Životna priča aktivistkinje povodom Međunarodnog dana Žena

/in /by

Povodom Međunarodnog dana Žena pročitajte priču Romkinje koja se među prvima borila za prava Roma u Švedskoj i svijetu. Ovaj dan smo odlučili posvetiti joj našu pažnju i iskazati bitnost naših aktivistkinja bez kojih ne bi imali toliki napredak. U ime uredništva zahvaljujemo se svim Romkinjama aktivistkinjama na borbi za naša prava te im želimo uspješan daljini rad i ostvarenje zajedničkog cilja, ravnopravnost za sve građane, bez obzira na spol, nacionalnost i drugo.

Katarina Taikon-Langhammer (29. srpnja 1932. – 30 prosinca 1995.) bila je švedska romska aktivistkinja, lider pokreta za građanska prava, pisac i glumica, a pripadala je vrsti Roma koja se zovu Kalderashi. Tijekom njenog djetinjstva Romi su još uvijek živjeli u kampovima u Švedskoj, te su morali premještavati često, što je djecama otežavalo odlaske u školu.

Katarina Taikon nije naučili kako čitati i pisati do svojih tinejdžerskih godina, ali svim svojim trudom je krenula željenim stopama te je posvetila svoj život poboljšanju uvjeta Roma u Švedskoj i svijetu. Kroz svoj neumorni rad, rasprave, pisanje i razgovor s švedskim vlastima, Romi su dobili jednako pravo na stanovanje i obrazovanje kao svi ostali Šveđani. Godine 1953. je završila zabrana migraciji 1914 Roma. To je dovelo do povećanja broja Roma da traže utočište u Švedskoj, a broj Roma koji je na početku bio manje od tisuću ljudi, je rastao. Katarina Taikon pokušala je uvjeriti švedske vlasti da ti ljudi su u stvari političke izbjeglice, jer su ugnjetavani u svojim zemljama. Nakon neuspješnih nastojanja da pomogne skupini od 47 francuskih Roma da dobiju azil u Švedskoj, odlučila je promijeniti strategiju. Jedini način da se okonča predrasuda protiv njezina naroda je bio da utječe na mlade i djecu. Kroz to shvaćanje, počela je pisati svoje popularne serije dječjih knjiga o svome djetinjstvu, Katitzi (1979 TV-serija se temelji na knjigama).

Katarina Taikon umrla je od oštećenja mozga nakon pada te je bila 13 godina u dugoj komi nakon srčanog udara. Naziva se Martin Luther King Švedske.

Orhan Memedi

Međunarodni Dan Žena “Osmi Mart”

/in , , /by

Danas je međunarodni Dan Žena koji se svake godine tradicionalno slavi 8. ožujka, u hrvatskoj se još uvijek popularno naziva “Osmi Mart”.

Na današnji dan se slave žene diljem svijeta, njihovi ekonomski, socijalni i politički uspjesi.
Poštovanje, ljubav i priznanje – to su glavne riječi kojima se danas opisuje ovaj dan.
Ipak, može se primijetiti kako se, s godinama, sve više gubi osnovni značaj “Osmog Marta”.
U početku se dan nazivao “Međunarodni Dan Radnih Žena”, a obilježavao se kao socijalistički politički događaj – s vremenom dan je postao dio kulture mnogih zemalja, prije svega u Istočnoj Europi, Rusiji i zemljama bivšeg socijalističkog bloka.

Često se danas dan svodi na poklanjanje cvijeća, poneku lijepu riječ ili gestu – no, nekad je ovaj dan značio mnogo više, predstavljao je dan borbe, dan izlaska iz patrijarhalnih okvira reakcionarne povijesti koja je žene stoljećima tretirala kao građane drugog reda.
Kroz radničku i socijalističku borbu, ideju koja je po prvi puta, bez diskriminacije, ženu i muškarca tretirala kao jednako važna ljudska bića – žene su svojim angažmanom postigle brojne pobjede protiv nejednakosti, seksizma i drugih nepravdi koje su proizlazile iz neravnopravnosti spolova.
Danas svjedočimo nekim postignućima u područjima ravnopravnosti i emancipacije žena, no iznimno smo svjesne da je neravnopravnost i nejadnakost žena itekako prisutna u svim svojim oblicima diljem svijeta. Tzv. “ravnopravnost” koja se danas osigurava i zakonom, primjerice nužan broj žena u parlamentu itd., za većinu žena i njihovu ravnopravnost je obična farsa – jeftinim trikovima se ženama nastoji prikazati kako stalno napreduju, kako njihova “moć” jača iz dana u dan. Stvarnost je znatno drugačija Žene još uvijek čine većinu siromašnih u svijetu, tri četvrtine žena iznad 25 godina u Aziji i Africi je nepismeno, a nedostupnost obrazovanju i zdravstvenoj skrbi žena globalno je u porastu. U prosjeku, žene zarađuju 30-40 posto manje od muškaraca za isti posao, nema ih ili su podzastupljene u svim centrima političke moći. Žene su i dalje, svugdje u svijetu, većina žrtava nasilja, a stradanja žena i djece u imperijalističkim ratovima širom svijeta i broj njihovih žrtava, prelazi broj žrtava onih koji su u uniformama.
Prvi Dan žena je obilježen 28. veljače 1909. u SAD deklaracijom koju je donijela Socijalistička partija Amerike. Između ostalih važnih povijesnih događaja, njime se obilježava i požar u tekstilnoj tvornici Triangle Shirtwaist u New Yorku 1911. godine kada je poginulo preko 140 žena.
Ideja da se obilježava međunarodni dan žena se prvi put pojavila početkom 20. stoljeća u doba brze industrijalizacije i ekonomske ekspanzije koja je često dovodila do protesta zbog loših radnih uvjeta. Žene zaposlene u industriji odjeće i tekstila su javno demonstrirale 8. ožujka 1857. u New Yorku. Tekstilne radnice su protestirale zbog loših radnih uvjeta i niskih plaća. Demonstracije je rastjerala policija. Te iste žene su osnovale sindikat dva mjeseca kasnije.
Protesti na 8. ožujka su se događali i slijedećih godina, od kojih je najpoznatiji bio 1908. godine kada je 15.000 žena marširalo kroz New York tražeći kraće radno vrijeme, bolje plaće i pravo glasa. Godine 1910. prva međunarodna ženska konferencija bila je održana u Kopenhagenu u organizaciji Socijalističke Internacionale te ustanovila ‘Međunarodni dan žena’ na prijedlog slavne njemačke socijalistice Clare Zetkin.
Slijedeće godine je Međunarodni dan žena obilježilo preko milijun ljudi u Austriji, Danskoj, Njemačkoj i Švicarskoj. U predvečerje prvog svjetskog rata žene širom Evrope su 8. ožujka 1913. održale demonstracije za mir.
Demonstracije povodom Međunarodnog dana žena u Rusiji bile su prvi stadij ruske revolucije. Nakon oktobarske revolucije, boljševička feministkinja Alexandra Kollontai nagovorila je Lenjina da 8. ožujka postane državni praznik, i tokom sovjetskog perioda se koristio za obilježavanje “herojstva radnica”.
Međutim, u mnogim komunističkim državama je taj praznik izgubio svoju ideološku osnovu i postao prilika za muškarce da iskazuju svoju ljubav i poštovanje prema pripadnicama suprotnog spola, posluživši kao svojevrsni amalgam Majčinog dana i Valentinova u zapadnim državama.
U Čehoslovačkoj se Dan žena za vrijeme komunističkog režima pretvorio u parodiju, te je ukinut nakon baršunaste revolucije. U Mađarskoj je, pak, običaj poklanjanja cvijeća ženama zadržao i nakon pada komunizma.
Dan žena je ostao državnim praznikom u Rusiji, Bjelorusiji, Ukrajini, Kazahstanu, Kirgiziji, Moldovi, Mongoliji i Tadžikistanu, a obilježava se cvijećem i poklonima.
Na Zapadu se Međunarodni dan žena uglavnom prestao obilježavati 1930-ih, dijelom i zbog toga što ga se povezivalo s komunizmom. Međutim, 1960-ih su ga ponovno počele slaviti feministice. Godine 1975, koja je proglašena Međunarodnom godinom žene, Ujedinjeni narod, službeno su proglasili i počeli obilježavati Međunarodni dan žena.
Redakcija portala romni.net želi sretan “Međunarodni Dan Žena” svim našim čitateljicama, majkama, bakama, kćerima, djevojkama, studenticama, učenicama, radnicama.

Isplata stipendija za učenike srednjih škola pripadnike romske nacionalne manjine

/in /by

Isplata stipendija za redovite učenike polaznike srednjih škola pripadnike romske nacionalne manjine za veljaču 2016. u školskoj godini 2015./2016.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta objavljuje da su 29. veljače 2016. godine isplaćene stipendije za redovite učenike polaznike srednjih škola pripadnike romske nacionalne manjine koji su ostvarili pravo na stipendiju sukladno Odluci o kriterijima i načinu za ostvarivanje prava na stipendiju za redovite učenike polaznike srednjih škola pripadnike romske nacionalne manjine za školsku godinu 2015./2016. Stipendije su isplaćene za mjesec veljaču 2016. godine.

Kraljica romske glazbe Esma Redžepova 6. travnja dolazi u Lisinski

/in /by

Esma Redžepova, čiji su život i glazbena karijera jedan od najvećih glazbenih biljega ovih prostora svoj posljednji koncert u Zagrebu održala je krajem 2012. godine.

U svojoj bogatoj karijeri Esma Redžepova održala je nebrojene koncerte, nastupila na festivalima i pred više od 200 tisuća ljudi, snimila je više od 1.000 pjesama, te objavila više od 500 albuma za domaće i inozemne kuće.

Osim po svojem glazbenom stvaralaštvu i bogatoj glazbenoj karijeri od gotovo 60 godina, Esma je poznata i kao humanitarka. Zajedno sa svojim pokojnim suprugom Stevom Teodosievskim, odgojila je, školovala i udomila 47-ero djece. Za svoj humanitarni rad, dvaput je bila kandidatkinja za Nobelovu nagradu za mir, a dobitnica je i brojnih drugih priznanja i nagrada.

Ulaznice za koncert Esme Redžepove i sastava Folk masters koji će se održati 6. travnja potražite na blagajnama Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog i putem internet sustava www.ulaznice.hr.

lisinski.hr

ROMI – IZGUBLJENI I NAĐENI

/in /by

ROMI – IZGUBLJENI I NAĐENI: Jesu li Romi potomci jednog od 10 izgubljenih izraelskih plemena?
02/03/2016

Kada mi je Bog prije otprilike tri godine rekao da me želi poslati Romima da im služim, moram priznati da sam bila zbunjena. Vjerovala sam da trebam ići služiti Židovima u Izrael. Nisam mogla spojiti te dvije stvari. Pa kako ću služiti Romima ako trebam služiti Židovima? Nisam sve razumjela, ali odlučila sam da ću slušati Boga. Uzela sam i neko vrijeme i tražila Božje vodstvo oko toga.
S vremenom Bog mi je dao ljubav prema Romima, iako ih nisam do tada dobro poznavala. Mogla bih čak reći da sam imala predrasude prema njima. Moj se put povremeno prepletao s Romima kojima sam služila, ali uvijek nekako individualno, pojedincima, a ne cijelom narodu. Pošto mi je Bog rekao da me želi poslati Romima da im služim kao narodu, nisam imala cijelu sliku o tome što to zapravo znači. Tek kasnije, kada sam im već služila u Murskom Središću, čula sam za teoriju da su Romi možda jedno od 10 izgubljenih izraelskih plemena, dio Božjega izabranog naroda.
Židovi su, naime, potekli od 12 izraelskih plemena, nazvanih prema 12 Jakovljevih sinova. Godine 722.-721. pr. Kr. nestalo je 10 od 12 izraelskih plemena. Poraženi od asirskoga kralja Šalmanesera V., tih deset izraelskih plemena koji su živjeli u Sjevernom izraelskom kraljevstvu, odvedeno je u ropstvo u gornju Mezopotamiju i Medeju, današnju Siriju i Irak. Nakon toga gubi im se svaki trag. Njihove potomke i danas mnogi traže među raznim plemenima širom svijeta. Današnji Židovi potječu od dva preostala plemena: Jude i Benjamina.
I iako mi je sve to skupa zvučalo neobično, kockice su zapravo polagano dolazile na svoje mjesto. Shvatila sam zašto mi je Bog najprije govorio o tome da trebam služiti Židovima, a kasnije me slao Romima. Pa Romi i Židovi su možda jedan te isti narod! Osim toga, počela sam malo proučavati cijelu priču i shvatila da između ta “dva” naroda postoje velike sličnosti.
Gdje god se pojave, izazivaju pomiješane emocije: otpor, predrasude, nerazumijevanje, progon. Poznati su kao nomadi ili lutalice, ima ih u svakoj zemlji. Dobri su trgovci i glazbenici. Žene se rano, rijetko se miješaju s drugim narodima. Vjeruju u jednoga Boga. Tamnoputi su i kamo god otišli, sa sobom nose svoju kulturu, običaje i jezik. Imaju velike obitelji, poznati su po gostoprimstvu i otvorenosti …
Bez sumnje, to mogu biti samo ili Židovi ili Romi. Kroz stoljeća se pokazalo da Sotona i jedne i druge prezire. I Romi su, kao i Židovi, konstantno bili progonjeni. Hitler je u holokaustu poubijao na tisuće i tisuće Roma. U Rumunjskoj su ih držali 400 godina u zarobljeništvu. Mnoge europske zemlje čak su imale antiromske zakone, koji su branili lokalnom stanovništvu da se miješaju s njima. I danas ljudi imaju predrasude prema Romima, kao i prema Židovima.
Osim toga, postoje određene sličnosti između romske i židovske kulture, kao što su slična tradicionalna odjeća i glazba. Posebna je zanimljivost sličnost u unutarnjim “plemenskim” zakonima. Romi, naime, imaju u svojoj kulturi održavanje “sudova”, kao što su nekada imali Izraelci. Suca biraju među uglednim stanovnicima naselja, a on onda presuđuje u svim međuljudskim i obiteljskim sukobima i njegove se odluke poštuju. Iako se danas romski “plemenski” zakoni sve manje poštuju, oni su izvorno bili vrlo slični Mojsijevu zakonu.
Stručnjaci kažu da ima nekoliko kriterija po kojima se današnji narodi mogu smatrati mogućim potomcima 10 izgubljenih izraelskih plemena: duhovno gledano, oni trebaju biti “narod bez svoje zemlje”, “štovati idole” i “lutati zemljom”. Osim toga, moraju potjecati iz krajeva u koje su izraelska plemena bila protjerana. I jedan i drugi kriterij Romi kao narod zadovoljavaju. Oni imaju jezik, zastavu i himnu, ali nemaju zemlju. Iako se ne zna točno odakle potječu, smatra se da su u Europu došli upravo s prostora u koji su dva izraelska plemena, Efrajim i Manaše, bili protjerani. Iako se dugo smatralo da Romi podrijetlom dolaze iz Indije, sve se više vjeruje da su oni doduše došli iz Indije u Europu, ali da izvorno potječu iz Egipta. Vjeruje se, naime, da pojam “gypsy” dolazi od riječi “egypti-ans”, što znači “Egipćani”. Prema toj teoriji, Romi su vjerojatno bili dio jednoga od 12 izraelskih plemena koja je Mojsije izveo iz egipatskog ropstva i čiji su potomci došli u Obećanu zemlju. Odande su ih Asirci oko 700. godine pr. Kr. odveli u ropstvo u Mezopotamiju, odakle su se pak kasnije naselili u Indiju. I stvarno je neobično, kada se malo dublje pogleda da Romi posvuda vjeruju u jednoga Boga, iako su navodno potekli iz Indije. Kao da im je jednoboštvo “u krvi”. Osim toga, oduvijek su Romi bili poznati po gatanju, vračanju i čitanju iz dlana, što je bila uobičajena praksa u Egiptu, dok se u Indiji to ne može naći.
Postoji još jedna, pomalo tragikomična, sličnost između Židova i Roma. Poznata je, naime, uobičajena predrasuda da su Isusa ubili – Židovi. No manje je poznata legenda da su čavle za Isusov križ izradili ni manje ni više nego – Romi. Zbog toga su, prema toj legendi, Romi od tada prokleti i lutaju po svijetu, bez mogućnosti da pronađu mir. Tako da kad se priča skrati, ispada da su Isusa razapeli Židovi, a na križ ga pribili Romi.
Postoji još mnogo toga što stručnjaci i znanstvenici te i proučavatelji povijesti i religije navode kao moguće dokaze za teoriju o Romima kao potomcima jednoga od 10 izgubljenih izraelskih plemena. Međutim, sve su to u konačnici samo teorije. Kada je Isus nakon uskrsnuća susreo dva učenika koja su išla u Emaus, razgovarao je putem s njima, ali oni ga nisu prepoznali. Tek kasnije im se otkrio, a oni su onda zaključili da “im je srce gorjelo dok su razgovarali s njim”. Tako je i s ovom teorijom. Dok stručnjaci i znanstvenici teoretiziraju, ja mogu reći da mi je srce gorjelo kad sam čula za povezanost Roma i Židova. Ljubav koju je Bog izlio u moje srce za njih kao da govori: “”Nek’ se pokrenu planine i potresu bregovi, al’ se ljubav moja neće odmać’ od tebe” i “Sigurno te neću ostaviti, nipošto te neću zapustiti”, tj. stihove koje je Bog uputio svojem ljubljenom narodu Izraelu.
Za kraj mogu samo reći da se zadnjih šezdesetak godina u svijetu počelo nešto ozbiljno događati s Romima na duhovnom planu. To je u isto vrijeme otkad su Židovi dobili ponovno svoju državu, Izrael. Bog je rekao da će pozvati svoj narod natrag sebi u posljednje vrijeme i vjerujem da smo tomu mi u današnje vrijeme svjedoci. Aliyah je pojam koji označuje doseljavanje (vraćanje) Židova iz raznih dijelova svijeta u Izrael i, iako je započeo još potkraj 19. stoljeća, u zadnjih šezdesetak godina vrlo se pojačao. Tako se od uspostavljanja države Izraela 1948. godine, više od 3 milijuna Židova iz više od 90 zemalja doselilo u Izrael.
I dok se Židovi sa svih strana vraćaju u Izrael, Romi u isto vrijeme dolaze Bogu. Kasnih 1940-ih i ranih 1950-ih godina francuskom pentekostalnom pastoru Clementu Le Cossecu došao je jedan mladi Rom koji ga je tražio da ode s njim kući moliti za njegovu bolesnu majku. Le Cossec je došao u mladićevu kuću i ondje pronašao staru majku kako bolesna leži na podu. To ga je potreslo. Kleknuo je do nje i molio Isusa da je iscijeli. Žena je odmah ozdravila. Kako je mladić bio glazbenik koji je imao gitaru bez ijedne žice, Le Cossec ga je pozvao da svira u crkvi i dao mu je nove žice. Već sutradan mladić je u crkvu doveo svoje prijatelje. Nakon nekoga vremena ti su Romi otišli iz toga grada i Le Cossec je na neki način zaboravio na cijelu priču. Godine 1950. došla mu je jedna Romkinja i ispričala sljedeću priču: prije nekoga vremena srela je uličnog propovjednika koji joj je dao letak na čijoj je poleđini bila zapisana adresa lokalne crkve. Ubrzo se toj ženi smrtno razbolio sin i doktori su tvrdili kako nema nade. Ona se, međutim, sjetila toga letka, dala ga nekomu da joj pročita adresu i zaputila se u crkvu. Ondje je zamolila pastora da moli za ozdravljenje njezina sina. I Bog je ponovno učinio čudo; mladić je ozdravio. Cijela obitelj došla je Bogu. Međutim, Cossec ni tada nije počeo služiti Romima. Tek nekoliko godina nakon toga dogodilo se nešto što mu je promijenilo život. Susreo je Rome koji su se obratili u jednom od ova dva vala probuđenja. Rekli su da ih ni jedan pastor ne želi krstiti jer nisu prema francuskim zakonima bili vjenčani (francuski zakoni bili su komplicirani, jer su dozvolu za vjenčanje mogli dobiti samo ako su 21 dan u kontinuitetu živjeli u gradu, a policija ih je svakih 48 sati izbacivala iz grada). Jedan Rom od 28 godina tom je prilikom rekao: “Budući da nas ni jedan pastor ne želi vjenčati, odlučio sam sa svojom ženom otići na rijeku. Stavit ću Bibliju na travu. Ne znam čitati ali znam da unutra piše: ‘Tko uzvjeruje i krsti se, spasit će se’. Ja ću krstiti svoju ženu, a zatim će ona krstiti mene.” Cossec je tada odlučio služiti Romima. Nadahnut riječima apostola Pavla iz 1 Kor 9, 22 o tome da je postao “nejak da nejake stekne”, Le Cossec je napustio svoj dotadašnji život i počeo putovati i živjeti s Romima. Njegov sin, John, odrastao je s Romima i živio po romskim običajima. Samo šest godina pošto je Cossec započeo služiti, šest tisuća Roma se obratilo. Probuđenje se proširilo na Španjolsku, a odande u druge europske zemlje. Vjerujem da je ovo vrijeme, vrijeme probuđenja Roma, u cijelom svijetu da se i oni, kao i drugi Židovi, “vraćaju kući”, ako već ne u zemlju Izrael kao jedno od deset izgubljenih izraelskih plemena, onda u nebesko kraljevstvo svojem Ocu koji ih čeka.
Želim da romski narod uđe u Božje kraljevstvo prije Isusova dolaska i da Romi budu dionici Božje slave, sjedeći za stolom Gospodnjim zajedno sa svojim precima, Abrahamom i Izakom. Ako su i bili izgubljeni godinama, pa i stoljećima, sada su nađeni. A svi znamo što Isus kaže o tome koliko se nebo veseli kad se nađe jedna izgubljena ovca, zar ne?
Autorica: Katarina Prokopić

8 MART

/in /by

U organizaciji Ženske mreže Hrvatske održat će se marš pod nazivom ‘Ženama je dosta!’ koji starta u 11 sati na Trgu žrtava fašizma.
“I ove godine, u 20. godini od osnivanja Ženske mreže, obilježavamo 8.mart, Međunarodni dan žena, centralnim događajem u Zagrebu. „ŽENAMA JE DOSTA!“ središnja je poruka protesta koji započinje u utorak 8.3. u 11 sati okupljanjem na Trgu žrtava fašizma, odakle ćemo krenuti Ulicom Račkog, zatim Jurišićevom, preko Trga Bana J. Jelačića do Trga sv. Marka, na kojem ćemo u 12 sati održati program i izraziti svoje nezadovoljstvo sve grubljim kršenjem ženskih prava, dokidanjem stečenih prava i sve glasnijim najavljivanjem mjera i propisa koje vode pogoršanju ionako lošeg položaja žena u društvu.”

Dođite u 11 sati na Trg žrtava fašizma u Zagrebu!!!!!!
Pa put Vlade RH.
Ženama je dosta!!!!!!
Poruka je dosta je kresanja ženskih prava
Lista – neispunjenih obećanja! je dugačka.

Pozovite i povedite prijateljice i prijatelje, rođakinje i rođake, studentice i studente.

8. MART

/in /by

S početkom u 18 sati, u Parku kralja Petra Krešimira IV u Zagrebu održat će se ‘Noćni marš – 8. mart’ na kojemu će okupljeni/e upozoriti na problem mitologiziranja feminističke borbe za prava žena.
Pozvani su svi i sve kojie se zalažu za ljudska prava i borbu protiv nasilja da se pridruže maršu koji će krenuti prema Zrinjevcu. Cilj marša je naglasiti kako žene većinu radne i proizvodne snage u industrijama koje se praktički nalaze pred potpunim nestankom, kao i na činjenicu da čine većinu onih koje se bave, u kapitalističkom društvu, najslabije plaćenim uslužnim i javnim djelatnostima, gdje rade u feministički prepoznatima ‘nesigurnim i nestabilnim’ uvjetima rada.

Skupljamo se u parku Kralja Petra Krešimira IV u 18 sati, nakon čega nastavljamo u smjeru: Ulica kneza Višeslava –> Džamija –> Ulica Franje Račkog –> Jurišićeva –> Zrinjevac. Ponesite transparente i zviždaljke. Vidimo se!

Elham Memedi

Običaji Roma «Prošlost , život i običaj»

/in /by

Elham MemediUdruga Žena Romkinja « Bolja Budućnost» izdala je u siječnju 2016 godine knjigu Običaji Roma «Prošlost , život i običaj»

Autorica gđa. Ramiza Memedi je napomenula da autohtone zajednice igraju važnu ulogu u očuvanju i obogaćivanju svoje kulturne i tradicijske vrijednosti. Rome je održala solidarnost i o njima se ispredaju legende. Stoljećima proganjani i uništavani, izloženi ksenofobiji i rasizmu od strane okružujućih naroda, jakom unutrašnjom solidarnošću i integracijom uspijevali su se obraniti i preživjeti.

Ne Romi većina smatra Rome jako zanimljivim kao narod, vole filmove na tu temu, romsku glazbu i njihovu kulturu. S obzirom na njihovu specifičnost i na mnoge predrasude koje ljudi imaju htjela sam napisati knjigu o običaju Roma koja će biti prikazana i sa druge strana osim one koju svi „vidimo“, te većinskom narodu približiti tu temu.

Romski narod je jedan od najtolerantnijih naroda, jer nikada i nigdje nisu započeli nikakvu ratnu situaciju ili rasnu netrpeljivost. Romi su uvijek željeli živjeti na miran i tolerantan način s drugim narodima. Prije svega moramo navesti da Romi spadaju u etničku manjinsku grupu koja nema svoju matičnu domovinu, tako da Romi pripadaju onom većinskom narodu na čijem području države žive. Romi u Republici Hrvatskoj pripadaju hrvatskom narodu i čine jednu od najstarijih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Romska zajednica se davno doselila na prostore Republike Hrvatske svojom migracijom iz matične zemlje porijekla, Indije. Dio stare kulture su zadržali, ali su i poprimili neke od kultura i običaja većinskog stanovništva na primjer od vjere pa do jezika naroda sa kojima su živjeli.

Upoznavajući povijest, običaje i život Roma upoznajemo i njihovu zajednicu, njih same, njihovu kulturu, jezik i tradiciju kao i način ponašanja unutar šire društvene zajednice pa i svoje romske zajednice. Narod koji nema svoju povijest, jezik, kulturu i običaje nije narod, niti će ga drugi većinski narod sa kojim imaju suživot ozbiljno prihvatiti u svoju sredinu. Romi imaju svoju povijest, jezik, kulturu i običaje.

Elham MemediPrihvaćajući Rome kao sastavni dio svjetske zajednice naroda, a ne kao etnološku posebnost, možemo uočiti bogatstvo kulturnih, umjetničkih i tradicijskih postignuća.
Nakon tisuću godina i mnogostruko više kilometara daleko od pradomovine Indije, imigracijski procesi uvjetovali su značajne posljedice za romski narod: očuvanje (u gotovo svakoj sredini) vlastitog načina života, etničkih i kulturnih vrijednosti, ali i prilagođavanje lokalnoj socijalnoj, gospodarskoj i vjerskoj okolini.

Udruga Žena Romkinja – “Bolja budućnost” osnovana je 1998. godine. Udruga je registrirana u siječnju 1999. godine. Udruga Bolja Budućnost od početka rada radi na promociji prava Romkinja, odnosno poboljšanju njihovog ekonomskog, socijalnog, obrazovnog, zdravstvenog i pravnog statusa na području Republike Hrvatske. Vezano uz ovu problematiku, pruža besplatne pravne savjete u uredu udruge, ali i u kontaktu s Romkinjama na terenu, jer je evidentno kako Romkinje, odnosno veliki dio romske populacije nije upoznat sa svojim pravima u RH.

Udruga ima niz ciljeva i dugogodišnjih rezultat u svom radu te se svakodnevno bori protiv spolne diskriminacije, koja je vrlo izražena u romskoj populaciji. Posebno se zalaže za obrazovanje djece, s naglaskom na djevojčice, jer samo znanje može pomoći ženi da postigne uspjeh u životu! Također, pruža i besplatne pravne savjete za reguliranje statusa u Republici Hrvatskoj, s obzirom da ima osoba koja još uvijek nisu stekle pravo na državljanstvo ili trajno ishoda boravišta u RH.
Udruga Žena Romkinja Bolja Budućnost od 2005. godine organizira Ljetnu školu za mlade Rome na kojoj uče o svojoj kulturi, jeziku i povijesti, jer te stvari ne mogu naučiti u školama. Cilj ljetne škole je upoznavanje različitosti u romskoj zajednici, osnaživanje i međusobno poštivanje.

E.M

RIJEČ AUTORA

Autohtone zajednice igraju važnu ulogu u očuvanju i obogaćivanju svoje kulturne i tradicijske vrijednosti. Rome je solidarnost održala, i o njoj se ispredaju legende. Vjekovima proganjani i uništavani, izlagani ksenofobiji i rasizmu od strane okružujući naroda, jakom unutrašnjom solidarnošću i integracijom uspijevali su da se odbrane i da prežive.

Povijesna je činjenica da su Romi prilikom stoljetnih migracija izgubili svoju tradiciju, običaje i kulturu i poprimili običaje sredine u kojoj su se nastanili.
Imajući u vidu da se polako gubi interes njegovanja i očuvanja kulturne i tradicijske vrijednosti Roma, posebno kod mladih, započeli smo istraživanje starih običaja Roma a u cilju podizanje svijesti mladih generacija o očuvanju i njegovanju kulture, tradicije i običaja. Promjene koje se događaju i koje su se dogodile u romskoj kulturi tijekom tranzicije u modernom društvu zbog niz razloga tekle su relativno sporije u usporedbi s onim društvima koji ih okružuju. Iz tog razloga često smo se susreli s događanjem kada su Romi nositelji tradicije koje su odavno ili nedavno zaboravljene ili su sačuvani samo kao kulturne baštine u drugim zemljama.

Kultura Roma formirana je i razvija se kroz dugi i složeni proces te živi kontinuirano kroz aktivne interakcije s kulturom okolnog stanovništva u zemljama središnje, istočne i jugoistočne Europe. Rezultat različitih podvarijanata u nepromjenjivost romske kulture je zbog unutarnje heterogenosti u romskim zajednicama i činjenice da žive raspršeno među okolnog stanovništva u različitim zemljama i u različitim kulturnim i povijesnim regijama.

Kulturna i tradicijska vrijednost Roma koja se prenosi s generacije na generaciju, neprestano se mijenja ovisno o okruženju u kojem se nalaze, njihove interakcije i njihove povijesti, pružajući im osjećaj identiteta i na taj način promoviraju kulturne raznolikosti.
To, međutim, ne utječe na ukupni zaključak o romskoj kulturi, koja predstavlja zasebnu etničku razliku Europske kulture
U ovoj publikaciji nastojali smo obuhvatiti povijest, neke od običaja, kulturu i tradiciju Roma bez obzira na vjeroispovjednu, teritorijalnu i jezičnu djeljivost.
Nadam se da ćemo uspjeti ovom publikacijom probuditi interes mladih za njegovanje vlastitog kulturnog identiteta i bogatstvo tradicije koje su naslijedili od svojih predaka te njegovati svoje običaje kao druge manjinske zajednice.

Ramiza Memedi

ADRESE UDRUGA

/in /by
ALIJA MEŠIĆ
UDRUGA ROMA ZAGREB I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE
Čemernićka 17
10 000 Zagreb
ZUHDIJA AHMETOVIĆ
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO ROMA “VESELI ROMI”
A. Starčevića 44
10360 Sesvete,
IVAN RUMBAK
HUMANITARNA ORGANIZACIJA
SVJETSKA ORGANIZACIJA ROMA U HRVATSKOJ
IV Poljanice 2
Zagreb, 10 000
Koraljka Posavec
ROMSKA ODGOJNA ZAJEDNICA-INTERKULTURNA UDRUGA
Kaptol 1,
Zagreb 10 000
FADIGA BEHADER
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO “ROMSKO SRCE”
I. Petruševac IV. Odvojak 67,
10 000 Zagreb
ANITA ŠEČIĆ
UDRUGA ROMSKI EDUKACIJSKI OMLADINSKI CENTAR “Dr Ian Hancock” 
Svetice 33,
10 000 Zagreb
ADALETA STANZER
“ROMSKI PUTEVI” – “ROMANE DROMA”
Trg bana Josipa Jelačića 6,
10 000 Zagreb
SENIJA SEFEROVIĆ
UDRUGA ŽENA UNIJE ROMA HRVATSKE
III. Kozari put, IV. odvojak 2b,
10 000 Zagreb
OSMAN MURATOVIĆ
UDRUGA ZA STARE I NEMOĆNE ROME HRVATSKE 
Čulinečka cesta 201,
10 000 Zagreb
 
ENVER FADIGA
PRIJATELJ ROMA
I. Petruševac IV. odvojak 67,
10 000 Zagreb
RAHMAN SEFEROVIĆ
SPORTSKO DRUŠTVO SVJETSKE ORGANIZACIJE ROMA
Vladimira Varlaja 31,
10 000 Zagreb
TOTI DEDIĆ
MALONOGOMETNI KLUB “AS ROMA – SELEKCIJA ROMSKE MALONOGOMETNE LIGE”
Petračićeva 20,
Zagreb 10 000
 
KEMAL ZAHIROVIĆ
UDRUGA ROMA “ROMSKA NOĆ”
Lupoglavska 9,
10 000 Zagreb
 
UDRUGA ROMA DRAGOVOLJACA I INVALIDA DOMOVINSKOG RATA
Marčanska 10
10 000 , Zagreb
MREŽA MLADIH ROMA HRVATSKE
Vinec 38,
10 000 Zagreb
AVDIJA OMEROVIĆ –
KLUB “ROMSKI DAN – ROMANO ĐIVE”
Kanalski put 56a,
10 000 Zagreb
ISMET MURATOVIĆ
UDRUGA “RASPLESANI ROMI”
I. Petruševec IV. Odvojak 65,
10 000 Zagreb
 
UDRUGA “ZLATNE GODINE – ZAGREB”
I. Petruševec IV. Odvojak 32 a
10 000 zAGREB
 
SVJETSKA ORGANIZACIJA ROMA U BORBI PROTIV DISKRIMINACIJE, RASIZMA I SIROMAŠTVA
Petratićeva 20,
10 000 Zagreb
MEFAILJ OSMANI
UDRUGA ROMA “BRATSTVO”NOVSKA-ČIDINIPE ROMENGO “PRALIPE”
Kolodvorska 19
44330 Novska,
IVICA HORVAT
DRUŽENJE ROMA MOSLAVINE
Radićeva 304
44320 Kutina,
SLOBODAN NIKOLIĆ
UDRUŽENJE ROMA BAJAŠA SISAČKO – MOSLAVAČKE ŽUPANIJE
CAPRAŠKE POLJANE 27
SISAK, 44 000
DUSHAKO DELMATHO
ROMANESKA GRAĐANSKA UDRUGA
Trg grofova Erdody 8
Popovača, 44317
RANKO NIKOLIĆ
UDRUGA ZA RAZVOJ I BOLJI ŽIVOT ROMA
Capraške poljane 80
44 000 Sisak,
DRAGAN NIKOLIĆ
UDRUGA ROMA KUTINA
Stjepana Radića 0
44320 Kutina,
ROMSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO “CRNI BISERI” SISAK
Capraške Poljane 4
44 000 Sisak,
ROMSKI KULTURNI CENTAR
Capraške poljane 17
44 000 Sisak,
DRAGOLJUB NIKOLIĆ
ROMSKI NOGOMETNI KLUB “ROMA”
Capraške poljane 39
44 000 Sisak,
RANKO NIKOLIĆ
ROMSKA UDRUGA UMIROVLJENIKA
Capraške poljane 80
44 000 Sisak,
DUŠAN NIKOLIĆ
UDRUGA ZA INTEGRACIJU ROMA
Capraške poljane 23/a
44 000 Sisak,
UDRUGA ROMA HRVATSKE – ROMSKA BUDUĆNOST NOVSKA
Alojzija Stepinca 20
Novska 44330
UDRUGA ROMA KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKE ŽUPANIJE
Stiska 60, 48350 Đurđevac,
UDRUGA ROMA ŽLEBICE
Starogradska 190
51 000 Rijeka
UDRUGA ROMA – RIJEKA – CIDINIPE ROMANO – FIUME
Vukovarska 59
51 000 Rijeka
ZAJEDNICA ROMA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE “ROMSKO JEDINSTVO” – Blaža Polića 2/3
51000 Rijeka,
UDRUGA ŽENA ROMKINJA RIJEKA “BOLJI ŽIVOT”
Rastočine 3,
51000 Rijeka
UDRUGA ROMA BRANITELJA IZ DOMOVINSKOG RATA PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE
Plase 65/B     10 000 Rijeka
ŠEMSI ISLAMI
UDRUGA ROMA I AŠKALIJA
Vinodolska 22
51260 Crikvenica
UDRUGA ROMA GRADA DELNICA
Ante Starčevića 4,
51 300, Delnice
NOGOMETNI KLUB ROMA “THE BEST”
Plase 25,
51 000 Rijeka
UDRUGA ROMA “BOLJA BUDUĆNOST” DELNICE
S.S. Kranjčevića 9, 51 300 Delnice
ROMSKA ZAJEDNICA LIKA
Bilaj 27/1
53 000 Bilaj
KULTURNO-PROSVJETNA UDRUGA HRVATSKIH ROMA
Nazorova cesta 44
33404 Korija
ROMSKA ZAJEDNICA
Kladare 71,
33405 Pitomača
UDRUGA ROMA BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE
Osječka 339
35 000 Slavonski Brod
UDRUGA ROMA BAJAŠA GRADA SLAVONSKOG BRODA
Savska 52
35 000 Slavonski Brod
UDRUŽENJE ROMA “LUDARI” RUMUNJSKOG PORIJEKLA GRADA SLAVONSKOG BRODA
Mrsunjska 49,
35 000 Slavonski Brod
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO “SAN ROMA” BRODSKO-POSAVSKE ŽUPANIJE
Mrsunjska 47,
35 000 Slavonski Brod
Športska udruga Roma ” ROMA”
S. Radića   143,
35 000 Slavonski Brod
CENTAR ROMSKE MLADEŽI BRODSKO – POSAVSKE ŽUPANIJE
Stjepana Radića 160,
35 000   Slavonski Brod,
UDRUGA RAZVOJAČENIH BRANITELJA ROMA BRODSKO – POSAVSKE ŽUPANIJE
Savska   6
35 000 Slavonski Brod
Udruga Roma za boljitak i protiv siromaštva
Stjepana Radića 160,
35 000 Slavonski Brod
Udruga Romska inicijativa
Stjepana Radića 160
35 000 Slavonski Brod
Omladinski klub Roma Grada Sl. Broda
Savska 7
35 000 Slavonski Brod,
UDRUGA ROMA GRADA BELOG MANASTIRA
Vuka Karadžića 45
33 300 Beli Manastir
UDRUGA ROMA VALPOVŠTINE
Ljudevita Gaja 74
31551 Bistrinci
UDRUGA ŽENA ROMKINJA “ROMSKO SRCE”
B. Kidriča 7
Jagodnjak,31324
ROMSKO KULTURNO-UMJETNIČKO DRUŠTVO DARDA
Hrvatske mladeži 42
31 326 Darda
UDRUGA PROGNANIH ROMA
Josipa Jurja Strossmayera 279
31 000 Osijek
UDRUGA ROMSKOG PRIJATELJSTVA “LUNA”
Kralja Zvonimira 66
Beli Manastir 31 300
ROMSKI ŠPORTSKI KLUB MLADOST
Jablanova 12
31 326 Darda
ROMSKO KULTURNO – UMJETNIČKO DRUŠTVO ĐELEM ĐELEM
Josipa Pančića 65,
Beli Manastir 31 300
NACIONALNA UDRUGA ROMA “EVROPA” SLAVONSKI BROD
Vinogradska cesta 43
35 000 Slavonski Brod
UDRUGA ROMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Osječka 11
31 550 Valpovo
UDRUGA BARANJSKIH ROMA
Josipa Pančića 83
31 300 Beli Manastir
UDRUGA ROMA “KOTAČ”
Radnička 41
Bistrinci, 31551
UDRUGA “MLADEŽI ROMA OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE”
Josipa Pančića 71
31 300 Beli Manastir
UDRUGA ROMKINJA “KAŠMIR” BELIŠĆE
Karlja Tomislava 175
Belišće 31551
UDRUGA ROMA OPĆINE DARDA
Dobriše Cesarića 38
Mece, 31326
Članica unije Roma Hrvatske Vukovarsko-srijemske županije
Kačićeva 5
Vinkovci, 32100
UDRUGA ROMA ISTRE PULA
Gajeva 3
Pula, 52 000
UMJETNIČKA UDRUGA “CAVAE ROMANAE 95”
Istarska 9
Pula, 52 000
CENTAR KULTURE ROMA ISTRE I ISTARSKE ŽUPANIJE
Pian 14
52 215 Vodnjan
UDRUGA ROMA-BAJAŠA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
A. Schulteissa 19
Čakovec, 40 000
UDRUGA ROMA MEĐIMURJA
Lončarevo naselje 14
Podturen, 40 317
“DRUŠTVO UČITELJA I ROMSKIH POMAGAČA – IZVOR”
Frankopanska 8
Mursko Središće, 40 315
KUGLAČKI KLUB ROMA KOTORIBE
Vrtna 20
40 329 Kotoriba
UDRUGA “ZA BOLJITAK” ROMA MEĐIMURJA
Cvjetna 37
Goričan,40 324
KULTURNO UMJETNIČKO DRUŠTVO ROMA “BAJAŠA” KOTORIBE
Vrtna 20
Kotoriba, 40 329
FORUM MLADIH ROMA BAJAŠA HRVATSKE
Livadarska 2
Pribislavec, 40 000
EKOLOŠKA UDRUGA ROMSKI SAN
Čakovečka 17
Kuršanec, 40 000
UDRUGA “PRESELJENIH ROMA DONJA DUBRAVA”
Trg Republike 13
Donja Dubrava, 40 328
UDRUGA EUROPSKIH ROMA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE
Dravska 17
Orehovica, 40 322
UDRUGA “ZAJEDNICA MLADIH ROMA MEĐIMURSKE ŽUPANIJE”
Zrinskih 70
Gornji Kuršanec, 40 000
UDRUGA ZA OBRAZOVANJE ROMA – “UZOR”
Vladimira Nazora 239
Orehovica, 40 322
UDRUGA MLADEŽI ROMA “DOBRO JE ČINITI DOBRO”
Cvjetna 39/3
Goričan, 40 324
“UDRUGA ZA ZAŠTITU PRAVA ROMA BAJAŠA – KORITO”
Međimurska 2
Kuršanec, 40 000
UDRUGA ZA STARE I NEMOĆNE ROME HRVATSKE
Čulinečka cesta 201
Zagreb, 10 000
TOTI DEDIĆ
ŠPORTSKO REKREATIVNO DRUŠTVO ROMA “ROMA”
Petratičeva 20
Zagreb, 10 000
ZAJEDNICA ROMA HRVATSKE – ROMSKI SAN
Baščanske ploče 39
Zagreb, 10 000
UDRUGA ROMA DRAGOVOLJACA I INVALIDA DOMOVINSKOG RATA
Marčanska 10
Zagreb, 10 000
AVDIJA OMEROVIĆ –
KLUB “ROMSKI DAN – ROMANO ĐIVE”
Kanalski put 56/a
10 000 Zagreb,
ANITA ŠEČIĆ
ROMSKI EDUKACIJSKI OMLADINSKI CENTAR “DR IAN HANCOCK”
Zagreb, Svetice 33
GORAN ĐURĐEVIĆ
UDRUGA IZVORNIH ROMA – LOVARI
Maglenča 0,
Maglenča, 43226
BOŽO ĐURĐEVIĆ
Udruga europskih Roma
Đure Deželića 6,
Ivanić-Grad, 10310
Ismet Salihi
UDRUGA ROMA SISAČKO-MOSLAVAČKE ŽUPANIJE I GRADA SISKA “NEVO DROM”
Ulica Nadbiskupa Posilovića 58
44 000 Sisak
ZLATKO BOGDAN
UDRUGA ROMA PALANJEK
Palanjek 21,
44000 Palanjek
Zlatko Oršuš
Udruga Roma Varaždinske županije
Naselje Roma 0
Strmec Podravski 42206
Stjepan Oršoš
UDRUGA ROMA GRADA LUDBREGA
Ivana Gundulića 44,
Ludbreg, 42230
Stevo Đurđević –Kum
Udruga Roma Bjelovarsko-bilogorske županije
Milana Šufflaya 21/e,
Bjelovar, 43000
Rozika Đurđević
Naučno istraživačko-obrazovno udruženje za djecu i mladež Roma županije Bjelovarsko-bilogorske
M. Šufflaya 6.
43000 Bjelovar,
Stevo Đurđević -Don
Sabor udruga hrvatskih katoličkih Roma – Lovara
Milana Šufflaya 6
43000 Bjelovar,
PREDRAG BOGDANIĆ
UDRUGA ROMA BIJAŠA GRADA GRUBIŠNO POLJE, ŽUPANIJE BJELOVARSKO-BILOGORSKE I REPUBLIKE HRVATSKE
Stalovica 56
Grubišno Polje, 43290
VEDRANA ŠAJN
CENTAR SAVJETOVANJA, EDUKACIJE I KULTURE ROMA
M. Šufflaya 6/a
43000 Bjelovar
MEHO ALIKIĆ
HUMANITARNA UDRUGA ROMA “BOLJE SUTRA”
Zagreb, Kriška 18
Romsko Nacionalno Vijeće
Ilica 215
10 000 Zagreb
Udruga za promicanje obrazovanja Roma U RH ˝Kali Sara“
Braće Cvijića 7  
10000 Zagreb   –   Hrvatska
UDRUGA ROMA BRODSKO –
POSAVSKE ŽUPANIJE
n/r Asan Ređepi
Osječka 339
35 000 Slavonski Brod

U Hrvatskoj i dalje diskriminacija srpske i romske zajednice

/in , /by

Amnesty International
U Hrvatskoj i dalje traje diskriminacija Srba/kinja i Roma/kinja, navodi se u godišnjem izvješću Amnesty Internationala u kojem se napominje da se prošle godine zemlja borila s problemom velikog broja izbjeglica i migranata.
Proslava vojno-redarstvene operacije Oluje “u kojoj je 200.000 Srba pobjeglo iz Hrvatske 1995.” pojačala je napetosti između srpskih i hrvatskih nacionalista, ocjenjuje su u izvješću u kojem se navodi da je u Vukovaru lokalna vlast donijela odluku o uklanjanju ćiriličnih ploča te da su uvedena posebna plaćanja za dokumente na ćirilici “unatoč tomu što su 34 posto stanovništva bili Srbi”. Dodaje se i da se diskriminacija hrvatskih Srba nastavila u javnom sektoru na području zapošljavanja i vraćanja stanarskih prava.
Isključivanje Roma i Romkinja iz društva i dalje je rašireno, a posebno se vidi u području zapošljavanja i osiguravanja odgovarajućeg stambenog prostora.
Amnesty izdvaja i nekoliko pojedinačnih slučajeva po navodi da je općinski sud u Splitu oslobodio odgovornosti trojicu muškaraca za homofobni napad na šest žena 2012. Prenosi da su žrtve kazale kako im je policija prijetila kad su podnosile prijavu i da nije uhitila osumnjičene niti istražila slučaj na zadovoljavajući način.
Navodi se i da je u lipnju osječki okružni sud potvrdio odluku zagrebačkog općinskog suda da je udruga Zagreb pride povrijedila čast i dostojanstvo bivše zaposlenice HRT-a time što ju je stavila na popis homofoba 2013.
Kao pozitivno navodi se da je u svibnju Sabor usvojio zakon koji žrtvama seksualnog nasilja u ratu daje odštetu no dodaje se da Hrvatska još nije donijela sveobuhvatni zakonski okvir koji bi regulirao status svih civilnih žrtava rata i njihovo pravo na odštetu.
Hrvatska nije ratificirala konvenciju protiv prisilnih nestanaka i nije donijela zakon o nestalim osobama pa zbog toga obitelji 1600 nestalih nemaju pravo na odštete, navodi međunarodna organizacija.
Do kraja godine više od 550 tisuća izbjeglica i migranata/kinja prošlo je kroz Hrvatsku prema drugim zemljama EU-a. Od tog broja tek je nekoliko stotina podnijelo zahtjev za azil a odobren je do listopada za 37 osoba.
Vlastima se prigovara da nisu izdvojile posebno ranjive pojedince među kojima su maloljetne osobe bez pratnje odraslih i i žrtve krijumčara ljudima koje su prošle preko njezinih granica.

24.02.2016 Hina/
romni.net