Svjetski dan romskog jezika

/in /by

Svjetski dan romskog jezika, koji se već osmu godinu obilježava u Hrvatskoj odakle je i potekla inicijativa za njegovo proglašenje, proslavljen je u petak 4.11.2016 god u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), u nazočnosti brojnih predstavnika političkog, vjerskog, kulturnog i obrazovnog života.

Potporu romskoj zajednici u Hrvatskoj dali su na svečanosti, među ostalima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je i pokroviteljica manifestacije, premijer Andrej Plenković te potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner.

“Svjetski dan romskog jezika iz godine u godinu značio je novu prigodu za svojevrsnu bilancu uspjeha i davanje smjernica budućim koracima u afirmaciji romskog jezika i kulture u Hrvatskoj i izvan nje”, rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Ocijenila je kako je upravo proučavanje i učenje romskog jezika, ne samo među Romima nego i svim zainteresiranima, presudno važno za njegovanje i i afirmaciju nacionalnog identiteta Roma i razvoj romske kulture, za njezino posredovanje drugim narodima.

Ustvrdivši kako je romska kultura stoljećima bila usmena kultura, bogata i raskošna u nekim segmentima, ali je ostala nezapisana kao i često tragična povijest romskog naroda. “Velikim dijelom to je bilo uvjetovano romskim načinom života, no i nerazumijevanjem sredina u kojima su živjeli često izolirani i tretirani kao građani drugog i trećeg reda”, dodala je.

Grabar-Kitarović drži kako je književni jezik presudan jer bez njega nema povijesti, književnosti, prosvjete, mogućnosti trajnog očuvanja kulturne baštine nijednog naroda. “Iako smo u tome tek na početku, i s mnogo problema koje treba riješiti, temelji su postavljeni”, istaknula je.

“Za daljnja nastojanja od prvorazredne će važnosti biti uključivanje romske mladeži u obrazovni proces do najviših akademskih stupnjeva, što su im uvjeti školovanja bolji. to će više mladih Roma ulaziti u svijet obrazovanja i znanosti, a to će biti najbolji doprinos afirmaciji romskog jezika i kulture”, rekla je.

Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo što njegova vlada ima podršku i izvrsnu suradnju sa svih osam zastupnika nacionalnih manjina koji su im partneri u parlamentarnoj većini. “Na tome smo posebno insistirali jer smatramo da je to korisno za hrvatsko uključivo tolerantno društvo 2016.”, istaknuo je.

Najavio je kako je unapređivanje postojeće razine prava nacionalnih jedan od prioriteta programa vlade, a operativni programi za pojedine nacionalne manjine, uključujući romsku, izradit će se do kraja godine.

“Pored svih napora određeni izazovi i dalje postoje, pripadnici romske nacionalne manjine su i dalje među najdiskriminiranijim skupinama u hrvatskom društvu, a brojni pokazatelji na područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravlja ukazuju neprihvatljive razlike u položaju Roma i ostalih građana”, rekao je Plenković.

Ustvrdio je kako se kvalitetnijom koordinacijom, uključivanjem regionalne i lokalne razine kao i transnacionalne suradnje može unaprijediti podršku romskoj zajednici, a i dalje očekuje visok stupanj inicijative i suradnje s romskim predstavnicima. “U tome će imati  jasnu i snažnu potporu moje vlade”, naglasio je.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner pozdravio je napore u očuvanju romskog jezika kako bi i mlađe generacije mogle dalje prenositi bogatstvo svoga podrijetla, s obzirom na to da je “upravo jezik najveće bogatstvo i jedna od temeljnih odrednica svakog naroda”.

Po njegovim riječima, zbog nedovoljnog poznavanja romskog naroda, njihovih običaja, tradicije i kulture dolazi do predrasuda i njihove segregacije u društvu.

“Stoga je puna integracija romskog naroda moguća samo kroz izgradnju njihova identiteta, ali i kroz mogućnost da se mladi Romi obrazuju, ne samo kako bi mogli artikulirati svoju kulturu, nego da doprinesu cijeloj društvenoj zajednici”, ustvrdio je.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi ocijenio je kako romskoj zajednici prisutnost predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti daje nadu da će u predstojećem razdoblju napraviti značajne pomake u njihovu položaju.

“To nam je probudilo veliki optimizam koji nam je potreban imajući u vidu katastrofalan položaj u kojem se Romi nalaze”, istaknuo je.

Podsjetio je kako se romski praznici do prije par godina nisu obilježavali na ovaj način, nego na ulici i na otvorenom gdje nije bilo predstavnika institucija.

Nadu za dobru suradnju daje im, napomenuo je, i program Vlade predstavljen u Saboru, kada se prvi put u takvoj prigodi govorilo o Romima, a izrazio je zadovoljstvo i što je hrvatska predsjednica po prvi put pokroviteljica Svjetskog dana romskog jezika.

“Ovo nije samo veliki dan za romsku zajednicu, nego i za hrvatsku društvo jer  se demokratičnost društva mjeri u odnosu prema onima koji su najslabiji u tom društvu”, rekao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić.

Po njegovim riječima, Romi su jedna od najstarijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj i svi su svjesni predrasuda i nagomilanih problema, no rješenje je u obrazovanju, kulturi i jeziku.

Podsjetio je kako je, kada je Strossmayer otvarao galeriju u HAZU, u govoru polemizirao s oponentima jer su mu prigovarali da to otvara palaču u narodu u kojem je većina ljudi nepismena, no on je isticao da su obrazovanje i kultura važniji od materijalnih dobara. “Taj pristup obrazovanju, kulturi i znanosti je spor i dug, ali izuzetno važan za viši stupanj integracije romske zajednice u društvo”, dodao je.

Skup je pozdravio i predsjednik parlamenta Međunarodne romske unije Stanislaw Stankiewicz, predavši diplome za uspješnu suradnju zaslužnm pojedincima.

U sklopu svečanosti su dodijeljene i godišnje nagrade Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, a jedan od dobitnika je i HAZU u kojemu se drugi put održava obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika.

Ove se godine tim povodom u HAZU održao međunarodni znanstveni skup “Standardizacija romskog jezika: pojam samudaripen”, čija je središnja tema bila stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu.

Planiranje Strategije međunarodne mreže REYN u Leidenu

/in /by

Kako i REYN-Hrvatska revidira dosadašnju strategiju i planira novo razdoblje, ovaj je sastanak bio izuzetno važan kako bi nova nacionalna strategija bila u dodiru s međunarodnim kontekstom i prioritetima.

Prošlog tjedna 26. i 27. listopada 2016. sudjelovali na strateškom planiranju za razdoblje 2017 – 2018 međunarodne mreže REYN. Na sastanku su sudjelovali predstavnici nacionalnih mreža REYN Slovenije, Mađarske, Srbije, Italije, Ukrajine, Hrvatske i Kosova, predstavnici mreža u nastajanju iz Rumunjske i  Češke  te predstavnici različitih međunarodnih organizacija poput Mreže fondacija Otvoreno društvo (Early Childhood Programme, OSF London), i European Roma Grassroots Organizations Network (ERGO).

Novine strategije naše međunarodne mreže vezane su uz uključivanje institucionalnog članstva te zaokreta prema zagovaranju na razini Europske Unije i to u dvama područjima – prvo, u području osiguravanja pristupa djece Roma i Putnika kvalitetnim uslugama u Europi te drugo, u području različitosti među samim profesionalcima u uslugama u ranom djetinjstvu, uključujući Rome i Putnike u te profesije.

U diskusiji o preprekama s kojima se suočavaju djeca Romi u različitim zemljama Europe, sudionici i sudionice su se složili kako su opresija, stereotipi i siromaštvo i dalje one koje su najrazornije, jer perpetuiraju nejednak položaj Roma u društvu.

Kako i REYN-Hrvatska revidira dosadašnju strategiju i planira novo razdoblje, ovaj je sastanak bio izuzetno važan kako bi nova nacionalna strategija bila u dodiru s međunarodnim kontekstom i prioritetima.

REYN Hrvatska

Romi u Lici

/in /by

djh0111-romi-u-lici_01

Romi u Lici posebice Gospiću za školovanje se baš nisu brinuli u svojim mlađim danima. Samim time zbog nedostatka obrazovanja ne mogu konkurirati za razne poslove u državnim firmama.

Kako bi ostvarili ustavom zajamčena prava osnovali su udrugu Roma. Zadaća udruge je školovanje mlađe populacije, te pomoć najugroženijim obiteljima. Plan je od države zatražiti zemljište te zasaditi poljoprivredne kulture krumpirom i raznim žitaricama.

U kući Brajkoivć Bilaja u samo dvije prostorije stanuje sedmeročlana romska obitelj. Teško se živi, kucaju na sva vrata, ali posla nema. Veliki problem predstavlja način života romske manjine koja u svojoj prošlosti nije držala do školovanja mlađih naraštaja. Slavko Todorović , iako nezaposlen, školovao je dvoje djece, treće se školuje. Sam nije završio školu što mu je u životu prečesto predstavljalo problem. Težak život nije bila opcija za njegovu djecu.

Romi u Gospiću osnovali su udrugu s nadom u u bolje sutra. Nadaju se da će im udruga uz pomoć grada omogućiti nastavak školovanja. Svjesni su da bez završene barem strukovne škole ne mogu naći stalno zaposlenje. Osim toga Romi se ovdje uglavnom izjašnjavaju kao Hrvati, a to je prvi zadatak udruge objasniti Romima da izjašnjavajući se kao manjina mogu ostvariti svoja manjinska prava, a u tome im i udruga može pomoći.

Romi samo žele imati stalan posao i svojoj obitelji osigurati sigurniju budućnost te promijeniti percepciju ljudi. Priliku vide kroz udrugu Hrvata romske populacije koju su osnovali te prepoznali svoju šansu za obrazovanje i potpunu asimilaciju u društvu.

 

HRT

Autor: Mario Kurevija

U zagrebačkom naselju Sveti Klari dijele letke protiv doseljavanja Roma

/in /by

Letcima i peticijom sad, a “kad kucne čas i prosvjedima”. Roma u njihovu naselju neće biti, odlučni su stanovnici Svete Klare, koji su “dobili dojavu” da Grad upravo u njihovu kvartu, točnije u Sisačku ulicu, planira naseliti pripadnike manjine.

Stanovnici Svete Klare bune se jer grad Zagreb u njihovo naselje želi doseliti Rome. Dijele letke po sandučićima, pokrenuli su peticiju, prijete i prosvjedima. A Romi se u Svetu Klaru uopće ne žele doseliti – kažu da im ne treba dodatna getoizacija. Pobuna sa svih strana, a u gradu nitko ne želi potvrditi da plan o naseljavanju Roma uopće postoji.

Ova šikara koja tek povremeno služi i kao divlje odlagalište otpada trebala bi navodno biti dom desecima romskih obitelji, barem je to za sada samo glasina o planovima Grada Zagreba koja je itekako uzrujala anonimnog autora ovog letka koji kruži kvartom.

Na letku piše stop naseljavanju Roma i njihovoj getoizaciji. Tko bi koga diskriminirao i getoizirao fino je ilustrirao obojivši pridošlicu tj. Roma u crveno, a ostatak domicilne zajednice u bijelo i pod zajedničkim kišobranom.

O tome ćemo kad za to dođe vrijeme – kratko je poručio gradonačelnik Milan Bandić upitan planira li se Rome naseliti u Klaru, a neslužbeno doznajemo da se Zagreb, u sklopu Nacionalne strategije za uključivanje Roma Vlade Republike Hrvatske koja se mora provesti do 2020. godine, obvezao na osiguravanje područja na koje će Romi nesmetano moći doći, a na kojem će im biti osigurani i stambeni objekti.

Predsjednik udruge Roma Zagreba i zagrebačke županije tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja.

” Recimo po dvojicu staviti u jednu četvrt, dvije-tri obitelji dosta, to bi tako trebalo ići da se “motiviraju” s većinskim narodom. To bi onda bilo dobro i za državu, i za narod i za Rome”, kaže Alija Mešić iz udruge Roma.

Kao komentar na širenje diskriminatornih letaka predstavnik romske zajednice Alija Mešić samo se nasmijao i ističe, “Romi nisu nigdje dobrodošli, nigdje gospođo”

E.M

Mladi ruše predrasude o Romima

/in /by

Oko 300 mladih iz Podgorice, Nikšića i Herceg Novog sudjelovati će u debatama i forum teatrima koji imaju za cilj rušenje predrasuda prema romskoj populaciji, priopćeno je danas na predstavljanju projekta “Pobjedi svoju predrasudu”.

mladi-ruse-predrasude-o-romimaProjektna asistentica NVO Mladi Romi, Irena Marunović, kazala je da će se kroz ovaj projekt, od rujna ove godine do svibnja naredne godine, provoditi dvije vrste aktivnosti u srednjim školama i na državnoj i privatnim sveučilištima.

„ Naše procjene su da ćemo targetirati oko 300 mladih ljudi iz Podgorice, Nikšića i Herceg Novog, starosti od 15 do 25 godina, na koje je potrebno utjecati kako bi na vrijeme srušili predrasude koje postoje prema pripadnicima romske populacije “, rekla je Marunović u PR Centru .

Prema njenim riječima, planiraju da u aktivnostima targeitaju minimum po 50 učenika po jednoj školi i 50 studenata po fakultetu.

„Predviđeno je da budu održane tri debate na fakultetima i tri forum teatra u srednjim školama. S obzirom da će se aktivnosti odvijati na tri fakultetske jedinice, to ne znači da će debateri moći sudjelovati samo sa tih fakulteta, već će sudionici moći biti svi zainteresirani “, objasnila je Marunović.

Projektom je, kako je navela, planiran i ulični performans povodom Svjetskog dana Roma.

Šef Odijeljenja za medije i kulturu Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država, Mark T. Weinberg, rekao je da je to diplomatsko predstavništvo podijelilo više od 250 tisuća dolara različitim organizacijama putem Programa malih grantova Povjerenstva za demokraciju.

Predstavnik debatnog kluba Fakulteta političkih znanosti “Agora”, Andrej Šepelj, kazao je da debate i forum teatar, koje će provoditi tijekom projekta “napadaju” različite vrste predrasuda.

“Ključno je ući u problem, promijeniti stavove mladih ili potvrditi u slučaju da su pozitivni. Kad je u pitanju debata, koristit parlamentarnu debatu, gdje će s jedne strane biti ekipa od dvoje ljudi, s druge strane oporba od dvoje ljudi “, naveo je Šepelj.

On je pojasnio da će rasprava trajati od 35 do 40 minuta, nakon čega će biti uključena publika, koja će, kako je naveo, imati priliku da se izjasni o argumentima koje debatera nisu dotakli, ili da kažu što ih je zaintrigiralo ili zasmetalo tijekom debate .

„ Forum teatar je disciplina prilaska društvenim problemima koja se sve više koristi u svijetu. Osam do devet glumaca koji ne moraju biti profesionalni pripremaju mini predstavu od deset do 15 minuta koju glume pred publikom. Nakon prvog igranja, publika ima mogućnost da izađe na scenu i promjeni likove tijekom predstave “, kazao je Jaha.

Izvršni direktor NVO Mladi Romi, Samir Jaha je, govoreći o ostalim projektima koje provodi ta organizacija uz podršku Delegacije Europske unije u Crnoj Gori, kazao da je izuzetno važan projekt “Jačanje javnog aktivizma Roma – ujedinjeni možemo više”.

Dodatna komponenta projekta se, kako je naveo, odnosi na sindikalni aktivizam.

“Kroz projekt želimo, pripadnicima romske zajednice, koji rade u Komunalnom poduzeću, zaštitimo prava u većoj mjeri, kroz osiguravanje pravne pomoći i njihovo direktno uključivanje u sindikate”, kazao je Jaha.

On je rekao da su već ostvarili pozitivne rezultate u toj oblasti, navodeći da su u Herceg Novom sindikat, u kojem su uspjeli da okupe osim pripadnika romske zajednice i pripadnike većinske zajednice.

“Također smo, u suradnji s našim partnerima u Nikšiću osnovali jedan sindikat, koji je okupio više od 100 radnika. U okviru projekta, imamo još šest općina koje su uključene, i u kojima namjeravamo osnovati sindikate “, istaknuo je Jaha.

Projekt provodi nevladina organizacija (NVO) Mladi Romi u suradnji sa debatnim klubom Fakulteta političkih znanosti,, Agora “, a podržava ga Veleposlanstvo Sjedinjenih Američkih Država kroz Program malih grantova Povjerenstva za demokraciju.

M.M.Lj.

RTCG

Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine

/in , /by

Natječaj za dodjelu Stipendije grada Zagreba za studente pripadnike romske nacionalne manjine za akademsku godinu 2016./2017.

12.10.2016
Na temelju članka 10. Odluke o Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (Službeni glasnik Grada Zagreba 15/12, 17/12, 20/13 i 21/14, 22/15, 3/16 – pročišćeni tekst)
gradonačelnik Grada Zagreba
raspisuje
NATJEČAJ
ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA ZA STUDENTE
PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE ZA AKADEMSKU GODINU 2016./2017.
1. Za akademsku godinu 2016./2017. studentima će se dodijeliti najviše 10 stipendija.
2. Pravo sudjelovanja na Natječaju za dodjelu Stipendije Grada Zagreba imaju studenti koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:
•          da su državljani Republike Hrvatske;
•          da imaju prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu neprekidno zadnjih pet godina;
•          da su pripadnici romske nacionalne manjine prema popisu birača;
•          da nisu stariji od 26 godina;
•          da nisu, osim iz opravdanih razloga (što se dokazuje vjerodostojnom medicinskom dokumentacijom) ponavljali godinu studija;
•          da su redoviti studenti preddiplomskog i diplomskog studija, odnosno integriranog preddiplomskog i diplomskog studija te stručnog preddiplomskog studija, odnosno specijalističkog diplomskog stručnog studija u Gradu Zagrebu;
•          da su završili prethodne godine studija u Gradu Zagrebu;
•          da su završili srednju školu s prosjekom ocjena od najmanje 3,0 ako Stipendiju traže za 1. godinu studija
•          da su prethodnu godinu studija završili s prosjekom ocjena od najmanje 3,0;
•          da nisu apsolventi;
•          da nisu studenti privatnih studija.
3. Stipendija Grada Zagreba dodjeljuje se za akademsku godinu 2016./2017., računajući od 1. listopada 2016. Iznos Stipendije utvrđuje se u visini 50 % prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz 2016. godine.
4. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu Stipendije Grada Zagreba su uspjeh na studiju, postignuti rezultati u struci tijekom studija te ranije korištenje Stipendije.
5. Natječaj traje 15 dana.
Molbe za dodjelu Stipendije dostavljaju se poštom preporučeno u roku 15 dana od dana objave Natječaja u Večernjem listu i na web stranici Grada Zagreba na adresu: Gradski ured za obrazovanje, kulturu i sport, 10000 Zagreb, Ilica 25, s naznakom “za natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba studentima pripadnicima romske nacionalne manjine” ili se predaju na istoj adresi u sobi 62, III kat.
Molbe se dostavljaju isključivo na obrascima prijave koji se nalaze u prilogu Natječaja objavljenog na www.zagreb.hr, a mogu se preuzeti i u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu i sport, Zagreb, Ilica 25, soba 62.
Uz molbu za dodjelu Stipendije Grada Zagreba za studente pripadnike romske nacionalne manjine potrebno je priložiti:
1) rodni list u izvorniku ne stariji od mjesec dana,
2) domovnicu (preslika),
3) uvjerenje o prebivalištu u izvorniku, ne starije od mjesec dana,
4) ovjerenu potvrdu iz popisa birača izdanu od strane nadležnog tijela (u izvorniku),
5) potvrdu o upisu na studij u akademskoj godini 2016./2017.,
6) prijepis ocjena svih završenih godina studija, odnosno svjedodžbu završnog razreda srednje škole,
7) dokaz o osvojenim nagradama na državnim i međunarodnim natjecanjima, o dobivenoj dekanovoj ili rektorovoj nagradi,
8) životopis.
6. Prijedlog liste kandidata za dodjelu Stipendije Grada Zagreba bit će objavljen na oglasnim pločama područnih ureda Gradske uprave i web stranici Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje molbi.
U roku od osam dana od dana objavljivanja prijedloga liste kandidata svaki kandidat može podnijeti pisani prigovor na prijedlog liste.
Prigovor na prijedlog liste podnosi se gradonačelniku Grada Zagreba putem Gradskog ureda za obrazovanje, kulturu i sport.
7.  Gradonačelnik Grada Zagreba utvrđuje konačnu listu kandidata za dodjelu Stipendije.
Na temelju konačne liste kandidata za dodjelu Stipendije sa stipendistom se potpisuje ugovor o korištenju Stipendije.
U vrijeme sklapanja ugovora o korištenju Stipendije i za vrijeme njegova trajanja kandidat, odnosno korisnik Stipendije ne može primati niti jednu drugu stalnu novčanu stipendiju.
OBRAZAC PRIJAVE

Gdje su nestali milijuni namijenjeni Romima u BiH?

/in /by

romi-barakePa iako država već godinama izdvaja značajna sredstva za zapošljavanje Roma, značajnijih rezultata nema. Zašto?

Prema podacima romskih udruženja u Bosni i Hercegovini živi oko 100 000 Roma, koji su potpuno isključeni iz društva. Čak 99 posto ih nema nikakvo zaposlenje. Tome uveliko doprinose i negativne predrasude i stereotipi prema najvećoj nacionalnoj manjini u BiH, koje su duboko ukorijenjene u svijest našeg društva.

Država s druge strane izdvaja značajna sredstva da se ovaj problem bar donekle riješi.  Tako je za zapošljavanje i samozapošljavanje Roma u periodu 2009. – 2015. godine iz državne kase izdvojeno 4.022.000,00 maraka, a prema podacima državnih institucija 517 Roma je koristilo ova sredstva.

Nedavno je objavljen i Javni poziv u okviru kojeg je za samozapošljavanje i zapošljavanje Roma na nivou Bosne i Hercegovine izdvojeno 700 tisuća maraka. Sredstva u iznosu od šest tisuća maraka, namijenjena su poslodavcima koji žele zaposliti Rome na najmanje 12 mjeseci i iznos od  pet tisuća maraka za Rome koji žele pokrenuti vlastiti biznis.

Pa iako država već godinama izdvaja pozamašna sredstva za zapošljavanje Roma, značajnijih rezultata nema. Zašto?

Problem je dvojak smatra Enes Mahić, direktor Udruženja građana “Nova Romska Nada” iz Lukavca .

Prvi problem je što se sredstva daju bez prethodne edukacije Roma, pa biznisi koje pokrenu nakon godinu ili dvije dana propadnu. Tako je na području Tuzlanskog kantona, od nekoliko desetina pokušaja samozapošljavanja, samo jedan uspio opstati duži niz godina. Riječ je o ženi koja šije odjeću za lutke, posao se čak i proširio, pa je zaposlila nove radnike.

“U Tuzlanskom kantonu je u projekte zapošljavanja i samozapošljavanja Roma uloženo oko 2, 4 milijuna maraka i ti novci su, mogu slobodno reći, bačeni, jer su svi poslovi, izuzev jednog propali. Bavljenje poljoprivrednom, stočarstvom,  prodajom, pržionice kave , bili su najčešći projekti u koji su Romi ulagali novac, ali zbog nedostatka znanja nisu opstali duže od godinu ili dvije. Besmisleno je davati novac, ako korisnici istog ne raspolažu znanjem, ako nisu educirani za taj posao”, priča za Buku Mahić.

Drugi problem je, dodaje, činjenica da se projekti koji potiču odnosno subvenciraju poslodavce prilikom zapošljavanja Roma, u praksi koriste na pogrešan način- često se zaposle oni koji nisu Romi već se u tom trenutku kao takvi izjasne.

Zbog nepostojanja mehanizma kontrole i povratnih informacija o ovim projektima, javnost biva uskraćena za ova saznanja, a Romi izigrani.

“Nažalost svih nas u BiH, kada je u pitanju trošenje novca namijenjenog Romima, ne postoji sistem monitoringa, pa na kraju ispada da za ova sredstva  nitko nije odgovoran. U javnosti se to sve fino prezentira, osvanu fotografije u medijima, priča se kako je puno toga urađeno, da su pare potrošene smisleno, a na terenu rezultata nema. To je istina i od nje Romi nemaju koristi”, ističe Mahić.

Navodi i podatak da je zaposlenost Roma u BiH ispod 1 posto. Što se tiče Lukavca zaposlenost je ovdje oko 0.92 posto i to sve na pozicijama NK Radnika.

O zapošljavanju se ističe naš sugovornik ne može govoriti, a da se prethodno ne govori o obrazovanju. To je početni korak koji treba adekvatno riješiti kako bi Romi imali veće šanse na tržištu rada.

Prema njegovoj ocjeni u obrazovanju ne funkcioniraju mnogo stvari, počevši od osnovnog obrazovanja gdje su Romi u neravnopravnom položaju zbog jezične barijere. Romima, dodaje, nedostaju i kvote za obavezan prijem u srednje škole i fakultete.

“ Potrebne su korjenite promjene ako država i društvo žele da i Romi budu ravnopravno prisutni na tržištu rada.  Ja odgovorno tvrdim da kod romskog naroda za takvo nešto postoji velika volja. Rješenje bi bilo, stvaranje zakonskog okvira koji će regulirati predškolsku edukaciju koja je adekvatna i koji će provoditi Romi za Rome. Također zakonskom regulativom treba primorati školske ustanove za obavezan prijem đaka Roma na više i visoke školske ustanove i na kraju kontrolirati sredstva koja se izdvajaju za provedbu akcijskog plana obrazovanja Roma koje trenutno, grabe NVO koje nisu iz romskog sektora a troše ga na skupu administraciju, plate i terenska vozila. Znači pružiti priliku da se implementiraju projekti iz oblasti obrazovanja jer nismo glupi koliko nas prave glupim”, istakao je Mahić.

Da Romi nemaju adekvatan pristup tržištu rada i da su često po ovom osnovu diskriminirani  i iskorišteni smatra i Saša Mašić, predsjednik Saveza nevladinih organizacija Roma Republike Srpske.

Poslodavci se, navodi, i pored povlastica koje mogu ostvariti putem Zavoda za zapošljavanje, zbog predrasuda  rijetko odlučuju zaposliti Rome.

“Imamo dosta djece sa završenom srednjom školom, ali sjede kući, jer nema posla, iako njihove kolege, vršnjaci koji nisu Romi, dobiju neko radno mjesto, kod naše djece to ne ide tako, njih poslovi ne čekaju, njih nitko ne zapošljava”, priča nam Mašić.

Ukazuje na još jedan problem, a to su zaposleni,  fakultetski obrazovani Romi. Njih nema puno, ali je problem što nakon što dospiju na malo više pozicije negiraju svoje  porijeklo.

“Broj zaposlenih Roma sa fakultetskom diplomom je jako mali, možda nekolicina. Nažalost, Romi dok se školuju se izjašnjavaju kao Romi, koriste romske stipendije a nakon što završe škole/fakultete i zaposle se na boljim pozicijama više se ne deklariraju kao Romi. Eto nažalost i to nam se dešava”, naglašava Mešić.

Ipak  situacija u općini Gradiška, gdje je i sjedište Saveza, dosta je bolja nego u ostalim općinama i mjestima RS. U Gradišci su zaposlena 42 Roma, od čega je najveći broj u Gradskoj čistoći. Jedna Romkinja je zaposlena u bolnici. Do ovog broja zaposlenih Roma najviše se došlo zahvaljujući Mašićevom osobnom angažmanu.

Kako bi se došlo do bolje situacije za Rome, kada je u pitanju zapošljavanje, smatra da ipak treba sačekati  neka druga -bolja vremena, kada će  političari i sam državni vrh dosta ozbiljnije pristupiti ovoj problematici.

Piše: Tatjana Čalić

Izvor: BUKA

Od diskriminacije do mjesta u Općinskom vijeću

/in /by

melina

Melina Halilović je Romkinja iz Visokog. U ovoj općini, jedina je predstavnica nacionalnih manjina. Njen put do uspjeha bio je trnovit, a nisu je zaobišle ni uobičajene predrasude.

Konstitutivni i ostali. Podjela svojstvena politici u životu i radu i Meline Halilović ne nalazi primjenu, a ni opravdanje.

“Ja sam trenutno jedina koja je u Općini Visoko kao predstavnica nacionalne manjine, to jeste romske nacionalne manjine. Ne želim uopće da se to nekako vezuje za moju nacionalnost. Sav moj aktivizam, angažman. Prije svega, ja sam neko tko može da doprinese mojoj zajednici. Ne samo što se tiče romske populacije. Općina Visoko sad ima nekoga tko se razumije u razne strategije, jer sam učestvovala na brojnim treninzima, seminarima…”

Sa petnaest godina ostala je bez roditelja. Mlađoj sestri jedina je podrška. A umjesto podrške za sebe, nailazila je uglavnom na predrasude…

“Dan danas djeca znaju tko je koje nacionalnosti. Na osnovu nacionalnosti su me diskriminirali – Ciganko, ti živiš u toj mahali (naselju), u toj mahali (naselju) su samo cigani…”

Sve je bilo samo vjetar u leđa. Danas nastoji da, bar u Visokom, drugi Romi ne osjete breme prefiksa “ostali”….

“Ove godine oni su pokazali da nisu pasivni. Glasali su. Odlučili su da imaju nekoga tko će da govori o problemima sa kojima se romska populacija susreće i da imaju glas tamo gdje se donose odluke. Jako je bitno je da imamo glas tamo gdje se donose odluke. Zašto da se o nama govori bez nas…”

To je pitanje zbog kojeg je i sama našla mjesto u lokalnoj politici. No samo u lokalnoj. Još je mnogo “Melina” u Bosni i Hercegovini, mnogo nesuđenih perspektivnih predsjednica, zastupnica…

Aida Hadžimusić

Izvor: N1

Obavijest o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u školskoj godini 2016./2017

/in , /by

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, kontinuirano dodjeljuje stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine. U cilju učinkovitog stipendiranja učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine, molimo srednje škole da nam dostave:

  1. presliku svjedodžbe o završenom razredu i
  2. uvjerenje o upisu u viši razred srednje škole za sve učenike, pripadnike romske nacionalne manjine kojima je ranije dodijeljena stipendija sukladno Odluci o dodjeli stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine za školsku godinu 2015./2016. Napominjemo da se učenici srednjih škola, pripadnici romske nacionalne manjine, koji su uspješno završili razred u školskoj godini 2015./2016., a nisu ponavljači, neće morati ponovno prijavljivati na „Javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine na prijavu za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu” koji će uskoro biti raspisan.

Dokumenti

Stipendiranje učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u školskoj godini 2016./2017. (605 KB)

 

MZOS

Međimurski Romi školuju se u četrdesetima

/in /by

 

vlcsnap-2016-10-21-15h03m13s0-jpg-688x388_q85_crop_upscaleMeđimurski Romi Damir i Darinka kao djeca nisu imali priliku završiti osnovnu školu, pa to nadoknađuju sa svojih četrdesetak godina. Školuju se na čakovečkom Pučkom otvorenom učilištu, u sklopu programa obrazovanja za odrasle. Godišnje se u taj program prijavljuje tristotinjak osoba, uglavnom Roma, a za njih 250 obrazovanje plaća Ministarstvo obrazovanja.

Damir ima 36 godina i ide u sedmi razred osnovne škole.

Jako je zanimljivo nakon punih 20 godina. Lijepo nam je tu, ravnatelj se jako lijepo ponaša, kao i učiteljice. Želimo završiti školu u nadi da nam bude lakše u životu. Da se možemo truditi i brinuti o svojoj djeci, kaže Damir Katalenić.

Prilika je to koju kao dijete nije imao.

Nismo imali ta prava koja sada imaju naša djeca, koja nam država pruža. Zahvalan sam za to. Nikad nismo imali knjige, pribor i teško nam je bilo učiti, dodaje.

U školskoj je klupi i Darinka, sa svojih 46 godina. Takav je običaj bio kod nas, do 15 godina i onda vas izbace iz škole, kaže Darinka Oršoš.

Oni čine samo mali dio romske populacije s nezavršenom osnovnom školom. Među registriranim nezaposlenim Romima u Međimurskoj županiji takvih je više od polovine.

U nadi da će lakše do posla, u program obrazovanja odraslih Pučkog otvorenog učilišta javlja ih se sve više.
vlcsnap-2016-10-21-15h03m55s0-jpg-688x388_q85_crop_upscale
Trenutačno ovdje imamo polaznike od prvog do petog razreda i od petog do sedmog, sad ih je oko 180 u ovim razredima, rekao je ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Čakovec Mario Zamudac.

Za razliku od njihove djece koja redovitu osnovnu školu polaze u sve većem broju.

U posljednje dvije godine ugodno su me iznenadili podaci o upisu Roma u srednje škole. Prošle godine 147 ih je završilo osnovnu školu, a prvi razred upisalo je 136, ističe pročelnik za društvene djelatnosti Međimurske županije Branko Sušec.

Slažu se međimurski Romi da ni to katkad nije dovoljno da nađu posao. Nerijetko zbog toga mijenjaju i prezime, kao i Damir.

To je bilo prije oko 10, 11 godina da mi možda bude u životu lakše, možda će gledati – nije Oršuš, nije Bogdan, možda po prezimenu bude bolje, priča Damir Katalenić.

No često je sve to uzalud.

 

Autor: Sara Badžek
hrt