INDIRA BAJRAMOVI

 

Iako njeguju običaje, kulturu i jezik, kroz obrazovni sistem ovaj jezik ne mogu izučavati i to žele mijenjati, kaže Indira Bajramović predsjednica Udruženja žena ”Bolja budućnost”, koje je organizovalo kulturno-naučni skup u povodu Međunarodnog dana romskog jezika koji se slavi 5. novembra.

Tuzla je danas svečano obilježila Međunarodni dan romskog jezika. U organizaciji žena Romkinja ”Bolja budućnost” na naučno-kulturnoj manifestaciji okupili su se književnici, univerzitetski profesori, lideri romskih zajednica i članovi romskih organizacija. Oni žele biti dijelom pokreta koji će romski jezik učiniti standardnim na području ne samo Bosne i Hercegovine, nego i drugih zemalja u tranziciji te zajedno s obrazovnim vlastima stvoriti sistem koji će omogućiti izučavanje romskog jezika u školama, ali i na nivou univerziteta.

Naše Ministarstvo obrazovanja TK je formiralo radnu grupu koja će učestvovati u izradi akcionog plana na kantonalnom nivou, tako da mi već sada imamo neke prve aktivnosti i mislim da je ova radna grupa dobro izabrana jer svi mi radimo na terenu i znamo šta su potrebe i škola i učenika, tako da mislim da ćemo uraditi jedan dobar dokument, kaže ona.

Dokument koji prave je baziran na Akcionom planu za inkluziju Roma, a koji je usvojilo državno Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice prošle godine. U realizaciji učestvuju kantonalne obrazovne vlasti.

– Učestvuju u radu jedne interesorne grupe predstavnika Ministartva obrazovanja, Pedagoškog zavoda, Univerziteta u Tuzli i predstavnika romskih udruženja a sve zbog uvođenja romskog jezika u škole u okviru Strategije inkluzije Roma na području našeg Kantona, pojašnjava Slavena Vojinović, ministrica za kulturu, sport i mlade TK.

Za razliku od Bosne i Hercegovine, u Srbiji Romska nacionalna zajednica broji 140 hiljada ljudi. Romski jezik izučavaju u školama.

– Romski jezik je standardizovan u Srbiji 2012. godine On se uči na Visokoj školi strukovnih studija u Vršcu. Tamo imamo Katedru za romski jezik, gdje se uči romska književnost, kultura govora i tako dalje, kaže za RTVTK Marija Aleksandrović, profesorica ove Visoke škole koja je učestvovala na manifestaciji u Tuzli.

Jezik čuvaju u brojnim printanim djelima kaže književnik Alija Krasnići, autor više od stotinu knjiga među kojima je i prvi romsko-srpski, odnosno srpsko-romski rječnik koji ima dva izdanja.

– Želimo da upoznamo javnost sa onim što mi stvaramo na romskom jeziku, da stvaramo mostove među ljudima da bi se više upoznali, da bi više znali jedni o drugima, kaže on.

Do uvođenja romskog jezika u škole na području Tuzlanskog kantona, osim administrativnih procedura trebat će obrazovati i jednu generaciju nastavnika koja će moći da predaje ovaj budući izborni predmet.

Profesore. Dr. Bajram Haljiti, predsjednik Instituta za europske studije roma i istraživanja protiv zločina čovječanstva i međunarodnog zakona u Tuzli, BIH, 2 studenog 2018 godine, predao je priznanje Indira Bajramović, predsjednici udruge žena Romkinja u Tuzli za nesebično zagovaranje za Rome, obrazovanje za prava žena i emancipaciju, kao i prilagodbu izazovima civilizacije u 21. stoljeću.civilizacije.

Priznanje ističe kako bi njezin rad trebao poslužiti kao primjer kako bi Romi i Romkinje trebali biti svjesni svog identiteta i korijena i djelovati  u općem nacionalnom interesu, da su žene jednake, obrazovane, ekonomski neovisne i aktivno uključene u društveno-politički život.

Institut za europske studije Roma i istraživanje protiv zločina čovječanstva i međunarodnog zakona daje ovo priznanje na temelju mnogih godina iskustva radeći na afirmaciji ženskih i dječjih prava, radeći sa žrtvama svih oblika nasilja i eksploatacije, za sve žaruke i žrtve.

Romkinjama treba da im se u svakom smislu pruži podrška i pomoć da se izbore za svoja prava, jer su one najugrožena manjina te višestruko diskriminirana.

5 studenog, međunarodni dan romskih jezika; romska ženska udruga “Bolja budućnost” iz Tuzle, organizirala je manifestaciju u kojoj ova udruga obilježava ovaj dan pet godina za redom.

Događaj je bio kulturno i poučno, s namjerom naglašavamja važnost očuvanja tradicije jezika, kulture i povijesti Roma. Događaj je podtžalo Ministarstvo za ljudskih prava i izbjeglica Bosne i hercegovine.

Ramiza Memedi

REAKCIJA ROMA IZ ŠVEDSKE NA INDIJU

Svedicko romengi reakcia phej India

O kurko so nakhlas o Radio Romano sas andi India phej Milleniumosko conferanso ando Newh Delhi. Khaj 17 thema sas representolime. O Svedo nas jekh anda kodola thema.

Anda kodo gelam the pusas so von gindin pa India. Sindjon le rom anda India? Shunen so o Marian Widow anda Romano informaciako zanimaska centro RIKC ando Malmö phenel.

Oficialno jekh nationalno ande pinzaripe khatar i India chi lapse khe le rom si lengo narodo/nepo. Inkhe vi adjes kado zal phe rodimaski/forskning rig. Numa soj kodo so zi akanak sikadas o avri rodipe/forskning. Si le rom Indiake? O Etnologo Dufunja Gregori Kwick phenel kado aba si sikado.

E rom mukle i India 1000 bers palpale thela savi vreme kide prepende diferentni kulturi thaj sitjile diferentni themenge shiba.  Le rom trajin andi intrego luma thaj si le adjes diferentno gindo khatar le rom sindjile. Paluni vreme but zene phenen khe le rom sindjon khatar le zidova. De o DNA sikavel totalno aver phenel o etnologo Dufunja Gregory Kwick.

Pala o DNA le rom naj ziduvura so zi akanak sikavelpe si khe le rom mukle i India 1000 bers palpale. O gindo zal zi khote. So le rom vaj o them India shaj njerisarel phe kodo le rom the aven pinzarde oficialno sar indiake manusa. Shunen so o profesor Marcel Cortiade phenel pa kado.

Adjes khaj le rom si jekh pharipe the zanen the dikhen pozitivno phe la Indiako pinzaripe. Sostar le rom adjes dikhen prepende sar jekh aver narodo. Vi the si len baro respekto karing lengi purani phuv India.

Prijevod

REAKCIJA ROMA IZ ŠVEDSKE NA INDIJU

Pala o DNA le rom naj ziduvura so zi akanak sikavelpe si khe le rom mukle i India 1000 bers palpale. O gindo zal zi khote. So le rom vaj o them India shaj njerisarel phe kodo le rom the aven pinzarde oficialno sar indiake manusa. Shunen so o profesor Marcel Cortiade phenel pa kado.

Adjes khaj le rom si jekh pharipe the zanen the dikhen pozitivno phe la Indiako pinzaripe. Sostar le rom adjes dikhen prepende sar jekh aver narodo. Vi the si len baro respekto karing lengi purani phuv India.

Prošli tjedan bili smo u  indiji da pitamo što oni misle. Čuli smo rome u indiji. Čili smo da Marian Widow u Romskom informatičkom istraživačkom centru u Malmo kazala je. Službeno jedna poznata nacionalnost iz Indije koji greškom Romi su njihov narod. Ali i danas se istražuje ta strana. Ali što je to da do danas vanjsko istraživanje  pokazalo. Da li su Romi iz ndije? Etnolog  Dufunja Gregori Kwick govori da je to pokazalo.

Romi su Idniju napustili ptije 1000 godina., koje je vrijeme pokazalo različitu kulturu i naučili su različite svjetske jezike. Romi žive u cijelom svijetu i danas ima različito mišljenje o porjeklu. U zadnje vrijeme mnogi ljudi govore da su Romi imaju židovsko porjeklo. Dokazano  je DNA pokazuje totalno drugo kazao je etnolog   Dufunja Gregory Kwick.

Po DNA Romi nisu židovi što su do sada pokazivali da su napustili prije 1000 godina Indiju. Smisao je tu. Što su Romi i zemlja  Indije, mogu  li ovi ljudi po  tome da  i sližbeno budu priznati da su iz Indije. Slušajte što profesor Marcel Cortiade za to.Danas je romima teško da znaju i pozitivno vide na indijskom poznavanju. Zašto Romi danas sebe vide kao jedan drugi narod. Iako imaju jedno veliko poštovanje od njihove stare zemlje Indije.

 

 

 REPUBLIKA  HRVATSKA

Savjet za nacionalne manjine

Klasa:      402-08/18-07/01

Urbroj:    50438-18-02

Zagreb,   19. studeni 2018.g.

 

                                                                 SVIM UDRUGAMA I USTANOVAMA

                                                                           NACIONALNIH MANJINA               

– svima –

 

Predmet:      OBAVIJEST O JAVNOM POZIVU I UPUTE UDRUGAMA I USTANOVAMA NACIONALNIH MANJINA ZA PRIJAVU PROGRAMA KULTURNE AUTONOMIJE PREKO INTERNETSKE APLIKACIJE ZA 2019.god.

 

Poštovani !

Savjet  za nacionalne manjine Republike Hrvatske temeljem članka 35.stavka 4. Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (NN br. 155/02 i 80/10 i 93/11) objavio je 16.studenog 2018. u „Narodnim Novinama“ br.101/18 „J A V N I    P O Z I V  UDRUGAMA I USTANOVAMA NACIONALNIH MANJINA ZA PREDLAGANJE PROGRAMA ZA OSTVARIVANJE KULTURNE AUTONOMIJE IZ PODRUČJA: INFORMIRANJA I IZDAVAŠTVA, KULTURNOG AMATERIZMA I MANIFESTACIJA, PROGRAMA KOJI PROIZLAZE IZ BILATERALNIH SPORAZUMA I UGOVORA, KOJI ĆE SE SUFINANCIRATI SREDSTVIMA IZ DRŽAVNOG PRORAČUNA REPUBLIKE HRVATSKE U 2019; POTPORE ZA PROGRAME OSTVARIVANJE KULTURNE AUTONOMIJE NACIONALNIH MANJINA“

Pri utvrđivanju financijske potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina iz sredstava Državnog proračuna Republike Hrvatske Savjet će primjenjivati KRITERIJE FINANCIRANJA I UGOVARANJA PROGRAMA KULTURNE AUTONOMIJE NACIONALNIH MANJINA I METODOLOGIJA PRAĆENJA I VREDNOVANJA PROVEDBE FINANCIRANIH PROGRAMA ( „Narodne Novine“ br. 105/16 ).

Povjerenstvo Savjeta za nacionalne manjine prilikom sastavljanja prijedloga Odluke o rasporedu sredstava primjenjivati će bodovnu listu i rukovoditi isključivo na temelju propisanih Kriterija financiranja i ugovaranja programa kulturne autonomije nacionalnih manjina i metodologija praćenja i vrednovanja provedbe financiranih programa ( „Narodne Novine“ br. 105/16 )., kao i dostavljenih godišnjih izvještaja o utrošku sredstava za 2018. god.

Aplikacija za prijavu programa nalazi se na službenim internetskim stranicama www.savjet.nacionalne-manjine.info

 

Prijave programa obavljaju se putem elektronske aplikacije objavljene na internetskim stranicama Savjeta za nacionalne manjine www.savjet.nacionalne-manjine.info od 26.studenog 2018.

Potvrdu prijedloga programa iz elektronske aplikacije sa potpisom odgovorne osobe za zastupanje i izjavom pod materijalnom i kaznenom odgovornošću da su upisani podaci u aplikaciji istiniti zajedno sa obaveznim prilozima :

  1. ORIGINAL UVJERENJA O NEKAŽNJAVANJU ODGOVORNIH OSOBA NE STARIJI OD MJESEC DANA
  2. FINANCIJSKI PLAN PRIHODA I RASHODA REALIZACIJE PROGRAMA ZA RASPISANO VREMENSKO RAZDOBLJE (kalendarska godina)
  3. U SLUČAJU DA UDRUGA ILI USTANOVA NACIONALNE MANJINE U ZADNJE TRI GODINE NIJE BILA SUFINANCIRANA PREKO SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE TREBA DOSTAVITI DOKAZE O DOSADAŠNJEM RADU I AKTIVNOM DJELOVANJU (fotografije sa nastupa i manifestacija, objavljenih priloga-članaka iz novina, objavljenih djela iz programa izdavaštva, tiskani časopisi iz programa informiranja i drugo sa kratkim obrazloženjem i opisom)

Potvrdu prijedloga programa iz aplikacije treba poslati sa povratnicom na adresu:

Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, Zagreb, Mesnička 23. SA NAZNAKOM „ZA JAVNI POZIV“

  • Rok za podnošenje prijedloga programa je do 24   prosinca  2018.godine.
  • NAPOMENA: UKOLIKO UDRUGA, SAVEZ/ZAJEDNICA NACIONALNIH MANJINA UZ PRIJAVU NE DOSTAVI SVE OBAVEZNE I ISPRAVNE PRILOGE U PDF FORMATU KAO I PRILOGE KOJI SE DOSTAVLJAJU U PAPIRNATOM OBLIKU SMATRAT ĆE SE DA NISU PREŠLE BODOVNI PRAG
  • MINIMALNI BODOVNI PRAG 9 BODOVA
  • MAKSIMALNI  BROJ BODOVA 36
  • BROJ BODOVA ĆE SE POVEĆATI ILI SMANJITI U RASPONU DO NAJVIŠE 4 BODA U ZAVISNOSTI OD DOSTAVLJENIH GODIŠNJIH IZVJEŠTAJA UDRUGA ZA 2017.GOD. KOJI SU SE SUFINANCIRALI PREKO SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE, ODNOSNO POVEĆATI ILI SMANJITI U RASPONU DO NAJVIŠE 2 BODA U ZAVISNOSTI OD PRILOGA BR.10

 

Prije prijave programa putem internetske aplikacije treba pripremiti u PDF formatu slijedeće dokumente:

  1. PRESLIK RJEŠENJA O UPISU U REGISTAR UDRUGA, (NAJMANJE 36 MJESECA OD OSNUTKA DO DANA OBJAVE JAVNOG POZIVA U NARODNIM NOVINAMA, ODNOSNO 24 MJESECA ZA UDRUGE KOJE SU ČLANICE SAVEZA/ZAJEDNICE)
  2. PRESLIK NOVOG STATUTA UDRUGE
  3. PRESLIK ODLUKE SA ZADNJE IZBORNE SKUPŠTINE O ODGOVORNIM OSOBA  
  4. PRESLIK UVJERENJA O NEKAŽNJAVANJU ODGOVORNIH OSOBA
  5. POPIS ČLANOVA UDRUGE I POPIS OD MINIMALNO 20 ČLANOVA DEKLARIRANIH PRIPADNIKA NACIONALNE MANJINE IZ REGISTRA BIRAČA OVJERENU OD STRANE OVLAŠTENE OSOBE ZA ZASTUPANJE (predsjednik udruge) (ZA SAVEZE/ZAJEDNICE UDRUGA POPIS ČLANICA – UDRUGE,KUD-ovi i sl.)
  6. PRESLIK UGOVORA, RJEŠENJA ILI ODLUKE O NAJMU PROSTORA UKOLIKO UDRUGA NEMA VLASTITI PROSTOR

OBRAZAC OOP/19 – BROJ MJESECI OD UPISA UDRUGE U MATIČNI REGISTAR: upisati datum prvog upisa.

Prijedlozi programa koji ne budu sastavljeni sukladno ovom pozivu kao i prijedlozi koji se ne dostave u navedenom roku, neće se razmatrati.

BODOVNA LISTA INTEGIRANA JE U APLIKACIJU I AUTOMATSKI VRŠI BODOVANJE U SKLADU SA DOSTAVLJENIM PODACIMA U PRIJAVI.

  • KONAČAN BROJ BODOVA POVJERENSTVO ĆE VERIFICIRATI – POVEĆATI ILI SMANJITI U RASPONU DO NAJVIŠE 4 BODA NAKON ŠTO DOBIJE PODATKE OD STRUČNE SLUŽBE SAVJETA VEZANO ZA GODIŠNJE IZVJEŠTAJE UDRUGA ZA 2018.GOD. KOJI SU SE SUFINANCIRALI PREKO SAVJETA ZA NACIONALNE MANJINE, ODNOSNO POVEĆATI ILI SMANJITI U RASPONU DO NAJVIŠE 2 BODA U ZAVISNOSTI OD PRILOGA BR.10 ZA UDRUGE KOJE SE NISU SUFUNACIRALE PREKO SAVJETA U ZADNJE TRI GODINE.

 

S poštovanjem,

PREDSJEDNIK SAVJETA

Aleksandar Tolnauer-v.r.

 

O D L U K U

Klasa:022-03/18-02/08

Urbroj:50438-18-03

Zagreb, 6. prosinac 2018

Na temelju Nacionalne strategije za uključivanje Roma, za razdoblje  2013. do 2020. godine,pratećeg Akcijskog plana i Izmjena i dopuna Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2018. godinu i projekcija za 2019. i 2020. godinu od 3. prosinca 2018. godine, Savjet za nacionalne manjine na temelju članka 36. stavka 10,a u vezi s člankom 35. stavka 4.Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina (Narodne novine“ broj 155/02 i 80/10), na 81 (telefonskoj) sjednici održanoj  6.prosinca 2018, donio je slijedeću:

O D L U K U

o raspodjeli sredstva A 732003 potpore za programe ostvarivanja kulturne autonomije nacionalnih manjina-romske nacionalne manjine, jednokratna pomoć jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave-363 Pomoći unutar općeg proračuna;3631Tekuće pomoći unutar općeg proračuna

Dodjeljuje se Općini Nedelišće iznos od 100.000,00 kuna za izradu III izmjena i dopuna Detaljnog plana uređenja naselja Parag, stvaranje planskih prostornih preduvjeta u k.o..Trnovec.

Dodjeljuje se Gradu Valpovu iznos od  50.000,00 kuna za sanaciju i popravak dijela ceste u ulici S.S.Kranječević , u romskom naselju .

Dodjeljuje se Gradu Kutini 150.000,00 kuna za nastavak izgradnje i opremanje doma za potrebe pripadnika romske nacionalne manjine u Radićevoj ulici u Romskom naselju.

 

Predsjednik Savjeta

Aleksandar Tolnauer,v.r.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama

Jedino dosljedna primjena zakona, uz odgovarajući rad nadležnih organa, može popraviti poštivanje ljudskih prava Roma. Država je dužna pomoći onima koji hoće izgraditi pravedniji i prosperitetniji život“.

Nasilje nad ženama manifestacija je povijesno nejednakih odnosa moći između žena i muškaraca, koji su doveli do dominacije nad ženama, diskriminacije žena od strane muškaraca i do sprečavanja punog napretka žena.

U posebno ugrožene kategorije su žene, dok žene Romkinje su diskriminirane u više oblasti, jer većina njih nisu uspjele završiti niti osnovnu školu te su neobrazovane, nezaposlene, ne poznaju hrvatske mehanizme o ljudskim pravima  i danas su vrlo često predmetom manipulacije kako u društvu tako i u svojoj vlastitoj zajednici.

Romkinje su diskriminirane osim u društvu i unutar svoje vlastite zajednice i prema slobodnoj procjeni nevladinih organizacija, 70% populacije živi u tradicionalnom patrijarhalnom životu u kontekstu kojega žena «nema prava na samostalne odluke».

Žena Romkinja stoljećima mora da se suočava sa dva bitna izazova:
sa jedne strane je njena uloga unutar romske zajednice gde je odgovorna za očuvanje i prenošenje vrijednosti običaja i romske tradicije a sa druge strane su njene želje za dostizanjem statusa u društvu,  kome takođe pripada.
O Romkinjama i njihovoj kulturi uglavnom se govori kao o nečemu što je onemogućava uključivanje u širu društvenu zajednicu.

Smatramo da ima puno toga što bi se u našoj kulturi i tradiciji  trebalo mijenjati. „Vrijeme je da Romi poput ostalih naroda u Hrvatskoj daju šansu  Zakonu kako bi mogle žene ostvariti svoja ljudska prava. Vrijeme je da se i mi Romkinje oslobodimo negativne tradicije. Promjena tradicije i poštivanje zakona unaprijedili bi dječja prava, pravo na obrazovanje, slobodu mišljenja i izbora,slobodan odabir partnera i ljudska prava, posebno ženi Romkinji, jer  tradicija igra bitnu ulogu u životu žene Romkinje i romske zajednice uopće.

Tradicija u romskoj zajednici ukazuje na čvrste i dugotrajne načine ponašanja koji se prenose sa generacije na generaciju, te se kroz tradiciju  i danas mnogim mladima oblikuje život. Smatramo da je vrlo važno i jedini način prevazilaženja sopstvenog negativnog nasljeđa. Tradicija nosi nešto i  pozitivno i ne mora da znači da je nešto staro pogrešno te se to pozitivno treba njegovati i sačuvati.

Konvencija je dokument koji nasilje nad ženama tretira kao kršenje ljudskih prava žena, dok se u Hrvatskoj 90% prijavljenog nasilja tretira kroz prekršajno pravo.

Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama prilika je da posebnu pozornost posvetimo Romkinjama koje su posebno ranjiva skupina i jedna koja je  najčeše žrtva nasilja u obitelji i društvu Republike Hrvatske. Romkinje su u nepovoljnom položaju od prosječnog položaja svih žena.

Romkinjama problemi počinju od malih nogu. One već od malih nogu moraju brinuti o starijoj braći i sestara bez obzira koliko je ona u mogućnosti. Ona vrlo mlada ulazi u brak nespremna i fizički i psihički, bez njihovog odabira i volje. Ulaskom u braku one neznajući svoju ulogu izložene su nasilju od strane članova obitelji supruga a i samog supruga. Oni je odgajaju da bude dobra kućanica, majka a i supruga kako on sam želi.

I ako se neke i osvjeste te žele prijaviti nasilnika one zbog svoje ekonomske ovisnosti nisu u mogućnosti  jer su ovisne o svojim očevima, braći, muževih obitelji, muževima  i drugim članovima obitelji. U većini slučajeva Romkinje žive u izoliranim romskim naseljima. Osim Romkinja nasilje trpe i djeca. Prinuđeni su biti na ulici ne u školskim klupama kako bi zaradili (prositi, prodavati na crno) i doprinjeti kućnom budžetu. Osim nasilja i obitelji oni su izloženi i nasilju od ostalog stanovništva, posebno djeca koji trpe vređanje svoih vršnjaka, učitelja, nastavnika i roditelja učenika koji pohađaju isti razred.

Jedino dosljedna primjena Zakona, uz odgovarajući rad nadležnih organa/institucija, može popraviti poštivanje ljudskih prava Romkinja/Roma kako bi živjeli život bez nasilja jer ne može biti

TRADICIJA I OBIČAJI  IZNAD ZAKONA”.

.

Roditelji s pleterničkog kraja tvrde da im je Romkinja pokušala ukrasti dijete

Babarogama i cigankama majke su desetljećima plašile zločestu djecu i prijetile da će ih one odnijeti ne budu li dobri. Ono što je nekada bio mit, tvrdi jedan otac, u njegovoj se kući gotovo obistinilo kada mu je supruga posvjedočila o pokušaju otmice njihove šestomjesečne bebe.

PLETERNICA – Dramatičan članak objavljen je danas na portalu pozega.eu. ‘Čuvajte svoju djecu i ni na trenutak ih ne ostavljajte same. Ne ostavljajte ni otključanu kuću’, stoji u apelu roditelja iz pleterničkog kraja koji su sinoć doživjeli neugodnu i pomalo zastrašujuću situaciju.

Njima je, naime, u 20.25 minuta u kuću ušla nepoznata ženska osoba, koja, prema svemu sudeći, nije imala poštene namjere, piše pozega.eu.

– Bila je to Romkinja crne duge kose u crnoj vesti, crnoj dugoj suknji i u sjajnim papučama. Sitnije je građe, ima između 20 i 30 godina. Ciljano je ušla u spavaću sobu u kojoj je u tom trenutku supruga uspavljivala našu šestomjesečnu bebu. Kada ih je ugledala na krevetu, tiho je izišla. – prepričava otac bebe za čiju se sigurnost nakon ovog događaja itekako boji.

On je u tom trenutku bio u trgovini. Kaže da iz kuće i dvorišnih zgrada, kao i širom otvorene garaže, ništa nije nestalo pa s razlogom sumnjaju kako je mlada žena u njihovu kuću došla upravo kako bi odnijela njihovo dijete.

– Da je supruga slučajno bila u kuhinji, moje bebe sada ne bi bilo. Ostao bi prazan krevetić. Shvatite ovo ozbiljno! Nije šala. – dramatično poručuje otac koji je o svemu obavijestio policiju i iznio detalje ovog događaja.

Iz opisanog događaja kojeg smo prenijeli s portala pozega.eu, moguće je nedvosmisleno zaključiti kako je NN, bez ikakvih konkretnih dokaza, optužio pripadnicu romske nacionalne manjine za težak zločin i time potaknuo širenje ksenofobije odnosno netrepeljivosti prema cijeloj jednoj društvenoj skupini. Tamošnja bi policija, stoga, slučaj trebala dobro istražiti, bilo da se radi o govoru mržnje i kleveti ili o pokušaju otmice djeteta. Naime, više je mogućih rješenja i optužbi koje bi iz takve istrage mogli proizaći.

Čovjeku koji je slučaj prijavio policiji i Pleternicom proširio vijest, trebali bi postaviti niz pitanja. Primjerice – Kako je znao da se radi o Romkinji?, Zašto je pretpostavio da je došla s namjerom krađe djeteta?,… i slično. Valjalo bi identificirati i tu žensku osobu te pitati što je zapravo radila nepozvana u tuđem domu i s kojom je namjerom u njega ušla. U svakom slučaju, incident bi, zbog njegovih konotacija i posljedica, trebalo do kraja rasvijetliti.

Zamolili smo Milana Mitrovića, predsjednika Vijeća romske nacionalne manjine Grada Slavonskog Broda neka za SBplus komentira ovaj slučaj.

– Moram priznati kako već dugo nisam čuo da se ljude i djecu plaši starom poznatom izrekom „Ako ne budeš dobar, ukrast će te Ciganka”. Na etiketiranje i stigmatizaciju, pripadnici romske nacionalne manjine već su naviknuli pa ne čudi i ovaj slučaj. Odavno je poznato da ih svi prosuđuju prema lošem djelu jedne osobe, češće nego prema dobrim djelima većine. Ako jedan Rom laže, krade, vara, odmah se generalizacija poopćuje i vrijedi za sve Rome. No, kada učini dobro djelo, onda više nije Rom, nego ‘građanin Republike Hrvatske’, što dovoljno govori o podijeljenosti i lošem predznaku koji se obavezno stavlja ispred riječi ‘Rom’. Tijekom poplava, nasip na Jelasu spašavali su, između ostalih, i Romi, no niti jednom mediju ili kameri oni nisu bili zanimljivi, a ljudi čije su kuće neposredno bile ugrožene pa su ih ti Romi branili i sami su ih nazivali ‘Indijancima’. Tako je i u ovom slučaju, bila ta žena Romkinja ili ne, odmah joj je bilo ‘dodano’ sve ono loše što inače ‘ide’ uz pripadnost toj manjini. – za SBplus kazao je Milan Mitrović.

Kada građani, putem privatnih profila koje imaju na društvenim mrežama, javno prenose svoje dojmove, mišljenja i stajališta – to je jedna stvar, ali kada te informacije prenose ozbiljni mediji, moraju (barem) odgovoriti na temeljna pitanja – tko, što, kada, gdje, zašto, kako. Ne odgovaraju li na njih, onda to baš i nije neka vijest odnosno vrlo bi lako mogla biti plod nečije mašte jer iza iznesenih tvrdnji ne stoji nitko pa taj Nitko za njih niti ne može odgovarati. O bezrazložnom strahu ljudi od javnog istupanja kroz medije, već smo ranije govorili, ali novinari bi trebali sami podignuti standard i odbiti objaviti vijest kojoj nedostaju osnovne činjenice – imena, mjesta,… jer bez stvarnih aktera nema ni događaja. Zamislimo samo kada bi netko lopova u Münchenu, bez ikakvog dokaza, prozvao Hrvatom jer je čuo da Hrvati kradu. Bi li nam onda bilo svejedno koliko su provjerene tvrdnje o kojima čitamo?

Izvor: sbplus.hr

Pitanje koju naciju diskriminacija, predrasude i stereotipi prate tisuć ljećima kao romsku. U tekstu se navodi  “U kuću ušla nepoznata ženska osoba, koja, prema svemu sudeći, nije imala poštene namjere”. Po čemu je donio zaključak da nije imala poštene namjere i da je Romkinja?

Bila je to Romkinja crne duge kose u crnoj vesti, crnoj dugoj suknji i u sjajnim papučama. Sitnije je građe, ima između 20 i 30 godina. Ciljano je ušla u spavaću sobu u kojoj je u tom trenutku supruga uspavljivala našu šestomjesečnu bebu. Kada ih je ugledala na krevetu, tiho je izišla. – prepričava otac bebe za čiju se sigurnost nakon ovog događaja itekako boji.

Zar danas ne nose svi dugačke crne suknje, zar nemaju nitko drugi crnu kosu, itd. Ciljano je ušla u spavaću sobu!! Odakle je ta Romkinja znala gdje je njihova spavaća soba? Iz ovoga se da zaključiti da bilo što drugi radi i pokuša snamjerom ili ne, napad je na Romkinje /Rome. To može biti bilo tko, njihova bliska prijateljica ili rodbina. Netko ko zna što se krije u spavaćoj sobi. Može namjera biti bilo što drugo osim uzeti njihovu šestomjesečnu bebu.

Žalosno, odmah osuđivati nekoga a da nisi siguran tko je.

Uskogrudnost medijskog servisa preko leđa manjina

Savjet za nacionalne manjine održao je 27. rujna 2018. godine svoju redovnu raspravu o manjinama u programu Hrvatske radiotelevizije. Kako su članovi Savjeta zaključili, a što i nije novina, manjine još uvijek nisu dovoljno zastupljene i predlažu češće konzultativne sastanke s predstavnicima Ravnateljstva te Programskog vijeća HRT-a.

Isti su upozorili da na HRT-u ima premalo programa za manjine te da se stajališta prema manjinama u multinacionalnoj emisiji Prizma razlikuje od ostatka programa u kojima su dominantno negativna.

Renata Trischler, potpredsjedenica Savjeta za nacionalne manjine s privremenom berlinskom adresom,  radi kao koordinatorica radnih zajednica njemačkih manjina pri FUEN-u  naglašava da položaj manjina u medijima diljem Europe nije sjajan.

“Manjine su sastavni dio života u Njemačkoj i četiri nacionalne manjine koje su priznate kao autohtone u Njemačkoj imaju svoje mjesto u svim segmentima društva, pa tako i u medijima. Najviše su zastupljeni u dokumentarnom i obrazovnom programu, dok u informativnom puno manje.”

Podsjećamo, Minority SafePack inicijativom prikupljeno je preko milijun potpisa potrebnih za poduzimanje konkretnih mjera za osiguranje opstanka svojih jezičnih i nacionalnih manjina kao i pojačanje kulturne i lingvističke raznolikosti u Uniji. Romska zajednica svoj doprinos dala je i u kroz tu inicijativu skupivši preko 600 potpisa podrške.

Kako smo već pisali kada je u pitanju romska zajednica, može se reći kako se hrvatski mediji tom temom bave gotovo isključivo prigodno i incidentno. Prigodno, kada se obilježavaju kakvi bitni datumi, a incidentno kada se dogodi kakva nesreća/zločin/kriminalna radnja u kojoj je sudjelovao Rom ili Romkinja, i kada se i dalje uredno ističe da se radi o pripadniku romske manjine, a ne “običnom” građaninu ili građanki.

“Izvještavanje o manjinama je još uvijek bremenito starim boljkama. Bez obzira o kojim manjinama je riječ, provuče se pokoji stereotip. Ako se izvještava o manjinama u mainstream medijima onda je to nerijetko vezano za određene kampanje ili negativne događaje. To dakako nije dobro kad se pripadnost određenoj manjini u okviru tragičnog događaja vezuje za nacionalno porijeklo. Ako jesu građani Hrvatske onda su građani kao i svi ostali, pa je pripadnost nacionalnoj manjini posve nepotrebno naglašavati. To samo pojačava stereotipe”, izjavila je profesorica Vilović u intervjuu za Phralipen.

Jedan od zaključaka Savjeta je sazivanje posebne sjednice kako bi se dogovorili daljnji koraci te unaprijedio program za manjine i o manjinama. Tako u regiji imamo pozitivne primjere redakcije za manjine, a jedna od njih je emisija na romskom jeziku na Radioteleviziji Kosovo te na lokalnim radijskim postajama.

“Godine 1986. prvi smo u svijetu pripremili i emitirali radijsku emisiju na romskom jeziku. Tijekom rata na Kosovu napravili smo stanku, a s emitiranjem smo nastavili 2003. godine. Emisija je u početku trajala samo 20 minuta i emitirala se jednom tjedno”, izjavio je Daut Qulangjiu, jedan od pokretača emisije na romskom jeziku.

Danas Romi na Kosovu emitiraju dvije emisije tjedno na dva radijska programa te onu svakodnevnu u trajanju od sat vremena. Vijesti na romskom emitiraju se i u Makedoniji i Vojvodini, ali ne svakodnevno. Radio Romano iz Švedske koji je moguće slušati i putem interneta također emitira sadržaje na romskom jeziku. U Hrvatskoj je prošle godine pokrenut Vedri Radio koji informativno izvještava o nacionalnim manjinama.

Svaka medijska manjinska inicijativa ipak ne rješava problem vezan uz izvještavanje unutar javnog medijskog servisa koji je 2017. godine posvetio 0,69 posto programa manjinama. Takva zastupljenost dovodi do smanjenja kvalitete programa kao i povećanja animoziteta prema manjinama o kojima Savjet sustavno godinama kritički progovora.

Unatoč tome na manjinske redakcije unutar javnog servisa još uvijek se čeka.

Rodna ravnopravnost

Korak iz začaranog kruga predrasuda

Romkinje preduzetnice Pava Novakov Čabrilovski i Slađana Vasić

Broj nezaposlenih Romkinja je četiri puta veći od broja nezaposlenih Roma

Biti preduzetnica je teško, a biti preduzetnica Romkinja još je teže, kaže za Danas Pava Novakov Čabrilovski, koja se preduzetništvom bavi poslednjih 10 godina.

Na svom putu ka uspehu borila sam se sa mnogobrojnim predrasudama i nailazila na velike prepreke – počinje priču za naš list ova diplomirana ekonomistkinja. Kaže da ima višestruke uloge u romskoj zajednici, koordinatorka je za romska pitanja u gradskoj upravi Pančevo, predsednica Saveta za integraciju Roma u AP Vojvodini.

– Najznačajnija moja uloga je uloga samohrane majke, na koju sam jednako ponosna kao i na svoj poslovni uspeh – ističe Pava. Preduzeće „Pava plus“, koje je osnovala 2007, bavi se pružanjem usluga održavanja higijene i trenutno zapošljava 11 žena, od kojih su šest Romkinje.

– Verovatno se pitate zašto baš usluge čišćenja, odgovor je jednostavan. Za pokretanje tog biznisa nije mi bio neophodan veliki početni kapital, a volja, želja i kvalitetan rad su bili jedini uslovi za start. Posao čišćenja je fizički posao, koji zahteva dobru organizaciju, odgovornost. To je posao u ekspanziji, koji će biti za neko vreme sastavni deo svakog preduzeća – naglašava naša sagovornica.

Posao je, kako kaže, pokrenula iz nužde – nedostatak posla na tržištu rada, želja za ekonomskim osnaživanjem i osamostaljivanjem, kao i brojni uslovi koje poslodavac postavlja prilikom traženja posla naveli su je da se suoči sa strahom i krene u nepoznato, puno izazova ali, ističe, bolje sutra.

– Žena, Romkinja, samohrana majka sa dvoje maloletne dece. Uhhh, i eto ti gomila prepreka: problemi u smislu pronalaženja tržišta, angažovanja kvalitetne radne snage, naplate za odrađen posao, suočavanje sa ogromnim predrasudama kada je moja nacionalnost u pitanju, pa sve do čuvanja dece – nabraja Pava prepreke.

Da ih prebrodi pomogli su joj, kaže, njen duh i upornost. Pre četiri godine prijavila se na konkurs koji je objavila Misija OEBS u Srbiji, na temu „Razvoj romskog preduzetništva u Srbiji“ i dobila tehničku podršku u vidu mašina i vozilo.

– Tada sam i proširila svoju delatnost i zaposlila šest novih radnica Romkinja, koje i danas rade u mojoj firmi – napominje Pava.

Uspeh je što, kako kaže, preduzeće može da funkcioniše i bez njenog svakodnevnog prisustva, a iza toga stoji dugogodišnji rad i podrška koju dobija od dece i okoline.

– Činjenica je da svojim primerom mogu da inspirišem i druge žene, a poruka koju bih uputila svim ženama je da prevaziđu strah, krenu put izazova, novih saznanja i mogućnosti i da se ne plaše rizika. Moj moto je „ako postoji volja, uvek se nađe način“ – kaže Pava Novakov Čabrilovski.

Iako je na evidenciji nezaposlenih lica Nacionalne službe za zapošljavanje više od 25.000 pripadnika romske nacionalne manjine, procene su da je broj Roma i Romkinja koji nemaju posao znatno veći i da dostiže gotovo 100.000. Prema popisu iz 2011, svega 28 odsto romskog stanovništva spada u grupu ekonomski aktivnih, od čega je 59 odsto njih nezaposleno. Od onih koji imaju posao tek 16 odsto njih ima sopstveni posao. Statistika je još nemilosrdnija kada su u pitanju žene, jer broj nezaposlenih Romkinja je četiri puta veći od broja nezaposlenih Roma.

Prema istraživanju koje je prošle godine uradio Institut za teritorijalni ekonomski razvoj (InTER) i Yurom centar „Romsko preduzetništvo: izazovi i perspektive“ žene preduzetnice su najčešće zastupljene u uslužnim delatnostima (frizerski i kozmetički saloni, čišćenje poslovnog i stambenog prostora), prerađivačkoj industriji (proizvodnja torti i kolača, krojačke radnje) i u poljoprivredi.

Slađana Vasić je firmu Novateks SV, koja se bavi proizvodnjom i prodajom rublja, registrovala oktobra 2014. uz pomoć državne subvencije. – Bila sam na Zavodu, ušla sam u posao sa ariljskim vešom i iskoristila subvenciju za samozapošljavanje. Od nevladine organizacije Help dobila sam pomoć u vidu mašina i opreme za šivenje i tako je počelo – kaže Vasić za Danas.

Trenutno zapošljava jednog radnika u proizvodnji, sama radi u prodavnici u Kraljevu, sarađuje i sa veleprodajama, a uskoro planira da posao proširi tako što će otvoriti prodavnicu u Kragujevcu. Proizvodi i prodaje veš za decu i odrasle i kaže da do sada nije imala većih problema u poslu.

– Nisam imala nekih velikih prepreka, ali možda bi subvencije mogle da budu veće. Na primer, da ja već ranije nisam počela ovim poslom da se bavim, verovatno mi subvencija koju sam dobila ne bi bila dovoljna. Subvencije nisu dovoljne početniku da pokrene biznis, samo mogu da pomognu onima koji su već krenuli – ističe majka dvoje dece.

Njoj bi sada, na primer, značilo da joj država na neki način pomogne prilikom zapošljavanja novog radnika. Slađana Vasić bi imala mesta da nekog zaposli, ali to nije jeftino, tako da ne može tek tako da se odluči na taj korak. Uprkos svemu, ova preduzetnica iz Kraljeva se ne žali i kaže da od ovog posla može lepo da se živi.

Najbrojniji i najugroženiji

Romi su najbrojnija i najugroženija etnička grupa u Republici Srbiji. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine u Srbiji živi oko 150.000 Roma, dok se taj broj prema podacima Saveta Evrope procenjuje na 600.000.

Tekst je nastao u okviru projekta koji je sufinansiran iz budžeta Republike Srbije – Ministarstva kulture i informisanja. Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Ovo je samo jedan primjer koji može poticati mlade Romkinje da se samozapošljavaju. Čekajući preporuku institucija nikada se neća zaposliti, ostaće samo jedan broj od dugoprijavljenih na Hrvatskom Zavodu za zapošljavanju.  Romkinje bez obzira na obrazovanje, uz isto obrazovanje sa ne-Romkinjom uvijek prednost će imati ne Romkinje. Zato moja preporuka pokrenite se, pokušajte uz poticaje se samozapošljavati i ne gubite nadu.

Ramiza Memedi

N A T J E Č A J ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA

 

Na temelju članaka 4. i 10. Odluke o Stipendiji Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (Službeni glasnik Grada Zagreba 11/18)

gradonačelnik Grada Zagreba raspisuje

N A T J E Č A J

ZA DODJELU STIPENDIJE GRADA ZAGREBA

ZA UČENIKE I STUDENTE PRIPADNIKE ROMSKE NACIONALNE MANJINE UČENICIMA ZA ŠKOLSKU GODINU 2018./2019.

  1. Za školsku godinu 2018./2019. učenicima će se dodijeliti najviše 50 Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (u nastavku teksta: Stipendija).
  1. Pravo sudjelovanja na Natječaju za dodjelu Stipendije imaju učenici koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:

– da su državljani Republike Hrvatske;

– da imaju prijavljeno prebivalište u Gradu Zagrebu neprekidno zadnjih pet godina;

– da su pripadnici romske nacionalne manjine prema popisu birača (za punoljetne osobe), popisu birača jednog od roditelja (za maloljetne osobe), rodnom listu ili svjedodžbi škole;

– da nisu, osim iz opravdanog razloga (što se dokazuje vjerodostojnom medicinskom dokumentacijom), ponavljali razred u srednjoj školi;

– da su redoviti učenici srednje škole u Gradu Zagrebu, odnosno Zrakoplovne tehničke škole Rudolfa Perešina u Velikoj Gorici;

– da su završili 8. razred s prosjekom ocjena od najmanje 3,0 ako Stipendiju traže za 1. razred srednje škole;

– da su završili prethodni razred srednje škole s prosjekom ocjena od najmanje 3,0.

  1. Stipendija se dodjeljuje za školsku godinu 2018./2019., računajući od 1. rujna 2018. godine.

Iznos Stipendije utvrđuje se u visini 35% prosječne neto plaće u Gradu Zagrebu za razdoblje siječanj – kolovoz 2018. godine.

  1. Kriteriji za utvrđivanje liste kandidata za dodjelu Stipendije za učenike su uspjeh u školovanju te postignuti i priznati izvannastavni i izvanškolski rezultati tijekom srednjeg obrazovanja.
  1. Natječaj traje 15 dana.

Molbe za dodjelu Stipendije dostavljaju se poštom preporučeno u roku 15 dana od objave natječaja na web stranici Grada Zagreba na adresu: Ured za demografiju, Vodnikova 14, 10000 Zagreb, s naznakom “za Natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba učenicima pripadnicima romske nacionalne manjine” ili se predaju na istoj adresi u sobi broj 202, II. kat, odnosno u pisarnici u prizemlju.

Molbe se mogu dostaviti na obrascu koji se nalazi u prilogu ovoga natječaja, a može se dobiti i u Uredu za demografiju, Vodnikova 14, Zagreb, II. kat soba broj 202.

Uz molbu za dodjelu Stipendije potrebno je priložiti:

1) rodni list u izvorniku, ne stariji od mjesec dana od dana raspisivanja Natječaja,

2) domovnicu (preslika),

3) uvjerenje o prebivalištu u izvorniku, ne starije od dana raspisivanja Natječaja,

4) ovjerenu potvrdu iz popisa birača izdanu od strane nadležnog tijela za osobe starije od 18 godina (u izvorniku) ili ovjerenu potvrdu iz popisa birača jednog od roditelja izdanu od strane nadležnog tijela za maloljetne osobe (u izvorniku),

5) potvrdu o upisu u srednju školu školske godine 2018./2019. u izvorniku,

6) svjedodžbu prethodnog razreda srednje škole, odnosno završenog 8. razreda osnovne škole za učenike prvih razreda srednje škole (preslika) ,

7) dokaz o osvojenim nagradama na županijskim, državnim i međunarodnim natjecanjima (preslike),

8) životopis.

Potvrda iz popisa birača (za punoljetne osobe) ili potvrda iz popisa birača jednog od roditelja (za maloljetne osobe) dostavlja se ako podatak o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini nije vidljiv iz rodnog lista.

  1. Prijedlog liste kandidata za dodjelu Stipendije bit će objavljen na oglasnim pločama područnih ureda Gradske uprave i web stranici Grada Zagreba u roku od 60 dana od dana isteka roka za podnošenje molbi.
  1. Korisnik Stipendije ne može istodobno biti korisnik neke druge stalne novčane stipendije.

 

 

Obavijest srednjim školama o stipendiranju

Obavijest srednjim školama o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u 2018./2019. školskoj godini

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, kontinuirano dodjeljuje stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine.

U cilju učinkovitog stipendiranja učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine molimo srednje škole da nam dostave:

  1. presliku svjedodžbe o završenom razredu i
  2. uvjerenje o upisu u viši razred srednje škole

za sve učenike pripadnike romske nacionalne manjine kojima je ranije dodijeljena stipendija sukladno Odluci o dodjeli stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine za školsku godinu 2017./2018.

Napominjemo da se učenici srednjih škola pripadnici romske nacionalne manjine, koji su uspješno završili razred u školskoj godini 2017./2018., neće morati ponovno prijavljivati na Javni poziv za stipendiranje učenika srednjih škola u školskoj godini 2018./2019. koji će uskoro biti raspisan.

Dokumenti

Obavijest srednjim školama o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u 2018./2019. školskoj godini (638.25 KB MZO