Romi će dobiti knjige

August 31, 2016/in Hrvatska /by romnihos_robaza

BANDIĆEVA IGRA

Romi će dobiti knjige unatoč protivljenju HDZ-a

Učenici osnovnih i srednjih škola romske nacionalne manjine na području cijele Hrvatske kao i osnovnoškolci iz pet škola u Petrinji mogu odahnuti jer je u Skupštini Grada Zagreba usvojena odluka prema kojoj će im se iz zagrebačkog proračuna kupiti knjige za iduću školsku godinu

Za objekt stavke izdat će se 5,3 milijuna kuna , što je zanimljivo protiv odluke o kupnji knjiga Romima bili Bandićevi partneri iz HDZ-a. S 21 glasom ‘za’ (Bandićevci, HSS, HSU) i 12 protiv i jedan suszdržan odluka prošla je unatoč tvrdnjama iz HDZ-a da ona nije u skladu sa Zakonom o lokalnoj i regonalnoj samoupravi.

Zbog ovih, ali i šest drugih točaka (otpis ili odgoda plaćanja duga Zagrebačkom holdingu blokiranim građanima, projekt 400 stanova u Podbrežju te rješavanje pitanja Imunološkog zavoda, besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje za dio umirovljenika, pomoć samohranim majkama i očevima odgajateljima) SDP i HNS su rano jutros napustili Skupštinu smatrajući da se radi o protuzakonitim točkama čija je jedina svrha skupljanje glasova pred izbore. Da su kojim slučajem ostali i glasali protiv nje ona s glasovima HDZ-a ne bi prošla, a ovako ispada da su i oni pomogli Bandiću u ostavarenju cilja. Ne da su ostala pitanja bila su HDZ tada bio protiv.

‘Nije upitno potrebna pomoć. Međutim, prijedlog nije u skaldu sa zakonom. U ovom slučaju ne radi se o poslovima o poslovima iz djelokruga lokalne samouprave ‘, rekao je Andrija Mikulić, predsjednik Skupštine i zagrebačkog HDZ-a.

Ratko Maričić, predsjednik Odbora za Statut, Poslovnik i propis i član Bandićeve stranke izjavio je da to tijelo nije naše da je odluka o nabvci knjiga pripadnicima romske manjine u Hrvatskoj protiv bilo kojeg propisa.

‘To je kao što kažete da je Grad postupio protivno kada je dao novac za vukovarski vodotoranj’, zaključio je Maričić.

Kada se glasalo o kupnjoj knjizi za male Petrinjce 24 zastupnika bila je ‘za’, četiri protiv i četiri suzdržana.

Autor: V.Brkulj
tportal.hr

Izgradnja prekretnica u zaštiti ljudskih prava romske zajednice

August 31, 2016/in Hrvatska /by romnihos_robaza

„Izgradnja prekretnica u zaštiti ljudskih prava romske zajednice” naziv je projekta koju “Nansen dijalog centar” u partnerstvu s udrugom „Romski nacionalni forum” provodi se od 2015. godine, a koji je danas predstavljen u Velikoj vijećnici županijske uprave.

Projekt za cilj ima postupno jačanje kapaciteta OCD-a i javnih ustanova u pristupu ljudskim pravima.Valja istaknuti kako je Brodsko-posavska županija, jedna od šest hrvatskih županija u kojima se ovaj projekt, vrijedan 146.434 eura provodi, a financira se sredstvima iz IPA fonda s pozicije „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za osiguravanje djelotvorne provedbe standarda EU u ostvarenju ljudskih prava” , Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, te nešto iz vlastitih izvora.

Kako se moglo čuti na današnjem sastanku, cilj projekta je unaprijediti i osigurati pristup ljudskim pravima za pripadnike romske nacionalne manjine kroz jačanje udruge Romski nacionalni forum kao mreže 32 romske organizacije civilnog društva i romskih nacionalnih vijeća za zaštitu ljudskih prava na lokalnoj i nacionalnoj razini. Isto tako, kroz projekt će se nastojati poticati međusektorsko partnerstvo između romskih organizacija i javnih institucija s posebnim naglaskom na provedbu strategija i akcijskih planova za romsku zajednicu. Primjenjujući i razmjenjujući prakse i znanja po ovom pitanju u Hrvatskoj i Europi, nastojat će s podići svijest, ali i pružiti izravna pomoć pripadnicima romske zajednice u slučajevima kršenja ljudskih prava.

Kako bi projekt uistinu zaživio, intezivirat će se razne aktivnosti kao što su sastanci s predstavnicima Romskog nacionalnog foruma, održavanje osnovnih i naprednih trening seminara, supervizijska i mentorska podrška forumu i romskim organizacijama, studijska putovanja, te sastanci s predstavnicima lokalne uprave i samouprave.

Cijeli projekt naslanja se na odrednice Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013 do 2020. godine u području obrazovanja, zapošljavanja i uključivanja u gospodarski život, zdravstvene zaštitu i socijalne skrbi, prostornog uređenja, stanovanja i zaštite okoliša, kao i uključivanja u društveni i kulturni život i suzbijanje diskriminacije.

Današnjem sastanku nazočili su: Sanja Bešlić – Kozmus iz Informativno-pravnog centra, ujedno i voditeljica projekta, Vanja Đurić – Bjelanović voditeljica projekta NDC Osijek, Branko Petrov predsjednik udruge Romski nacionalni forum, Robert Radić, Ljiljana Radić, Snježana Radić i Miroslav Jovanović iz romske udruge „Ludari”, Čedo Todorović predsjednik Romskog centra, Slavica Nikšić i Hrvojka Filipović iz Centra za socijalnu skrb, Željko Balkić rukovoditelj Odjela za tržište rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Slavonski Brod, Dragana Jurić iz Zavoda za javno zdravstvo BPŽ, Darko Dadić iz PU Brodsko-posavske, Irena Čugura Ćerić ravnateljica OŠ „Hugo Badalić” iz Slavonskog Broda Dubravka knežević pročelnica Stručne službe Županijske skupštine i župana BPŽ, te Katarina Bjelobrk u ime Grada Slavonskog Broda.

Autor: bportal

KOTAR ŽUPANJA; ROMI U PRVOM SVJETSKOM RATU

August 31, 2016/in Uncategorized, Zanimljivosti /by romnihos_robaza

Romi su tijekom 1. svjetskog rata bili vojni obveznici. U mjestima kotara Županja tada je živio znatan broj Roma (žive većinom sjedilačkim životom) a većina vojno sposobnih je unovačena. Novačeni su u razne vojne formacije Austro-Ugarske vojske, relativno najveći broj Roma sa kotara Županja ( kao i domaći Hrvati) služio je u ;
– 28. domobranska pješačka pukovniji -Osijek ( 28. Landwer/Honved infanteri regiment )
– 70. pješačka pukovniji zajedničke vojske -Petrovaradin ( 70. infanteri regiment )

Osječka, 28. domobranska pješačka pukovnija bila je u sastavu čuvene 42. domobranske pješačke divizije, ( „ vražja divizija ” ). Petrovaradinska 70. pješačka pukovnija bila u sastavu 32. budimpeštanske divizije.
U manjem broju raspoređeni su i služe u drugim jedinicama ( borbenim i neborbenim ) nap. 78. pješačka pukovnija Osijek, 31. samostana lovačka bojna ( Zemun ), služe kao ulani, saperi, pioniri, u transportnim odjelima, kao kuhari, u radnim odjelima, kao posluga časnicima i u drugim vojnim službama .

Novačenje
Što se tiče novačenja vojnika na samom početku rata nije bilo velikih otpora jer se očekivala brza i laka pobjeda, niko nije slutio što ih čeka na bojištu. Kako su stizale vijesti o strahotama bojišta tako se povećavao otpor novačenju. Oni imućniji “otkupljivali” su odlazak na bojište korupcijom- podmićivanjem nadležnog vojnog osoblja za novačenje. O tome svedoči zanimljiv zapis iz knjige Vinka Juzbašića “ Bošnjačani u Prvom svjetskom ratu”
“ Djed Mato Lenić u rat nije morao ići jer je “otkupio” svoj odlazak. Tako su radili i drugi dobrostojeći ljudi i zadruge.”
Otkupljivanje vojne obveze u stvarnosti je značilo zamjenu, morao se pronaći netko tko će zamjeniti „otkupljenoga” i na taj način ispuniti potrebnu kvotu za popunu postrojbi na bojištu.
Dukatima se plaćalo „otkpljivanje” od odlaska na bojište. Zamjene su tražene među onima koji iz razno raznih razloga nisu unovačeni, najčešće među seoskom sirotinjom. Žrtve takvih korupcija bili su i Romi.
Donosimo citate iz već spomenute knjige Vinka Juzbašića;
„ Strica Petra Bertića, koji je trebao ići u Srbiju, zamjenio je jedan Ciganin m(Rom) za što se pobrinula moja baka Bara”

No i sami Romi nevoljko su išli u rat. Ratovanje je strano romskoj kulturi a osim toga taj rat vode „ gadže” što se njih nije ticalo. No i pored toga mnogi Romi sudjeluju u ratu osobito oni koji žive sjedilačkim životom stalno nastanjeni na jednom mjestu. Romi koji žive tradicionalnim nomadskim načinom života stalnim skitanjem pokušavaju izbjeći novačenje. U stalnom pokretu bili su nedostupni vojnim vlastima jer im jednostavno nisu mogli ući u trag. Tijekom rata Romima – nomadima priključio se i jedan dio sjedilačkih Roma.

Uredba o Romima
U trećoj ratnoj godini u cijeloj Monarhiji osjeća se kriza koja se svakim danom produbljuje. Stanje je sve teže. I u bogatoj Slavoniji vlada teška oskudica, u mnogim mjestima ni hrane nema dovoljno.
O teškom stanju u Slavoniji govori citat iz knjige Mate Blaževca Pajkovog iz Bebrine „Neoplakani slavonski soldati“

„30.5.915; Gačić Andrija govori. U Brodu nema brašna, nema ni mesa, jest se ne more dobit za novce. Eto gotov glad, svit će pomrt od glada, a kud će soldati, kad je kila kruva 6 seksera.“

Takvo stanje osobito pogađa Rome. Način života Roma, bez velike brige o budućnosti ( „od danas do sutra“ ), bez zaliha hrane i kakve takve sigurnosti doveo ih je na rub egzistencije. Zbog toga i mnogi sjedilački Romi ( uz tradicionalne Rome – nomade ) kreću u skitnju, u potragu za hranom i boljim životom. U mjestima kroz koja prolaze Romi česte su pritužbe na krađe, prijevare i štete koje prave na imovini.

„… obće poznato, da su cigani skitalci na teret ljudskom družtvu te da zadavaju brigu pučanstvu i oblastima. Nebrojene su prevare i krađe, koje su oni počinili sa još brojnije svagdanje štete, što ih čine na tuđem dobru. Kad dođu, osjećaju se kod kuće, smještavaju se na tuđem posjedu bez znanja i privole vlasnika, pasu konje po tuđem zemljištu, sijeku drvo i lože vatru, kidaju plotove, kradu povrće i harače po tuđem imetku.“

To je očito postao ozbiljan problem jer banska vlast uredbom o Romima pokušava tome stati na kraj. Ban Ivan Škrlec donio je 23.8.1916. godine uredbu o provedbi nadzora nad Romima-nomadima pod nazivom „O popisu cigana skitalaca i o stalnom nadzoru nad njima „. Uredba zabranjuje Romima uobičajeni nomadski način života, („uobičajeno skitanje“) te se nadležnim državnim organima naređuje popisivanje skitalačkih Roma. Pri provođenju popisa naloženo je oduzimanje isprava, oružja, novca i ostalih vrijednosti. Oduzeti su im i konji i ostala tegleća stoka kao i zaprežna kola. Oduzimanjem konja i kola htjelo se onemogućiti njihovo kretanje. Nakon provedenog popisa nomadskih Roma predviđeno je novačenje vojno sposobnih Roma u vojsku. Osim toga uredbom je predviđeno njihovo cijepljenje te medicinska kontrola radi prijenosa zarazni bolesti (kolera i dr.) na ljude. Mjera se odnosila i na suzbijanje širenja stočnih bolesti (svinjska kuga, slinavka i dr.) Oštrina uredbe može se opravdati ratnim stanjem, vlasti su htjele prisiliti Rome na sjedilački način života i iskoristiti ih za ratne potrebe kao vojnike i radnu snagu a pojačanom kontrolom i oduzimanjem oružja spriječiti njihove kriminalne aktivnosti.

O Romima i uspješnosti provođenja mjera iz uredbe govori prilično tolerantan članak u Ilustrovanom listu

Lijepe Ciganke u Sisku

Romi u tamburaškim kapelama hrvatskih pukovnija na bojištu
Kao što čitamo iz članka i Romi su bili dobri vojnici a kad su se već našli na bojištu u mirnim razdobljima prihvaćali su se tambura i violina i radilo ono što su najbolje znali – svirali. Mnoge hrvatske postrojbe na bojištu imale su u svom sastavu tamburašku kapelu sastavljeno od vojnika vičnih sviranju tambure, među njima nalazimo i Rome. U svim mjestima kotara Županja gdje je bilo Roma postojala je i njihova sviračka kapela, možda se koji od njih nalazi na priloženim fotografijama. Do početka 20 stoljeća Romske kapele bile su gudačke – violina, viola, čelo i kontrabas. Kako je tambura u Hrvatskoj postajala sve popularnija i Romi je prihvaćaju. Poznati Romski talent za glazbu i svirku djelili su i sa domaćim ljudima koji su od njih učili.
Što se tiče samih fotografija iz Ilustrovanog lista njihova zadaća je u prvom redu promidžbena, htjelo se pokazati kako na bojištu i nije tako strašno jer se, eto, vojnici mogu i zabaviti uz tamburaše. Međutim, zbilja bojišta je bila okrutna; patnja i smrt. Tko zna, možda za mjesec dana od nastanka fotografije više nitko od tamburaša nije bio u stanju svirati; osakaćen ili mrtav.
Donosimo tri fotografije vojnih tamburaški kapela s bojišta tijekom Prvog svjetskog rata objavljenih u Ilustrovanom listu na kojima su i Romi.

Tamburaška kapela 16. satnije 78. pješačke pukovnije iz Osijeka
Novine ne donose imena tamburaša no po karakterističnim crtama lica na fotografiji se može prepoznati šestorica Roma. Osobito je zanimiljiv bas koji je četvrtast, izgleda sašiven od dasaka.

Tamburaška kapela Vjekoslava Karlovčana pri zapovijedništvu 78. pješačke pukovnije iz Osijeka. Čini se kako je basista u pozadini i basista sa četvrtastim basom sa prethodne fotografije ista osoba.

Tamburaška kapela 7.pješačke divizije iz Osijeka

Fotografija je objavljena u već spomenutoj knjizi Vinka Juzbašića. Autor ne navod o kojoj se postrojbi rad, vjerovatno o 70.pješačkoj pukovniji- Petrovaradin ili 28. domobranskoj pješačkoj pukovniji –Osijek. Na fotografiji lijevo poznaju se četiri svirača Roma.

Kraj rata
Ciničan komentar raspada Austro-Ugarske monarhije i stvaranje nove države viđen očima mještanina Vrbanje, jugofila , Ante Kovača ( spominje vrbanjske Rome );

„ U mom selu bilo je pravo ratno, svatovsko slavlje. Venčavalo se na gomile, sanjaklo se i pucalo iz pušaka. Najodvažniji su bili markirantski heroji iz Bršadina a zeleno-kaderaši držahu se mudro kao „najzaslužniji“ za slobodu. Cigani su odmah počeli prilaziti komunizmu i po selu nasta dreka od ukradenih gusaka i pilića…“Narodno veće“ dovršilo je svoj mučni posao pošto je oteran bilježnik a doveden njegov predšasnik nazad. Time je veliko delo nacionalnog „prevrata“ bilo dovršeno. Švabe su se već oporavile od prvog straha i kritikovale pomalo novo stanje. Svi se međutim obogatiše švercom, pa je konačno bio pripremljen teren za Radićevu republiku, jer ništa lepše; oženio si se, imaš para, ne plaćaš poreza, pečeš slobodno rakiju i sad samo da neideš u vojsku, pa eto Amerike. Ipak se iz sviju bircuza čula galama: Zovi samo zovi, svi će sokolovi…“
Romi u Popisu gubitaka i Vijestima o ranjenicima i bolesnicima
U popisu su navedena imena Roma, vojnika sudionika rata sa područja ondašnjeg vojno – popunidbenog kotara Županja. Popis se odnosi na Županju i mjesta u okolici. Popis je sastavljen prema karakterističnim imenima i prezimenima pripadnika Romske zajednicu sa područja kotara Županja. Moguće su pogreške.
Ovaj popis ne sadrži imena svih Roma koji su sudjelovali u ratu a broj poginulih za navedena mjesta ( na popisu 6 poginulih ) zasigurno mora biti veći. Problem sa popisima poginulih je širi problem, ne samo kod vojnika Roma.
Pukovnije u kojima služe Romi 1914. godine ratuju u Srbiji, od 1915. godine ratuju u Galiciji/Bukovini i 1918. godine u Italiji na Sočanskom bojištu. Mnogi od njih su u borbama zarobljeni i završili u zarobljeništvu, u Srbiji, Rusiji i Italiji. Sudbina mnogih zarobljenih ostaće nepoznata, osobito onih u Rusiji. S obzirom na način života Roma, moguće je kako je pokoji zauvijek tamo i ostao. Takvih slučajeva bilo je i među drugim zarobljenicima.
Uokvirena vijest u popisu koji slijedi označava poginulog.

Babina Greda

Radosavljević Antun, Inft,, IR ‘Nr. 70,1. ErsKomp., Slavonien, Zupana, Babinagreda, 1893; kriegsgef., Rußland,
Radosavljević Martin, Inft., IE, Nr. 70, 11. Komp,, Slavonien, Zupanja, Babina greda, 1896, verw.
Radosavljević Antun, Inft., IR. Nr. 70, 1. ErsKomp., Babina Greda, Slavonien, krank, ResSpit. in Nagyszeben.

Štitar
Radosavljević Gjuro, Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 3. ErsKomp., Slavonien, Zupanja, Stitar, 1892, verw., kriegsgef. (Res-Militärspital Alexinac, Serbien.)

Radosavljević Šändor, Trainsold., TrainDiv. Nr. 3, Stitar, Schuß i. d. 1. Knie. Städt. Spital in Ujvidek.

Gradište
Đorđević Pero, Inft. k. n. LIR. Nr. 28., 5. Komp., Slavonien, Zupanja, Gradiste, 1893, verw.

Milenković Stevo, Inft., IR. Nr. 78., Slavonien, Zupanja, Gradiste,verw. kriegsgef. (Spital Idadic und Islahane in Skoplje, Serbien.)
Đorđević Stevan, Inft., IR. Nr.70., 8. Komp., Slavonien, Zupanja, Gradiste, 1889, kriegsgef. (Pirot, Serbien.)
Đorđevic Đuro, Reslnft. statt Inft., IR, Nr. 70., 5. Komp.,Slavonien, Zupanja,Gradiste, 1889, verw.

Đorđevic Petar, Inft., k. u. LIR. Nr. 28., 5. Komp., Gradiste,1893. Schuft i. d. r. Hand, KesSpit. in Nagykaniza.

Županja
Đorđević Janko, ErsRes., F.JB. Nr. 31, 1. Komp., Slavonien,Zupanja, 1883; kriegsgef., Rußland.
Nikolić Đoka,Inft., IR. Nr. 70, C. Komp., Slavonien, Zupanja, kriegsgef.

Bošnjaci
Radosavljević Glišo, Inft., IR. Nr. 70, 11. Komp., Slavonien, Zupanja, Bosnjaci, verw.

Drenovci
Nikolić Steva, Inft., IR. Nr. 70,12. Komp., Slavonien, Zupanja,Drenovci, verw.

Račinovci
Nikolić Tanasija, Inft., IR. Nr. 70, 8. Komp., Slavonien, Zupanja, Racinovci, 1883; kriegsgef., Kiew, Rußland.
Nikolić Pavle, LstInfst., IR. Nr. 70, TechnJnfKomp., Slavonien, Zupanja, Racinovci, 1898; verw.
Dimović Miloš, Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 2. Komp., Slavonien, Zupanja, Racinovci, 1893, verw.

Podgajci
Petrović Todor, Inft., IR. Nr. 70, 14. Komp., Podgajci, 1889, Schußwunde a. r. kl. Finger, GarnSpit. Nr. 21 in Temisvar.

Gunja
Nikolić Branko, ErsRes., k. u. LIR. Nr. 28, 4. Komp., Slavonien, Zupanja, Gunja, 1887, verw.
Stefanović Sava, Slavonien, Vukovar Gunja, kriegsgef. (Reserve-Militärspital in Veles, Serbien.)
Nikolić Glino, Inft., IR. Nr. 70, 9. Komp., Gunja, 1885, Schuß i. d. r. Hand, ResSpit. in Steyr.
Nikolić Đuro, Inft., IR. Nr. 70, 9. Komp., Gunja, 1885, Schuß i. d. r. 2. u. 3. Finger, VereinsResSpit. Armenbadspital in Bad Hall.

Vrbanja
Jovanović Ilija, ErsRes., IR. Nr. 7, 2. Komp.,_ Slavonien, Zupanja-Srijem, Vrbanja, verw.
Radosavljević Dušan, Inft.,. IR. Nr. 70, 15. Komp., Slavonieni, Zupanja, Vrbanja, 1883; kriegsgef., Rußland.
Radosavljević Mihajlo, ErsRes., IR. Nr. 70, 1. ErsKomp., Slavonien, Zupanja, Vrbanja, 1890; verw,, kriegsgef., Forte Begato, Genoa, Italien.
Mitrović Jovo, Inft., IR. Nr. 70, 3. ErsKomp., Slavonien, Zupanja, Vrbanja, 1893; kriegsgef. Vereinigtes Evakuations-spital Nr. 34 in Kaluga, Rußland.
Radosavljević Jovo, Inft.. k. u. LIR. Nr. 28 3. ErsKom. Vrbanja, 1896, krank, ResSpit. Nr. 1 in Osijek.

Soljani
Nikolic Jovan, ErsRes., IR. Nr. 70, 4. Msarchkomp., Slavonien, Zupanja, Srijem, Soljani, verw.

Cerna
Radosavljević Gjuro, Inft., IE. Nr. 70, 4. Komp., Slavonien, Vinkovci, Cerna, 1878, verw.

Radosavljević Mijo, Inft., k. u. LIR. Nr. 28, 5. Komp., Cerna, 1881, krank, Komitatsspital in Füzesgyarmat.
Petrović Joca, Inft., IR. Nr. 70, 1. Komp., Ccrna, 1892, Schußwunde, Zita-Spital in Budapest.

Šiškovci
Petrović Miloš, Reslnft. statt Inft.,IR. Nr. 70, 6. Komp., Slavonien, Vinkovci, Siskovci, 1887, verw.
Petrović Stevan, Inft.; IR. Nr. 70, 9. Marschkomp., Slavonien,Vinkovci, Siskovci, 1890, verw.
Petrović Milan, Inft.. IR. Nr. 70. 13. Komp., Siskovci, 1892,Schuß i. d. I. Hand, NotResSpit. in Nagy-Värad.

Izvori:
1.Danijel Vojak, Radovi-Zavod za hrvatsku povijest, Zakonsko reguliranje položaja romskog stanovništva na području banske Hrvatske 1873-1918. vol.37. Zagreb, 2005.str 157-158
2.Ministarstvo rata Austro – Ugarske monarhije – Popis gubitaka – online.
( K.u k. Kriegministerium – Verlustliste )
3.Ministarstvo rata Austro – Ugarske monarhije – Zajednički centralni ured za iskazivanje
vijesti o ranjenicima i bolesnicima – online.
( K.u k. Kriegministerium -Gemeinsames Zentralnachweisebureau
Nachrichten über Verwundete und Verletzte )
4.© Portal Stare hrvatske novine, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, 2009.
Ilustrovani list
5. Vinko Juzbašić, Bošnjačani u Prvom svjetskom ratu,Vlastita naklada, Bošnjaci, 2013.
6. Mato Blaževac Pajkov, Neoplakani slavonski soldati,Udruga povijesničara baštinika zavičajne starine Slavonije, Baranje i Srijema, Donja Bebrina,2015.
7.Ivan Ćosić Bukvin,Vrbanjci u Velikom ratu,Vrbanja,2014.

Mato Dominković, kolovoz 2016.

zupanjac.eu

ZAČARANI KRUG PREDRASUDA: Romi ne žive kako žive jer su tako odabrali

August 31, 2016/in Zanimljivosti /by romnihos_robaza

Na kolima konjske zaprege obitelj. Iscrpljeni otac i majka kojima je teško odrediti godine i dva osmoškolca, djevojčica i dječak – sjede na balama sijena. Na leđima nose školske torbe. Vuče ih neuhranjeni konj, sitno kljuse nalik onima što smo ih sretali kako pasu uz prometnice. Nalazimo se u Bugarskoj, u romskom naselju na rubu Samokova, grada u podnožju planina Rila i Vitoša s čijih vrhova većinu godine blistaju bijele snježne kape.

„Zahvaljujući zimskom turizmu i skijašima, grad je među vodećim turističkim destinacijama u Bugarskoj“, objašnjava nam ponosno naš domaćin, Georgi Nikolov. Ovog 28-godišnjeg „fakina“ upoznali smo dan ranije kad nam je, kao jedan od ambasadora Roma, govorio o tome kako je odrastao u romskom naselju s bakom i djedom nakon rastave roditelja, i od tinejdžera koji je bježao iz škole postao aktivist odlučan pomagati zajednici.

„Nisam nikada bio osobito dobar đak, kad sam otkrio hip hop počeo sam često i markirati jer imali smo bend i snimali svoje pjesme pa mi se to tada činilo važnije od školovanja“, govori iskreno Nikolov zaposlen kao zdravstveni medijator u Samokovu. Program zdravstvenih medijatora inicirala je fundacija Ethnic Minorities Health Problems, a lani je u Bugarskoj bilo 170 educiranih medijatora zaposlenih u 26 regija diljem zemlje. To su ljudi koji uživaju povjerenje zajednice i pomažu Romima da srede svoje papire, dobiju zdravstvenu pomoć i općenito da se lakše probijaju kroz administraciju nužnu da bi, ravnopravno s ostalim stanovnicima Bugarske, ostvarili svoja temeljna ljudska prava.

Georgi Nikolov, osim toga, inicijator je umjetničke radionice u mjesnoj srednjoj turističkoj školi koju zajedno pohađaju romska i ne-romska djeca. Zajedno su i na radionicama, a najbolji radovi natječu se na lokalnom Street Art festivalu. Pobjednici ovog lokalnog, za nagradu će dobiti priliku predstaviti se i na nacionalnom natjecanju. Svoje ručne radove, oslikane majice, čestitke, kamenčiće u međuvremenu prodaju kao suvenire i tako skupljaju novac za financiranje tog pothvata. Mladi je hip-hoper silno ponosan na taj uspjeh. Djeca romske manjine u Bugarskoj inače pohađaju osnovnu školu odvojeni od bugarske djeca, a odvojeni su i u vrtićima. Oko 3.000 Roma živi u Samokovu, dok ih je još oko 9.000 u odvojenom romskom naselju na rubu grada koje smo išli posjetiti.

„Trenutno ne vole baš novinare“, govori nam Nikolov i moli nas da ništa ne snimamo. Kolege iz Latvije su ljuti, posebno fotograf. Nekoliko dana prije našeg dolaska dogodio se incident u kojem je napadnuta bugarska novinarka. U naselju je radila priču o ilegalnoj distribuciji struje. Stanovnici naselja, naime, struju kupuju od „elektro mafije“ koja cijenu kreira prema vlastitim preferencijama pa neki plaćaju više, neki manje. Novinarku je udario jedan od onih kojima nipošto nije u interesu da se o ovoj temi govori i piše, a naselje je nakon toga danima bilo pod opsadom medija.

Autobus prolazi pored novo uređenog parka, u blizini je i škola, sve se u tom djelu javnog prostora čini novim i uređenim. Nakon toga počinje red kuća kakve bismo očekivali u svakom selu, s dvorištem i ukućanima oslonjenima na kapiju.

Poslije jučerašnje kiše osvanuo je svjež i sunčan dan. Autobus prate znatiželjni pogledi dok se vozilo kroz red kuća probija do prostrane ledine na kojoj je divlje odlagalište otpada. Pored njega ograđeno je veliko dvorište sa zidanom jednokatnicom u koju se smjestila evangelistička crkva.

Ulazimo u dvorište gdje nas dočekuje pijetao očerupana repa. Nikolov juri uz stepenice po svećenika dok se ogledamo po uskom hodniku iz kojeg vrata vode do prostrane blagovaonice što zauzima veći dio prizemlja. Svećenik, Nikolai Vasilev, govori nam kako ovdje svakodnevno na obroke dolaze samohrane majke i djeca koja su ostala bez skrbnika, ukupno više od stotinu njih. Crkva okuplja oko 700 aktivnih vjernika koji redovito dolaze na propovijedi, i uživa veliki ugled u zajednici.

Želimo pitati u kakvom je odnosu svećenik s ekipom koja ilegalno distribuira struju no Nikolov nas strijelja zabrinutim pogledom. Na velikim je mukama jer ovdje je naš domaćin, a istovremeno strašno zabrinut kako bi netko od nas mogao lanuti nešto i uvrijediti svećenika – njegov uzor i očinsku figuru.

„Zašto je ovo naselje na tako zlu glasu?“, pitao je konačno jedan od romskih ambasadora koji su nas pratili na ovom putovanju, 30-godišnji Miroslav Angelov, student završne godine medicine koji školovanje namjerava nastaviti kako bi specijalizirao kardiologiju.

Media Seminars – Stop Discrimination against Roma / Sofia, Bulgaria | 11-12 April 2016

Svećenik duboko uzdahne, a grč na licu mladog repera Nikolova pretvori se u izraz očaja pred katastrofu.

Romi su žrtve, barem većina koja nema izbora nego poslovati s ovim ljudima. Izbjegava ih zvati kriminalcima. Najradije bi uopće izbjegavao govoriti o njima, oprezno važe svaku riječ, izvlači se dugačkim rečenicama u kojima, osim jezičnih figura, nema previše drugog sadržaja. Postaje jasno da je pitanje preosjetljivo za jednosatni boravak u gostima kod svećenika koji nas zabrinuto ispraća do kapije.

Ljudi, s jedne strane uplašeni, s druge strane nemaju previše razloga vjerovati u nepristranost medija. Stječe se dojam kako bi i jedna pogrešna riječ mogla biti dovoljnim razlogom da se zamjere pogrešnim ljudima kojima kao da su prepušteni na milost ili nemilost.

„Govorite engleski?“, pita jedna od nas dvoje djece i prilazi im praćena pogledima roditelja koji su zaustavili kola.

„Bili ste u školi?“

„Da.“

„Volite ići u školu?“

„Yes“, u glas govore djeca i smiju se pogledavajući prema roditeljima i svećeniku koji još stoji na kapiji i gestikulira nam kojim putem krenuti.

Nastavljamo uskom ulicom oko koje su natisnute straćare. Zastajemo kraj improvizirane tržnice u dvorištu jedne od kuća. Tri generacije obitelji sjede oko štanda na kojem je izloženo nešto krumpira, luk, jabuke i među ostalim banane koje nam velikodušno nude na poklon. Uklanjamo se u kraj blatnom Land Roveru. Iz drugog dvorišta cvrče kobasice koje se peku na improviziranom roštilju. Improviziran je i mali šank, dva reda niskih klupica na kojima sjede gosti. Preko puta je sendvič bar s bogatom ponudom.

Media Seminars – Stop Discrimination against Roma / Sofia, Bulgaria | 11-12 April 2016

Putem kuće postaju solidnije jer iz ovog naselja ljudi ne odlaze niti nakon što završe škole, zaposle se i, kako bi se reklo – uspiju u životu. Miroslav Angelov, budući kardiolog, jednako tako i dalje živi u romskoj četvrti Konjevica u srcu Sofije. Odrastao je u obitelji koja je obrazovanje smatrala prioritetom. Još kao dječak odlučio je kako će biti liječnik, a cijelo ga je naselje u tome podržavalo pa su ga još kao klinca prozvali doktorom što mu je ostao nadimak do danas. Uskoro će imati i titulu, no njegovi roditelji umrli su premladi da bi svjedočili ispunjenju tog sna. Prema procjenama, životni vijek Roma u Europi je deset godina manji nego prosječnog stanovnika Europe koji nije Rom.

Uska ulica kojom hodamo izlazi na prostran trg oko kojeg su se natisnule trgovine i birtije, štandovi i trafike. Uz kraj stoji parkiran naš autobus s nestrpljivim suputnicima koji su već bili zabrinuti za nas. Lokalne vlasti, govori nam kasnije Kamelia Metodieva, zdravstvena medijatorica koja nas je pratila u kratkoj šetnji naseljem, počele su rješavati problem opskrbe strujom i neke su se kuće u naselju već prebacile na državnu mrežu. Opskrba je bolja, a cijena predvidiva.

Romi čine osam do deset posto stanovništva Bugarske, premda ih službeno, prema posljednjem popisu stanovništva 2013. godine ima dvostruko manje. Više od polovice živi u selima na tuđoj zemlji i bez stalnog zaposlenja, no u urbanim je romskim naseljima puno veći rizik siromaštva, a tu su puno vidljivije i razlike među pojedinim etničkim grupama.

„Romi u Bugarskoj nisu homogeni“, objašnjava nam Cveta Petkova, nacionalni koordinator projekta Za Rome s Romima. Postoje bugarski Romi katolici, turski Romi muslimani i ortodoksni kršćani. Međusobno se također dijele prema profesijama, pa su tako bugarski Romi kovači, trgovci stokom, proizvođači cjedila, dok su turski muzičari, limari, proizvođači košara. Svima im je zajednička bijeda u kojoj većina živi.

Media Seminars – Stop Discrimination against Roma / Sofia, Bulgaria | 11-12 April 2016

Najugroženije su obitelji s troje i više djece koje žive u izoliranim romskim naseljima, gdje su roditelji neobrazovani i bez stalnog zaposlenja. Gotovo svaki veći grad u Bugarskoj ima odvojena romska naselja, a unutar samih naselja postoje još posebno odvojena geta za najsiromašnije, najranjivije skupine.

Podaci su slični u cijeloj Europi. Istraživanje koje je Agencija EU-a za temeljna prava provela 2011. godine u 11 zemalja članica pokazuju kako 90 posto Roma živi u kućanstvima čiji je ukupan dohodak ispod nacionalne granice siromaštva. Istraživanje Programa Ujedinjenih naroda za razvoj iste godine pokazalo je kako su romski muškarci sa završenom osnovnom školom u prosjeku plaćeni 11 posto manje od jednako obrazovanih muškaraca koji nisu Romi. Za one koji imaju završenu srednju školu ta je razlika još i veća pa u nekim zemljama iznosi i do 39 posto.

Tijekom komunizma u Bugarskoj Romi su bili regrutirani u rudarstvu, teškoj industriji, nekvalificiranim tvorničkim i fizičkim poslovima ili u poljoprivrednim poslovima gdje i danas obavljaju najnapornije poslove za najmanju plaću. Romima su komunističke vlasti u Bugarskoj zabranjivale čak i sviranje zurle i tapana, pa i na svadbama koje su u snažnoj obiteljskoj tradiciji Roma najvažnije svetkovine uopće.

Zabrana je uvedena 1984. godine kada su i romske svadbe postale ilegalne jer su na njima i dalje nastupali majstori na ovim glazbalima dok su muški članovi obitelji bili na straži za slučaj da ih ipak pronađe policija. Zabrana je ukinuta 1989. godine.

Ipak, mnogi će bugarski Romi, među njima čak i evangelistički svećenik, reći kako se u vrijeme komunističkih vlasti bolje živjelo. Nakon pada komunizma i privatizacije poljoprivrede i drugih poduzeća mnogi su Romi postali nezaposleni, i veliki broj bio je prisiljen napustiti Bugarsku u potrazi za boljim životom. Jer, suprotno popularnoj slici Roma kao nomada koje ne drži mjesto, većina ih živi u istim mjestima koja već stoljećima naseljavaju njihovi preci.

Prvi Romi stigli su u Europu iz sjeverne Indije prije više od tisuću godina. Prije 20. stoljeća živjeli su kao putujući radnici koji su brusili svoje vještine kao šumari, težaci, kovači, radnici u metalurškoj industriji i trgovci, glazbenici, zabavljači te gatari. Isprva su zahvaljujući svojim zanatskim vještinama i znanju s konjima bili dobro prihvaćeni u društvu, no kasni Srednji vijek to je promijenio. Vladama i zanatskim cehovima nije se sviđala nezavisnost Roma, a crkva, sumnjičava prema njihovoj kulturi, prozivala ih je strancima i poganima. Kulminiralo je tijekom tridesetih i četrdesetih godina prošlog stoljeća kada su nacisti pobili između 250.000 i 500.000 romskih muškaraca, žena i djece. Točan broj žrtava Porajmosa, romskog holokausta, do danas nije poznat.

Iako najbrojnija europska manjina, Romi su do danas ostali najviše progonjena, marginalizirana, ugrožena i klevetana zajednica u Europi. Sasvim konkretan dokaz tomu daje i istraživanje slovačkog Financial Policy instituta koji je 2014. godine poslao poslodavcima niz fiktivnih prijava za posao. Samo je 37 posto ljudi s romskim imenom dobilo odgovor na prijavu, u usporedbi s 69 posto ostalih.

Media Seminars – Stop Discrimination against Roma / Sofia, Bulgaria | 11-12 April 2016

Posljednjih 20 godina u Bugarskoj raste broj obrazovanih Roma, a među pismenim je bugarskim Romima tri puta više žena nego muškaraca. Većinu studenata Roma u Bugarskoj stipendira Soroševo Otvoreno društvo, iako postoje i državne stipendije u sklopu nacionalne strategije za uključivanje Roma, a donošenje koje se očekuje od svake države članice jer predstavlja ključni dio strategije Europa 2020. Europske komisije. Prema podacima koje je iznijela Cveta Petkova, postotak visoko obrazovanih Roma u Bugarskoj je 2011. godine bio 0,5 posto, što ipak predstavlja porast u odnosu na deset godina ranije kad ih je bilo 0,2 posto.

Najveći broj Roma u Bugarskoj, njih nešto više od 40 posto, ima završenu tek osnovnu školu. Romski školarci u pravilu su u neusporedivo lošijoj startnoj poziciji od svojih školskih kolega koji, ako ništa, imaju tekuću vodu i struju i roditelje koji im mogu pomoći oko zadaće. Romski učenici često su i diskriminirani u razredima gdje čine manjinu u odnosu na djecu koja nisu Romi.

Govorila nam je o tome i Paola Patseva, 25-godišnja studentica dizajna koja je, kaže, u srednjoj školi koju je upisala najprije skrivala da je Romkinja. Ubrzo joj je, međutim, postalo sve teže prelaziti šutke preko različitih komentara kojima se diskriminiralo učenike romske nacionalnosti i konačno se i sama predstavila kao Romkinja. To je, kako kaže, „začepilo“ usta njezinim prijateljicama, a sve je drugo ostalo više-manje jednako. Samo jedan dječak nastavio ju je dosljedno maltretirati do mature što je upravi škole više puta prijavljivala, no uprava nije reagirala.

Kako onda motivirati mlade Rome na nastavak školovanja, pitamo je. Posebno one koji niti u vlastitoj obitelji ne nailaze na podršku.

Media Seminars – Stop Discrimination against Roma / Sofia, Bulgaria | 11-12 April 2016

„Meni je školovanje omogućilo da se uključim u brojne projekte poput ovoga u kojem danas obavljam posao asistenta u pripremi predškolske djece Roma za osnovnu školu. Govorim im kako sam zahvaljujući obrazovanju bila u Americi, i u Parizu i vidjela svijeta, inače ne bih imala takve mogućnosti“, govori nam djevojka koja bi, da se nije školovala, danas sigurno već bila supruga i majka.

Romska su djeca suočena s obrazovnom neravnopravnošću, pokazao je pokusni projekt „Dobar početak: približavanje pristupa kvalitetnim uslugama za romsku djecu“ koji je trenutačno u tijeku u pojedinim državama članicama i sufinanciran iz proračuna EU. Paola Patseva već je dvije godine aktivna u programu koji pomaže djeci iz najugroženijih romskih obitelji tako što im osigurava mjesto u vrtiću i priprema ih za školu u koju će nakon toga krenuti.

Europska komisija izračunala je kako zbog diskriminacije u obrazovanju i zapošljavanju Roma svaka zemlja članica u kojoj oni čine i do deset posto populacije, gubi približno 500 milijuna eura godišnje. Prosječna dob među Romima jest 25 godina u usporedbi s prosječnom dobi od 40 godina diljem EU. Ipak, njihova je stopa zaposlenosti znatno manja jer velika većina radno sposobnih Roma nema potrebno obrazovanje za pronalazak dobrih poslova. Ili su isključeni već samim time što su Romi.

I tako zarobljeni u začaranom krugu predrasuda, pritisnuti siromaštvom i zbog poteškoća s jezikom i pisanjem opterećeni osjećajem isključenosti i nedoraslosti trebaju svaku pomoć da se u javnosti čuje i njihov glas. Dobra je vijest da je sve više mladih, obrazovanih Roma odlučnih da pomognu svojoj zajednici i da im se nude prilike za to. Iako Georgiju Nikolovu ide na živce to što ih ističu kao pozitivne primjere, kao da su nešto neobično i posebno. Njemu je važno naglasiti kako su razlike među nama bitno manje nego što možda mislimo, ali su pozicije s kojih startamo u društvo ekstremno neravnopravne. Teško je onda povjerovati da Romi žive kako žive jer su tako odabrali, a što je prilično rasprostranjeno razmišljanje. Lakše je zaključiti kako je to zato što im je mogućnost izbora u startu ograničena.

Melisa Skender
27. kolovoza 2016.

Lupiga.Com

Običaji Roma «Prošlost , život i običaj»

July 14, 2016/in Publikacije /by romnihos_robaza

Udruga Žena Romkinja « Bolja Budućnost» izdala je u siječnju 2016 godine knjigu Običaji Roma «Prošlost , život i običaj»

Autorica gđa. Ramiza Memedi je napomenula da autohtone zajednice igraju važnu ulogu u očuvanju i obogaćivanju svoje kulturne i tradicijske vrijednosti. Rome je održala solidarnost i o njima se ispredaju legende. Stoljećima proganjani i uništavani, izloženi ksenofobiji i rasizmu od strane okružujućih naroda, jakom unutrašnjom solidarnošću i integracijom uspijevali su se obraniti i preživjeti.

Ne Romi većina smatra Rome jako zanimljivim kao narod, vole filmove na tu temu, romsku glazbu i njihovu kulturu. S obzirom na njihovu specifičnost i na mnoge predrasude koje ljudi imaju htjela sam napisati knjigu o običaju Roma koja će biti prikazana i sa druge strana osim one koju svi „vidimo“, te većinskom narodu približiti tu temu.

Romski narod je jedan od najtolerantnijih naroda, jer nikada i nigdje nisu započeli nikakvu ratnu situaciju ili rasnu netrpeljivost. Romi su uvijek željeli živjeti na miran i tolerantan način s drugim narodima. Prije svega moramo navesti da Romi spadaju u etničku manjinsku grupu koja nema svoju matičnu domovinu, tako da Romi pripadaju onom većinskom narodu na čijem području države žive. Romi u Republici Hrvatskoj pripadaju hrvatskom narodu i čine jednu od najstarijih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj.

Romska zajednica se davno doselila na prostore Republike Hrvatske svojom migracijom iz matične zemlje porijekla, Indije. Dio stare kulture su zadržali, ali su i poprimili neke od kultura i običaja većinskog stanovništva na primjer od vjere pa do jezika naroda sa kojima su živjeli.

Upoznavajući povijest, običaje i život Roma upoznajemo i njihovu zajednicu, njih same, njihovu kulturu, jezik i tradiciju kao i način ponašanja unutar šire društvene zajednice pa i svoje romske zajednice. Narod koji nema svoju povijest, jezik, kulturu i običaje nije narod, niti će ga drugi većinski narod sa kojim imaju suživot ozbiljno prihvatiti u svoju sredinu. Romi imaju svoju povijest, jezik, kulturu i običaje.

Prihvaćajući Rome kao sastavni dio svjetske zajednice naroda, a ne kao etnološku posebnost, možemo uočiti bogatstvo kulturnih, umjetničkih i tradicijskih postignuća.
Nakon tisuću godina i mnogostruko više kilometara daleko od pradomovine Indije, imigracijski procesi uvjetovali su značajne posljedice za romski narod: očuvanje (u gotovo svakoj sredini) vlastitog načina života, etničkih i kulturnih vrijednosti, ali i prilagođavanje lokalnoj socijalnoj, gospodarskoj i vjerskoj okolini.

Udruga Žena Romkinja – “Bolja budućnost” osnovana je 1998. godine. Udruga je registrirana u siječnju 1999. godine. Udruga Bolja Budućnost od početka rada radi na promociji prava Romkinja, odnosno poboljšanju njihovog ekonomskog, socijalnog, obrazovnog, zdravstvenog i pravnog statusa na području Republike Hrvatske. Vezano uz ovu problematiku, pruža besplatne pravne savjete u uredu udruge, ali i u kontaktu s Romkinjama na terenu, jer je evidentno kako Romkinje, odnosno veliki dio romske populacije nije upoznat sa svojim pravima u RH.

Udruga ima niz ciljeva i dugogodišnjih rezultat u svom radu te se svakodnevno bori protiv spolne diskriminacije, koja je vrlo izražena u romskoj populaciji. Posebno se zalaže za obrazovanje djece, s naglaskom na djevojčice, jer samo znanje može pomoći ženi da postigne uspjeh u životu! Također, pruža i besplatne pravne savjete za reguliranje statusa u Republici Hrvatskoj, s obzirom da ima osoba koja još uvijek nisu stekle pravo na državljanstvo ili trajno ishoda boravišta u RH.
Udruga Žena Romkinja Bolja Budućnost od 2005. godine organizira Ljetnu školu za mlade Rome na kojoj uče o svojoj kulturi, jeziku i povijesti, jer te stvari ne mogu naučiti u školama. Cilj ljetne škole je upoznavanje različitosti u romskoj zajednici, osnaživanje i međusobno poštivanje.

Nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj

July 14, 2016/in Zanimljivosti /by romnihos_robaza

Vlada Republike Hrvatske neposredno provodi politiku u području prava nacionalnih manjina putem Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Pripadnici nacionalnih manjina ostvaruju većinu etničkih prava putem redovitih institucija Republike Hrvatske kao i većinski hrvatski narod čime se osigurava zaštita od asimilacije i getoizacije i omogućava razvoj kulturnog i nacionalnog identiteta u cilju njihove integracije u hrvatsko društvo.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Republici Hrvatskoj je popisano 4.284.889 stanovnika od čega je 328.738 pripadnika nacionalnih manjina kako slijedi i to:

Albanaca 17.513 (0,41%), Austrijanaca 297 (0,01%), Bošnjaka 31.479 (0,73%), Bugara 350 (0,01%), Crnogoraca 4.517 (0,11%), Čeha 9.641 (0,22%), Mađara 14.048 (0,33%), Makedonaca 4.138 (0,10%), Nijemaca 2.965 (0,07%), Poljaka 672 (0,02%), Roma 16.975 (0.40%), Rumunja 435 (0.01%), Rusa 1.279 (0,03%), Rusina 1936 (0,05%) Slovaka, 4.753(0,11%), Slovenaca 10.517 (0,25%), Srba 186.633 (4,36%), Talijana 17.807 (0,42%), Turaka 367 (0,01%), Ukrajinaca 1.878 (0,04%), Vlaha 29 (0,00) i Židova 509 (0,01%).

Natječaj za prijavu projekata/programa udruga

July 11, 2016/in Natječaji /by romnihos_robaza

Ministarstvo zdravlja, Ministarstvo pravosuđa i Ured za suzbijanje zlouporabe droga Vlade Republike Hrvatske objavljuju Natječaj za prijavu projekata/programa udruga i zdravstvenih organizacija za financijsku potporu iz sredstava Državnog proračuna iz dijela prihoda od igara na sreću u 2016. godini.

Ukupno planirana vrijednost natječaja je 15.250.000,00 kuna, od čega će se za projekte i programe udruga dodijeliti 8.150.000,00 kuna, a za projekte zdravstvenih organizacija koji se provode u suradnji s udrugama 7.100.000,00 kuna.

Rok za dostavu prijava je 9. kolovoza 2016. godine.

Više informacija o natječaju i natječajnoj dokumentaciji možete pogledati RH Ured za suzbijanje zlouporabe droga

Izvor: Ured za udruge Vlade RH

Poziv za iskazivanje interesa mladih Roma za sudjelovanje u organizaciji uvodne konferencije Nacionalne platforme za uključivanje Roma

July 11, 2016/in Događanja /by romnihos_robaza

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, uz potporu Europske komisije organizira uvodnu konferenciju Nacionalne platforme za uključivanje Roma 12. srpnja 2016. godine u Zagrebu.

Jedan od ciljeva Nacionalne platforme jest jačanje suradnje lokalnih i regionalnih dionika, osobito samih pripadnika romske nacionalne manjine te posvećenost ishodima procesa integracije Roma. U okviru projekta nastavit će se osnaživati mlade Rome i Romkinje za aktivno sudjelovanje u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma za razdoblje 2013. do 2020.

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina poziva pripadnike/ce romske nacionalne manjine da se prijave za sudjelovanje u organizaciji uvodne konferencije Nacionalne platforme za Rome.

Na temelju dostavljenih prijava, Ured će izabrati 4 kandidata/kandidatkinje s kojima će sklopiti ugovor o djelu ili studentski ugovor za obavljanje poslova organizacije uvodne konferencije u trajanju od jednog dana.

Uvjet za prijavu je srednja stručna sprema. Uz kratki životopis, svi prijavitelji moraju priložiti pismo motivacije za sudjelovanje u organizaciji uvodne konferencije Nacionalne platforme

Prijave se podnose u elektroničkom obliku na e-mail adresu: ured@uljppnm.vlada.hr.

Rok za dostavu prijava je ponedjeljak, 4. srpnja 2016. godine., u 12:00 sati te prijave zaprimljene nakon tog roka neće biti uzete u obzir.

Razgovori s kandidatima/kandidatkinjama će se obaviti 5. i 6. srpnja, a izabrani kandidati/kandidatkinje će biti obaviješteni o izboru 7. srpnja 2016.

Izvor: Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina

Šest županija te devet općina i gradova žele pomoći Romima

July 6, 2016/in Hrvatska /by romnihos_robaza

Projekt se financira sredstvima EU u okviru programa IPA 2012 i uz potporu Ureda za udruge Vlade RH

Romsko nacionalno vijeće, u partnerstvu s Centrom za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć Vukovar, od 4. srpnja počelo je s projektom Poticanja provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma na lokalnoj i regionalnoj razini, a prvi skup partnera na tom projektu održan je u Slavonskom Brodu.

Slavonski Brod, kao jedna od devet jedinica lokalne samouprave odlučila je, uključenjem u projekt, aktivno pomoći lokalnoj romskoj zajednici u aktivnostima koje bi trebale pridonijeti boljem položaju Roma.

“Osnovni cilj projekta je poticanje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020. na lokalnoj i regionalnoj razini”, istaknuo je David D. Orlović, izvršni direkor Romskog nacionalnog vijeća.

Projekt se financira sredstvima EU u okviru programa IPA 2012 i uz potporu Ureda za udruge Vlade RH. Kroz provedbu projekta cilj je postići rezultate koji bi bili vidljivi kroz ojačane kapacitete djelovanja izabranih Romskih nacionalnih vijeća, organizacija civilnog društva, kroz pojačani dijalog i kvalitetu suradnje između romskih dionika i predstavnika lokalne samouprave i javnih institucija.

“Provodi se na području Osječko–baranjske, Vukovarsko–srijemske, Sisačko–moslavačke Brodsko–posavske, Koprivničko–križevačke i Zagrebačke županije u ukupno devet jedinica lokalne samouprave”, rekao je Orlović te dodao da se u Hrvatskoj ulažu znatni napori na ostvarenju prava nacionalnih manjina, pa tako i romske koja je osamostaljenjem Hrvatske dobila i ustavom zagarantirani status nacionalne manjine.

Aktivnosti na poboljšanju položaja Romske nacionalne manjine već daju rezultate, ali bi oni mogli biti i bolji ocijenio je gdin.Aleksa Đokić, pomoćnik ravnatelja Ureda vlade RH za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. gdin.Đokić je istaknuo da je važno u aktivnosti uključiti žene i mlade iz redova romske nacionalne manjine te je pozvao sudionike u projekta da se jače povežu i razmjenjuju iskustva kako bi primjeri pozitivne prakse iz pojedinih sredina dobili mogućnost i šire primjene.

Obrani pravo na izbor

July 1, 2016/in Hrvatska /by romnihos_robaza

Obrani pravo na izbor: Nećemo stajati po strani i gledati kako nam oduzimaju prava

Hrvatska u 2015 .: umirovljenici na rubu gladija, a najčešće se mrze zbog nacionalnih ili vjerskih pripadnosti

Pučka pravobraniteljica Lora Vidović podnijela je Hrvatski sabor Izvješće za 2015. godinu, koji sadrži pregled stanja ljudskih prava i slobode te pojava diskriminacije u Hrvatskoj. Zabilježen je porast pritužbi od 13%, nepovjerenje građana prisutno je na svim područjima, a dugogodišnja loša gospodarska situacija dodatno otežava teškoće s kojima suočavaju najranjivije skupine društava. Također je primijećen i zabrinjavajući trend porasta netrpeljivosti prema Srbima u Hrvatskoj.

Kako se navodi u godišnjem izvješću Pučke pravobraniteljice Lore Vidović , ono je nastalo na temelju odredaba građana, informacija prikupljenih u svakodnevnoj suradnji dionika, tijekom terenskih obilazaka iz medija, ali i podataka koje su za potrebe njegove izrade dostavile državne institucije i druga javnopravna tijela , socijalni partneri, vjerske zajednice, organizacije civilnog društva i mnogi drugi. Najvažniji je to alat alat za postizanje sustavnih promjena jer uz analizu i ocjenu stanja sadrži i preporuke za uklanjanje nedostataka i nepravilnosti.

Nepovjerenje građana prisutno u svim područjima

Tijekom 2015. godine Ured pučke pravobraniteljice postupao je u ukupno 4655 predmeta , što je 80% više u odnosu na 2012. godinu, 19% u odnosu na 2013. i 13% više u odnosu na 2014. godinu.

Posljednje tri godine priljev novih predmeta veće je za 40 do 60% u odnosu na prethodnu godinu, što se tumači potvrdom uspješnosti mjera približavanja Uredbe građanima. Kao i u prošloj godini, najveći broj postupaka i dalje pristiže za područje pravosuđa , a pretežno se odnosi na nezadovoljstvo sudskim odlukama i dugotrajnost sudskih postupaka.

U Izvješću se ističe kako je nepovjerenje građana i dalje prisutno u gotovo svim područjima povodom kojih se obraćaju, osjećajući nejednakost pred zakonom.

Dugogodišnje loše gospodarsko stanje u zemlji dodatno produbljuje poteškoće s kojima se suočavaju najranjivije skupine društva. Uvođenje zajamčene minimalne naknade nije pokazalo adekvatne rezultate u poboljšanju socijalnog statusa radno nesposobnih te nezaposlenih osoba, kao ni samohranih roditelja ili jednoroditeljskih obitelji.

Velik broj starijih osoba i dalje živi u neprihvatljivim uvjetima, ne mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe, nemaju adekvatnu skrb i njegu, često su žrtve diskriminacije, a izostavljeni su i iz planova rješavanja problema socijalnog stanovanja. Radnici su u strahu od gubitka posla, nezaposleni ga teško pronalaze, a među pritužbama na diskriminaciju najčešće su upravo one na području rada i zapošljavanja.

Svaka četvrta pritužba na diskriminaciju zbog etničke pripadnosti ili nacionalnog podrijetla

U ruralnim područjima nedovoljno su dostupne javne usluge, što osobito pogađa najranjivije skupine stanovništva i doprinosi njihovoj socijalnoj isključenosti, a upravo njihova dostupnost mora biti jedan od indikatora uspješnosti najavljene reforme javne uprave. Pritužbe branitelja ukazuju kako sustav podrške nije prilagođen njihovim stvarnim potrebama te ga je nužno učiniti efikasnijim. Često navode kako ih društvo tretira kao teret, a prema prikupljenim podacima Ureda pokazuje se porast njihovog broja među beskućnicima, kao i broj mladih te žena.

U blagom je porastu broj pritužbi na diskriminaciju, no još uvijek nedovoljno za zaključak kako su građani bolje informirani o tome što diskriminacija jest i kako se od nje mogu zaštititi. Stoga je i dalje važno provoditi edukacije stručnjaka, provoditelja zakona, predstavnika institucija i udruga kako bi sustav zaštite od diskriminacije bio učinkovitiji.

I dalje su prisutne predrasude, stereotipi i netrpeljivost prema manjinama. Tako je svaka četvrta pritužba na diskriminaciju koju je zaprimio Ured pravobraniteljice bila na osnovu rase, etničke pripadnosti ili boje kože te nacionalnog podrijetla, pri čemu su posebno ugrožene srpska i romska nacionalna manjina.

Potrebno redovito i dosljedno kažnjavanje govora mržnje i zločina iz mržnje

Ovi podaci, uz nedovoljno razvijenu sudsku praksu, primjetno zaoštravanje retorike u javnom prostoru tijekom izborne, 2015. godine i netrpeljivosti izražavane uslijed izbjegličke krize, ukazuju na potrebu redovitog i dosljednijeg korištenja ovlasti koje djelatnicima policijskog i pravosudnog sustava stoje na raspolaganju, u sprječavanju i sankcioniranju govora mržnje i zločina iz mržnje, ističe se u Izvješću.

Također je zabilježen i porast broja pritužbi na diskriminaciju na osnovu dobi, kako starijih, tako i mlađih građana, slijede one na osnovi zdravstvenog stanja, obrazovanja, političkog uvjerenja, a potom i vjere.

Najviše pritužbi na diskriminaciju u području rada i zapošljavanja

U protekloj godini Ured je postupao u 524 predmeta u vezi s diskriminacijom. Broj novopristiglih diskriminacijskih pritužbi za 8 % je veći nego u 2014. te od 2009. godine, kada je institucija postala središnje tijelo nadležno za suzbijanje diskriminacije u RH, kontinuirano raste.

Građani se i dalje najviše pritužuju na diskriminaciju u području rada i zapošljavanja, a čak 43,6% svih pritužbi na diskriminaciju odnosi se na ova dva područja. Uprava se s 26 pritužbi ili 9,1% nalazi na trećem mjestu, a potom slijede područja javnog informiranja i medija te pristupa dobrima i uslugama.

Rasa, etnička pripadnost ili boja kože te nacionalno podrijetlo navode se u gotovo četvrtini pritužbi. Često se navodi i dobna diskriminacija (9,9%), diskriminacija na temelju zdravstvenog stanja (8,1%), obrazovanja (7,4%), političkog ili drugog uvjerenja (5,6%) i vjere (4,2%), dok je diskriminacija na temelju ostalih osnova rjeđe prituživana. Velik broj građana i ove je godine ukazivao na višestruku diskriminaciju.

U čak 45 pritužbi ili 15,9% kao razlog nejednakog postupanja navodi se više osnova, među kojima je ponovno najčešća rasa, etnička pripadnost ili boja kože, a slijede dob, obrazovanje, vjera i spol.

Najviše pritužbi zaprimio Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

U skladu s obvezama koje proizlaze iz Zakona o suzbijanju diskriminacije (ZSD) posebni pravobranitelji također vode evidencije o slučajevima diskriminacije iz njihove nadležnosti te ih, radi cjelovitog prikaza, dostavljaju pučkom pravobranitelju.

Najviše pritužbi u kojima je postupano po ZSD-u po spolu pritužitelja u 2015. godini zaprimio je Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, ukupno njih 404, od kojih su 242 pritužbe uložile žene, a 109 muškarci. Slijedi Ured pučke pravobraniteljice koja je primila ukupno 291 pritužbu, najviše od strane muškaraca, njih 115, dok su žene uložile 79 pritužbi.

Pritužbe u kojima je postupano po ZSD-u po osnovama diskriminacije u 2015. također je u najvećem broju zaprimio Ured pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, njih 404, od kojih najviše onih po osnovi spolne diskriminacije, ukupno 364 pritužbe, te po osnovi spolne orijentacije, njih 18. Ukupno 284 pritužbe stiglo je na Ured pučke pravobraniteljice, najviše, njih 68, po osnovi rase, etničke pripadnost ili boje kože, te nacionalnog podrijetla.

Zločini iz mržnje – najčešći motiv nacionalna ili vjerska pripadnost

Prema podacima Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, odnosno DORH-a i Ministarstva pravosuđa, tijekom godine 47 postupaka zbog zločina iz mržnje bilo je u različitim stadijima kaznenog postupka, od čega se 31 odnosio na događaje iz 2015. godine.

U 12 slučajeva radilo se o kaznenom djelu prijetnje, u deset o javnom poticanju na nasilje i mržnju (govor mržnje) , sedam je slučajeva oštećenja tuđe stvari, dvije tjelesne ozljede, a jedan je postupak zbog kaznenog djela povrede mira pokojnika. Doneseno je osam presuda, a sedam je optužnica odbačeno. Motiv počinjenja u najvećem je broju bila mržnja zbog nacionalne odnosno vjerske pripadnosti i to u 22 slučaja, zatim spolnog opredjeljenja u pet, za tri događaja nema podataka, a u jednom se radilo o mržnji temeljem rase ili boje kože.

Na poteškoće s kojima se susreću Srbi u RH ukazuje i pregled slučajeva etnički motiviranog nasilja, prijetnji i govora mržnje protiv Srba u Hrvatskoj u 2015. godini, koji je, kao i prethodne dvije godine, objavilo Srpsko narodno vijeće. U njemu je zabilježeno 189 takvih slučajeva, što je značajan porast u odnosu na prethodnu godinu, kada ih je zabilježeno 82.

Međutim, to se može pripisati i novoj metodologiji praćenja incidenata jer je, za razliku od prijašnjih pregleda, tijekom prikupljanja podataka za 2015. veća pažnja posvećena praćenju medija, piše u Izvješću.

Zabrinjavajući trend porasta netrpeljivosti i mržnje prema Srbima u Hrvatskoj

Ipak ističu kako podatke organizacija civilnog društva nikako ne treba zanemarivati, jer se neki incidenti prijavljuju samo njima, dok se zbog nepovjerenja i straha od dodatne viktimizacije ne prijavljuju i nadležnim institucijama.

No, trend je svakako zabrinjavajući, osobito što je zabilježen i porast broja slučajeva prijetnji i fizičkog nasilja nad Srbima, navodi se u Izvješću pučke pravobraniteljice. Fizičko nasilje i dalje je prisutnije na područjima posebne državne skrbi, odnosno ratom pogođenim dijelovima, na kojem živi najveći broj Srba povratnika.

Ured je tijekom 2015. zaprimio nekoliko pritužbi vezanih uz neprimjereno postupanje policije prema pripadnicima srpske nacionalne manjine, u kojima se upravo njihovo nacionalno podrijetlo isticalo kao povod neprimjerenim postupcima ili izostanku pravodobnog postupanja. Iako Ured pučke pravobraniteljice nije utvrdio da je došlo do diskriminacije, u Izvješću se navodi kako je u takvim okolnostima potrebno primijeniti osobitu pažnju na etničke aspekte događaja te žrtve.

Antimanjinska atmosfera nagnala je i zastupnike nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru te Savjet za nacionalne manjine da u svibnju objave Deklaraciju o nesnošljivosti i etnocentrizmu u Hrvatskoj, u kojoj je, između ostalog, navedeno kako su pripadnici nacionalnih manjina u RH ponovno suočeni s eskalacijom etnocentrizma i netolerancije.

Nesankcioniranje djela motiviranih mržnjom potiču novo nasilje

Neovisno o izvoru podataka, uočava se netolerancija i mržnja prema pripadnicima srpske nacionalne manjine, koja se manifestira prijetnjama, govorom mržnje i uništenjem imovine. Ona se može povezati s društveno-političkim procesima te problemima u ostvarivanju prava nacionalnih manjina u 2015. godini.

Još je uvijek nedostatno prepoznavanje mržnje kao motiva počinjenja djela, a poteškoće se pojavljuju i pri kvalifikaciji djela od strane tijela progona. Nedostatni su i pravni standardi koji bi razjasnili je li motiv počinjenja djela isključivo mržnja ili je dovoljna i predrasuda te kako tretirati mržnju kada je ona jedan od motiva počinjenja djela.

Propusti da se zločini iz mržnje, ali i druga kažnjiva djela povezana s diskriminacijom, prepoznaju, progone, sankcioniraju, ali i javno osude, pridonose općoj atmosferi netolerancije i strahu građana manjinskih pripadnosti, a mogu poticajno djelovati na novo nasilje pa i inicirati odmazdu, upozorava se u Izvješću pučke pravobraniteljice.

Prema podacima Global Age Watcha, Hrvatska je po kvaliteti života osoba starije životne dobi na 61. od ukupno 96 rangiranih mjesta. To govori da je nužno učiniti dodatne napore kako bi se osobama starije životne dobi osigurao ravnopravan položaj u zajednici kroz pristup tržištu rada, prilagodbu zdravstvene zaštite, cjeloživotno obrazovanje, organiziranu institucionalnu, izvaninstitucionalnu i neformalnu skrb, prilagodbu prometne infrastrukture i dostupnost javnog prometa, socijalnu uključenost i univerzalni dizajn proizvoda i usluga.

Zbog loše gospodarske situacije posebno ugrožene osobe starije dobi

Iako ekonomska kriza, nezaposlenost i rastuće siromaštvo negativno utječu na sve društvene skupine, osobe starije dobi posebno su ugrožene. Često isključene i prepuštene same sebi, lake su mete prevara i ekonomskog iskorištavanja. Oko 550.000 umirovljenika prima mirovinu u iznosu manjem od 2000 kuna, od čega njih 92.000 prima manje od 500 kuna, 91.000 ima prihode do 1000 kuna, dok 135.000 primaju mirovinu u iznosu od 1000 do 1500 kuna.

Nažalost, postoje i slučajevi kada je taj prihod jedini u obitelji, pa se koristi za zadovoljavanje potreba drugih članova obitelji. Zabilježeni su i slučajevi kada su obitelji osobu smještenu u dom za starije i nemoćne samo zbog mirovine, bez njenog pristanka, povukle iz ustanove te ju vratile u obitelj zbog jedinog izvora prihoda. Egzistencijalno ugrožene i osiromašene osobe starije dobi prisiljene su pristajati i na nepovoljne aranžmane, primjerice sklapanje ugovora o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju.

Stoga je Ured pučke pravobraniteljice izdao i niz preporuka – Ministarstvu socijalne politike i mladih, da u suradnji sa županijama i Gradom Zagrebom uloži dodatne napore kako bi se liste čekanja za prijam korisnika u decentralizirane i državne domove za stare i nemoćne formirale na transparentan način.

Ministarstvo socijalnih politika i mladih, da u suradnji sa županijama i Gradom Zagrebom propiše što ulazi u osnovnu uslugu, a što uz nadoplatu za dodatnu uslugu u državnim i decentraliziranim domovima za starije i nemoćne osobe, uz određivanje načina izračuna cijena; Ministarstvu zdravlja i Ministarstvu socijalnih politika i mladih, da normativno regulira mehanizme podrške i pomoći članovima obitelji u okviru sustava neformalnih briga o starima i nemoćnima ; Gradu Zagrebu, da iz Odluke o stipendijama Grada Zagreba uklonjeni neopravdane dobne kriterije za dodjelu učeničkih, studentskih ili stipendija polaznika doktorskog studija.

Autor / ica G.Kiš

Objavljeno: 1. travnja 2016.