Ispovijest jedine Romkinje koja studira u Splitu

RUŠI PREDRASUDE

Ispovijest jedine Romkinje koja studira u Splitu

melanija_mesic4-200516Prema popisu iz 2011. godine u Splitu ima samo dvoje Roma, a ako je to zbilja tako, onda im se od lani pridružila i jedna studentica ekonomije. Zove se Melanija Mešić i jedna je od 30-ak hrvatskih Roma studenata koji ruše predrasude o neobrazovanoj nacionalnoj manjini. Na razgovor za “Slobodnu” pristala je odmah i ispripovjedila nam svoju priču bez imalo zadrške.

Jedina je, kaže nam, od sve mnogobrojne rodbine s majčine i očeve strane koja je dospjela do visoke škole. Ima starije sestru i brata koji već imaju obitelj, odrasla je više s bakom i djedom nego s roditeljima jer oni su, kaže, uglavnom bili na putu. Bila je, kako kaže, uvijek znatiželjna, sama je naučila čitat i pisat.

U razredu je imala idole i uzore, pronalazila ih je u najboljim učenicima, htjela je, kaže, biti kao oni. Nikad se nije previše zamarala pričama o Romima, o različitosti i segregaciji i unatoč uvriježenim stereotipima bila je prihvaćena u kvartu, u školi i na faksu. Odrasla je na zagrebačkoj Peščenici s prijateljima iz ulice, družila se s Hrvatima. S jezikom nije imala problema jer u njenoj kući govorilo se na hrvatskom, samo je baka, očeva mati, znala romski.

– Nekad bi vikala na mene na romskom, ja bih je gledala, bako, šta ti je. Ona bi onda požalila što nas nije učila. Nekad kad joj dođe starija prijateljica u posjet, one pričaju romski. Mene su romski učila djeca Hrvata iz ulice. Kasnije sam ponešto čitala i sama, ali zaboravila sam jer se ne služim – govori Melanija.

Njen djed Alija Mešić osnovao je romsku udrugu u Zagrebu i dosta je vremena provodila s njim, pomagala mu je u radu Udruge. Otuda i ljubav prema ekonomiji, računima, računovodstvu, knjigovodstvu…

– Na splitsku ekonomiju sam prošla, lakše se upisat, jer zagrebačka je razvikana i veća je navala, ali koliko čujem, nije lakša od splitske, dapače. Imala sam već jednu krizu, vikala sam mami na telefon da spremam kofere, napuštam sve, odlazim… I to sam se bila iznervirala zbog jednog zadatka.

Mama me smirivala, veli mi, Melanija, važan je samo prolaz, nema veze kakva je ocjena. U osnovnoj i srednjoj sam bila dobar đak, ono, samo četri, pet, iako sam već tada navukla gastritis. Sad baš imam tremu pred ispit, ispred profesora kad stanem drhti mi glas, lako se onda zbunim… – pričljiva je Melanija. Drugu godinu upisala je parcijalno.

Kaže nam kako joj Grad Split sufinancira smještaj u unajmljenom stanu na Sućidru, a povremeno i sama nešto zaradi. Ovo ljeto prodavat će sladoled na Bačvicama, već je vikendima počela u svibnju radit. Raduje se što će ljeto provesti u Splitu, makar to bilo i zbog posla. Na plažu će moći, ajme, između podne i četiri, ali tada će imati pauzu od posla. Nije se navikla na vjetar, još uvijek ne razlikuje buru od juga. Kad puše, najradije ne izlazi iz kuće.

– Lani sam cijelo ljeto radila u Italiji kod tete, u Bariju sam čistila apartmane. To mi je pomoglo za ovu godinu studija. Nije mi teško radit, dapače. Teško mi je neke predmete učit, jer mi u srednjoj ekonomskoj, recimo, nismo imali baš jaku matematiku i sad mi nedostaje predznanja, na primjer, integrali i derivacije.

melanija_mesic2-200516Bila je fakultativna dodatna matematika, ali ja sam upisala talijanski jezik – sliježe ramenima, ali vedra je i optimistična. Nakon razgovora s nama ići će u Sveučilišnu knjižnicu gdje najčešće uči, a ondje među policama s knjigama jedva će dohvatiti onu koja joj treba.

– Metar i pedeset devet i pol – ispalit će svoju visinu, a ono pola centimetra joj je prevažno jer stalno su joj pjevali: “Šta radi Melanija? Eno je ispod stola – stoji.”

Inače, plesala je u KUD-u “Romska duša”, trenirala odbojku, atletiku i jedno vrijeme tajlandski boks, pohađala je informatički tečaj, glumila u školskim predstavama i bila član novinarske sekcije u osnovnoj. Pohađala je i tečaj engleskog u Vodnikovoj, na talijanskom bi se snašla…

– Svašta me zanima, svestrana sam – kaže nam. To što je Romkinja ne stvara joj probleme, u potpunosti je integrirana u društvo. Može izdvojiti možda jedan ozbiljni i jedan benigni događaja u svojoj 20-godišnjoj povijesti koji su povezani s njenim porijeklom. Jedan se zbio u prvom razredu srednje kad je jednoj učenici nestao mobitel na satu, a kasnije se ispostavilo da ga je učenik iz klupe ispred Melanijijine stavio krišom u njenu torbu.

– Ja sam toliko pocrvenila od stida, bilo mi je strašno – zgrožena je još i danas. Poslije se ustanovila istina, ali ona više nikad nije bila u prijateljskom odnosu s tim kolegom.

– Inače, dovikivanja i zadirkivanja me ne diraju, ne osvrćem se na to. Jednom su tu neka djeca na Sućidru vikala za mnom “ubij, zakolji Cigane”, ali ja sam se smijala jer to govori o njihovoj kulturi i kućnom odgoju, a ne o meni. Mene nitko ne može uvrijediti, znam što sam i tko sam, i ne zanima me što o tome netko misli – odlučna je, a to što će se i sad predstaviti javno ima za cilj da potakne i druge njene sunarodnjake na školovanje.

– Ma nije vam se meni problem slikati, jer kad god bi netko od novinara i s televizije došao u našu udrugu, moj bi djed mene poticao “ajde, Melanija, ti govori!” Inače me u studiranju podupire cijela obitelj, baš zato što sam jedina. A sjećam se da je djed stalno slao jednu svoju suradnicu u romska naselja kako bi nagovarala obitelji da upisuju djecu u vrtiće i škole, on je istinski oduvijek smatrao da je obrazovanje važno. I bit će nas sve više – zaključila je simpatična Mešićeva i sretno joj bilo.

Inače, kaže da će s diplomom sigurno pokrenuti neki biznis, možda studio za šminkanje jer voljela bi biti i vizažistkinja.

– Imaš li momka? – zaskočili smo je.

– Joj, nemam, nemam – odgovorila je s grimasom koja poručuje kako je to šteta, ali šta se može.

 

Piše Silvana Uzinić

Foto Joško Ponoš / EPH

 

Rani prisilni brakovi rasprostranjen problem

Numanović: Rani prisilni brakovi rasprostranjen problem

Rani prisilni brakovi nijesu samo karakteristika Roma, već pojava rasprostaranjena u svijetu sa kojom se mora boriti i crnogorsko društvo, ocijenio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović.

On je to kazao na javom času, koji je u vezi sa jačanjem svijesti mladih o toj temi, organizovan u Osnovnoj školi „Božidar Vuković Podgoričanin“.

„Ta negativna pojava je široko rasprostranjena i svako društvo pa i crnogorsko mora se intezivno baviti ovim problemom“, rekao je Numanović, prenosi agencija MINA.

Resorno ministarstvo, kako je naveo, radi na promjeni svijesti crnogorskih građana da se mora raditi na uvažavanju jednakosti, bez obzira na različitost na bilo kakvom osnovu.

On je ukazao na rezultate mnogih istraživanja prema kojima je Romska populacija najmarginalizovanija grupa u društvu.

„Naše društvo je obavezno da, sa posebnim senzibiletetom, vodi načina o Romima i da na kvalitetan sistemski način rješava te probleme kako bi se ta populacija integrisala u društvo“, kazao je Numanović.

Kako je naveo, statistika govori da se treba intezivnije „osvijetliti“ ta pojava i nađe način da ona bude riješena.

Ministar je kazao da podaci Ujedinjenih nacija pokazuju da da će do 2020. godine oko 140 miliona djevojčica biti udato, od čega će 50 miliona biti djevojčice mlađe od 15 godina. „To je dovoljan alarma za sve pa i naše društvo da se intezivno bavimo ovom pojavom“.

„Dalji rezultati su alarmantni jer pokazuju da se svake godine u svijetu, u prosjeku, uda 14 miliona djevojčica mlađih od 18 godina, što znači da se svaki dan uda oko 38460 djevojčica, svakog minuta 27 a svake sekunde jedna djevojčica“, pojasnio je Numanović.

On smatra da društvo, mediji, nevladin sektor i državne institucije moraju da „upale lampe“ i na sistemski način pokušaju da riješe problem prisilnih brakova.

Djevojčice, prema riječima ministra, nijesu zdravstveno, psihički ni fizički spremne za rano majčinstvo koje, kako je kazao, kasnije izaziva druge negativne efekte i za djevojčicu i djecu iz tih brakova.

„U rješavanju ovog problema, ohrabruju nas aktivistkinje iz nevladinog sektora romske populacije koje svojim pozitivnim primjerom pokazuju kako se može integrisati najmarginalizovanija grupa“, rekao je Numanović.

Crna Gora je, kako je kazao, poslednjih godina napravila iskorake u obrazovanju romske djece, jer se povećava broj upisanih u osnovne i srednje škole i na fakultete.

„Svijest o potrebi rješavanja negativnih pojava kao što su prisilni brakovi leži u kvalitetnom obrazovanju“, kazao je Numanović.

On je rekao da sve manji broj dječaka i djevojčica romske populacije napušta započeto školovanje. „A najbrža integracija Roma ide preko njih samih, koji su obrazovani“.

Kako je naveo, država je uradila mnogo na regulisanju pravnog status Roma i aktivno radi na rješavanju stambenih problema i zapošljavanju što većeg broja pripadnika te populacije.

„Nemojte dozvoliti vašim roditelji da vas rano udaju zbog tradicije ili ekonomskih problema. Vaš glas se mora čuti“, poručio je Numanović.

Direktorica škole Ljubinka Nedić zadovoljna je što se u toj ustanovi održava javni čas o sprječavanju ranih brakova, jer se učenici često suočavaju sa tim problemom.

Ona je ukazala da je škola u saradnji sa policijom i saznanjima koje je dobila od učenika, nekolika puta spriječila prisilne brakove.

„Mi se trudimo da romskoj djeci raznim vannastavnim aktivnostima damo do znanja koliko je obrazovanje bitno“, rekla je Nedić.

Kako je navela, učenici i nastavni kadar svake godine, pored mnogih značajnih datuma, obilježavaju 8. april – Dan Roma.

Sonja Gigović – Perišić iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima smatra da je organizovani javni čas dobar način da se razgovara o stvarima koja brinu romsku djecu, kako bi oni stekli uvjerenje da im državne institucije mogu pomoći.

„Nedopustivo je da djevojčice budu majke, snahe i eksploatisane“, smatra Gigović – Perišić.

On je kazala da pozivom na broj 116 – 666, Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima koji je besplatan i anoniman, djeca mogu prijaviti radno ili seksualno eksploatisanje, ili ako su im ugovoreni prisilni brakovi.

„Mi iz Kancelarije možemo vas posavjetovati ili proslijediti informaciju nadležnim organima“, rekla je Gigović – Perišić.

Fatima Naza iz Centra za romske inicijative, rekla je da su dječji brakovi seksualno zlostavljanje i da to treba prekinuti i ne smije smatrati kao normalno u romskoj zajednici.

Kako je navela, djevojčiće i dječaci ne mogu sami protiv roditelja, ali je važno da drugari iz škole prijave izostanak djece kako bi se spriječilo stupanje u brak.

„Centar je prethodne tri godine imao 30 slučajeva prislinih dječijih brakova od kojih je nekoliko spriječio“, rekla je Naza.

Izvor: Cafe Del Montenegro

Romsku djecu smještaju u škole za mentalno oboljele

Mađarska : Romsku djecu smještaju u škole za mentalno oboljele !

Evropska unija je pokrenula istragu povodom optužbi da Mađarska sve više vrši diskriminaciju romske dece u školama tako što ih sve češće smešta u obrazovne institucije za mentalno obolelu decu.

U saopćenju EU se navodi da je Vladi premijera Viktora Orbana dat rok od dva mjeseca da odgovori na zabrinutosti koje je izrazila Evropska komisija.

U pismu sa zvaničnim obavještenjem izražena je zabrinutost zbog zakonodavne i administrativne prakse u Mađarskoj koja dovodi do diskriminacije romske djece u obrazovanju  kaže portparol Evropske komisije Kristijan Vigand.

Prema navodima Evropske komisije, romska djeca su “disproporcionalno previše prisutna u specijalnim školama namenjenim za mentalno oboljelu djecu”.

Analitičari ističu da, ukoliko Mađarska svojim odgovorom ne zadovolji Evropsku komisiju, Brisel bi mogao da slučaj preda Evropskom sudu pravde, koji bi mogao izreći novčane kazne Budimpešti.

Izvor ;vijesti

Romima je potrebna politika uključivanja i otvorenih ruku

Evropska unija ne smije dozvoliti bilo koju vrsta rasizma i netolerancije, izjavio je jučer nekadašnji generalni direktor UNESCO Federiko Major.

Europska unija ne smije dozvoliti bilo koju vrsta rasizma i netolerancije, izjavio je danas nekadašnji generalni direktor UNESCO Federiko Major.

Major je na okruglom stolu “Romi ili što znači biti Evropljanin” kazao da je veoma zabrinut što u mnogim zemljama u Europi danas ekstremisti dolaze do moći, te da je također prisutan fanatizam i fašizam.

“Moramo se sjetiti što se sve dešavalo 1937. i 1939. godine, a naročito poslije 1939. Moramo da naučimo lekcije iz prošlosti i kažemo ‘ne’ svakoj vrsti rasizma i netolerancije”, rekao je Major.

On je dodao da treba težiti poštovanju osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na religiju, dostojanstvo i da bi u poštovanju tih principa svi trebali biti jednaki.

Prema njegovim riječima, Romima je potrebna politika inkluzije i “otvorenih ruku”.

On je naveo da je današnji sastanak, koji organizira Europski centar za mir i razvoj zbog toga veoma važan, te da nema mira bez pravde, kao i razvoja bez mira.

“Osnovna ljudska prava treba da nam budu vodić za politiku i aktivnosti u EU”, poručio je nekadašnji generalni direktor UNESCO-a.

Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN-a, međunarodna obrazovna i istraživačka organizacija iz akademskog sustava UN-a, u saradnji sa Luksemburškim institutom za evropske i međunarodne studije organizirala je međunarodni okrugli stol “Romi ili što znači biti Evropljanin”.

Inače, diskusija na tu temu je dio međunarodnog programa ECPD “Putevi ka miru i stabilnosti na Balkanu”.

Vodeći međunarodni i domaći akademski strucnjaci iz različitih zemalja i međunarodnih i regionalnih institucija, zajedno sa romskim udrugama imat će za cilj da uspostave stabilan dijalog u s vezi zaštite kulturne baštine Roma, ali i probleme Roma kao pokazatelj neuspeha politike ka proširenja EU.

Šuto Orizari jedina romska Općina u Europi

Romi u Makedoniji imaju predsjednika Općine, pravo da izučavanju svojeg jezika, imaju i svoje medije

Skopje- U općini Šuto Orizari, u kojoj većinu čine Romi, službeni jezik je romski. Prema navodima romskih dužnosnika u Makedoniji, jedina je općina u Evropi čiji načelnik je Rom.

Pripadnici romske zajednice u Makedoniji govorili su o ekonomskim i socijalnim uvjetima u kojima žive Romi.

Pretpostavlja se da su Romi na prostore Makedonije došli u 14. stoljeću. Od tada neki su izabrali živjeti nomadskim životom, a neki su se naselili u stambena naselja. Pripadnici romske zajednice su u Ustavu Makedonije od 2001. godine priznati kao zasebna etnička zajednica.

U općini Šuto Orizari, u kojoj većinu čine Romi, romski je zvanični jezik. Prema navodima romskih dužnosnika u Makedoniji, jedina je općina u Evropi gde je predsednik opštine Rom. Osim ove, od 85 općina u 50 također žive pripadnici romske zajednice. Romski jezik je zvanični i u općini Kumanovo. Romi imaju i svoje predstavnike u Parlamentu Makedonije. Trenutno zastupnik Roma u Makedonije je Amdi Bajram.

Prvi predsjednik općine  Šuto Orizari i aktualni predsjednik Udruženja balkanskih Roma (BAROM) Neždet Mustafa istakao je da u Europi, prema zvaničnim podacima, živi 10, a prema nezvaničnim podacima, 12 miliona Roma. Napominje da su uprkos pritiscima Romi uspjeli da zaštite svoju kulturu, nacionalni identitet i jezik.

Prije 1971. godine, Rome su nazivali raznim imenima. Ipak, romi su se osvjestili i organizirali kongres od 7. do 12. travnja 1971. godine sastali u Londonu gde je objavljena deklaracija, te su dogovorili izgled romake zastave, promjenili do tada naziv zajednice –Cigani sa nazivom Romima.

Romi u Makedoniji imaju i nekoliko medijskih kuća, uključujući televiziju “Šutel” i BTR.

Romski jezik i kultura kao izborni predmet

Makedonski Romi suočavaju se i sa velikim problemima i izazovima u oblasti obrazovanja. U školama gde se nastava izvodi na makedonskom jeziku, imaju priliku da pohađaju romski jezik i kulturu kao izborni predmet. Prema podacima iz 2014. godine, u Makedoniji je u pet škola od 4.004 učenika ovaj predmet pohađalo samo 2.354. U zemlji, prema podacima iz 2013. godine, u osnovnim školama nastavu pohađaju 9.874 romska učenika, u srednjim školama 1.916, dok se na fakultetima obrazuje preko 200 Roma, piše Anadolija.

Gulsefa Kurteši, dravnateljica Osnovne škole “Brakja Ramiz-Hamid” u općini Šuto Orizari istakla je da veliki problem za Rome predstavlja činjenica da u nekim školama nema romskog jezika. Kaže da u školi u  kojoj je ona ravnateljica pohađa 1.120 učenika, dok se nastava obavlja u tri smjene što, kako kaže, smanjuje samu kvalitetu obrazovanja.

– Ipak, posljednjih godina povećan je broj Roma koji završavaju obrazovanje zbog većeg broja stipendija za Rome u srednjim školama i na fakultetima – objasnila je Kurteši.

U Makedoniji djeluje više od 70 romskih organizacija, dok oko 120 udruga provodi aktivnosti skretanja pažnje javnosti na diskriminaciju i kršenja prava romske populacije.

Najveća zaposlenost u opštini Šuto Orizari

Zbog lošeg obrazovanja, Romi imaju problema i prilikom zaposlenja. Tako je 2013. godine ukupno 7.516 Roma podnijelo zahtev za posao preko zavoda za zapošljavanje. Poslednjih godina uz pomoć većeg broja stipendija veći broj visokoobrazovanih Roma je uspjelo naći posao u državnim institucijama. Od zaposlenih Roma, većina radi za dnevnicu ili na tržnicama.

Najveća stopa zaposlenosti makedonskih Roma je u općini Šuto Orizari gde većina radi u trgovinama tekstilnih proizvoda koje se nalaze na glavnoj ulici u toj općini. Građani iz Skopja i drugih makedonskih gradova dolaze u tu općinu u kupovinu gde po nižoj cijeni mogu kupiti mnoge proizvode.

– Mi prodajemo po niskoj cijeni, ali zato imamo i malu zaradu. Radimo dan za danom, za koricu kruha – ispričao je Damin.

Romi u Makedoniji, nakon Makedonaca, Albanaca i Turaka, čine četvrtu najveću zajednicu. Prema podacima iz 2002. godine, u Makedoniji živi 53.879 Roma, ili 2,66 posto ukupne populacije. Nevladine organizacije navode da je njihov broj veći zbog toga što neki nemaju osobnu iskaznicu i nisu u popisu stanovništva. Po neslužbenim podacima, u Makedoniji živi oko 350 tisuća Roma. Većina Roma u toj zemlji su muslimani. Osim romskog, govore makedonski, turski ili albanski jezik.

 

BOLJE SPRIJEČITI NEGO LIJEČITI

Osnovni cilj projekta je edukacija mladih, osobito mladih Romkinja, o spolno prenosivim bolestima, utjecaju i komplikacija koje mogu izazvati na reproduktivno zdravlje te načinima i važnosti očuvanja svoga zdravlja. Projekat je financiran od Ministarstva zdravlja.

NATJEČAJ

Ministarstvo socijalne politike i mladih poziva sve zainteresirane udruge mladih i za mlade, te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave da se sukladno objavljenom Pozivu prijave za financijsku potporu projekata usmjerenih mladima.

Na Poziv se mogu prijaviti projekti za sljedeća prioritetna područja:

A.1. Aktivno sudjelovanje mladih u društvu
A.2. Lokalni info-centri
A.3. Lokalni i regionalni programi za mlade
A.4. Osposobljavanje za (društveno) poduzetništvo i samozapošljavanje

Ukupno planirana vrijednost Poziva je 4.300.000,00 kuna. Rok za dostavu prijava je 24. lipnja 2016. godine. Dokumentaciju za prijavu možete pronaći na stranicama Ministarstva.

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih

NATJEČAJ

Ministarstvo socijalne politike i mladih poziva udruge koje su usmjerene podršci obitelji i promicanju i zaštiti prava djece da se prijave za financijsku potporu projektima i programima koji doprinose podršci obitelji i promicanju i zaštiti prava djece.

Ukupno planirana vrijednost Poziva je 3.500.000,00 kuna. Rok za dostavu prijava je 20. lipnja 2016. godine.

Dokumentaciju za prijavu projekta, uz izmijenjeni obrazac B8 – Obrazac za ocjenjivanje kvalitete prijave, možete pronaći na stranicama Ministarstva, ovdje.

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih

Ministarstvo socijalne politike i mladih

Ministarstvo socijalne politike i mladih poziva udruge koje su programski usmjerene na rad s djecom i/ili mladima u Republici Hrvatskoj da se sukladno objavljenom Pozivu prijave za financijsku podršku projektima koji doprinose prevenciji nasilja nad i među djecom i mladima na području Republike Hrvatske.

Ukupno planirana vrijednost Poziva je 4.000.000,00 kuna. Rok za dostavu prijava je 27. lipnja 2016. godine. Dokumentaciju za prijavu možete pronaći na stranicama Ministarstva, ovdje.

Izvor: Ministarstvo socijalne politike i mladih

EU: Diskriminacija romske djece u Mađarskoj

Europska unija uputila je upozorenje Mađarskoj zbog diskriminacije romske djece u obrazovnom sustavu te zemlje.

Europska komisija je pokrenula prekršajni postupak protiv Mađarske zbog prevelike zastupljenosti romske djece u školama za mentalno zaostale osobe i zbog njihove diskriminacije u redovnim školama.

U priopćenju Komisije se navodi da se EU zalaže za jednak pristup romske djece obrazovanju i jednake šanse u njihovom zapošljavanju i uključivanju u mađarsko društvo.

Romi su u Mađarskoj najsiromašnija etnička manjina, a mađarskim vlastima dat je rok od dva mjeseca da odgovore na upozorenje Europske komisije.
EU je ista upozorenja nedavno uputila i Češkoj i Slovačkoj.