi oforme svoje političke stranke i izborne liste, kao što je bilo u Sjevernoj Makedoniji i u nekim slučajevima u Slovačkoj.

No, važnijim od pitanja stranaka i kandidata smatra ono o dobro organiziranim romskim glasačima, jer su Romi važan dio glasačkog tijela u mnogim dijelovima Europe, pogotovo u regijama poput Istočne Slovačke ili regije Plovdiv u Bugarskoj.

„Kada se romski glasači dobro organiziraju, oni mogu zajedno poraziti ekstremno desničarske snage koji su protiv Roma, ali i europskih principa. Nedavno su u Slovačkoj romski gradonačelnici i vijećnici pomogli da progresivna proeuropska kandidatkinja Zuzana Čaputova postane predsjednica, a slovačkog neofašističkog kandidata Marijana Kotlebu su izbacili iz utrke“, ukazuje Jovanović.

Ipak, dodaje, Romi sami ne mogu biti odgovor jačanju ekstremne desnice u Europi jer je potreban „ujedinjeni odgovor građanskog društva, medija i političara“. „Sve snage moraju shvatiti kako ekstremna desnica nije samo prijetnja Romima i drugim ranjivim zajednicama, već ona pokušava potkopati demokraciju općenito, tako što napada neovisnost sudstva, slobode, govor i pluralizam“, konstatira.

Jaka mobilizacija uoči izbora

Iako Romi nemaju svoje maticu, Jovanović primjećuje kako mnogi od njih smatraju države u kojima žive domovinama, jer su, povijesno, „ne samo služili vojske i plaćali poreze, već i pokazivali ljubav prema svojim državama“.

„Usprkos takvim važnim doprinosima, europske države nisu se odnosile prema Romima kao prema jednakima s drugim građanima i manjinama. Romi imaju iste probleme sa zaradom, stanovima i obrazovanjem kao i mnogi drugi, ali diskriminacija i institucionalizirani rasizam povećava negativni utjecaj ovih problema koji pogađaju mnogo ljudi u mnogim generacijama“, kaže Jovanović.

Važnim smatra punu primjenu mjera kulturalnoj zaštitu, kao i jednak pristup javnim službama i podršci integraciji, te podsjeća kako su Romi uspjeli u povećanju vidljivosti i predstavljanju u politici, javnom životu i medijima u proteklih 30 godina. Uoči izbora za Europski parlament, mobilizacija Roma je veoma jaka, navodi i ukazuje na velike kampanje u Rumunjskoj, Italiji i Bugarskoj. Na kraju, poručuje, ključno je da proeuropski lideri preuzmu svoj dio odgovornosti za unaprjeđenje života Roma u Europi.

Piše: Mladen Obrenović

Izvor: Al Jazeera