JEDINA ROMKINJA MEĐU PRAVEDNICIMA

NOVI GLOBUS DONOSI

JEDINA ROMKINJA MEĐU PRAVEDNICIMA Kako je Romkinja Hajrija iz logora izvukla Židovku Ester i odgajala je kao svoje vlastito dijete

AUTOR; Jutarnji.hr objavljeno; 25.01.2017. u 15:28

Nacisti nisu primijetili da je Hajrija iz logora izašla s jednim djetetom više u naručju. Daje joj ime Miradija i odgaja je zajedno sa šestoro vlastite djece.U proljeće 1941. nakon nacističke okupacije Židovi s Kosova masovno bježe u Albaniju, ali se već 1942. mnogi vraćaju, vjerujući da će moći nastaviti živjeti u svojim domovima. No, tada ih četnici odvode u logor u Kosovskoj Mitrovici.

Suočeni s prijetnjom da ih zadesi takva sudbina, Židovka Bukica i njen suprug Blagoje odlaze u partizane, dok njihova jednogodišnja kćerkica Stela, rođena 27. prosinca 1940.  i po baki nazvana Ester, zajedno s bakom završava u logoru.

Tada se na ulazu logora pojavljuje Romkinja Hajrija, koja je pomagala po njihovoj kući u Kosovskoj Mitrovici. Niska, sitna tamnoputa 35-godišnja žena okruglog lica, velikih crnih očiju i s kosom u pletenicama, sa svoje troje djece dolazi u logor i spašava život malene Stele. Baka Ester predaje joj svoju unučicu uz riječi: “Ja sam stara i nije važno što će mi se dogoditi, ali ovo dijete mora živjeti. Ako netko od obitelji preživi rat, doći će po nju. Ako ne, podigni je kao da je tvoje dijete i jednog joj dana reci tko su joj roditelji i obitelj.”

Nacisti nisu primijetili da je Hajrija iz logora izašla s jednim djetetom više u naručju. Daje joj ime Miradija i odgaja je zajedno sa šestoro vlastite djece.

 Esterina-najranija-fotografMalena je spavala u krevetu s Hajrijom i njenim suprugom, koji su je na taj način pažljivo čuvali u strahu da je netko ne odvede. U prvih šest godina svog života djevojčica je Hajriju zapamtila po nesebičnoj majčinskoj ljubavi koju je pružala. Iako ih je život razdvojio 1946., nije bilo večeri da Stela Ester Levy nije usnula s mislima na ženu koju, kako otvoreno priznaje za Globus, voli i više od svoje biološke majke.

Hajrija Imeri-Mihaljić jedina je Romkinja čije je ime uklesano na Zidu časti u Vrtu pravednika Memorijalnog muzeja Yad Vashem u Jeruzalemu. Na tom zidu stoje imena više od 23.000 ljudi iz cijeloga svijeta koji su dobili odlikovanje Pravednika među narodima, a koje izraelska država od 1953. godine dodjeljuje nežidovima koji su u doba holokausta riskirajući vlastiti život spašavali živote Židova.

Hajrija

Kad je rat završio, Hajrija nije uspjela pronaći Stelinu obitelj, pa ispunjava obećanje dato baki Ester i djevojčici otkriva tko su joj pravi roditelji. No, zbog jedne svađe Hajrijin susjed policiji prijavljuje njezina muža pod optužbom da je ukrao židovsko dijete. Tada dolazi policajac Josef Josipović, Židov koji je u Kosovskoj Mitrovici bio zadužen pronaći židovsku siročad, i šalje djevojčicu u sirotište za židovsku djecu u Beogradu. Ester u to vrijeme razumije samo romski jezik, koji je naučila u jedinom domu kojeg poznaje, tamo da danima ne progovara.

Jednog dana na romskom joj se obratila mlada žena i djevojčica joj govori svoje ime i imena svojih pravih roditelja. Žena je gotovo pala u nesvijest i jedva kolegici izustila: “Upravo sam pronašla svoju kćer.” Bila je to Bukica. Stelina majka preživjela je rat, za razliku od Stelinog oca koji je poginuo.

Nakon godinu dana Hajrija doznaje gdje je Stela smještena i dolazi je vidjeti. Bio je to dirljiv susret dviju majki i njihove djevojčice. Bukica se nakon toga udala za kolegu iz sirotišta i 1948. sa Stelom odlaze u Izrael.

Kao već odrasla žena i majka troje djece, Stela Levy vratila se sredinom 70-ih kako bi pronašlla rođake i doznala bilo što o svojoj voljenoj Hajriji, barem njeno prezime i mjesto gdje živi.

Usprkos velikom trudu uloženom u istraživanje s kojim ni do danas nije prestala, uspjela je saznati samo ta dva podatka koja su bila potrebna da se ime Hajrije Imeri-Mihaljić upiše na Zid časti.

Po ovoj nevjerojatnoj ‘filmskoj’ priči Jakov i Dominik Sedlar snimili su dokumentarni film ‘Pravednica Romkinja’ koji se danas prvi put prikazuje u Zagrebu. Na premijeri će u publici sjediti i jedna gledateljica koja je zbog toga došla iz Izraela – Stela Ester Levy.

Iscrpnije detalje ove dirljive životne priče doznajte u novom izdanju tjednika Globus.

Hrvatska napravila važan iskorak u zaštiti dječjih prava

UNICEF: Hrvatska napravila važan iskorak u zaštiti dječjih prava ratifikacijom Fakultativnog protokola

Sukladno Fakultativnom protokolu, pojedinac, skupina pojedinaca ili njihov predstavnik može uputiti pritužbu Odboru za prava djeteta pri UN-u, u slučaju kršenja bilo kojeg prava zajamčenog Konvencijom o pravima djeteta

Hrvatska je napravila važan iskorak u zaštiti dječjih prava ratifikacijom Fakultativnog protokola koji omogućuje podnošenje pritužbi UN-ovom Odboru za prava djeteta, priopćio je  u ponedjeljak ured UNICEF-a za Hrvatsku.

Hrvatski sabor je u petak 10. veljače potvrdio Fakultativni protokol koji, kako navodi UNICEF, potvrđuje položaj djeteta kao nositelja prava i osobe s dostojanstvom te omogućuje izravnije zahtijevanje zaštite i ostvarivanja dječjih prava.

UNICEF ističe da podržava Vladu u provođenju sustavnih promjena za ostvarivanje boljeg pristupa pravdi za djecu te pozdravlja potvrđivanje ovog važnog mehanizma zaštite dječjih prava.

Pritom dodaje da je Hrvatska treći fakultativni protokol uz Konvenciju o pravima djeteta ratificirala kao 13. zemlja u Europskoj uniji i ukupno 32. zemlja u svijetu, te da će protokol stupiti na snagu tri mjeseca od datuma ratifikacije.

Sukladno Fakultativnom protokolu, pojedinac, skupina pojedinaca ili njihov predstavnik može uputiti pritužbu Odboru za prava djeteta pri UN-u, u slučaju kršenja bilo kojeg prava zajamčenog Konvencijom o pravima djeteta i fakultativnim protokolima uz Konvenciju koje je država ratificirala. Pritužbe Odboru moguće je uputiti u slučajevima  kada su iscrpljena sva raspoloživa domaća sredstva pravne zaštite i kad je primjena domaćih sredstava pravne zaštite bezrazložno produljena ili nije vjerojatno postizanje učinkovitog rješenja.

Odbor na temelju pritužbe može izdati mišljenje ili preporuku državi, ali i pokrenuti istražni postupak u slučajevima teških ili sustavnih kršenja prava iz Konvencije o pravima djeteta ili njezinim fakultativnim protokolima. Nakon primitka pritužbe, a prije negoli odluči o njezinoj osnovanosti, Odbor za prava djeteta UN-a može državi stranci proslijediti zahtjev za poduzimanjem privremenih mjera kako bi se izbjegla moguća nepopravljiva šteta za žrtvu ili žrtve navodnih kršenja.

Fakultativnim protokolom također je omogućeno podnošenje međudržavnih pritužbi u kojima jedna država stranka tvrdi da druga država stranka ne ispunjava svoje obveze na temelju Konvencije o pravima djeteta ili njezinih fakultativnih protokola, navodi se u priopćenju.

Hina

Nema boljitka za osobe s invaliditetom

invaliditet

Nema boljitka za osobe s invaliditetom sve dok se vladajuće strukture ne boje žestoke reakcije građana.

Kao obitelj relativno smo novi u ovoj priči s invaliditetom. Sinu nam je dijagnosticirana spinalna mišićna atrofija prije nešto više od dva mjeseca, ali je to dovoljan period vremena (tko zna šta nas kasnije čeka?) da zaključimo kako smo jadna država i društvo.
Vama kao portalu i drugim pojedincima koji se bore rukama i nogama svaka čast na trudu i Bože daj nam više takvih ljudi koji svoj život na ovoj zemlji troše da budu korisni društvu i onima kojima je teže na bilo kakav način.
Osobno mislim da jedino kada se ta gospoda u Vladi i oko njih osjete ugroženo i kada se baš budu bojali reakcije građana – tek tada se nešto može promijeniti. Jer nisu, primjerice, u Austriji, Njemačkoj ili negdje drugdje političari bolji ljudi, nego se boje posljedica svojih poteza i odluka (zatvor, oduzimanje imovine, i tome slično) dok se naši političari ne boje ničega.
Zvuči ružno, grozno i nerealno ovo što pišem, ali svaka veća promjena u povijesti je nastala jakom reakcijom građana protiv vlasti. Bilo kojim načinom…
Veliki pozdrav dobrim ljudima In Portala!

Ivan Kovačić, Objavljeno: 20.01.2017

MILIJARDA USTAJE PROTIV NASILJA 2017

Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama: Hitno ratificirati Istanbulsku konvenciju

 

grupna slika

Petu godinu za redom brojne ženske udruge i druge organizacije civilnoga društva organiziraju kampanju “Milijarda ustaje protiv nasilja nad ženama i djevojčicama/One Billion Rising Revolution – Solidarnost sa ženama s invaliditetom”, u kojoj sudjeluju žene i muškarci u više od 200 zemalja. Riječ je o kampanji kojom se podsjeća na svakodnevno nasilje s kojim su suočene brojne žene i djevojčice u svijetu. “I da jedna od tri žene bude pretučena ili silovana tijekom svoga života – to je milijarda žena i djevojčica”, drže organizatori Kampanje. Ove godine kampanja je održana 14. veljače od 12 do 13 sati u Zagrebu, na Trgu Europe, između ostalog i kao solidarnost sa ženama s invaliditetom, a posebice kako bi se progovorilo o višestrukom nasilju nad ženama s invaliditetom i pokazala solidarnost u borbi da se položaj žena s invaliditetom promijeni.

milijaradaHrvatska nije iznimka. Prošle je godine desetak žena izgubilo život od nasilnih muževa i partnera. Stotine tisuća žena ostalo je bez posla ili ekonomskih sredstava ili žive kao prekarne radnice. Mlade žene napuštaju Hrvatsku. Ženama se dokidaju reproduktivna i seksualna prava. Žrtve seksualnog nasilja u ratu, žene izbjeglice i migrantkinje dodatno su stigmatizirane. Manjinske žene, žene s invaliditetom, pripadnice LGBT zajednice i Romkinje višestruko su marginalizirane.
Hrvatska još uvijek nije ratificirala Istanbulsku konvenciju – Konvenciju Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Milijarda ustaje 2017. ima za središnju temu ekspoloataciju žena i izgradnju globalne solidarnosti – dok nasilje ne prestane!“, ističu iz Organizacijskog tima kampanje.

Među ukazivanja na nasilje na Europskom trgu su organizatori pozvali Vladu i premijera Andreja Plenkovića da hitno ratificiraju Istanbulsku konvenciju kako bi se počela primjenjivati i kako bi se uspostavili standardi zaštite žena.

Inicijatorica kampanje One Billion Rising Eve Ensler povodom predstojeće OBR kampanje ističe da: “Nema revolucije bez solidarnosti. Ne možemo postići promjenu sustava – promjenu načina mišljenja i struktura koje podržavaju nasilje, promjenu svijesti oko razumijevanja nasilja, odbacivanje patrijarhalnih vrijednosti i kulture, promjena u politici koje na žene utječu ekonomski, socijalno, seksualno, fizički, emocionalno… Ne možemo zaustaviti ponavljajuće obrasce kontrole, opresije i eksploatacije – SAME/I. Solidarnost je ključna za povezanost”

Kampanju organiziraju Centar za ženske studije, SOIH – Zajednica saveza osoba s puštanje balonainvaliditetom Hrvatske, CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje, Ženska soba – centar za seksualna prava, Organizacija mladih Status M, Are you Syrious?, Bolja budućnost – Udruga žena Romkinja Hrvatske, Roditelji u akciji – RODA, Solidarna – Zaklada za ljudska prava i solidarnost, Udruga za samozastupanje, Udruga za samozastupanje, uz plesnu podršku Glas Hrvatske web. Na kraju pušteni su crveni baloni u zrak u znaku da ljubav prevlada svijetom.

Zagreb, 14. veljače 2017.

Javni natječaj za financiranje projekata udruga

Javni natječaj za financiranje projekata udruga koje provode javne potrebe u društvenim djelatnostima i za financiranje manifestacija udruga s područja Općine Veliko Trgovišće u 2017. godini

Općina Veliko Trgovišće je objavila Javni natječaj za prijavu projekata i programa  koje provode udruge s područja općine Veliko Trgovišće i za prijavu manifestacija udruga s područja općine Veliko Trgovišće prilikom obilježavanja Dana općine Veliko Trgovišće sukladno Programu javnih potreba u društvenim djelatnostima općine Veliko Trgovišće za 2017. godinu, u slijedećim oblastima:

Javne potrebe u kulturi
Ukupno planirana vrijednost Natječajaje 121.600,00 kn
Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti iznosi 600,00 kn, a  najveći iznos po pojedinom programu / projektu iznosi 70.000,00 kn.

Javne potrebe u području socijalne skrbi  
Udruge sukladno ovom Natječaju mogu prijaviti programe/projekte kojiobuhvaćaju  pomoć osobama s posebnim potrebama, zaštitu i skrb o starijim osobama,   brigu i skrb o djeci – promicanje, razvitak i unapređenje kvalitete života i slobodnog vremena djece i odraslih
Ukupno planirana vrijednost Natječajaje 17.000,00 kn
Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti iznosi 1.000,00 kn, a  najveći iznos po pojedinom programu / projektu iznosi 10.000,00 kn.

Potpora se dodjeljuje  za sljedeće kategorije manifestacija:

  • lokalno-tradicijske manifestacije sportsko-rekreativno-zabavnog sadržaja, priprema i prezentacija kulinarskih umijeća i proizvoda zagorskih brega
  • najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti iznosi 500,00 kn, a najveći iznos  7.000,00 kn.

Rok za podnošenje prijedloga projekata, programa i manifestacija završava 08.03.2017., a više informacija možete pronaći ovdje.

Zaklada “Kultura nova” objavila Javni poziv za predlaganje projekata u 2017.

ndikativni proračun za ovaj Javni poziv iznosi 150.000 kn.
Podrška putem ovog Javnog poziva na predlaganje projekata u Programskom području 2: Osmišljavanje i priprema novih projekata/programa ostvaruje se u sljedeće dvije kategorije:
b) priprema međunarodnih suradničkih projekata do 15.000 kn
c) putovanje u inozemstvo radi selekcije programa do 15.000 kn

Rok za podnošenje prijava je 15.3.2017., a više informacija možete pronaći ovdje

Grad Osijek je objavio Javni poziv

Grad Osijek je objavio Javni poziv za podnošenje prijava za financiranje jednokratnih aktivnosti udruga u području sporta temeljem Programa javnih potreba u sportu za 2017.

Objavljen Javni poziv za podnošenje prijava za financiranje jednokratnih aktivnosti udruga u području sporta temeljem Programa javnih potreba u sportu na području Grada Osijeka za 2017.
Ukupna vrijednost ovog javnog natječaja iznosi 300.000,00 kuna. Raspon sredstava namijenjen financiranju pojedine manifestacije ili događanja je od 1.000,00 kuna do najviše 30.000,00 kuna.

Javni poziv je otvoren do iskorištenja sredstava, a najkasnije do 1. prosinca 2017. Više informacija o natječaju možete pronaći ovdje.

Općina Pisarovina je objavila Javni poziv za sufinanciranje javnih potreba u socijalnoj skrbi

Općina Pisarovina je objavila Javni poziv za sufinanciranje javnih potreba u socijalnoj skrbi.

Sredstva za ovu namjenu osigurana su u Proračunu Općine Pisarovina za 2017. godinu u iznosu od 84.500,00 kuna

Prijave se podnose iz područja pomoći i njege u kući za bolesno staračko i socijalno ugroženo stanovništvo.

Rok za prijavu je 15.12.2017. godine ili do utroška predviđenih sredstava ovog Javnog poziva.

Više informacija o Javnom pozivu i natječajnoj dokumentaciji možete pogledati ovdje.

Grad Opatija objavio Javni poziv za potpore malih vrijednosti u 2017.godini

Predmet ovog Javnog poziva je prikupljanje prijava za potpore malih vrijednosti u 2017.godini
Javni poziv raspisuje se za Programe i u okviru raspoloživih financijskih sredstava Proračuna kako slijedi:

Program: Javne potrebe u srednje školskom  obrazovanju
raspoloživa financijska sredstva: 20.000 kn

Program: Javne potrebe u kulturi
raspoloživa financijska sredstva: 30.000 kn

Program: Javne potrebe u sportu
raspoloživa financijska sredstva: 30.000 kn

Program: Javne potrebe u socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti
raspoloživa financijska sredstva: 20.000 kn

Javni poziv bit će otvoren do kraja 2017.godine odnosno do iskorištenja raspoloživih proračunskih sredstava za pojedinu namjenu, a više informacija možete pronaći ovdje.

Općina Donji Andrijevci objavila Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga u 2017. godini

Općina Donji Andrijevci poziva udruge koje su programski usmjerene na rad za opće dobro u području sporta i rekreacije, kulture i ostalih društvenih djelatnosti da se prijave za financijsku podršku  za 2017. godinu.

Udruge sukladno ovom Javnom natječaju mogu prijaviti program/projekt koji unaprjeđuje kvalitetu života i socijalnu koheziju u općini Donji Andrijevci sukladno strateškim i planskim dokumentima Općine za sljedeća prioritetna područja:

  • Prioritetno područje 1 – Sport i rekreacija
  • Prioritetno područje 2 – Kultura
  • Prioritetno područje 3 – Ostale društvene djelatnosti

Ukupno planirana vrijednost ovog Natječaja je 288.500,00 kuna. Od toga za:

  • Prioritetno područje 1 – Sport i rekreacija 221.500,00 kuna
  • Prioritetno područje 2 – Kultura  52.000,00 kuna
  • Prioritetno područje 3 – Ostale društvene djelatnosti 15.000,00 kuna

Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu/projektu iz područja Sporta i rekreacije je 1.000,00 kuna, a najveći iznos je 90.000,00 kuna.
Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu/projektu iz područja Kulture je 1.000,00 kuna, a najveći iznos je 30.000,00  kuna.
Najmanji iznos financijskih sredstava koji se može prijaviti i ugovoriti po pojedinom programu/projektu iz područja Ostalih društvenih djelatnosti je 1.000,00 kuna, a najveći iznos je 10.000,00  kuna.

Rok za prijavu na Natječaj je 30 dana od dana objave Natječaja, zaključno s 16.2.2017. do 12:00 sati, ako se radi o osobnoj dostavi.
Više informacija o Natječaju možete pronaći ovdje.