Životna priča aktivistkinje povodom Međunarodnog dana Žena

Povodom Međunarodnog dana Žena pročitajte priču Romkinje koja se među prvima borila za prava Roma u Švedskoj i svijetu. Ovaj dan smo odlučili posvetiti joj našu pažnju i iskazati bitnost naših aktivistkinja bez kojih ne bi imali toliki napredak. U ime uredništva zahvaljujemo se svim Romkinjama aktivistkinjama na borbi za naša prava te im želimo uspješan daljini rad i ostvarenje zajedničkog cilja, ravnopravnost za sve građane, bez obzira na spol, nacionalnost i drugo.

Katarina Taikon-Langhammer (29. srpnja 1932. – 30 prosinca 1995.) bila je švedska romska aktivistkinja, lider pokreta za građanska prava, pisac i glumica, a pripadala je vrsti Roma koja se zovu Kalderashi. Tijekom njenog djetinjstva Romi su još uvijek živjeli u kampovima u Švedskoj, te su morali premještavati često, što je djecama otežavalo odlaske u školu.

Katarina Taikon nije naučili kako čitati i pisati do svojih tinejdžerskih godina, ali svim svojim trudom je krenula željenim stopama te je posvetila svoj život poboljšanju uvjeta Roma u Švedskoj i svijetu. Kroz svoj neumorni rad, rasprave, pisanje i razgovor s švedskim vlastima, Romi su dobili jednako pravo na stanovanje i obrazovanje kao svi ostali Šveđani. Godine 1953. je završila zabrana migraciji 1914 Roma. To je dovelo do povećanja broja Roma da traže utočište u Švedskoj, a broj Roma koji je na početku bio manje od tisuću ljudi, je rastao. Katarina Taikon pokušala je uvjeriti švedske vlasti da ti ljudi su u stvari političke izbjeglice, jer su ugnjetavani u svojim zemljama. Nakon neuspješnih nastojanja da pomogne skupini od 47 francuskih Roma da dobiju azil u Švedskoj, odlučila je promijeniti strategiju. Jedini način da se okonča predrasuda protiv njezina naroda je bio da utječe na mlade i djecu. Kroz to shvaćanje, počela je pisati svoje popularne serije dječjih knjiga o svome djetinjstvu, Katitzi (1979 TV-serija se temelji na knjigama).

Katarina Taikon umrla je od oštećenja mozga nakon pada te je bila 13 godina u dugoj komi nakon srčanog udara. Naziva se Martin Luther King Švedske.

Orhan Memedi