Trening za sudjelovanje mladih Roma i njihovo samoorganizovanje u Hrvatskoj

Odjel mladih Vijeća Europe objavljuje poziv potencijalnim sudionicima iz Hrvatske za sudjelovanje na treningu o sudjelovanju i samoorganizaciji mladih Roma i njihovo u Hrvatskoj, predviđenom da se održi 27.-29. studenoga 2017. u Zagrebu, Hrvatska.

Svrha treninga je podizanje vještina i kompetencija sudionika za stvaranje akcija i razvijanje mogućnosti za samostalnu organizaciju i sudjelovanje mladih Roma na svim razinama u Hrvatskoj, identificiranjem mogućnosti politike i programa unutar romske politike i politika za mlade, čime bi se ubrzali socijalni i gospodarski razvoj mladih Roma.

Događaj je organiziran u okviru Akcijskog plana za mlade Rome Vijeća Europe i uz podršku Udruge mladih Roma Brodsko-posavske županije.

Zainteresirani kandidati moraju poslati prijavni obrazac u wordu putem e-maila na denis.durmis@coe.int  do 25. listopada, u 18:00 sati.

Za više informacija o treningu molimo kontaktirajte: Denis Durmish, denis.durmis@coe.int.

Detaljne informacije o treningu

Prijavni obrazac za trening

Učitelji, sretan vam Svjetski dan učitelja

PROSVJED UMIROVLJENIKA

  SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

10 000 Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2

Tel/Faks: 01/ 46 55 146, 46 55 111/190

e-mail: suh@zg.t-com.hr – www.suh.hr

OIB 68205802695

Broj: 299-3/2017.

Zagreb, 25. rujna 2017.

ZAGREB, Manduševac, 12h
PULA, Trg Portarata, 12h
SPLIT, Zapadna obala, 12h
OSIJEK, Trg slobode, 12h
SLAVONSKI BROD, Korzo, 12h
ZADAR, Poljana Pape Ivana Pavla II.,16h 

ZAUSTAVIMO SIROMAŠTVO I PONIŽNJE U STAROSTI!

Sindikat umirovljenika Hrvatske je na svojoj 4. sjednici Predsjedništva, održanoj 25. svibnja 2017. godine u Zagrebu, usvojio Odluku o održavanju središnjeg umirovljeničkih prosvjeda u utorak 10. listopada 2017. godine, a zbog sve težeg položaja umirovljenika i starijih osoba, kao i inertnosti institucionalnih tijela glede rješavanja problema umirovljenika i starijih osoba.

Želimo podsjetiti i kako je pitanje rastućeg siromaštva umirovljenika ujedno i radničko pitanje, jer se time najdirektnije obezvrjeđuje rad, pa uz prekarni rad, dobivamo i prekarne mirovine, a konačni danak platit će upravo generacija koja ulazi u rad.

Tijekom 25 godina djelovanja SUH je pokrenuo brojne inicijative za izmjenu različitih zakona iz područja socijalne skrbi, prometa, obveznih odnosa, ovrha, poreza i doprinosa i inog, ali od strane vlasti izostaju konkretni odgovori. Institucionalni kanali očito nemaju efekta i prinuđeni smo organizirati središnji prosvjed na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, te prosvjede u Puli, Splitu, Zadru, Osijeku i Slavonskom Brodu, kako bismo se izborili za pokretanje dijaloga s vlastima i dostojanstvenije mirovine.

Nadali smo se kako će se kroz rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, gdje SUH ima tri predstavnika, ostvariti veći utjecaj na zakonske izmjene i promjene standarda umirovljenika i starijih na bolje. Na žalost, do danas je održana samo jedna sjednica i to za usvajanje okvirnog programa, što držimo neprihvatljivim jer umirovljenici nemaju vremena za čekanje, svakog dana su sve siromašniji i njihov je položaj sve teži. Danas su, uz bugarske umirovljenike, najsiromašniji u Europskoj uniji. Državne statistike nas, međutim, s radošću izvještavaju kako je konačno prestao rasti broj umirovljenika, ne shvaćajući da je to posljedica povećanog umiranja, ali i samoubojstava, usred siromaštva te socijalne i pravne nesigurnosti.

Drage kolegice i kolege, poznato vam je da trećina osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Udjel prosječne hrvatske mirovine u neto plaći najniži je od svih drugih u zemljama u okruženju – iznosi samo 37,7 posto, dok je u susjednim zemljama bio bitno viši (Mađarska i Makedonija – 62%, Slovenija – 60,2%; Crna Gora – 56,2%, Srbija – 49,8%; Kosovo – 47%; Bosna i Hercegovina – 43,4 i 42,5%).

No, ne samo da su hrvatske mirovine relativno, već su i realno najniže u široj regiji, jer u Hrvatskoj cijena hrane iznosi čak 91 posto prosjeka Europske unije, u Srbiji 69, a u Makedoniji samo 58 posto. Porazan je podatak kako hrvatska linija siromaštva iznosi 2.085 kuna, što znači da je blizu polovice mirovina prema ZOMO ispod linije siromaštva. K tome, Hrvatska, uz Španjolsku, ima najnižu pokrivenost starosnim mirovinama iz rada od samo 64 posto, za razliku od vrlo visoke pokrivenosti u drugim zemljama EU.

Drage kolegice, pozivamo vas na solidarnost i podršku u borbi protiv siromaštva i poniženja, jer je došao trenutak kad se u većem broju moramo okupiti na prosvjedu u Zagrebu i drugim gradovima, pa vam se obraćamo sa zamolbom da obavijestite svoje aktivistice i članice o prosvjedima umirovljenika kako bi se mogli pridružiti u odnosnim gradovima. Nadamo se da će koordinatorice Mreže doći na prosvjed i osobno te jedna i izraziti potporu na bini, a nadamo se i vašoj pisanoj potpori radi čitanja na skupovima.

Naši zahtjevi, koje vam prilažemo, radnički su zahtjevi. Na prosvjed ne pozivamo ni jednu političku stranku, već sindikate te organizacije civilnog društva za stare, mlade, osobe s invaliditetom i žene te nezaposlene branitelje.

Zahvaljujemo na razumijevanju i vjerujemo u vašu podršku, jer naši su zahtjevi presudni i za buduće umirovljenike, vaše sadašnje članove.

 

Zajedno smo jači!

 

Jasna A. Petrović,

predsjednica

 

 

 

SAD JE VRIJEME DA SE PODUZME PUNA ODGOVORNOST

Predstavljamo izveštaj predstavnice Roma u Evropskom Parlamentu, Soraye Post, koji se odnosi na položaj Roma od strane Europskih vlada i kršenje njihovih ljudskih prava. Izveštaj pokazuje da se Europa nije baš proslavila u inkluziji ove najbrojnije manjine na Kontinentu. Izveštaj o raširenom anticiganizmu u Europskom društvu, urađen je na inicijativu Soraye Post i predstavila ga je prošle tjedan ispred Libe Komiteta.

Romkinja Soraya Post parlamentarka u EU iz Švedske,  poručuje da Europa mora priznati neuspjeh u integraciji Roma.

Fokus izvještaja je prvi ove vrste o široko rasprostranjenom ciganizmu. Ono što ja želim da predstavim je uzrok isključenosti i zašto postoji stigmatizacija Roma. Ovakva situacija je u svakoj od država članica. Recimo u Švedskoj koja je vrlo bogata i razvijena zemlja 80% Roma je nezaposleno. Nikada nismo prepoznali anticiganizam On postoji i na osobnom i na lokalnom nivou   srukturni je i veoma star. Mislim da je ovdje od kako su Romi stigli u Europi prije 800 godina.

Europa mora da prepozna svoju grešku. Države članice to moraju prepoznati. Ja sam također Romkinja i znam da sam rođena osuđena, zato što postoji toliko puno predrasuda i toliko toga protiv mene upravo zbog mojeg podrijekla. Sada je vrijeme da se poduzme puna odgovornost za ove ljude. Niko ne želi biti siromašan, niko ne želi da živi kao stoka, svi žele da njihova djeca idu u školu, niko ne želi da živi bez struje i vode.

Ako želimo biti ponosni građani Europe, to nećemo biti sve dok 10-12 miliona Roma žive potpuno isključeni od svega.

Libe komitet, parlamentarna grupa u Europski parlament, koji se sastoji od saveza socijalista i demokrata čiji je član Soraja Post, usvojio je ovo izvješće, a parlamentarci će uskoro raspravljati o tome u Europskom parlamentu.

 

Ramiza Memedi

Svaka peta osoba diskriminirana, najprisutniji stereotipi prema Romima

“Svaka peta osoba u Hrvatskoj bila je barem jednom diskriminirana u posljednjih pet godina, i to najčešće u području rada i zapošljavanja te zdravstvene zaštite. No, čak 68 posto njih nije potražilo pomoć, ponajviše jer smatraju da im se situacija ne bi promijenila ili da bi se još i pogoršala”, pokazuje istraživanje o stavovima i razini svijesti o diskriminaciji i pojavnim oblicima diskriminacije koje je Ured pučke pravobraniteljice danas predstavio u Kući Europe.

“Podaci će nam biti iznimno koristan izvor informacija za daljnji rad, kako pri utjecanju na javne politike, tako i u promociji jednakog postupanja. Nadam se da će ga s istim ciljem koristiti i sve grane vlasti u zemlji – državne i javne službe te poslovni i nevladin sektor, sindikati i pojedinci. Jedino tako možemo se boriti protiv neprijavljivanja diskriminacije, na duge staze, za što je potrebno snažiti povjerenje građana u institucije, prvenstveno u policiju i sudstvo”, izjavila je pučka pravobraniteljica Lora Vidović na predstavljanju rezultata.

Gotovo 40 posto ispitanika misli kako je diskriminacija najveći ili jedan od najvećih problema u društvu, dok ga u potpunosti nevažnim smatra nešto manje od četiri posto. Iako veliki broj građana ne podržava stavove koji reflektiraju predrasude, one su i dalje prisutne, a usmjerene su ponajviše prema Romima, zatim prema članovima sindikata, mladima, starijima, azilantima, osobama s duševnim smetnjama, dok su najmanje prisutne prema osobama nižeg obrazovanja i osobama s invaliditetom. Također, u odnosu na ranija istraživanja, manji je broj onih koji kažu kako im je neprihvatljivo da njihovo dijete stupi u brak s osobom druge nacionalnosti, boje kože ili vjere.

“Nužno je informirati i educirati javnost o diskriminaciji i mogućnostima zaštite, ali i konkretno djelovati. Naš Ured je i u Izvješću pučke pravobraniteljice za 2016. dao niz preporuka za suzbijanje postojeće, ali i prevenciju buduće diskriminacije u Hrvatskoj. Naravno, Vlada bi trebala što prije usvojiti i početi primjenjivati dugo očekivani Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije”, rekla je Tena Šimonović Einwalter, zamjenica pučke pravobraniteljice i predstavnica Hrvatske u Europskoj komisiji protiv rasizma i netolerancije (ECRI) Vijeća Europe.

Treće je to istraživanje koje je Ured proveo od 2009., kada je na snagu stupio Zakon o suzbijanju diskriminacije, a provedeno je u okviru Programa o pravima, jednakosti i građanstvu Europske komisije, Glavne uprave za pravosuđe i potrošače, kao dio projekta Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj.

Diskriminacija u Hrvatskoj:
stavovi, razina svijesti i pojavni oblici
Projekt „Mjerenje (ne)jednakosti u Hrvatskoj“
Čitavo istraživanje možete pronaći na stranicama Pučkog pravobranitelja RH

22. rujna – Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

U spomen na tragično ubojstvo triju žena – sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić i stranke Gordane Oraškić koje je, tijekom održavanja brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu, dana 22. rujna 1999. godine ubio suprug stranke u postupku, a sudsku službenicu Stanku Cvetković teško ranio, Vlada Republike Hrvatske 22. rujna proglasila je Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.

Sslužbeno Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama proglašenog 2004. Godine i time se želi upozoriti na još uvijek zastrašujuće službene podatke o fizičkom, psihičkom, seksualnom i svakom drugom nasilju i zastrašivanju.

Nacionalni dan svake se godine obilježava polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu te održavanjem okruglih stolova i rasprava na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Glavna poruka obilježavanja Nacionalnog dana je važnost prepoznavanja i prijavljivanja nasilja kao krajnje neprihvatljivog oblika društvenog ponašanja kojim se krše temeljna ljudska prava i slobode te razumijevanje nasilja kao najčešćeg oblika diskriminacije žena.

Uvažavajući sve tragične događaje nasilja u obitelji u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na nasilje nad ženama, pred svima i nadalje stoje obveze usmjeravanja pozornosti na potrebe obitelji i njezinih članova, prepoznavanja uzroka i posljedica nasilja te nadogradnje pravnog i institucionalnog sustava kojim se sprječava nasilje i štite prava i interesi žrtava nasilja u obitelji. Ekonomska kriza, nezaposlenost i siromaštvo i dalje su uzroci teškog nasilja kojem su posebno izložene žene.

Po pitanju statistike nasilja nad ženama su poražavajuće. Prošle je godine ubijena 15 žena. Njih 11 stradalo je od ruke bliske osobe, najčešće supruga. Još 23 žene su bile žrtve pokušaja ubojstva. 12 su ih pokušali ubiti članovi obitelji ili partneri. Žene su bile žrtve njima bliskih osoba u 642 slučaja. U samo jednoj godini.

Dnevno 45 puta policija u Hrvatskoj intervenira zbog obiteljskog nasilja, a vikendom i praznikom do 60 puta; svaka treća žena u našoj zemlji žrtva je nasilja u obitelji. Osim što intrevenira po dojavi o nasilju, policija u ovom slučaju djeluje i preventivno. Upravo je prevencija  najvažniji mjera kojom bi se mogao smanjiti broj nasilja svih oblika. No jedan od velikih problema zbog kojih žrtve nasilja često smrtno stradaju upravo je taj što one same, ali niti njihova okolina ne prijavljuju nasilje. Policija podsječa građane kako nasilja u obitelji ili susjedtsvu građani mogu prijaviti i potpuno anonimni

U posljednjih 10 godina je u Hrvatskoj ubijeno 300 žena i to najviše od ruke bliske osobe, a većina od njih prethodno je bila žrtva obiteljskog nasilja. 2016. godini ubijeno je 15 žena, a broj žena žrtava kaznenih djela tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i kaznenih djela protiv spolne slobode također je veći od broja žrtava muškog spola.

Po podacima Ministarstva pravosuđa, u razdoblju od početka 2012. godine do kraja lipnja 2016. godine sudovi su izrekli ukupno 14.932 zaštitne mjere prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Od toga je najviše izrečeno zaštitnih mjera obveznog liječenja od ovisnosti, njih 4289 (28,72 posto) te zabrane približavanja žrtvi nasilja, njih 4163 (27,88 posto). Slijede zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (2983), udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora (1358) te zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju (1292).
 

Esih postaje artikuliranija

Esih postaje artikuliranija; u najružnijem istupu dosad, dovela je u pitanje stipendije malih Roma

Zastupnica Bruna Esih o najnezaštićenijoj skupini u društvu

Na današnjoj sjednici Odbora za obrazovanje i sport zagrebačke Gradske skupštine, predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku Bruna Esih prigovorila je što su stipendije učenika deficitarnih zanimanja manje nego one za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine.

Tijekom polemike, Esih je Ivici Lovriću, koji obavlja poslove pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i sport direktno replicirala: “Potiče li se to što su oni Romi ili njihova želja za školovanjem?”, upitala je Esih.

Dva milijuna za stipendije učenika i studenata

Stipendije za učenike romske nacionalne manjine iznose 2,290 kuna, a za studente 3,720, i iz proračuna Grada Zagreba za njih je osigurano 2 milijuna kuna.

Učenici koji su upisali deficitarna zanimanja dobivaju za prvi razred tisuću kuna mjesečno, drugi 1300 i treći 1600 kuna. Prema podacima sa službenih stranica Grada Zagreba, stipendije se dodjeljuju za 10 mjeseci u godini, na početku školske godine i isplaćuju početkom mjeseca za prethodni mjesec.

 

 

Czech Police say assault on Muslim women in Prague by aggressive woman was a misdemeanor

The case of an attack on two Muslim women as they were on their way to the Divoká Šárka aquapark in Prague has been assessed by police as a misdemeanor. The Muslim women were chaperoning 13 children on a trip when they were photographed by a woman who then assaulted one of them both physically and verbally when they asked her to stop taking their picture.

“I believe there should be more intensive investigation of the motivation for that attack,” said Klára Kalibová, a lawyer and director of the In IUSTITIA organization, when asked by Czech Television what she made of the police’s conclusion. Verbally abusing others in public because of their assumed race or religion meets the definition of a crime, according to the relevant statute.

Tomáš Hulan, spokesperson for the Prague Police, told Czech Television that officers assessed the matter in full and came to the conclusion that the behavior described met the definition of a misdemeanor. The police are not, however, ruling out the option for the qualification of the incident to be changed.

bau, translated by Gwendolyn Albert

Czech Police reconstruct murder of Romani man, shooter faces 20 years in prison if convicted

Czech Police performed a reconstruction during the night of Friday 11 August of the May murder of a Romani man at a housing estate in the town of Chomutov. The re-enactment involved the 37-year-old man who has been accused of the murder, supervising State Prosecutor Vladimír Jan told the Czech News Agency.

Police chose to do the reconstruction at night in order to recreate the conditions of the incident as closely as possible. If convicted, the man faces between 12 and 20 years in prison.

On 25 May around 3 AM, police say the man who has now been charged with the killing heard noise from the street, looked out the window, and saw a van crashing into parked cars. The driver then attempted to drive away, heading the van in the direction of his relatives standing in front of the building on the sidewalk, the people with whom he had been having an argument.

The man watching from the window immediately grabbed his licensed firearm, ran out in front of the building, and began to shoot at the van as it drove past, hitting the driver several times and causing him serious injuries from which he died at the scene. The shooter then waited for the police to arrive.

On 11 August, just after 2 AM, police officers began to arrive at the location of the May crime scene and closed off the connecting streets around the building in front of which the shooting happened. Besides detectives there were also police dogs and riot units.

An investigative attempt at reconstructing the events proceeded. Police re-enacted the shooting victim driving past the building in his van.

“The aim of this investigative attempt is to verify certain facts,” Jan said. “The purpose of the reconstruction is to re-enact the entire course of the incident.”

“The reconstruction involved the cooperation of the accused, without whom it would not have been possible,” the supervising state prosecutor added. The accused demonstrated to detectives how he recalls the incident unfolding.

Detectives chose to re-enact what happened at almost the same time of day that the shooting took place. “That was for the purpose of recreating the conditions that prevailed at the time to the greatest possible extent,” Jan said.

The detectives’ work ended at about 5 AM. The legal qualification of the case remains unchanged.

The accused has been charged with murder under the second paragraph of the Criminal Code, and if convicted, he faces up to 20 years in prison. He has been in custody since the end of May, where he was remanded because the court was convinced he would influence eyewitnesses if at liberty.

ČTK, voj, translated by Gwendolyn Albert