/in , /by

#pravdazadjevojčice

Pravda za djevojčice – povijesni trenutak za pokretanje promjena

(Foto: Petra Domaćinović)

Snažne, borbene i humane poruke odaslane su danas sa Trga kralja Tomislava u Zagrebu na prosvjedu Pravda za djevojčice, u znak podrške svim žrtvama seksualnog nasilja. Više tisuća prosvjednika/ca, malih, velikih, starih i mladih, djevojčica i dječaka, žena i muškaraca okupilo se danas u 10 sati na Trgu i brojnim transparentima iskazalo ogorčenost nad stanjem u državi te glasnim uzvicima podržalo zahtjeve organizatora/ica prosvjeda.

Emotivnost i empatiju pobudilo je čitanje Pisma djevojčici te pojavljivanje djevojčica čija je pjesma o moći mijenjaja svijeta razgalila građanke i građane, koji su svojim velikim odazivom pokazali snagu volje i odlučnost u borbi za bolje sutra.

Uz Zagreb, još 14 je gradova diljem Hrvatske ustalo danas da kaže kako je nekažnjavanje zločina zločin, čime započinje borba protiv sustava kojem je strukturno i institucionalno usađena priroda nasilja nad ženama.

Država i sustav opet su zakazali, a građani/ke su nanovo bili primorani sami/e nešto poduzeti. Traži se pravda za sve djevojčice, djevojke, žene, žrtve nasilja koje je sustav iznevjerio.

Društvo moramo mijenjati, moramo pokazati kako nećemo šutjeti dok god izostaju i ne funkcioniraju prevencije nasilja, dok god se žrtvama ne pruža adekvatna pomoć i zaštita i dok god se nasilnici ne kažnjavaju u skladu sa zločinima koje su počinili, već se provlače sa minimalistički određenim kaznama koje dodatno narušavaju mir i sigurnost svake žrtve. Treba nam više solidarnosti, humanosti i empatije, esencijalna je poruka koju možemo osvijetliti.

Ono što hitno trebamo mijenjati su načini postupanja prema žrtvama, prestati ih dodatno, sustavno traumatizirati i omalovažavati. “Moramo postati društvo podrške i promjene, a ne ostati društvo šutnje” naglasili/e su organizatori/ce. U toj težnji za revolucionarnim promjenama u našem društvu prigodno se uklopio i citat beskompromisne i borbene Rose Luxemburg “bijah, jesam, bit ću” koji je jedna od organizatorica prosvjeda dodatno približila kazavši “bile smo, jesmo, bit ćemo!” te isto tako istaknula kako je vrijeme za buđenje društva i promjene jer ovo nije borba za izolirani slučaj koji već danima potresa našu javnost, već  borba za društvo kao slučaj, koji iziskuje promjenu vrijednosti. Naša stvarnost zahtijeva od svih nas da se ne pitamo kako im je “ona” dala povod nego kako joj možemo pomoći.

Jedan od organizatora prosvjeda poručio je i kako u našem društvu definicija frajera ne prolazi, usadili su nam krivo tumačenje kako muškarci koji plaču ne mogu biti frajeri zato takvi frajeri nikada neće biti muškarci kakve ovo društvo zahtijeva. Istaknuo je kako je previše frajera oko nas i samoprozvanih heroja, a našem društvu treba čovjek. Naglasak je na odbacivanju mizoginije koja nas je okovala te rješavanju trenutno najvećeg problema u našem društvu.

Svaka djevojčica, djevojka, žena, danas se pitala “što da sam to bila ja?”. Naučile smo obrazac kako je nasilje s kojem se svaka od nas susrela u nekom periodu svog života normalna stvar, a nasilnike nismo naučili boljem ponašanju, društvo ih nije naučilo.

Razumljivo je da takvo stanje društva izaziva osjećaj nemoći i očaja kod sve većeg broja ljudi. Neodgovornost u postupanju institucija potaknula je građanke i građane na revolt i promišljanje o nužnim, drastičnim promjenama ka ljudskosti i ravnopravnosti u društvu. Definicije muškarca i žene nisu ravnopravne, to moramo osvijestiti kako bi krenuli/e ka izgradnji pravednijeg i sigurnijeg društva za sve djevojčice. Uspjeh svih nas bio je biti danas na Trgu kralja Tomislava te pokazati kako rodnom nasilju treba konačno stati na kraj.

Današnji prosvjed tek je početak ka sigurnijem društvu. “Feministkinje su izborile sva prava koja imamo i prava koja danas trebamo braniti” rečenica je koju ne smijemo zaboraviti, ni danas, ni sutra, nikada.

U Zadru sedam mladića gotovo godinu dana silovalo maloljetnicu

/in , /by

Zašto smo šokirani/e?

Godinu dana sedam je mladića iz okolice Zadra više puta silovalo maloljetnu djevojku. Kad je taj pakao počeo djevojka je imala svega 15 godina. Mladići su jedva punoljetni, a neki i maloljetni. Djevojka je silovana najmanje šest puta, uglavnom grupno. Silovanja su snimana i slikana mobitelom. Te su snimke i slike postojale na uređajima barem sedam osoba. Godinu dana njima su ucjenjivali djevojku prijeteći joj da će snimke i fotografije prikazati javno – njenoj obitelji, prijateljima, poznanicima. Kako bi dodatno osigurali njenu šutnju, uz silovanje, upotrijebili su i šake. Bivši dečko ju je pretukao.

Godinu dana nitko nije primijetio da se nešto događa s djevojkom. Nitko nije prijavio silovanja. Godinu dana postojale su pornografske snimke i fotografije maloljetnice. Mladići su se zabavljali. Godinu dana djevojka je živjela u paklu.

Nakon godinu dana policija je prijavila sedmoricu mladića (dvojicu 19-godišnjaka, tri 18-godišnjaka i dvojicu 17-godišnjaka). Ispitano je tek njih pet. Nakon godinu dana i nekoliko dokaznih materijala oni su pušteni da se brane sa slobode.

Da se izrazim u floskulama: ‘prema neslužbenim informacijama, sudac istrage Ivan Marković nije našao razloge zašto bi ih zadržao u istražnom zatvoru’.  Ipak, odredio je zabranu prilaska djevojci i zabranu komunikacije. Za to mu, bit će, trebamo zapljeskati.

Još se ne zna kako je priča došla do policije, nagađanja su da je škola obavijestila Centar za socijalnu skrb.

Navodno su roditelji i obitelj mladića komentirali da je djevojka svojim ponašanjem mladiće provocirala. Navodno se radi o mladićima koji su poznati po delinkventnom ponašanju. Navodno su iz ‘dobrih obitelji’ i navodno imaju ‘dobre odvjetnike’. Sve su to navodi lokalnih portala i društvenih mreža.

Na kraju svega, uopće nije bitno jesu li ti navodi točni.

Čitajući članke o ovim silovanjima (ovo nije jedan slučaj, već se radi o množini) zaprepašteni/e smo, ljuti/e smo, ne možemo vjerovati. Zašto smo šokirani/e? Ovo su samo posljedice; načina ophođenja prema djevojkama i ženama u našem društvu, odgoja mladića, pravosudnog sustava u kojem se možeš izvući ‘gotovo sa svime’. I naposljetku – posljedica nedostatka odgovornosti za vlastita djela. Od ostavljanja komentara na društvenim mrežama, preko izravnog vrijeđanja pa sve do fizičkog zlostavljanja/pokušaja ubojstva/ubojstva – preuzimanje odgovornosti za vlastita djela ne postoji na listi vrijednosti našeg društva.

Sve dok će komentari na ovakve strahote optuživati djevojke i žene da hodaju u prekratkim suknjama, dok će se opravdavati činovi mladića, neovisno o tome ‘jesu li premladi da shvate posljedice svojih djela’ – uopće nije bitno iz kakvih oni obitelji dolaze, imaju li odvjetnike i jesu li znali što rade.

Bitno je da smo zakazali. VI, MI, TI i JA. I to nije neka novost, to traje godinama. U veljači smo pisale o iznevjerenim ženama 2019. godine, a već u kolovozu smo svjedočili ‘nezapamćenom’ femicidu na Kajzerici.

I nakon svega još uvijek se optužbe žena spram muškaraca, posebice za silovanja, pišu pod ‘navodno je silovana’. Još uvijek moralne vertikale traže nešto sumnjivo u pričama silovanih žena, traže način kako su one to isprovocirale, opravdavaju mladiće u maniri ‘dečki su dečki’.

Što nakon toga preostaje žrtvi? Da iznova i iznova dokazuje istinitost svoje priče. I da svaki dan biva izložena stigmi društva čim napusti prag svog doma. A ponekad i u samom domu.

Zato ne bi trebali/e biti iznenađeni/e, šokirani/e ili zaprepašteni/e. Trebamo se suočiti s neuspjehom. Čitavog društva i preuzeti odgovornost za mase ubijenih, silovanih i/ili zlostavljanih žena u čiju zaštitu nismo ustali/e.

Tek kad shvatimo da se ovi slučajevi mogu prevenirati, možda ostvarimo neki napredak. Možda i naučimo dječake i muškarce da silovanje nije zabava i da postoje drugi načini ‘dokazivanja’. Možda ih naučimo da svako djelo ima posljedice i da za njih treba preuzeti odgovornost. Možda ih naučimo i da žene nisu ‘stvari i drugotna bića’ koja su tu da ispunjavaju njihove želje i potrebe. Tko zna, možda naučimo i djevojke da one nisu ‘stvari i drugotna bića’ te da njihovo poslanje ‘na ovom svijetu’ nije poniznost. Možda ih naučimo da mogu odgovoriti, da se mogu braniti, da imaju dovoljno jak glas.

Kad bi to naučili mnogo bi osoba izgubilo moć. Moralne vertikale ne bi više komentirale članke na društvenim mrežama. Svećenici ne bi bili oni koji odlučuju o moralu i prihvatljivom ponašanju žena. Političari ne bi odlučivali o sudbinama žena i njihovim tijelima. Suci ne bi donosili odluke o puštanju višestrukih silovatelja. Mladići ne bi ‘dokazivali muškost’ nasiljem.

No, mi nemamo preventivne programe (ili ih barem nemamo dovoljno), ne kažnjavamo počinitelje, ne preuzimamo odgovornost i zbilja rijetko prosvjedujemo. Duboko želimo promjene dok tipkamo komentare i pod uvjetom da nas te promjene previše ne inkomodiraju.

Zato nemojmo biti šokirani/e. Ovaj slučaj posljedica je vrijednosti koje smo si kao društvo postavili. I onih koje si nismo postavili. A za to smo odgovorni i VI, i Mi, i TI, i JA

Iva  Zelić

Javni poziv za stipendiju

/in , /by

Javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za školsku godinu 2019./2020.

Rok za podnošenje zahtjeva za dodjelu novčane potpore – stipendije je 11. studenoga 2019. godine. Zahtjevi se podnose na propisanome Obrascu zahtjeva za dodjelu novčane potpore  stipendije redovitim učenicima srednjih škola u školskoj godini 2019./2020.

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

KLASA: 016-01/19-01/00233
URBROJ: 533-09-19-0002
Zagreb, 18. rujna 2019.

Na temelju Odluke o kriterijima i načinu ostvarivanja prava na stipendiju za redovite učenike polaznike srednjih škola pripadnike romske nacionalne manjine za školsku godinu 2019./2020. (KLASA:016-01/19-01/00233, URBROJ:533-26-19-0003) od 18. rujna 2019. i na temelju članka 52. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/2019), a u vezi s provedbom odredbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, donesene temeljem Zaključka Vlade Republike Hrvatske (KLASA: 016-02/12-01/14, URBROJ: 50301-04/12-12-2) na sjednici održanoj 29. studenoga 2012. godine, ministrica znanosti i obrazovanja raspisuje

JAVNI POZIV
polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine
za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za
školsku godinu 2019./2020.

1. PREDMET JAVNOG POZIVA

Predmet ovog Javnog poziva je prikupljanje prijava učenika polaznika prvih razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine (u daljnjem tekstu: učenici) za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) za školsku godinu 2019./2020. (u daljnjem tekstu: Javni poziv).

2. OPĆI UVJETI JAVNOG POZIVA

Pravo prijave na Javni poziv ima učenik:

  • hrvatski državljanin pripadnik romske nacionalne manjine s prebivalištem u Republici Hrvatskoj,
  • upisan u prvi razred srednje škole u školskoj godini 2019./2020.

Iznimno, pravo prijave na Javni poziv ima i učenik koji ranije nije ostvario pravo na stipendiju:

  • hrvatski državljanin pripadnik romske nacionalne manjine s prebivalištem u Republici Hrvatskoj,
  • koji ponavlja isti razred u školskoj godini 2019./2020.
  • koji mijenja program obrazovanja prvi put u školskoj godini 2019./2020.
  • upisan u viši razred srednje škole u školskoj godini 2019./2020.
  • nastavlja obrazovanje za višu razinu kvalifikacije u statusu redovitog učenika u 2019./2020.

Pravo prijave na Javni poziv nema učenik:

  • upisan u prvi razred srednje škole ili viši razred srednje škole, a ostvaruje pravo na stipendiju iz drugih izvora financiranja,
  • pripadnik je druge nacionalne manjine,
  • nije hrvatski državljanin s prebivalištem u Republici Hrvatskoj.

3. VISINA I TRAJANJE NOVČANE POTPORE

Ministarstvo na temelju Javnog poziva dodijeljuje stipendiju učenicima:

  • upisanima u prvi razred srednje škole ili viši razred srednje škole koji ranije nisu ostvarili pravo na stipendiju, u iznosu od 700,00 kuna mjesečno
  • koji ponavljaju isti razred u školskoj godini 2019./2020. ostvaruju pravo na stipendiju u iznosu od 300,00 kuna mjesečno.

Pravo na stipendiju učenici (korisnici stipendije) ostvaruju za razdoblje od rujna 2019. godine do lipnja 2020. godine.

4. NAČIN PRIJAVE

Učenici se prijavljuju za dodjelu stipendije putem Obrasca zahtjeva za dodjelu novčane potpore – stipendije redovitim učenicima srednjih škola, koji dostavlja srednja škola u koju su učenici upisani u Republici Hrvatskoj, a koji je dostupan na mrežnoj stranici Ministarstva (https://mzo.gov.hr/). Uz Obrazac zahtjeva učenik je, putem srednje škole, dužan dostaviti i ostalu obveznu dokumentaciju propisanu ovim Javnim pozivom.

Izvornik prijave srednja škola, u koju su učenici upisani u Republici Hrvatskoj, šalje preporučeno poštom, dostavljačem ili osobno (predaja u urudžbenom uredu).

Na vanjskom dijelu omotnice potrebno je istaknuti naziv Javnog poziva, zajedno s punim nazivom i adresom škole te napomenom:

“JAVNI POZIV
polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine
za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za
školsku godinu 2019./2020.
– Srednjoškolske stipendije za učenike Rome”

Prijave se šalju na sljedeću adresu:

Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Samostalni sektor za nacionalne manjine
Donje Svetice 38
10000 Zagreb

Obvezna dokumentacija za prijavu učenika:

  1. DOKAZ O PRIPADNOSTI ROMSKOJ NACIONALNOJ MANJINI (RODNI LIST učenika ili jednog od roditelja/skrbnika ili IZVADAK IZ POPISA BIRAČA ZA RODITELJA/SKRBNIKA iz koje je to vidljivo)
  2. PRESLIKA DOMOVNICE (dokaz o hrvatskom držaljanstvu)
  3. UVJERENJE O PREBIVALIŠTU/BORAVIŠTU ZA VRIJEME ŠKOLOVANJA
  4. PRESLIKA SVJEDODŽBE ZADNJEGA ZAVRŠENOG ILI NEZAVRŠENOG (ZA PONAVLJAČE) RAZREDA ŠKOLE
  5. PRESLIKA VLASTITOGA TEKUĆEG/ŽIRO RAČUNA U BANCI (na ime i prezime učenika, a ne roditelja/skrbnika)
  6. UVJERENJE (potvrdu) o upisu učenika u razred srednje škole s navedenim programom
  7. PISANA IZJAVA RODITELJA/SKRBNIKA UČENIKA da učenik nije korisnik druge stipendije.
  8. RJEŠENJE ŠKOLE kojim se učeniku odobrava nastavak obrazovanja za višu razinu kvalifikacije u statusu redovitog učenika (ZA UČENIKE KOJI NASTAVLJAJU OBRAZOVANJE ZA VIŠU RAZINU KVALIFIKACIJE)

5. ROK ZA PODNOŠENJE PRIJAVA I NAČIN DOSTAVE ODLUKE

Javni poziv traje od 10. listopada 2019. do 11. studenoga 2019. godine.
Rok za podnošenje prijava učenika na Javni poziv je 11. studenoga 2019. godine.

Prijava je dostavljena u roku ako je na prijamnom žigu razvidno da je zaprimljena u pošti do kraja dana koji je naznačen kao rok za prijavu na Javni poziv (11. studenoga 2019. godine do 23.59 sati).

U slučaju da se prijava dostavlja osobno u pisarnicu Ministarstva, to treba učiniti najkasnije do kraja radnoga vremena pisarnice onog datuma koji je naznačen kao rok za prijavu na Javni poziv, a prijavitelju će biti izdana potvrda o točnom vremenu primitka pošiljke.

Sve prijave poslane izvan roka neće biti uzete u razmatranje.

Ministarstvo donosi Odluku o dodjeli stipendije redovitim učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine za školsku godinu 2019./2020.

MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Stipendija Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva

/in , , /by
04.10.2019.

Stipendija je ustanovljena 2003./2004. školske godine s ciljem poticanja upisa učenika u trogodišnje strukovne programe obrazovanja.

Odlukom o Stipendiji Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/18) utvrđeni su opći

uvjeti, postupak i kriteriji za dodjelu Stipendije Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva te njihova prava i obveze kao korisnika stipendije.

Godišnje se dodjeljuje do 150 stipendija učenicima 1. razreda.

Stipendija se dodjeljuje na temelju natječaja. Gradonačelnik odlučuje o raspisivanju i objavi natječaja svake godine do kraja rujna. Obavijest o objavi natječaja objavljuje se u dnevnom tisku, a natječaj na web-stranici Grada Zagreba (www.zagreb.hr).

Natječaj provodi Povjerenstvo za dodjelu Stipendije Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja koje imenuje gradonačelnik Grada Zagreba iz redova obrtnika, stručnih i drugih javnih djelatnika, a pročelnik Ureda za demografiju član je Povjerenstva po položaju.

Mjesečna stipendija iznosi:

– 1.000,00 kn za učenike 1. razreda,

– 1.300,00 kn za učenike 2. razreda i

– 1.600,00 kn za učenike 3. razreda.

Za Stipendiju Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za deficitarna zanimanja za potrebe obrtništva Grad Zagreb u svom proračunu godišnje izdvaja 2.000.000,00 kuna.

Do školske godine 2017./2018. stipendirana su 1573 učenika, za što je ukupno izdvojeno 52.000.000,00 kuna.

NATJEČAJ

OBRAZAC MOLBE

Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine

/in , , /by

 04.10.2019.


Stipendija se dodjeljuje od 2012./2013. školske, odnosno akademske godine učenicima i studentima, a studentima poslijediplomskih studija od akademske godine 2018./2019., s ciljem poticanja pripadnika romske nacionalne manjine na završavanje srednje škole, kao i na nastavak školovanja u sustavu visokog obrazovanja.
 
Uvjeti, postupak i kriteriji za dodjelu Stipendije propisani su Odlukom o Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/18).
 
Stipendija se dodjeljuje na temelju natječaja. Gradonačelnik Grada Zagreba odlučuje o raspisivanju i objavi natječaja do kraja rujna za učenike, a do kraja listopada za studente. Obavijest o objavi natječaja objavljuje se u dnevnom tisku, a natječaj na web-stranici Grada Zagreba (www.zagreb.hr).
 
O dodjeli Stipendije odlučuje Povjerenstvo za dodjelu Stipendije Grada Zagreba, koje imenuje Gradska skupština Grada Zagreba.
 
Neto iznos Stipendije utvrđen je u visini 35% za učenike, 50% za studente i 60% za studente poslijediplomskih studija prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz godine u kojoj se natječaj za Stipendiju raspisuje.
 
Iznos Stipendije utvrđen je u visini 35% za učenike i 50% za studente prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz godine u kojoj se natječaj za Stipendiju raspisuje..
 
Za Stipendiju Grada Zagreba, Grad Zagreb u svom proračunu godišnje izdvaja 2.000.000,00 kuna.
 
Do školske godine 2017./2018. dodijeljena je 231 stipendija pripadnicima romske nacionalne manjine: 213 učenicima i 18 studentima za što je izdvojeno 5.900.000,00 kuna

NATJEČAJ 

OBRAZAC MOLBE

Stipendija Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za medicinske sestre / tehničare opće njege

/in , , /by
  • Stipendija Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za medicinske sestre / tehničare opće njege

Stipendija Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za medicinske sestre / tehničare opće njege

03.10.2019.
Stipendija Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za medicinske sestre / tehničare opće njege
 
Od školske godine 2019./2020. Grad Zagreb dodjeljuje Stipendiju Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za medicinske sestre / tehničare opće njege, koji imaju obvezu nakon završenog školovanja zaposliti se u ustanovama socijalne skrbi kojima je osnivač Grad Zagreb.
 
Uvjeti, postupak i kriteriji za dodjelu Stipendije propisani su Odlukom o Stipendiji Grada Zagreba za učenike koji se obrazuju za medicinske sestre / tehničare opće njege(Službeni glasnik Grada Zagreba 18/19).
 
Stipendija se dodjeljuje na temelju natječaja. Gradonačelnik Grada Zagreba odlučuje o raspisivanju i objavi natječaja svake godine do kraja rujna. Obavijest o objavi natječaja objavljuje se u dnevnom tisku, a natječaj na web-stranici Grada Zagreba (www.zagreb.hr).
Stipendija se dodjeljuje redovnim učenicima četvrtih i petih razreda srednjih škola za medicinske sestre / tehničare opće njege u Gradu Zagrebu. Broj Stipendija za četvrti odnosno peti razred utvrđuje gradonačelnik Grada Zagreba prema sredstvima osiguranima u proračunu Grada Zagreba i potrebama ustanova socijalne skrbi kojima je osnivač Grad Zagreb.
 
Neto iznos mjesečne Stipendije utvrđuje se u visini od 35% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz godine u kojoj se natječaj za Stipendiju raspisuje.
 
O dodjeli Stipendije odlučuje Povjerenstvo za dodjelu Stipendije Grada Zagreba, koje imenuje gradonačelnik Grada Zagreba.

NATJEČAJ ZA STUDENTSKE STIPENDIJE

/in , /by

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Samostalni sektor za nacionalne manjine raspisuje Javni natječaj za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine upisane na sveučilišne, stručne i poslijediplomske studije na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, za akademsku godinu 2019./2020.

Rok: 31. listopada 2019.

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

KLASA: 016-01/19-01/00243
URBROJ: 533-09-19-0001
Zagreb, 19. rujna 2019.
Na temelju članka 52. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/2019) i članka 2. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine (Narodne novine, broj 76/2019.), Ministarstvo znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) raspisuje

JAVNI NATJEČAJ
za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine upisane
na sveučilišne, stručne i poslijediplomske studije na visokim učilištima
u Republici Hrvatskoj, za akademsku godinu 2019./2020.

I. Opći uvjeti za podnošenje prijave:

Za dodjelu državne stipendije mogu se natjecati studenti pripadnici romske nacionalne manjine koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:

  • da su hrvatski državljani ili da su državljani zemalja članica Europske unije s prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u Republici Hrvatskoj i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, što se dokazuje domovnicom, preslikom boravišne iskaznice ili odgovarajućom potvrdom koju izdaje nadležna policijska uprava;
  • da imaju status studenta sveučilišnoga, stručnoga ili poslijediplomskoga studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, što se dokazuje obrascem za prijavu koji ovjerava visoko učilište;
  • da imaju dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, što se dokazuje preslikom rodnoga lista ili ispisa iz popisa birača;
  • da izjavljuju da ne primaju drugu stipendiju iz javnih izvora (označava se na obrascu za prijavu).

II. Posebni uvjeti za podnošenje prijave:

Za dodjelu državne stipendije mogu se natjecati studenti pripadnici romske nacionalne manjine koji ispunjavaju sljedeće posebne uvjete:

  • do maksimalno dvije godine evidentiranoga zaostajanja/ponavljanja tijekom upisanoga studijskog programa;
  • izvršavanje studijskih obveza sukladno propisima visokog učilišta (odnosi se na studente poslijediplomskih studija).

III. Na Javni natječaj za dodjelu državne stipendije ne mogu se prijaviti studenti pripadnici romske nacionalne manjine:

  • koji su u akademskoj godini prijave na natječaj treći put u statusu studenta upisali istu godinu studija na istoj razini studija, ne računajući akademske godine studija u kojima je student imao upisano mirovanje obveza studenta;
  • studenti koji imaju upisano mirovanje obveza studenta u akademskoj godini 2019./2020.;
  • studenti poslijediplomskih studija koji ne izvršavaju studijske obveze sukladno propisima visokog učilišta.

IV. Kriteriji za raspodjelu državne stipendije za studente pripadnike romske nacionalne manjine:

(a)

  • rang-lista za studente prve godine preddiplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kratkoga stručnog studija i preddiplomskoga stručnog studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju mjesta na rang-listi u razredbenome postupku na visokom učilištu koje je student upisao;
  • rang-lista za studente viših godina preddiplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kratkoga stručnog studija i preddiplomskoga stručnog studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih tijekom studija (koji može biti najviše 60 po godini studiranja);

(b)

  • rang-lista za studente prve godine diplomskih sveučilišnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena na studiju (zaokruženoga na tri decimale) koji prethodi upisanoj višoj razini studija i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih na prethodno završenoj razini studija;
  • rang-lista za studente viših godina diplomskih sveučilišnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena na upisanome studiju više razine (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ostvarenih ECTS bodova;

(c)

  • rang-lista za studente poslijediplomskih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka svih ocjena (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih tijekom studija koji prethodi upisanome poslijediplomskom studiju, što se dokazuje Dopunskom ispravom o studiju ili prijepisom ocjena s prethodno završene razine studija.

V. Podnošenje prijava

Prijava za stipendiju podnosi se u sljedećim koracima:

  1. Obrazac za prijavu stipendije preuzima se s internetske stranice: https://mzo.gov.hr/
  2. Student popunjava, ispisuje i potpisuje obrazac za prijavu;
  3. Točku 3. obrasca za prijavu popunjava, potpisuje i ovjerava žigom ovlaštena osoba visokog učilišta na kojem student studira;
  4. Skenirani obrazac za prijavu, u cijelosti popunjen i ovjeren od visokog učilišta student šalje na adresu: studentiromi-stipendije@mzo.hr
  5. Obvezna propisana dokumentacija:
  •  preslika domovnice,
  •  preslika obje strane osobne iskaznice ili putovnice,
  •  preslika boravišne iskaznice ili odgovarajuće potvrde koju izdaje nadležna policijska uprava za studente državljane Europske unije,
  •  preslika rodnoga lista ili ispisa iz popisa birača ili preslika ovjerene izjave kod javnoga bilježnika kao dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini,
  •  preslika Dopunske isprave o upisanome poslijediplomskom studiju koju izdaje visoko učilište ili prijepis ocjena s prethodno završene razine studija ovjereno od visokog učilišta, za studente poslijediplomskih studija;
       6. Obrazac za prijavu – ispisan, potpisan i ovjeren, zajedno s propisanom dokumentacijom iz točke 5. poslati poštom na adresu:

Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Samostalni sektor za nacionalne manjine
Donje Svetice 38
10 000 Zagreb
s naznakom: „Javni natječaj za državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine za akademsku godinu 2019./2020.“.

Prijave na Javni natječaj za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine podnose se od 1. listopada do 31. listopada 2019. godine (uključujući i 31. listopada 2019.). Kao datum podnošenja prijave uzimat će se datum poštanskoga pečata na poslanoj prijavi.

Prijave se smatraju valjanima ako su podnesene pravodobno s potpunom dokumentacijom u propisanome roku. Dostavljena dokumentacija ne vraća se podnositelju prijave.

VI. Postupak provedbe Javnoga natječaja i donošenja Odluke o dodjeli državne stipendije  studentima pripadnicima romske nacionalne manjine

Javni natječaj provodi se sukladno odredbama članaka 5. – 8. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine (Narodne novine, broj 76/2019., u daljnjem tekstu: Pravilnik). Ministrica će na prijedlog Povjerenstva za provedbu Javnoga natječaja za dodjelu državnih stipendija u roku od najviše petnaest (15) dana od zaprimanja prijedloga donijeti Odluku o dodjeli državnih stipendija studentima pripadnicima romske nacionalne manjine, sukladno člancima 11. – 12. Pravilnika.

Osobe koje se prijave na Javni natječaj svojim potpisom na obrascu za prijavu potvrđuju da su upoznate s odredbama koje reguliraju provedbu Javnoga natječaja i donošenje Odluke o dodjeli državnih stipendija studentima pripadnicima romske nacionalne manjine. Osobe koje se prijave na Javni natječaj svojim potpisom na obrascu za prijavu daju suglasnost da se njihovi osobni podaci obrađuju, čuvaju i objave na rang-listi studenata koji su ostvarili pravo na državnu stipendiju, sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine, broj 42/18) i Pravilniku.

Rang-lista studenata pripadnika romske nacionalne manjine koji su ostvarili pravo na državnu stipendiju, s ciljem osiguranja transparentnosti postupka, bit će objavljena na internetskoj stranici Ministarstva te će sadržavati: ime i prezime studenta, godinu studija i naziv visokog učilišta.

Studenti pravo na dodjelu državne stipendije stječu nakon potpisivanja Ugovora o dodjeli državne stipendije.

Mjesečni iznos državne stipendije je 1.300,00 kuna i isplaćivat će se za razdoblje od listopada 2019. do srpnja 2020. godine.

Za sva dodatna objašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt-adresu: studentiromi-stipendije@mzo.hr

MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Nacionalne manjine nisu krive za vaše greške i propuste

/in , /by

“Nacionalne manjine nisu krive za vaše greške i propuste”

YIHR

02.09.2019. 10:20 Vijesti Ispiši
Foto: ytb-prtsc
Foto: ytb-prtsc
Inicijativa mladih za ljudska prava poziva predsjednicu i premijera, saborske zastupnike iz vladajućeg i opozicijskog političkog spektra da se ujedine u zaštiti i promociji ljudskih prava, a ne u prozivkama onih koji ukazuju na mržnju i nasilje. “Pozivamo ih da prestanu trošiti javni novac na sponzoriranje komemoracija i koncerata koji promoviraju mržnju, zločine i zločinačke režime, da uklone ustaška znakovlja i simbole ustaške i fašističke ideologije, da se konačno udruže u zaustavljanju netrpeljivosti i mržnje koja vlada u našem društvu”, poručuju iz YIHR-a.

“Trenutno svjedočimo verbalnim napadima i osudama zastupnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, od strane premijera, članova Vlade te saborskih zastupnika iz vladajućeg i opozicijskog političkog spektra koji za klimu mržnje i nasilja koja vlada u društvu kao odgovorne zlonamjerno prozivaju upravo pripadnike manjina. U isto vrijeme izostaju osude brojnih izjava, činjenja i nečinjenja koja kao rezultat imaju veličanje mržnje, kršenje ljudskih prava te slavljenje nasilja, zločina i zločinačkih režima iz prošlosti”, stoji u priopćenju YIHR-a.Zbog svega navedenog predsjednicu, premijera, članove Vlade, zastupnike i zastupnice Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, gradonačelnike iz YIHR-a upućuju da krivca za nasilje i mržnju ne traže u pripadnicima nacionalnih manjina već u njima samima

Upozoravaju kako jasna, uporna i kontinuirana osuda svih recentnih slučajeva ne postoji.

“Za zaključiti je da upravo pripadnici nacionalnih manjina ne smiju govoriti o društvenom posrnuću iako je odgovornost svih građana i građanki upravo ukazivati i reagirati na sve ono što je u državi problematično. Žalosno je što predsjednicu, premijera, Vladu i većinu zastupnika ne zanima što se u društvu srozavanju minimalni standardi ljudskih prava, a to je ovih dana i mjeseci konkretizirano u obliku premlaćivanja, kamenovanja i psovanja ljudi jer su „pogrešnog“ nacionalnog podrijetla. Njih muči što o tome govori – Srbin”, ističu iz YIHR-a.

Dodaju kako je sramotno da gotovo svi politički akteri kršenja ljudskih prava koja su počinjena u posljednje vrijeme vide kao priliku za manipulacije i vlastiti politički profit, a ne kao potrebu da stanu u obranu temeljnih vrijednosti naše države i vrate povjerenje građanima svih pripadnosti u vladavinu prava.

Pučka pravobraniteljica te međunarodne organizacije i tijela koja imaju mandat štiti i zagovarati prava nacionalnih manjina redovno oštro upozoravaju da porast govora mržnje te kaznenih i prekršajnih djela motiviranih mržnjom ugrožava stabilnost i napredak društva, ali nažalost bezuspješno.Dodaju kako je sramotno da gotovo svi politički akteri kršenja ljudskih prava koja su počinjena u posljednje vrijeme vide kao priliku za manipulacije i vlastiti politički profit

Zbog svega navedenog predsjednicu, premijera, članove Vlade, zastupnike i zastupnice Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, gradonačelnike iz YIHR-a upućuju da krivca za nasilje i mržnju ne traže u pripadnicima nacionalnih manjina već u njima samima.

Od njih traže da predlože i usvoje zakone koji jasno i oštro definiraju temelje kažnjavanja počinitelja prekršajnih i kaznenih djela, a vezanih za korištenje i upotrebu simbola mržnje u koje spadaju fašistički i ustaški simboli, traže da se suzdrže od izjava i djelovanja koje promovira nasilje, mržnju i zločine te nedvojbeno i redovno javno i najoštrije osude svakog tko takve izjave uputi.

“Pozivamo ih da prestanu trošiti javni novac na sponzoriranje komemoracija i koncerata koji promoviraju mržnju, zločine i zločinačke režime, da uklone ustaška znakovlja i simbole ustaške i fašističke ideologije s pročelja objekata na vašim institucijama i gradovima. Pozivamo ih da se konačno udruže u zaustavljanju netrpeljivosti i mržnje koja vlada u našem društvu”, zaključuju iz inicijative.

ROMSKE OBITELJI SU IPAK PRESELJENE

/in , /by

Bez obzira na žestoke i  verbalne prosvjedie i fizičkih blokada zgrade kojoj su pribjegli prošloga tjedna nisu pomogli stanovnicima Novog Petruševca da spriječe doseljavanje romskih obitelji u svoje susjedstvo.

  1. 07 2019 gone u devet sati policija je dopratila konvoj iz Plinarskog naselja, čiji su bivši stanovnici i počeli useljavati u zgradu u Petruševcu, gdje im je stanove dodijelio Grad Zagreb. Preseljenje je prošlo mirno, iako su Romi iz Plinarskog ranije upozoravali da će se suprotstaviti izbacivanju iz svojeg nelegalnog naselja, zbog nekoliko prijašnjih prosvjeda stanovnika Petruševca sada njihovih susjeda i koji su prije nekoliko dana blokirali zgradu i spriječili ulazak predstavnika Grada Zagreba.

Također prosvjed održan je pred zgradom u Novom Petruševcu prošlog četvrtka koji je bio na rubu ozbiljnog incidenta. Desetak građana je privela interventna policija jer su “drugima onemogućili pristup stanovima koje su dobili na korištenje, a ulazak u stanove nisu dozvolili niti nadležnim osobama iz ureda Grada Zagreba”,

objavljeno je iz PU zagrebačke. Tada smo razgovarali s Kristijanom Rašićem, vijećnikom Mjesnog odbora Petruševec.

Prosvjed održan pred zgradom u Novom Petruševcu prošlog četvrtka bio je na rubu ozbiljnog incidenta. Prosvjed održan pred zgradom u Novom Petruševcu prošlog četvrtka bio je na rubu ozbiljnog incidenta. Desetak građana je privela interventna policija jer su “drugima onemogućili pristup stanovima koje su dobili na korištenje, a ulazak u stanove nisu dozvolili niti nadležnim osobama iz ureda Grada Zagreba”, objavljeno je iz  PU zagrebačke. Tada smo razgovarali s Kristijanom Rašićem, vijećnikom Mjesnog odbora Petruševec.

Kristijan Rašić vijećnik Mjesnog odbora Petruševec kazao je da je prosvjed organiziran zbog toga što je riječ o zgradi koja nije namijenjena za stanovanje, nego je bila predviđena za uredske prostore. “Popucali beton, nema protupožarnih stepenica, jedino grijanje u tim  stanovima su po dva električna radijatora. Tu ne može živjeti nitko, a kamoli 200 ljudi koje Grad ovamo namjerava useliti”.

Kazao je, da je stanovnicima Novog Petruševca rečeno kako će u zgradu biti smješten Tehnološki park, a nezadovoljstvo je izbilo kada je otkriveno da Bandić tamo zapravo namjerava useliti siromašne obitelji. Nešto kasnije ipak je otkrio što ih zapravo muči: “Ne želimo da se Novi Petruševec pretvori u geto”, kazao nam je.

Jozo Jurić, predsjednik mjesnog odbora Petruševec, izjavio je za 24 sata. “Nemaju nikakvu dokumentaciju, uporabnu dozvolu niti je gradska skupština prenamijenila prostor. Ovo je nikakvo rješenje. Nama ne smetaju Romi, mi s njima živimo već godinama, već nam smeta ovakav način funkcioniranja Grada Zagreba”. Dodao je da su stanovnici Petruševca za sada odustali od prosvjeda. “Niti institucije rade svoj posao, niti ima pravde za male stanovnike kao što smo mi. Povrijeđeni smo, a mislim da su isto tako i doseljenici povrijeđeni”, kazao je.

Iako je bilo organizirano više prosvjeda Grad zagreb nije promjenio svoj stav te je pismone obrazložio Pročelnik Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Grada, Damir Lasić. “Grad Zagreb u te stanove ima namjeru useliti stambeno nezbrinute osobe, odnosno obitelji strogo poštujući redoslijed na Konačnoj listi reda prvenstva za davanje u najam gradskih stanova koja je utvrđena nakon provedenog natječajnog postupka. Radi se o osobama odnosno obiteljima koje nemaju mogućnost sami riješiti stambeno pitanje, koji prebivaju u Zagrebu neprekidno duže od deset godina i čiji prihod ne prelazi propisani cenzus te čekaju već godinama na stambeno zbrinjavanje najmom gradskog stana”.

Jednu mamu ozbiljno je zabrinulo stanje zgrade

Ali, čuli smo puno. Rečeno je da će se tu useliti Romi i da će to biti romsko naselje. Međutim, svi doseljenici u zgradu u Novom Petruševcu nisu Romi

Reporter Telegrama Andrej Dimitrijević tako je prije tjedan dana razgovarao s Tinom Premužić, čija je obitelj nakon višegodišnjeg čekanja dobila stan u Novom Petruševcu. Riječ je o nezaposlenoj majci troje djece, od kojih je jedno s invaliditetom trećeg stupnja, pa je vijest o dodjeli gradskog stana dočekala kao spas iz 18-godišnjeg podstanarskog staža. Mišljenje je promijenila kada je stigla na lice mjesta.

“Ni sama ne znam kako sam s curicom od 12 godina došla do zgrade u Petruševcu. To je zgrada s popucanim zajedničkim balkonima, uredska zgrada oko koje je sve zapušteno”, rekla je gospođa Premužić reporteru Telegrama, opisujući kako su je dodatno preplašili radnici koje je susrela pokraj zgrade. “Rekli su mi da dolazimo u pakao”, ispričala je mama, zabrinuta zbog mogućeg sukoba sa stanovnicima Petruševca koji je tamo, jasno joj je, ne žele.

Gospođa je zatim ispričala kako su joj radnici rekli da “Bandić hoće da živi u getu” gdje će je “pljuvati, čupati, naguravati i tko zna što”. Potom je izrazila svoje sumnje u prikladnost zgrade za život svog bolesnog sina. Dodala je da su joj iz Grada rekli da će biti uklonjena s liste čekanja za gradski stan ako ovo rješenje odbije, ali i dalje je odlučna u namjeri da se ne preseli u Novi Petruševec. “Moja djeca nikad neće tamo provesti ni sekunde, nek me skinu petsto puta, ne treba mi”, zaključila je Tina Premužić.

Ni Romi nisu oduševljeni preseljenjem

Progovorili su i neki od ljudi iz Plinarskog naselja koje su preseljeni u Petruševec. “Ucjenjivali su me, nisam zadovoljan jer je ovo geto cigana. Ne Roma, nego cigana što ih je napravio gospodin Bandić. Za godinu dana će se tu vješati tepisi, bit će tučnjave. Ne tražim bolji život, tražim baraku”, kazao je jedan od novih stanara, Smajo Bađić, prenosi Večernji list.

Možda pomalo iznenađujuće, gospodin Bađić je kazao da razumije i argumente Petruševčana. “I ovi građani koji žive ovdje su u pravu – ako jedan od nas napravi neku glupost, svi ćemo ispasti krivi. Razumijem, ovo se nije smjelo napraviti. Misli da će dobiti glas? Romska udruga dobila je novac u džepove samo da nas strpaju ovdje. Nemam novca da kupim namještaj, šta da djecu stavim na pod, na laminat?”.

Da je u Petruševcu jutros vladao popriličan kaos vidljivo je iz slučaja Zuhre Šečić, koja je čekala pokraj zgrade uopće ne znajući je li na popisu za dobivanje stana. “Deset godina tražim smještaj, uvijek su me odbili, sa šestero maloljetne djece. Molila sam i romsku udrugu i Grad Zagreb. Svima su dodijelili stanove, na ulici sam i ne znam svoj status”, rekla je za Večernji.

 

 

Bageri ruše romsko naselje u Zagrebu

/in , /by

Bageri ruše Plinarsko naselje, romske obitelji sele se u Petruševec

U zagrebačkom Plinarskom naselju u blizini Radničke cesta, romske obitelji koje su ondje žive Grad želi preseliti u Petruševec.

Predsjednik Mjesnog odbora Petruševec Jozo Jurić Hini je rekao da je preseljenje u punom tijeku, a stanovnici Petruševca koji su se ranije tom preseljenju protivili i organizirali prosvjede, smatrajući da ta zgrada nije prikladna za stanovanje, ovaj put su svoje buduće susjede dočekali mirno.

Jurić je rekao da su romske obitelji u Petruševec došli u konvoju, pod policijskom pratnjom i Hitnom pomoći. Bilo je oko 40 vozila, dodao je. “Danas nismo prosvjedovali. Vidjeli smo s kim i s čim imamo posla. Očito, niti institucije rade svoj posao, niti ima pravde za male stanovnike kao što smo mi. Povrijeđeni smo, a mislim da su isto tako i doseljenici povrijeđeni. Došlo je 15 policijskih kombija sa specijalcima, zaštitarima, tri Hitne pomoći. Tu nešto ne štima čim se 2019. građani na takav način preseljavaju”, izjavio je Jurić.

Kaže kako je glavni problem cijelog slučaja koji traje već šest mjeseci zgrada koja je izgrađena u Radničkoj 21 u Plinarskom naselju kojoj treba prostor za parkiralište. Upravo na mjestu Plinarskog naselja s romskim kućama namjerava se izgraditi parkiralište za zgradu i možda još neki sadržaji takoda je Plinarsko naselje sigurno smetalo investitoru zgrade, rekao je. “Kako se sada najedanput Plinarsko naselje preseljava, a postoji već 30 godina i nitko se dosad nije sjetio tih Roma da ih se nekuda preseli”, čudi se Jurić.

Ocijenio je da je to sukus cijele priče te da je zakazala pravna država. Nijedna od institucija kojima smo se obraćali da na normalan, dostojanstven način riješi situaciju nije nas slušala niti prihvatila bilo kakav naš argument, kaže Jurić.

Iz Grada Zagreba jutros Hini još nisu odgovorili je li srušeno Plinarsko naselje i jesu li njegovi stanovnici preseljeni u Petruševec. Prije tjedan dana iz Grada Zagreba su poručili kako ne odustaju od useljenja socijalno ugroženih obitelji u zgradu u zagrebačkom naselju Petruševec. Rekli su da su u tu zgradu već uselili 14 obitelji, a da će u preostale stanove biti organizirano useljenje idućih dana.

Grad Zagreb u te stanove ima namjeru useliti stambeno nezbrinute osobe odnosno obitelji, strogo poštujući redoslijed na listi reda prvenstva za davanje u najam gradskih stanova koja je utvrđena nakon natječaja. Radi se o obiteljima koje nemaju mogućnost same riješiti stambeno pitanje, koje prebivaju u Zagrebu neprekidno duže od deset godina i čiji prihod ne prelazi propisani cenzus te čekaju već godinama na stambeno zbrinjavanje, kažu u Gradu.

Stanovnici zagrebačkog naselja Petruševec 27. lipnja su blokirali zgradu u koju se trebalo useliti 29 socijalno ugroženih romskih obitelji, a interventna policija privela je deset osoba, dok je jedna odvezena u bolnicu.

Autor:

Hina