Najveće okupljanje Roma u Europi
Tradicija duga 243 godine: Konji se kupaju u reci, a karavani prave kolaps na putevima
Sajam, koji traje tri dana, obično ugosti oko 10.000 Roma i putnika, kao i još 20.000 drugih posetilaca, koji učestvuju u svečanostima, takmičenjima i u trgovini
Hiljade ljudi stiglo je u sredu na Sajam konja u Eplbiju, najvećem evropskom okupljanju Roma, koje se jednom godišnje održava u ovom engleskom gradu. Romi sa svojim porodicama su na konjima i u kolima danima putovali kako bi prisustvovali sajmu.
Muškarci, žene, deca, kao i njihovi konji okupili su se na sajmu, gde imaju priliku da prezentuju svoje proizvode i razmene iskustva o životu na putevima.
Sajam, koji traje tri dana, obično ugosti oko 10.000 Roma i putnika, kao i još 20.000 drugih posetilaca, koji učestvuju u svečanostima, takmičenjima i u trgovini, piše Dejli mejl.
Ovaj događaj, koji datira još iz 1775. godine, postao je važan za Rome oko 1900. godine, kada su hiljade ljudi iz Velike Britanije, Irske i drugih zemalja počeli da se okupljaju u Eplbiju da bi prodali konje, ali i da se druže sa drugim članovima zajednice.
Romi su danima putovali da bi stigli na Sajam Foto: Wikimedia/Deben_Dave
Umesto organizovanog događaja sa postavljenim programom, ova manifestacija je zamišljena kao najveći sajam Roma u Evropi, koji se sastaju poput jedne velike porodice.
Tradicionalna manifestacija nije se održala prošle godine usled lošeg vremena, ali su ove godine konji ponovo ušli u reku Eden kako bi se osvežili. Ritual je nastao u 17. veku kako bi se konji oprali i bili lepši potencijalnim kupcima.
Mnogi od putnika stigli su u tradicionalnim karavanima, poznatim kao vardo, veoma dekorativnim drvenim vagonima iz britansko-romske tradicije.
Neki od njih imaju i dimnjake, koji su jarko obojeni, a ovi vagoni koriste se u letnji mesecima za putovanja.
Tradicija varda smatra se visokom kulturnom tačkom umetničkog dizajna i remek-delom drvoprerađivača.
Oni u karavanima i na konjima dolaze na najveće okupljanje Roma Foto: Profimedia/Zuma Press – News
Dolazak Roma na sajam zna da iznervira vozače, jer se iza sporih konja i karavana napravi kilometarska kolona u kojima čak 100 automobila, kamiona i kombija čeka da nastavi svoj put.
Sajam je spontano okupljanje i ne organizuju ga ni pojedinci niti grupa, iako Romi imaju “Shera Rom” (glava Roma), koji organizuje toalete, mesta za otpad, vodosnabdevanje, pašnjake za konje itd. On deluje kao veza sa komitetom za koodrinaciju lokalnih vlasti.
Glavne aktivnosti odvijaju se na sajmu Hil (oblast glavnog kampa) a nedavno i na Tržišnom polju, koji je otvorio lokalni farmer pre 10 godina i sada je glavni trgovački centar i područje ugostiteljstva.
LOŠE STRANE SAJMA
Zbog sajma konja dolazi do brojnih žalbi o neuređenosti u gradu, nasilnom kriminalu i okrutnosti prema životinjama.
Na sajmu 2014. godine bilo je 28 hapšenja, zbog upotrebe droga, pijanstva i opstrukcije. U 2015. godini broj hapšenja je opao, kada je privedeno 15 osoba.
Što se tiče troškova čišćenja, iako trgovački štandovi ostavljaju nekoliko tona otpada, dan nakon sajma počinje se sa čišćenjem, bez ikakvih troškova za obveznike, a nedelju dana kasnije nema nikakvih tragova da je sajam uopšte i bio.
Bilo je samo nekoliko slučajeva okrutnosti prema životinjama, ali su oni na vreme rešeni a odgovorni su kažnjeni. Većina konja na sajmu su dobro očuvana, dobro trenirana i u dobrom stanju.
ČASOPIS BUDUĆNOST
Prvi pomak na putu razbijanja predrasuda o Romima, svakako je temeljno upoznavanje njihove prošlosti i sadašnjosti, kulturu i svakodnevicu, religiju i običaje. Ta kulturna raznolikost Roma u Republici Hrvatskoj se daleko razlikuje od drugih manjina na području Republike Hrvatske. Također Romi nisu homogena skupina, govore različitim jezikom, imaju svoje običaje, jezik i vjeroispovijest za koju su se opredijelili. Postoje muslimanske, katoličke, pravoslavne, jevanđelističke i novo nastele vjere. Obzirom da Romi nemaju matičnu državu te svaka podskupina (pleme) Roma manifestira svoje tradicijske običaje i kulturu ovisno o mjestu, porijekla i nastanjenosti u Hrvatskoj i naš cilj je da to putem časopisa prezentiramo široj javnosti.
Cilj ovoga časopisa je prikazivanje realnog položaja Roma, njihovu kulturu i običaje gdje s ovime pokušavamo ublažiti predrasude prema Romima koje ih stoljećima prati do današnjih dana te ujedno širiti u romskoj zajednici nove informacije o trenutnim događajima i novostima koje su dio njihovog života i okruženja. Kao medij ima dvosmisleni cilj. Smatramo ga važnim u razbijanju predrasuda učvršćena negativnim izjavama medija, dok drugi cilj služi kao informativni medij svim zainteresiranim o položaju romske zajednici kako u Hrvatskoj tako i izvan Republike Hrvatske.
U svim aktivnostima naglasak je na probleme odnosno uspjehe koje želimo dijeliti sa svim čitateljima časopisa te ujedno s time i ublažavati štetu komercijalnih medija koje nanose romskoj zajednici, stvarajući negativnu sliku odnosno stereotip, ne mareći na sve veći jaz između romske zajednice i građana Republike Hrvatske. Isključivo je manjinski časopis i sadržaj se odnosi na njihovu problematiku sa sadržajem problematike žena i djece.
Časopis se tiska od 2003 godine.
Kao ključan izvor financiranja časopisa je Savjet za nacionalne manjine Vlade RH, koji nažalost financijska sredstva smanjije svake godine.
Svi zainteresirani koji žele dati svoj doprinos i objaviti svoje aktivnosti, događanja, članke i dr. poslati na adresu urednuštva ili e-mail;
UŽRH “Bolja budućnost”
Av. M. Držića 4,
10 000 Zagreb
tel/fax 00385 1 6110311
uzrh.boljabuducnost@yahoo.com
Ramiza Memedi
NAUČILI OD OCA I DEDE
Rezultati istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti
Šamaranje žene, ponižavanje, zastrašivanje i silovanje normalna pojava u Srbiji.
Jedna četvrtina od 1.060 ispitanih muškaraca da namerno zastrašuje svoju partnerku. Šamari i gađanje predmetima – deo su jedne petine veza. Uvrede i ponižavanja čine svakodnevicu trećine. Svaki pedeseti muškarac učestvovao je u grupnom silovanju. Da žena treba da toleriše nasilje, kako bi održala porodicu, slaže se njih 11, 9%.
Ovo su deo rezultata istraživanja IMAGES Srbija koje je sproveo Centar za promociju zdravih stilova zivota – Centar E8
Na pitanje: “žena treba da toleriše nasilje da bi sačuvala porodicu” – SLAŽEM SE odgovorilo je 11,9 posto muškaraca. “Muškarac treba da ima poslednju reč u porodičnim odlukama” – SLAŽEM SE, odgovorilo je 34,1 posto muškaraca. “Najvažnija uloga žene je da brine o kući i kuva” – SLAŽEM SE, odgovorilo je 40,1 posto muškaraca. Svaki peti ispitanik se oseća uvređeno kada ga partrenrka zamoli da stavi kondom.
Ovi rezultati predstavljeni su na konferenciji MAN-x Niš održanoj u Regionalnom centru za profesionalni razvoj zaposlenih u obrazovanju u NIšu.
Ovo je prvo istraživanje ovakvog tipa u Srbiji i donosi značajne podatke za bolje i lakše razumevanje muškosti. Istraživanje je rađeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1060 muškaraca i 540 žena starosti od 18 do 60 godina. Istražiavnje IMAGES Srbija je deo globalnog istraživanja koje je do sada sprovedeno u više od 20 zemalja u svetu.
Rezultati istraživanja pokazali su da se stavovi muškaraca prema rodnoj ravnopravnosti u određenim segmentima života promenili ka liberalnijm (briga o deci), dok u drugim i dalje naginju ka tradicionalnim, naročito kada je u pitanju nasilje nad muškarcima i ženama.
Skoro polovina ispitanika učestvovala je u tučama protiv suparničkih grupa, kao i da je 60% mladića dodirivalo je devojke bez njihove saglasnosti ili im dobacivalo seksualne komentare. Posebno je poražavajuće podatak da čak 18.8% muškaraca smatra da postoje situacije u kojima žena zaslužuje batine.
Međutim, skoro 90 odsto muškaraca reklo je da bi volelo da provodi više vremena sa svojom decom, a pokazalo se i da je u porodicama u kojima partneri imaju više obrazovanje pojela kućnih poslova egalitarnija. 80% muškaraca je išlo sa svojim partnerkama na kontrole tokom trudnoće (od toga 30% je išlo na sve kontrole). Da odgovornost za decu posle razvoda treba da bude podjednaka kaže 4/5 ispitanih muškaraca. U domaćinstvima 68.1% muškaraca, odluke vezane za decu su zajednička odgovornost. 49.1 odsto ispitanih muškaraca se slaže da su menjanje pelena i hranjenje dece odgovornost majke.
„Ono što mi govori višegodišnje iskustvo u proučavanju tema vezanih za rodnu ravnopravnost i konkretno muškaraca na Balkanu i u Srbiji, kao što je slučaj sa istraživanjem IMAGES, je da je u velikoj meri prisutan uticaj konstrukta o tome, kakav muškarac treba da bude. To znači i veliki stepen neslobode jer sloboda od društvenih konstrukata je prva sloboda“ , kaže Marina Hughson (Blagojević), glavna istraživačica i autorka istraživanja o muškarcima i rodnoj ravnopravnosti – IMAGES Srbija.
Analiza se većim delom zasniva na rezultatima ankete, odnosno kvantitativnim pokazateljima vezanim za položaj, stavove i ponašanja muškaraca u Srbiji. Ali pored tih rezultata, u IMAGES Srbija su izneti i neki od glasova muškaraca, prikupljenih tokom kvalitativne analize, pre svega kao ilustracija mnoštva različitih ideoloških i ličnih pozicija, različitih diskursa i stavova.
TIPIČAN MUŠKARAC (jedan od glasova muškaraca iz publikacije IMAGES Srbija)
„On može mnogo da popije, gleda fudbal, ide na slave. Da je seksista, k*****i neku ženu. Pseudopolitka sa pozicija moći. Cinizam je važna osobina tog patrijarhata, jer kao da nisi naivan. Jer je sve prevara. Isto pozicija infantilnog patrijarhata. Autoritarnost. Gledaš oko sebe i vidiš ćaleta, dedu, burazera, drugare u školi i vidiš da se uvek tu nešto meri, odmeravanje neke snage, takmičenje i nadmetanje. Često dečaci i muškarci imaju tu potrebu da budu u pravu, da je po njihovom. I pošto sam ja kao klinac gledao i slušao šta drugi ljudi rade, dosta sam upijao tih stvari, ali ne nužno i reprodukovao, jer nisam bio nešto u tom fazonu, međutim, kada si u vršnjačkoj grupi, postoje određena očekivanja da bi se uklopio i moraš da igraš po tim pravilima„, ispričao je jedan muškarac.
IMAGES istraživanje u Srbiji je sproveo Centar E8, a uz finansijsku podršku UNFPA, CARE International, OAK fondacije i Švedske međunarodne razvojne agencije SIDA.
Cilj programa je da mladići steknu znanja i izgrade stavove o rodnoj ravnopravnosti i zdravim stilovima života, te da se smanji stopa svih vrsta nasilja među mladima. Sprovođenje programa je počelo 2006. godine, kada je rađeno kvalitativno istraživanje o stavovima i ponašanjima muškaraca manjeg obima, koje je tokom godina preraslo u sveobuhvatni program koji se sastojao od različitih komponenata i čije su ciljne grupe mladi, nastavnici, prosvetni radnici, studenti, novinari i drugi važni akteri. Od početka sprovođenja, program je direktno obuhvatio više od 30.000 mladih ljudi u oko 2.000 različitih projektnih aktivnosti.
TEATER ROMA
Udruga žena Romkinja Hrvatske BOLJA BUDUĆNOST, zajedno s udrugama Kultura Nova i iDEMO – Institutom za demokraciju, pokrenula je veljači 2018. godine projekt TeatarR, u trajanju od 18 mjeseci, a provodi se u Zagrebu.
Cilj projekta je unaprijediti mogućnosti uključivanja romske djece i mladih osoba, kao populacije u nepovoljnom položaju, povećanjem njihovih kompetencija u umjetničkom izražavanju, jačanju njihovih osobnih i međuosobnih vještina.
Kroz projekt će se održati 12 radionica osobnog razvoja (samosvijest, samopouzdanje, komunikacija, timski rad, osobne i međuosobne vještine…) prilagođenih za ciljnu skupinu, te edukativna radionica kazališne produkcije. Održat će se niz redovitih proba koje će pokrivati glumu, scenografiju, produkciju, a koje će biti snimane za potrebe rada sa sudionicima. Javni nastup na kraju je kruna, no proces je ključan.
Očekivani rezultat projekta je učinkovit odgovor na potrebu integracije mladih Roma, jačanje njihovih socijalnih i kreativnih vještina i znanja kroz dramski rad, kazalište i edukaciju, a s ciljem kvalitetnije integracije u društvo i kasnije boljom pozicijom na tržištu rada tj. većom zapošljivosti.
DOBITNICI NAGRADE “NADA DIMIĆ”
Zagreb, 28. svibnja 2018. – Ovogodišnji su dobitnici Nagrade Nada Dimić režiser Oliver Fljić za predstavu „Šest likova traže autora“ po predlošku Luigija Pirandella, u satiričkom kazalištu Kerempuh i novinarka Faktografa Sanja Despot za seriju tekstova o pozadini i pravim namjerama organiziranog otpora Istanbulskoj konvenciji. “Nada Dimić” dodjeljuje se angažiranim civilnim inicijativama i umjetniciman/umjeticama koji djeluju na polju suvremenog kulturnog i umjetničkog stvaralaštva,
“Nada Dimić” ustanovljena je 2017. godine u okviru Fonda za druge čiji su osnivači i vlasnici kustosko-plesni par Zvonimir Dobrović i Bruno Isaković, a inicijatori i pokretači Nagrade zajedno s njima bili su aktivisti/ce i kulturne djelatnice Vesna Kesić, Sonja Leboš i Eugen Jakovčić. Nagrađujemo umjetnička djela i kulturne inicijative koji protestiraju, provociraju i ruše konvencije i tabue, odupiru se sve snažnijem sužavanju umjetničkih sloboda i poslušničkom pristajanju na šutnju što vodi ka brisanju smisla umjetničkog propitivanja i širenja društvenih sloboda uopće – glasi njihovo obrazloženje nagrade. Nagrada se sastoji od kamene ulične kocke (kaldrme) kao simbola pučkog otpora s ugraviranim imenom dobitnika/dobitnice, te novčanog iznosa od 5.000 kuna koji dobitnici mogu donirati nekoj drugoj osobi ili kolektivnoj inicijativi koji kreativnim sredstvima kritički preispituju stvarnost u kojoj živimo.
Prošlogodišnji dobitnici “Nade Dimić” bili su Sanja Iveković i Igor Grubić za cjeloživotni umjetnički i kulturni angažman, a napose za svoje posljednje radove. Sanja Iveković za „Spomenik Revoluciji“ inspiriran idejama Rose Luxemburg, predstavljen 2017. na Documenti u Ateni, a Igor Grubić za svoj poetski dokumentarni film „Spomenik“ posvećen srušenim, zapuštenim i u zaborav gurnutim spomenicima NOB-u. Sanja i Igor su po utvrđenoj proceduri bili i članovi žirija koji je ove godine odabrao dobitnike. Uz njih, u žiriju 2018. bili su i filmski redatelj mlađe generacije Miroslav Sikavic, a kojemu je svoju novčanu nagradu prenijela Sanja Iveković, Krunu Lokotara kao predstavnika šibenskog festivala Fališ kojemu je svoju nagradu donirao Igor Grubić, i Vesnu Kesić ispred Fonda za druge i grupe koja je inicirala nagradu.
I kao što je prošle godine izravan poticaj za osnivanje drugačije nagrade bila uzavrela politička situacija u kojoj je ekstremna desnica marširala ulicama Zagreba i zatirala memoriju nepokorenog grada, ni ove godine nije pomanjkalo razloga za nagradu posvećenu sjećanju na Nadu Dimić, heroinu antifašističkog i radničkog pokreta.
O intrinzičnoj povezanosti obitelji kako je shvaća obiteljaška ideologija i fašizacije društva, čime se bavi i predstava „Šest likova traže autora“, OLIVER FRLJIĆ je izjavio: “Obitelj je i prostor ur-fašizma jer privilegira biološke veze u odnosu na one stvorene u drugim oblicima socijalne interakcije. Zato je za Željku Markić toliko važno da iz pojma obitelji isključi sve one koji nisu povezani biološkom reprodukcijom. Pretpostavljam da će sljedeći referendum Željke Markić biti onaj u kojem će se tražiti da se seks može prakticirati samo u prokreativne svrhe. Na to mogu samo reći: jebite se!
SANJA DESPOT je urednica i novinarka portala Faktograf.hr, relativno novog i zacijelo vrlo posebnog medija u hrvatskom i regionalnom neprofitnom medijskom prostoru koji je vrlo brzo postao relevantno sredstvo za čišćenje medijske bare od alternativnih činjenica i proizvoljnih interpretacija. Tijekom 2017. i 2018. godine Sanja je objavila petnaestak tekstova o Istanbulskoj konvenciji kojom Vijeće Europe obvezuje države članice EU na političko, financijsko i upravno osnaživanje mehanizama za suzbijanje nasilja nad ženama i u obitelji. Baveći se istraživačkim novinarstvom u najboljoj tradiciji tog pojma, Sanja je javnosti podastrijela podatke, pozadinu i stvarne namjere žestokog, gotovo histeričnog otpora Konvenciji koji uvelike prelazi granice same Konvencije, ali i Hrvatske i Europske unije. Njenim su se nalazima počeli koristiti i drugi, stariji, bogatiji i veći mediji, a postali su i glavni izvor informiranja raznim opinion makerima i političarima.
Vesna Kesić o dodjeli nagrade kaže
“Novinarka Despot nagradu je dobila za seriju tekstova objavljenih na portalu Faktograf.hr 2017. i 2018. o Istanbulskoj konvenciji kojom Vijeće Europe obvezuje europske države na političko, financijsko i upravno osnaživanje mehanizama za suzbijanje nasilja nad ženama i u obitelji. Odlučila je novčanim dijelom nagrade podržati rad Ženske mreže Hrvatske i drugih ženskih inicijativa koje su im pomagale u prosvjednim akcijama. Foto: Jadran Boban – Aktivistice koje su opetovano poručivale da ne žele biti hodajuće maternice tražeći ratifikaciju Istanbulske konvencije te nijemo hodajući u povorkama poput sluškinja obilježile su godinu iza nas i upozorile kako je vrlo lako zamislivo da distopija Margaret Atwood postane stvarnost ako joj se na vrijeme ne odupremo.
“Zbog toga veći dio novčane nagrade dodjeljujem Ženskoj mreži Hrvatske, uz veliko priznanje svim aktivisticama koje su svoju hrabrost, maštu i sredstva uložile u ove akcije, bolno svjesna da će im ubuduće trebati za slične performanse” – rekla je Despot.