Romi su lošeg obrazovnog statusa

Istraživanje: Romi su lošeg obrazovnog statusa, ali natprosječno izlaze na izbore

ROMI u Hrvatskoj lošeg su obrazovanja i socijalnog statusa, uglavnom su nezaposleni, kod polovice njih krov prokišnjava, djeca žive u poraznim uvjetima, do 98 posto su državljani Hrvatske koji natprosječno, 60 posto, izlaze na izbore –  gruba je skica istraživanja za potrebe uključivanja Roma u hrvatsko društvo.

Istraživanje „Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka“ predstavljeno je u srijedu u Zagrebu na završnoj konferenciji posvećenoj učinkovitoj provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma.

Zastupnik nacionalnih manjina Veljko Kajtazi zahvalio je na istraživanju i kazao da će ono biti od velike pomoći u rješavanju položaja romske zajednice u Hrvatskoj te da će dati javnosti uvid u stanje o obavezama dionika u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma.

Želim na to posebno upozoriti jedinice lokalne samouprave koje su često netransparentno provodile strategiju. Sada nitko neće moći reći da nema podataka za provođenje strategije, kazao je Kajtazi.

Na istraživanju je radilo više od 100 ljudi, koje je umjesto za tri godine, moralo biti završeno za godinu i pol, kazala je voditeljica istraživanja  Suzana Kunac i dodala da je njegova velika vrijednost ne samo u tome što je po opsegu jedno od najvećih istraživanja Roma u Europi, nego što je i samo „izraz romskih iskustava“.

Dio istraživanja koje je obuhvatilo 1550 kućanstava i 4750 osoba, koje se pored toga temelji na intervjuima s ključnim osobama romskih zajednica, publiciran je u znanstveno recenziranoj knjizi u tri izdanja (850 primjera na hrvatskom jeziku, 250 na engleskom i 200 na romskom).

U 15 županija živi oko 22.500 Roma

Istraživanjem je procijenjeno da u 15 županija živi oko 22.500 Roma, dok je popis stanovništva evidentirao malo manje od 17.000 osoba romske nacionalnosti.

Najviše, 6368 osoba, procijenjeno je u Međimurskoj županiji, zatim 3299 u Zagrebu, 2190 u Sisačko-moslavačkoj županiji, 1973 u Osječko-baranjskoj, 1919 u Brodsko-posavskoj , itd.

Obrazovna struktura Roma je loša, budući da prema podacima završene osnovne škole ima samo 28 posto njih, srednje trogodišnje 12 posto, srednje četverogodišnje 3 posto, gimnazije 0,3 posto i visoke škole manje od 0,2 posto.

Čak 41 posto njih nije nikada radilo

U pogledu radnog statusa najveća skupna je nezaposlenih, njih 44 posto, dok stalno plaćeni posao puno radno vrijeme ima tek 12 posto njih.

Čak 41 posto njih nije nikada radilo, a najviše onih koji su radili, 32 posto, imaju jednostavna zanimanja.

Najviše ih smatra da je razlog slabom zapošljavanju u nedostatku obrazovanja i kvalifikacija te u diskriminaciji.

Većina od 93 posto je obuhvaćena zdravstvenim osiguranjem, a razlog zašto nisu svi, ispitivačima nije poznat.

Na području ispitivanja reproduktivnog zdravlja utvrđeno je da je 48 posto žena bilo na ginekološkom pregledu zadnjih godinu dana, 21,3 posto njih u razdoblju prije od 1-3 godine, a 5,5 posto Romkinja nikada bilo na ginekološkom pregledu.

Gotovo svoj populaciji Roma, točnije 92 posto njih, prijeti rizik siromaštva, pa im je socijalna pomoć vrlo bitan izvor prihoda.

Čak 54 posto ih koristi zajamčenu socijalnu pomoć, a trećina ih je vrlo nezadovoljno odnosnom s djelatnicima centra za socijalnu skrb. Suzana Kunac objašnjava da je razlog u zakonima po kojima djelatnici moraju postupati, a koji ne uvažava stanje na terenu.

Čak 80 posto njih ne može si priuštiti troškove poput kupovine hladnjaka, 54 posto ne može priuštiti jesti meso i ribu svakog drugog dana, a 90 posto ne može zamisliti plaćeni odmor od tjedan dana izvan kuće.

Istraživanje je dio projekta Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina ukupne vrijednost 680.000 eura, od čega su 90 posto sredstva EU, a 10 posto nacionalno sufinanciranje iz sredstava Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Projekt provode tvrtka Ecorys Hrvatska d.o.o. i udruga Centar za mirovne studije.

30 milijuna kuna za razvoj

30 milijuna kuna za razvoj sredina nastanjenih nacionalnim manjinama

Foto: pixabay.com

Na temelju Odluke o provedbi Programa za financiranje projekata lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima naseljenim pripadnicima nacionalnih manjina, nadležna ministarstva raspisala su natječaj i javne pozive.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo poljoprivrede i Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta financirat će u 2018. godini projekte lokalne infrastrukture i ruralnog razvoja na područjima jedinica lokalne samouprave koje ulaze u prve četiri skupine prema vrijednosti indeksa razvijenosti i s udjelom više od 5% u stanovništvu pripadnika nacionalnih manjina prema Popisu stanovništva iz 2011. godine.

Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije financirat će projekte za financiranje poboljšanja socijalne, komunalne i gospodarske infrastrukture. Prihvatljivi su objekti iz područja komunalne, sovijalne i gospodarske infrastrukture te okolišne infranstrukture i zaštite okoliša. (15 milijuna kuna)

Ministarstvo poljoprivrede financirat će projekte u poljoprivredi, turizmu, prerađivačkom sektoru i šumarstvu. Rok za prijavu na Natječaj je 24. rujan 2018. godine. (7,5 milijuna kuna)

Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta financirat će projekte za razvoj malog i srednjeg poduzetništva i obrta. Rok za prijavu na Natječaj je 24. rujan 2018. godine. Ciljevi Otvorenog poziva su rast i razvoj poduzetništva, tehnološko unapređenje i jačanje konkurentnosti te uravnotežen regionalni razvoj. (7,5 milijuna kuna)

Sredstva za provedbu navedenih programa osigurana su u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2018. godinu u razdjelima Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstva poljoprivrede unije i Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta u ukupnom iznosu od 30.000.000,00 kuna.

8 MILIONA KUNA ZA POTPORU UKLJUČIVANJA DJECE ROMSKE NACIONALNOSTI

U Ministarstvu znanosti i obrazovanja održana je 30. kolovoza 2018. godine svečanost uručivanja ugovora iz poziva Programska, stručna i financijska potpora obrazovanju djece i učenika pripadnika romske nacionalne manjine, financiranog iz sredstava Europskoga socijalnog fonda, Operativnoga programa Učinkoviti ljudski potencijali 2014. – 2020.

Riječ je o osam projekata ukupne vrijednosti od 8.398.419,98 kuna, koji će se provoditi u sljedećih 15 mjeseci s ciljem povećanja socijalne uključenosti i integracije djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine u odgojno-obrazovni sustav.

Ministrica znanosti i obrazovanja, prof. dr. sc. Blaženka Divjak, istaknula je važnost ovoga poziva jer odgojno-obrazovni sustav uključuje načelo jednakosti obrazovnih mogućnosti za sve, obvezu općeg obrazovanja, uključenost svih učenika u odgojno-obrazovni sustav, poštovanje ljudskih prava i prava djece te interkulturalizam.

Ovih osam projekata obuhvatit će 190 djece iz triju dječjih vrtića i 548 učenika iz 20 osnovnih škola za koje će, uz ostalo, biti osiguran produženi boravak, prijevoz, prehrana, sudjelovanje u ljetnim kampovima, izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, potpora u učenju hrvatskoga jezika te podizanje socijalnih i komunikacijskih vještina, istaknula je ministrica. Također, učiteljima/odgajateljima bit će omogućeno sudjelovanje na stručnim usavršavanjima s ciljem podizanja kvalitete i učinkovitosti obrazovanja djece/učenika pripadnika romske nacionalne manjine, važnih preduvjeta za poboljšanje njihovih obrazovnih postignuća i uspješniju socijalizaciju.

Ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih, gosp. Mile Živčić, istaknuo je kako su u relativno kratkom razdoblju u razvoj obrazovnoga sustava uložena ozbiljna sredstva. U ovome programskom razdoblju za sustav obrazovanja ugovoreni su projekti u ukupnome iznosu od oko 1.620.907.070,75 kuna, rekao je ravnatelj.

Ugovore su uručili dobitnicima ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. Blaženka Divjak i ravnatelj Agencije za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (ASOO) Mile Živčić.

Čestitavši dobitnicima, ministrica je poručila uzvanicima kako će ovi projekti pridonijeti ne samo inkluzivnom obrazovanju, već i stupnju razvoja društva u cjelini.

KOMEMORACIJA U UŠTICI

U Uštici kod Jasenovca obeležen Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svetskom ratu 02. 08.

“U razdobljhu od 1941. do 1945. Godine u Uštici ubijeno je najmanje 16.173 Roma, od toga 5608 djece i 4887 žena. Vjeruje se da je ovaj broj sigurno veći jer, za razliku od drugih naroda, Romi su prebrojavani po broju vagona u kojima su doveženi i na isti način su i likvidirani

Obeležavanju Dana sjećanja su, uz predstavnike romskih udruga iz Hrvatske, prisustvovale i delegacije Roma iz drugih zemalja i predstavnici diplomatskog kora, kao i izaslanik predsednice Hrvatske Kolinde Grabar Kitarović, župan Sisačko moslavačke županije Ivo Žinić, izaslanik vlade Alen Tahiri, potpredsednik hrvatskog Sabora Siniša Hajdaš Dončić, te delegacija Grada Zagreba.

Prisutnima se obrati g. saborski zasrupnik Kajtazi koji je poručio “Nećemo dozvoliti da romske žrtve budu zaboravljene. Romska zajednica je dovoljno jaka da oprosti, ali ne i da zaboravi, kao što se zaboravlja učešće Roma u antifašističkoj borbi i Domovinskom ratu”, naglasio je Kajtazi.

Ramiza Memedi

ČASOPIS “BUDUĆNOST”

Prvi pomak na putu razbijanja predrasuda o Romima, svakako je temeljno upoznavanje njihove prošlosti i sadašnjosti, kulturu i svakodnevicu, religiju i običaje. Ta kulturna raznolikost Roma u Republici Hrvatskoj se daleko razlikuje od drugih manjina na području Republike Hrvatske. Također Romi nisu homogena skupina, govore različitim jezikom, imaju svoje običaje, jezik i vjeroispovijest za koju su se opredijelili. Postoje muslimanske, katoličke, pravoslavne, jevanđelističke i novo nastele vjere. Obzirom da Romi nemaju matičnu državu te svaka podskupina (pleme)  Roma manifestira svoje tradicijske običaje i kulturu ovisno o mjestu, porijekla i nastanjenosti u Hrvatskoj i naš cilj je da to putem časopisa prezentiramo široj javnosti.

Cilj ovoga časopisa je prikazivanje realnog položaja Roma, njihovu kulturu i običaje gdje s ovime pokušavamo ublažiti predrasude prema Romima koje ih stoljećima prati do današnjih dana te ujedno širiti u romskoj zajednici nove informacije o trenutnim događajima i novostima koje su dio njihovog života i okruženja. Kao medij ima dvosmisleni cilj. Smatramo ga važnim u razbijanju predrasuda učvršćena  negativnim izjavama medija, dok drugi cilj služi kao informativni medij svim zainteresiranim o položaju romske zajednici kako u Hrvatskoj tako i izvan Republike Hrvatske.

U svim aktivnostima naglasak je na probleme odnosno uspjehe koje želimo dijeliti sa svim čitateljima časopisa te ujedno s time i ublažavati štetu komercijalnih medija koje nanose romskoj zajednici, stvarajući negativnu sliku odnosno stereotip, ne mareći na sve veći jaz između romske zajednice i građana Republike Hrvatske. Isključivo je manjinski časopis i sadržaj se odnosi na njihovu problematiku sa sadržajem problematike žena i djece.

Časopis se tiska od 2003 godine.

Kao ključan izvor financiranja časopisa je Savjet za nacionalne manjine Vlade RH, koji nažalost financijska sredstva smanjije svake godine.

Svi zainteresirani koji žele dati svoj doprinos i objaviti svoje aktivnosti, događanja,  članke i dr. poslati na adresu urednuštva ili e-mail;

UŽRH “Bolja budućnost”

Av. M. Držića 4,

10 000 Zagreb

tel/fax 00385 1 6110311

uzrh.boljabuducnost@yahoo.com

Ramiza Memedi