Esma Redžepova Kraljica romske glazbe i velika humanitarka hitno je hospitalizirana zbog problema sa dišnim sustavom

/in /by

Esma Redžepova primljena je u bolnicu zbog problema s dišnim sustavom, piše srpski Blic. Naime, kraljica romske glazbe hitno je hospitalizirana zbog bronhopneumonije koju nije na vrijeme zaliječila.

-Točno je. Esma je imala zdravstvenu krizu vezanu s funkcijom pluća. Kao što su nas liječnici informirali, radi se o staroj, neizliječenoj bronhopneumoniji. Nakon liječničke intervencije, njezino zdravstveno stanje se stabiliziralo pa se sada osjeća mnogo bolje. Nadamo se i očekujemo da će njezino zdravstveno stanje uskoro biti još bolje – izjavila je Zorana Kostova, Esmina dobra prijateljica zadužena za odnose s javnošću za srpske medije.

S romskom glazbom i svojim pjesmama Esma je prošla cijeli svijet, a vjerojatno ni sama ne zna koliko je ploča ukupno prodala jer su joj albumi izlazili ne samo u Jugoslaviji nego i u drugim državama.

Glazbenu karijeru započela je kad je imala 11 godina, a tijekom godina je sa suprugom udomila čak 47 sinova. Tijekom godina dobila je i brojna priznanja za svoj humanitarni rad jer je pomaganje djeci i siromašnima postao njezin cilj.

USPJEŠNI ROMI: Preko trnja do diploma

/in /by

2-krasniciSokolj Beganaj, Mustafa Krasnić i Anita Beriša su pripadnici romske nacionalnosti koji svojim primjerima pokazuju da se uz želju i trud, i pored brojnih barijera, može biti uspješan.

Beganaj je prvi pripadnik romske populacije u Crnoj Gori koji je postao magistar, a Anita Beriša prva Romkinja na magistarskim studijima Univerziteta Donja Gorica, na odsjeku Međunarodnih odnosa. Ništa manji uspjeh nije ni onaj Mustafe Krasnića, prvog Roma dobitnika diploma Luča u Crnoj Gori.

,, Više od strategija i akcijskih planova, svojoj djeci i sunarodnjacima osobnim primjerom pokazao sam da je školovanje nužnost za uključenje u društvo i preduvjet za bolji život “, kaže Beganaj čija magistarska teza pod nazivom Antidiskriminacijski pristupi u predškolskom sustavu Crne Gore sugerira da redovan odlazak romske djece u vrtić može biti važna mjera za suzbijanja njihovog prosjačenja.

Beganaj od ranije radi u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kao samostalni savjetnik u Odjelu za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana. Osnovnu i srednju školu završio je u Nikšiću. Fakultet, studije za predškolsko obrazovanje, je upisao sa 37 godina. Studiranje je počeo 2004. a završio 2007. kada upisuje specijalističke studije koje završava naredne godine. ,, Poslijediplomski magistarski studij sam upisao 2013. godine. Sve sam ispite položio sa zavidnim uspjehom i 18. srpnja ove godine magistrirao “, kaže prvi romski magistrant.

sokolj-beganajInače se amaterski bavi režijom i glumom. Kazališne predstave koje je režirao i u kojima je glumio su: Magistar metle, Moj dnevnik i Romska svadba. Dječje kazališne predstave u kojima je glumio su: Baš mi ti trebaš, Želim biti dijete, Livada, Doktorica Maša, Drugarstvo, U školu niks i Likovi iz bajke. Objavio je i zbirku pjesama pod naslovom Pjesme o Romima, odnosno, Đilji e Romendar 2012. godine, na romskom i crnogorskom jeziku, a ove 2016. godine objavio je autobiografsko djelo pod nazivom: Obrazovanje jednog Roma od siromaštva do Ministarstva.

,, Nikakvog boljitka neće biti ukoliko se mi izoliramo i čekamo spasenje od drugih. Moramo se sami uključiti, ali ako mi nešto radimo za sebe, svoju budućnost, za svoju djecu, preuzimamo odgovornost krenuti dalje i mi ćemo na taj način imati bolji život. Ne samo za nas, nego za našu djecu i ovo društvo kao građani Crne Gore ”, zaključuje.

Da trud rezultira uspjehom, zna i sedamnaestogodišnji Mustafa Krasnić. “Diploma Luča za mene je pismeni dokaz da i Romi mogu biti među najboljima u sustavu obrazovanja. Do te diplome nije bilo lako doći, a za mene je ona mnogo više, korak naprijed kako u unapređivanju obrazovanja tako i u načinu života Roma “, kaže on za Monitor. Objašnjava da je tijekom školovanja imao veliku pomoć učitelja i nastavnika koji su razumjeli jezičnu barijeru koju je imao. Njegova najveća podrška bili su, kaže, njegovi roditelji, zatim učiteljica Đina Janković i razredna nastavnica Karmen Trivundža.

Mustafa se sa svojom obitelji iz Njemačke doselio u Podgoricu, s osam godina. Sa devet godina upisuje prvi razred OŠ,, Božidar Vuković Podgoričanin “, koju je ove godine uspješno završio.,, Najbolja škola gdje Romi mogu steći obrazovanje i samopouzdanje je po meni moja škola Božidar Vuković Podgoričanin”, kaže. ,, Posebno je, međutim, važna podrška roditelja. Smatram da je to najbitniji faktor u obrazovanju svakog djeteta, a ne samo djeteta koji dolazi iz manjinske populacije. Ima puno pametne romske djece koja ne idu u školu “.

Sedamnaestogodišnjak je, pored diplome, od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava nagrađen tablet računalom, mnogobrojnim knjigama i lektirama. ,, Ove poklone ne bih dobio da nije bilo direktorice škole u kojoj sam učio. Zato se zahvaljujem Ministarstvu i direktorici Ljubinki Nedić “, ponosno kaže Mustafa koji je upisao Gimnaziju.” Upisao sam opći smjer Gimnazije i vrlo sam ponosan na to. Vjerujem da će se moj trud i napor isplatiti da uspješno i kvalitetno završim i srednju školu “.

Vršnjacima poručuje:,, Potrudite se da bi sutra vaša djeca bila ponosna kada kažu Ja sam Rom.

Na Anitu su mnogi ponosni. ,, Obzirom da se identitet romske zajednice u posljednjih par godina značajno gubi, odlučila sam da i u tom polju dam svoj doprinos. Planiram da upišem katedru za Romistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kako bih, prije svega, naučila više o romskom jeziku i povijesti, i kako bih to znanje mogla prenosim svim drugim zainteresiranima, a naročito romskoj djeci “, kaže dvadesetosmogodišnjakinja, prva Romkinja na magistarskim studijama s Univerziteta Donja Gorica, na odsjeku Međunarodnih odnosa.

Anita radi na Odjelu koji koordinira programe prekogranične suradnje sa zemljama susjedima, pri čemu je zadužena za programe s Albanijom i Kosovom. ,, S obzirom na to da sam vrlo aktivna, društvena i komunikativna osoba, ova vrsta posla me ispunjava jer mi omogućava da svakodnevno budem u kontaktu s kolegama iz drugih zemalja, i upoznati različite kulture ”, objašnjava.

Anita je rođena u Podgorici. Pohađala je Osnovnu školu,, Božidar Vuković Podgoričanin “, nakon čega upisuje Srednju medicinsku školu. Međutim, nakon obavljenog pripravničkog staža u Domu zdravlja, odlučila je da upiše Fakultet poslovnog menadžmenta u Baru, smjer carine, špedicija i osiguranje. Interes za ovaj fakultet proizašlo je iz činjenice, kaže, da je odrasla u obitelji koja se bavi trgovinskom djelatnošću, te je od malih nogu i ona bila aktivno uključena u obiteljske poslove.

,, Nakon uspješno završenog fakulteta, pojavila se želja da nastavim da se usavršavam, pa sam upisala Specijalističke studije na Ekonomskom fakultetu, smjer Upravljanje ljudskim resursima, dok sam trenutno na magistarskim studijima Sveučilišta Donja Gorica, smjer međunarodni odnosi ”, prča. Izbor da se usavršava iz oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa proističe iz njenog trenutnog angažmana u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.

,, Možda se sve ovo nekom čini kao nevažno, ali koraci koje činimo ja i drugi mladi Romi i Romkinje su ogromni za naš narod. Mi mijenjamo sliku o Romima. Sve češće naše slike zamjenjuju one uobičajene na kojima je obvezno ‘prljavi Rom’, objašnjava.

Najveću podršku tijekom školovanja i zaposlenja je imala od svojih roditelja, kao i od svog partnera koji je također jedan od rijetkih Roma koji završava studij na Pravnom fakultetu u Podgorici, i koji je vrlo aktivan u romskom nevladinom sektoru. ,, Zajednički se trudimo da kroz realizaciju različitih projekata doprinesemo poboljšanju svakodnevnog života Roma i Romkinja u Crnoj Gori ”, kazala je Berisha.

Berisha smatra da Romi i Romkinje kao obrazovni, sposobni i ispunjeni ljudi mogu pružiti sliku da su i oni dostojanstvena ljudska bića i da će drugačijim načinom života srušiti predrasude. ,, Ostavit ljude bez mogućnosti da nas omalovažavaju i krše naša prava, smatrajući da smo tamo neki nepismeni i loši ljudi. To je suština naših želja. Da se mijenjamo i dajemo pozitivne primjere ljudima, ali i da mijenjamo negativno mišljenje drugih o nama i da natjeramo institucije sustava da rade svoj posao kada je u pitanju zaštita i ostvarivanje naših ljudskih prava. Da se dokazujemo i potvrđujemo kao ravnopravni građani našeg društva “, kaže uspješna Romkinja, dodajući da vjeruje da će se podići svijest naroda i uspjeti to što njihovi preci nisu – a to je da osiguraju njihovim potomcima normalan život sa značajno manje bijede, siromaštva i diskriminacije .

,, Primjeri našeg uspjeha natjerat će i ostale da rade isto ”, zaključuje.
Enis EMINOVIĆ

Mladi ruše predrasude o Romima

/in /by

Oko 300 mladih iz Podgorice, Nikšića i Herceg Novog sudjelovati će u debatama i forum teatrima koji imaju za cilj rušenje predrasuda prema romskoj populaciji, priopćeno je danas na predstavljanju projekta “Pobjedi svoju predrasudu”.

mladi-ruse-predrasude-o-romimaProjektna asistentica NVO Mladi Romi, Irena Marunović, kazala je da će se kroz ovaj projekt, od rujna ove godine do svibnja naredne godine, provoditi dvije vrste aktivnosti u srednjim školama i na državnoj i privatnim sveučilištima.

„ Naše procjene su da ćemo targetirati oko 300 mladih ljudi iz Podgorice, Nikšića i Herceg Novog, starosti od 15 do 25 godina, na koje je potrebno utjecati kako bi na vrijeme srušili predrasude koje postoje prema pripadnicima romske populacije “, rekla je Marunović u PR Centru .

Prema njenim riječima, planiraju da u aktivnostima targeitaju minimum po 50 učenika po jednoj školi i 50 studenata po fakultetu.

„Predviđeno je da budu održane tri debate na fakultetima i tri forum teatra u srednjim školama. S obzirom da će se aktivnosti odvijati na tri fakultetske jedinice, to ne znači da će debateri moći sudjelovati samo sa tih fakulteta, već će sudionici moći biti svi zainteresirani “, objasnila je Marunović.

Projektom je, kako je navela, planiran i ulični performans povodom Svjetskog dana Roma.

Šef Odijeljenja za medije i kulturu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, Mark T. Weinberg, rekao je da je to diplomatsko predstavništvo podijelilo više od 250 tisuća dolara različitim organizacijama putem Programa malih grantova Povjerenstva za demokraciju.

Predstavnik debatnog kluba Fakulteta političkih znanosti “Agora”, Andrej Šepelj, kazao je da debate i forum teatar, koje će provoditi tijekom projekta “napadaju” različite vrste predrasuda.

“Ključno je ući u problem, promijeniti stavove mladih ili potvrditi u slučaju da su pozitivni. Kad je u pitanju debata, koristit parlamentarnu debatu, gdje će s jedne strane biti ekipa od dvoje ljudi, s druge strane oporba od dvoje ljudi “, naveo je Šepelj.

On je pojasnio da će rasprava trajati od 35 do 40 minuta, nakon čega će biti uključena publika, koja će, kako je naveo, imati priliku da se izjasni o argumentima koje debatera nisu dotakli, ili da kažu što ih je zaintrigiralo ili zasmetalo tijekom debate .

„ Forum teatar je disciplina prilaska društvenim problemima koja se sve više koristi u svijetu. Osam do devet glumaca koji ne moraju biti profesionalni pripremaju mini predstavu od deset do 15 minuta koju glume pred publikom. Nakon prvog igranja, publika ima mogućnost da izađe na scenu i promjeni likove tijekom predstave “, kazao je Jaha.

Izvršni direktor NVO Mladi Romi, Samir Jaha je, govoreći o ostalim projektima koje provodi ta organizacija uz podršku Delegacije Europske unije u Crnoj Gori, kazao da je izuzetno važan projekt “Jačanje javnog aktivizma Roma – ujedinjeni možemo više”.

Dodatna komponenta projekta se, kako je naveo, odnosi na sindikalni aktivizam.

“Kroz projekt želimo, pripadnicima romske zajednice, koji rade u Komunalnom poduzeću, zaštitimo prava u većoj mjeri, kroz osiguravanje pravne pomoći i njihovo direktno uključivanje u sindikate”, kazao je Jaha.

On je rekao da su već ostvarili pozitivne rezultate u toj oblasti, navodeći da su u Herceg Novom sindikat, u kojem su uspjeli da okupe osim pripadnika romske zajednice i pripadnike većinske zajednice.

“Također smo, u suradnji s našim partnerima u Nikšiću osnovali jedan sindikat, koji je okupio više od 100 radnika. U okviru projekta, imamo još šest općina koje su uključene, i u kojima namjeravamo osnovati sindikate “, istaknuo je Jaha.

Projekt provodi nevladina organizacija (NVO) Mladi Romi u suradnji sa debatnim klubom Fakulteta političkih znanosti,, Agora “, a podržava ga Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država kroz Program malih grantova Povjerenstva za demokraciju.

M.M.Lj.

RTCG

Gdje su nestali milijuni namijenjeni Romima u BiH?

/in /by

romi-barakePa iako država već godinama izdvaja značajna sredstva za zapošljavanje Roma, značajnijih rezultata nema. Zašto?

Prema podacima romskih udruženja u Bosni i Hercegovini živi oko 100 000 Roma, koji su potpuno isključeni iz društva. Čak 99 posto ih nema nikakvo zaposlenje. Tome uveliko doprinose i negativne predrasude i stereotipi prema najvećoj nacionalnoj manjini u BiH, koje su duboko ukorijenjene u svijest našeg društva.

Država s druge strane izdvaja značajna sredstva da se ovaj problem bar donekle riješi.  Tako je za zapošljavanje i samozapošljavanje Roma u periodu 2009. – 2015. godine iz državne kase izdvojeno 4.022.000,00 maraka, a prema podacima državnih institucija 517 Roma je koristilo ova sredstva.

Nedavno je objavljen i Javni poziv u okviru kojeg je za samozapošljavanje i zapošljavanje Roma na nivou Bosne i Hercegovine izdvojeno 700 tisuća maraka. Sredstva u iznosu od šest tisuća maraka, namijenjena su poslodavcima koji žele zaposliti Rome na najmanje 12 mjeseci i iznos od  pet tisuća maraka za Rome koji žele pokrenuti vlastiti biznis.

Pa iako država već godinama izdvaja pozamašna sredstva za zapošljavanje Roma, značajnijih rezultata nema. Zašto?

Problem je dvojak smatra Enes Mahić, direktor Udruženja građana “Nova Romska Nada” iz Lukavca .

Prvi problem je što se sredstva daju bez prethodne edukacije Roma, pa biznisi koje pokrenu nakon godinu ili dvije dana propadnu. Tako je na području Tuzlanskog kantona, od nekoliko desetina pokušaja samozapošljavanja, samo jedan uspio opstati duži niz godina. Riječ je o ženi koja šije odjeću za lutke, posao se čak i proširio, pa je zaposlila nove radnike.

“U Tuzlanskom kantonu je u projekte zapošljavanja i samozapošljavanja Roma uloženo oko 2, 4 milijuna maraka i ti novci su, mogu slobodno reći, bačeni, jer su svi poslovi, izuzev jednog propali. Bavljenje poljoprivrednom, stočarstvom,  prodajom, pržionice kave , bili su najčešći projekti u koji su Romi ulagali novac, ali zbog nedostatka znanja nisu opstali duže od godinu ili dvije. Besmisleno je davati novac, ako korisnici istog ne raspolažu znanjem, ako nisu educirani za taj posao”, priča za Buku Mahić.

Drugi problem je, dodaje, činjenica da se projekti koji potiču odnosno subvenciraju poslodavce prilikom zapošljavanja Roma, u praksi koriste na pogrešan način- često se zaposle oni koji nisu Romi već se u tom trenutku kao takvi izjasne.

Zbog nepostojanja mehanizma kontrole i povratnih informacija o ovim projektima, javnost biva uskraćena za ova saznanja, a Romi izigrani.

“Nažalost svih nas u BiH, kada je u pitanju trošenje novca namijenjenog Romima, ne postoji sistem monitoringa, pa na kraju ispada da za ova sredstva  nitko nije odgovoran. U javnosti se to sve fino prezentira, osvanu fotografije u medijima, priča se kako je puno toga urađeno, da su pare potrošene smisleno, a na terenu rezultata nema. To je istina i od nje Romi nemaju koristi”, ističe Mahić.

Navodi i podatak da je zaposlenost Roma u BiH ispod 1 posto. Što se tiče Lukavca zaposlenost je ovdje oko 0.92 posto i to sve na pozicijama NK Radnika.

O zapošljavanju se ističe naš sugovornik ne može govoriti, a da se prethodno ne govori o obrazovanju. To je početni korak koji treba adekvatno riješiti kako bi Romi imali veće šanse na tržištu rada.

Prema njegovoj ocjeni u obrazovanju ne funkcioniraju mnogo stvari, počevši od osnovnog obrazovanja gdje su Romi u neravnopravnom položaju zbog jezične barijere. Romima, dodaje, nedostaju i kvote za obavezan prijem u srednje škole i fakultete.

“ Potrebne su korjenite promjene ako država i društvo žele da i Romi budu ravnopravno prisutni na tržištu rada.  Ja odgovorno tvrdim da kod romskog naroda za takvo nešto postoji velika volja. Rješenje bi bilo, stvaranje zakonskog okvira koji će regulirati predškolsku edukaciju koja je adekvatna i koji će provoditi Romi za Rome. Također zakonskom regulativom treba primorati školske ustanove za obavezan prijem đaka Roma na više i visoke školske ustanove i na kraju kontrolirati sredstva koja se izdvajaju za provedbu akcijskog plana obrazovanja Roma koje trenutno, grabe NVO koje nisu iz romskog sektora a troše ga na skupu administraciju, plate i terenska vozila. Znači pružiti priliku da se implementiraju projekti iz oblasti obrazovanja jer nismo glupi koliko nas prave glupim”, istakao je Mahić.

Da Romi nemaju adekvatan pristup tržištu rada i da su često po ovom osnovu diskriminirani  i iskorišteni smatra i Saša Mašić, predsjednik Saveza nevladinih organizacija Roma Republike Srpske.

Poslodavci se, navodi, i pored povlastica koje mogu ostvariti putem Zavoda za zapošljavanje, zbog predrasuda  rijetko odlučuju zaposliti Rome.

“Imamo dosta djece sa završenom srednjom školom, ali sjede kući, jer nema posla, iako njihove kolege, vršnjaci koji nisu Romi, dobiju neko radno mjesto, kod naše djece to ne ide tako, njih poslovi ne čekaju, njih nitko ne zapošljava”, priča nam Mašić.

Ukazuje na još jedan problem, a to su zaposleni,  fakultetski obrazovani Romi. Njih nema puno, ali je problem što nakon što dospiju na malo više pozicije negiraju svoje  porijeklo.

“Broj zaposlenih Roma sa fakultetskom diplomom je jako mali, možda nekolicina. Nažalost, Romi dok se školuju se izjašnjavaju kao Romi, koriste romske stipendije a nakon što završe škole/fakultete i zaposle se na boljim pozicijama više se ne deklariraju kao Romi. Eto nažalost i to nam se dešava”, naglašava Mešić.

Ipak  situacija u općini Gradiška, gdje je i sjedište Saveza, dosta je bolja nego u ostalim općinama i mjestima RS. U Gradišci su zaposlena 42 Roma, od čega je najveći broj u Gradskoj čistoći. Jedna Romkinja je zaposlena u bolnici. Do ovog broja zaposlenih Roma najviše se došlo zahvaljujući Mašićevom osobnom angažmanu.

Kako bi se došlo do bolje situacije za Rome, kada je u pitanju zapošljavanje, smatra da ipak treba sačekati  neka druga -bolja vremena, kada će  političari i sam državni vrh dosta ozbiljnije pristupiti ovoj problematici.

Piše: Tatjana Čalić

Izvor: BUKA

Od diskriminacije do mjesta u Općinskom vijeću

/in /by

melina

Melina Halilović je Romkinja iz Visokog. U ovoj općini, jedina je predstavnica nacionalnih manjina. Njen put do uspjeha bio je trnovit, a nisu je zaobišle ni uobičajene predrasude.

Konstitutivni i ostali. Podjela svojstvena politici u životu i radu i Meline Halilović ne nalazi primjenu, a ni opravdanje.

“Ja sam trenutno jedina koja je u Općini Visoko kao predstavnica nacionalne manjine, to jeste romske nacionalne manjine. Ne želim uopće da se to nekako vezuje za moju nacionalnost. Sav moj aktivizam, angažman. Prije svega, ja sam neko tko može da doprinese mojoj zajednici. Ne samo što se tiče romske populacije. Općina Visoko sad ima nekoga tko se razumije u razne strategije, jer sam učestvovala na brojnim treninzima, seminarima…”

Sa petnaest godina ostala je bez roditelja. Mlađoj sestri jedina je podrška. A umjesto podrške za sebe, nailazila je uglavnom na predrasude…

“Dan danas djeca znaju tko je koje nacionalnosti. Na osnovu nacionalnosti su me diskriminirali – Ciganko, ti živiš u toj mahali (naselju), u toj mahali (naselju) su samo cigani…”

Sve je bilo samo vjetar u leđa. Danas nastoji da, bar u Visokom, drugi Romi ne osjete breme prefiksa “ostali”….

“Ove godine oni su pokazali da nisu pasivni. Glasali su. Odlučili su da imaju nekoga tko će da govori o problemima sa kojima se romska populacija susreće i da imaju glas tamo gdje se donose odluke. Jako je bitno je da imamo glas tamo gdje se donose odluke. Zašto da se o nama govori bez nas…”

To je pitanje zbog kojeg je i sama našla mjesto u lokalnoj politici. No samo u lokalnoj. Još je mnogo “Melina” u Bosni i Hercegovini, mnogo nesuđenih perspektivnih predsjednica, zastupnica…

Aida Hadžimusić

Izvor: N1

Najljepše Romkinje u Crnoj Gori

/in , /by

Sad već tradicionalno, do kasne sati u noći, u istom kolu, ruku za ruku, igrali su Romi, Egipćani i njihovi susjedi, pripadnici neromske populacije.

Misice

“Gotovo svim lijepim ženama koje sam poznavao, kao da je nedostajalo samouvjerenosti”, kazao je Henri Miler. Međutim, djevojkama koje su učestvovale na izboru za najljepšu Romkinju za 2016. godinu samouvjerenosti nije nedostajalo. Titulu najljepše Romkinje osvojila je petnaestogodišnja Rosalinda Toska iz Podgorice, učenica osmog razreda.

“Puno mi znači to što sam pobjedila. Sada ću moći prijavljivati se i na druga natjecanja. Iako su i ostale djevojke lijepe, očekivala sam pobjedu”, kazala je Roselinda nakon proglašenja misice.

Kandidatkinje nisu, kako to pisano pravilo nalaže, obećale da će se zalagati za mir u svijetu, ali je zato prva pratilja, Gentijana Gaši iz Budve rekla da će, ako se ikada dogodi da osvoji neku novčanu nagradu iskoristiti će ju da pomogne siromašnoj djeci bez roditelja.

“Ovo je za mene veliki uspjeh, mada moram priznati da je važno sudjelovati, a ne pobijediti. Čestitam djevojci koja je pobijedila, a zahvalila bih se žiriju i djevojkama. Želja mi je da upišem pravni fakultet i dati ću sve od sebe da mi se ta želja ostvari”, rekla je sedamnaestogodišnja Gentijana.

misice 2

Dvije godine starija Almedina Bečaj iz Podgorice, koja je prošle godine bila prva pratilja, a ove godine je bila druga. Kako je kazala očekivala je da uđe u uži izbor jer ne bi se ni prijavila za natjecanje da misli da je ružna.

“Kao i svake godine zadatak žiriju nije bio lak. Teško je bilo izabrati misicu. Dvije djevojke su imale isti broj bodova, ali je presudilo to što je jedna kandidatkinja imala više petica. Nijanse su odlučile”, kazao je predsjednik žirija Momčilo Mićunović.

Romski bal, na kome se bira najljepša Romkinja u Crnoj Gori, organizirala  je Koalicija NVO “Romski forum za integracije”. Ismet Kurti se zahvalio donatorima, prije svega Fondu za manjine, koji su pomogli da se uspješno organizira četvrti romski bal.

“Cilj manifestacije je očuvanje i razvoj kulturnog identiteta i baštine romske populacije u Crnoj Gori”, kazao je Kurti.

Sad već tradicionalno, do kasno u noći, u istom kolu, ruku za ruku, igrali su Romi, Egipćani i njihovi susjedi, pripadnici neromske populacije. Za dobro raspoloženje zadužen je bio Aldin Avdijaj, ali su se mikrofona latili i Sebastijan Bajra, Valentina Delija, čak i član žirija Dragan Marojević.

misice 3

Ponosna sam što sam Ciganka

/in , /by

PRIČA KOJU TREBA PONOVITI

Selma Selman mlada je romska umjetnica iz Bihaća, i prva romkinja studentica Akademije likovnih umjetnosti u Banja Luci gdje studiraju i njezina polubraća, Mersud i Ferdih. Prije toga zajedno su pohađali Srednju umjetničku školu gdje je njihov talent prepoznala nastavnica Mirza Imbrahimpašić koja ih je i poticala da nastave školovanje.

„Ja sam rođena u kući gdje nitko nije čitao, znači nije bilo knjiga kod nas da se čita i kad ja uzmem nešto da pročitam ja sam već drugačija. I onda nije meni mama govorila svaki dan ajde u školu, nego zašto moraš svaki dan u školu“, govori Selma Selman u reportaži iz serijala „Moj heroj“ koja je objavljena još prije dvije godine, ali je vrijedi ponoviti. Svoju umjetnost, performanse i slike, bazira na svojoj etničkoj pripadnosti.

„Baziram se na sebe, ja se ne sramim reći da sam Ciganka, ja sam ponosna što sam Ciganka. (…) Mi smo obični ljudi samo što smo zadržali istu kulturu, sve ono što smo radili i prije sto godina radimo i danas, nekad je to dobro, nekad je loše, nekad je previše dobro, nekad previše loše“, govori mlada Romkinja koja je 2009. godine u Bihaću imala i prvu svoju samostalnu izložbu.

„Bila je jedna novinarka i pitala te male Romkinje u mojoj mahali što bi one voljele biti kad odrastu i one su one sve rekle da bi željele da budu kao Selma. I to je mene … dosta mi znači to u životu jer ja nisam ništa radila, samo sam imala izložbu i išla u školu, a danas su one sve u srednjim školama“, govori Selma svjesna kako ju s jedne strane obrazovanje udaljava od njezine zajednice, ali istovremeno uvjerena kako obrazovanjem može doprinijeti svojoj zajednici.

Umjetnost će meni biti sredstvo, zašto da ne, i smisao. Jer kroz taj smisao ja ću izraziti samog sebe, pokazati se svijetu da vrijedim, ne da ne vrijedim, ja mislim da ću vrijediti jednog dana“, govori Mersud Selman, jedan od polubraće iz ove umjetničke obitelji. Kaže, da još nije umjetnik, ali se nada kako će to jednog dana postati. Dosta je ljudi i nastavnika već u osnovnoj školi prepoznalo njegov talent i poticali su ga da ga nastavi razvijati. Bilo je, međutim i takvih koji su se držali uobičajenih predrasuda o čemu govori Selma, nastavnika koji se nisu željeli oko njih previše angažirati vjerujući kako će i oni prestati dolaziti u školu kao toliko Romske djece prije njih.

„Iako smo mi od početka bili umjetnici, samo to nismo znali“, reći će zvijezda priloga.

Rani prisilni brakovi rasprostranjen problem

/in , /by

Numanović: Rani prisilni brakovi rasprostranjen problem

Rani prisilni brakovi nijesu samo karakteristika Roma, već pojava rasprostaranjena u svijetu sa kojom se mora boriti i crnogorsko društvo, ocijenio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović.

On je to kazao na javom času, koji je u vezi sa jačanjem svijesti mladih o toj temi, organizovan u Osnovnoj školi „Božidar Vuković Podgoričanin“.

„Ta negativna pojava je široko rasprostranjena i svako društvo pa i crnogorsko mora se intezivno baviti ovim problemom“, rekao je Numanović, prenosi agencija MINA.

Resorno ministarstvo, kako je naveo, radi na promjeni svijesti crnogorskih građana da se mora raditi na uvažavanju jednakosti, bez obzira na različitost na bilo kakvom osnovu.

On je ukazao na rezultate mnogih istraživanja prema kojima je Romska populacija najmarginalizovanija grupa u društvu.

„Naše društvo je obavezno da, sa posebnim senzibiletetom, vodi načina o Romima i da na kvalitetan sistemski način rješava te probleme kako bi se ta populacija integrisala u društvo“, kazao je Numanović.

Kako je naveo, statistika govori da se treba intezivnije „osvijetliti“ ta pojava i nađe način da ona bude riješena.

Ministar je kazao da podaci Ujedinjenih nacija pokazuju da da će do 2020. godine oko 140 miliona djevojčica biti udato, od čega će 50 miliona biti djevojčice mlađe od 15 godina. „To je dovoljan alarma za sve pa i naše društvo da se intezivno bavimo ovom pojavom“.

„Dalji rezultati su alarmantni jer pokazuju da se svake godine u svijetu, u prosjeku, uda 14 miliona djevojčica mlađih od 18 godina, što znači da se svaki dan uda oko 38460 djevojčica, svakog minuta 27 a svake sekunde jedna djevojčica“, pojasnio je Numanović.

On smatra da društvo, mediji, nevladin sektor i državne institucije moraju da „upale lampe“ i na sistemski način pokušaju da riješe problem prisilnih brakova.

Djevojčice, prema riječima ministra, nijesu zdravstveno, psihički ni fizički spremne za rano majčinstvo koje, kako je kazao, kasnije izaziva druge negativne efekte i za djevojčicu i djecu iz tih brakova.

„U rješavanju ovog problema, ohrabruju nas aktivistkinje iz nevladinog sektora romske populacije koje svojim pozitivnim primjerom pokazuju kako se može integrisati najmarginalizovanija grupa“, rekao je Numanović.

Crna Gora je, kako je kazao, poslednjih godina napravila iskorake u obrazovanju romske djece, jer se povećava broj upisanih u osnovne i srednje škole i na fakultete.

„Svijest o potrebi rješavanja negativnih pojava kao što su prisilni brakovi leži u kvalitetnom obrazovanju“, kazao je Numanović.

On je rekao da sve manji broj dječaka i djevojčica romske populacije napušta započeto školovanje. „A najbrža integracija Roma ide preko njih samih, koji su obrazovani“.

Kako je naveo, država je uradila mnogo na regulisanju pravnog status Roma i aktivno radi na rješavanju stambenih problema i zapošljavanju što većeg broja pripadnika te populacije.

„Nemojte dozvoliti vašim roditelji da vas rano udaju zbog tradicije ili ekonomskih problema. Vaš glas se mora čuti“, poručio je Numanović.

Direktorica škole Ljubinka Nedić zadovoljna je što se u toj ustanovi održava javni čas o sprječavanju ranih brakova, jer se učenici često suočavaju sa tim problemom.

Ona je ukazala da je škola u saradnji sa policijom i saznanjima koje je dobila od učenika, nekolika puta spriječila prisilne brakove.

„Mi se trudimo da romskoj djeci raznim vannastavnim aktivnostima damo do znanja koliko je obrazovanje bitno“, rekla je Nedić.

Kako je navela, učenici i nastavni kadar svake godine, pored mnogih značajnih datuma, obilježavaju 8. april – Dan Roma.

Sonja Gigović – Perišić iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima smatra da je organizovani javni čas dobar način da se razgovara o stvarima koja brinu romsku djecu, kako bi oni stekli uvjerenje da im državne institucije mogu pomoći.

„Nedopustivo je da djevojčice budu majke, snahe i eksploatisane“, smatra Gigović – Perišić.

On je kazala da pozivom na broj 116 – 666, Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima koji je besplatan i anoniman, djeca mogu prijaviti radno ili seksualno eksploatisanje, ili ako su im ugovoreni prisilni brakovi.

„Mi iz Kancelarije možemo vas posavjetovati ili proslijediti informaciju nadležnim organima“, rekla je Gigović – Perišić.

Fatima Naza iz Centra za romske inicijative, rekla je da su dječji brakovi seksualno zlostavljanje i da to treba prekinuti i ne smije smatrati kao normalno u romskoj zajednici.

Kako je navela, djevojčiće i dječaci ne mogu sami protiv roditelja, ali je važno da drugari iz škole prijave izostanak djece kako bi se spriječilo stupanje u brak.

„Centar je prethodne tri godine imao 30 slučajeva prislinih dječijih brakova od kojih je nekoliko spriječio“, rekla je Naza.

Izvor: Cafe Del Montenegro

Romsku djecu smještaju u škole za mentalno oboljele

/in /by

Mađarska : Romsku djecu smještaju u škole za mentalno oboljele !

Evropska unija je pokrenula istragu povodom optužbi da Mađarska sve više vrši diskriminaciju romske dece u školama tako što ih sve češće smešta u obrazovne institucije za mentalno obolelu decu.

U saopćenju EU se navodi da je Vladi premijera Viktora Orbana dat rok od dva mjeseca da odgovori na zabrinutosti koje je izrazila Evropska komisija.

U pismu sa zvaničnim obavještenjem izražena je zabrinutost zbog zakonodavne i administrativne prakse u Mađarskoj koja dovodi do diskriminacije romske djece u obrazovanju  kaže portparol Evropske komisije Kristijan Vigand.

Prema navodima Evropske komisije, romska djeca su “disproporcionalno previše prisutna u specijalnim školama namenjenim za mentalno oboljelu djecu”.

Analitičari ističu da, ukoliko Mađarska svojim odgovorom ne zadovolji Evropsku komisiju, Brisel bi mogao da slučaj preda Evropskom sudu pravde, koji bi mogao izreći novčane kazne Budimpešti.

Izvor ;vijesti

Romima je potrebna politika uključivanja i otvorenih ruku

/in /by

Evropska unija ne smije dozvoliti bilo koju vrsta rasizma i netolerancije, izjavio je jučer nekadašnji generalni direktor UNESCO Federiko Major.

Europska unija ne smije dozvoliti bilo koju vrsta rasizma i netolerancije, izjavio je danas nekadašnji generalni direktor UNESCO Federiko Major.

Major je na okruglom stolu “Romi ili što znači biti Evropljanin” kazao da je veoma zabrinut što u mnogim zemljama u Europi danas ekstremisti dolaze do moći, te da je također prisutan fanatizam i fašizam.

“Moramo se sjetiti što se sve dešavalo 1937. i 1939. godine, a naročito poslije 1939. Moramo da naučimo lekcije iz prošlosti i kažemo ‘ne’ svakoj vrsti rasizma i netolerancije”, rekao je Major.

On je dodao da treba težiti poštovanju osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na religiju, dostojanstvo i da bi u poštovanju tih principa svi trebali biti jednaki.

Prema njegovim riječima, Romima je potrebna politika inkluzije i “otvorenih ruku”.

On je naveo da je današnji sastanak, koji organizira Europski centar za mir i razvoj zbog toga veoma važan, te da nema mira bez pravde, kao i razvoja bez mira.

“Osnovna ljudska prava treba da nam budu vodić za politiku i aktivnosti u EU”, poručio je nekadašnji generalni direktor UNESCO-a.

Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN-a, međunarodna obrazovna i istraživačka organizacija iz akademskog sustava UN-a, u saradnji sa Luksemburškim institutom za evropske i međunarodne studije organizirala je međunarodni okrugli stol “Romi ili što znači biti Evropljanin”.

Inače, diskusija na tu temu je dio međunarodnog programa ECPD “Putevi ka miru i stabilnosti na Balkanu”.

Vodeći međunarodni i domaći akademski strucnjaci iz različitih zemalja i međunarodnih i regionalnih institucija, zajedno sa romskim udrugama imat će za cilj da uspostave stabilan dijalog u s vezi zaštite kulturne baštine Roma, ali i probleme Roma kao pokazatelj neuspeha politike ka proširenja EU.