Zajedno za zaštitu i promicanje prava žena u Hrvatskoj

/in /by

Nacionalna politika za ravnopravnost spolova, unatoč zakonskoj obvezi Vlade, nije donesena još od 2015. godine zbog nedostatka političke volje.

Hrvatska je u procesu donošenja novog proračuna. Upravo sada je važno zagovarati donošenje nove Nacionalne politike za ravnopravnost spolova i financiranje i uvrštavanje mjera koje se tiču zaštite prava žena kako bi organizacije diljem Hrvatske koje pružaju pomoć ženama, a jedva preživljavaju, dobile potrebnu podršku za svoj rad, te kako bi se omogućilo sustavno provođenja mjera koje se tiču zaštite prava žena.

Također je u tijeku proces definiranja prioriteta Europskog socijalnog fonda te je  važno da se prioriteti Hrvatske u zaštiti prava žena definiraju kroz Nacionalnu politiku i da se odraze na prioritete Europskog socijalnog fonda i načine trošenja njegovih financijskih sredstava.

Upravo iz navedenih razloga Ženska mreža Hrvatske provodi projekt Zajedno za zaštitu i promicanje prava žena i online kampanju #HocemoNacionalnu sa partnerskim organizacijama na razini cijele Republike Hrvatske.

Projekt Zajedno za zaštitu i promicanje prava žena u Hrvatskoj je podržan sa 4.995,00 € financijske podrške Islanda, Lihtenštajna i Norveške u okviru EGP i Norveških grantova.

Ovaj sadržaj isključiva je odgovornost Ženske mreže Hrvatske

 

 

 

natječaj

/in , /by
E India dela love aso Romano Rodibaso Centri ko anglune duj bersh
-E India Finansirini e duje bershengo proekti aso Rodlibaso Centri ko univerziteti ani Poljska.
-O romano profesori Hristo Kyuchukov si sherutno ko akava centri thaj ov phenela so e rodibasi buti phandlo e romane kultura, istorija, hem e romane chibja o angluno bersh ka ovel fokusirime ki Poljska.
-O dujto bersh akija rodibasi buti ka buvljaceripe ko avera Evropake phuvja. Palo duje bershengo projekti soj finansirimo kotar e Indija o Romano Rodibaso Centri vi ponadori ka cerel pi buti, phenela o Hristo Kyuchukov.
Reporteri:Veljko Karamani
veljko.karamani@sr.se

PROF. DR. RAJKO DJURIĆ

/in , /by

IN MEMORY

Posle duže i teške bolesti 02.11.2020.godine, u 73.godini života, napustio nas je jedan od najvećih aktivista i boraca za ljudska prava, prof.Prof. dr Rajko Djurić. Rođen je 3.listopada 1947. u Malom Orašju, Srbijadr Rajko Đurić.

Na Beogradskom univerzitetu (Filozofski fakultet) diplomirao je filozofiju (1971) i doktorirao sociologiju (1985). Bio je suradnik SANU, koja je izdavač njegove knjige „Zagonetke Roma“. U zbornicima SANU objavljen je veći broj njegovih tekstova o kulturi i holokaustu Roma.

Autor je više knjiga, pjesama, znanstvenih djela i publicističkih radova, koji su objavljeni u bivšoj Jugoslaviji, Srbiji, Austriji,  Francuskoj, Hrvatskoj, Italiji, Japanu, Mađarskoj, Makedoniji, Njemačkoj, Poljskoj, Rumuniji, SAD, Sloveniji, Španiji, Švedskoj  i Velikoj Britaniji.

Među njegovim naučnim znanstvenim djelima zauzimaju posebno mjesto „Istorija Roma“,“Istorija romske književnosti“ i „Istorija holokausta Roma“. Napisao je „Gramatiku romskoga jezika“ i studiju „Romski glagoli, njihovo porijeklo i značenje“, koja predstavlja prvi znanstveno-istraživački rad te vrste u svijetu.

Bio je prevodilački stručni  suradnik u filmu „Sakupljači perja“ Aleksandra Saše Petrovića i zajedno sa Gordanom Mihićem i Emirom Kusturicom ko-scenarista filma „Dom za vješanje“, u čijoj je realizaciji sudjelovao i kao prevodilac i stručni suradnik. (Oba filma  su dobitnici  „Zlatne palme“ Filmskog festivalu u Kanu..)

Predavao je na mnogim evropskim univerzitetima.

Dobitnik je više domaćih i inostranih  nagrada i priznanja. Zajedno sa Danilom Kišom i Radomirom Konstantinovićem, dobio je 1981., nagradu „Željezare Sisak“ u Sisku; 1992. američku nagradu  Fond for free Expression; 2003. nagradu Švedskog PEN Centra „Kurt Tucholsky“; 2004. nagradu Instituta Otvoreno društvo u Budimpešti; i 2010. nagradu Instituta za kulturu u Madridu.

Bio je predsjednik Međunarodne organizacije Roma, osnivač je i predsjednik Romskog PEN Centra. Bio je poslanik Narodne skupštine Srbije.

Mnogi lideri Roma imaju samo riječi hvala da su mnogi naučili od profesora, da su uvijek uživali u njegovoj vrhunskoj humanosti, njegovom toplom prijateljstvu, da je bio veliki vođa i da su puno naučili od ovog velikog svjetskog romskog pjesnika.

 

Romski

Pala lungo hem pharo nasvlipen ko 02, 11. 2020 ko 73. đivdimaske berša, mukla amen jek katar naj bare aktivistura hem marutno pala e manushikane hakaja o prof. dr. Rajko Djurić. O prof. dr. Rajko Durić, bijando si ko 3. september 1947, ko Malo Orašje, Srbija.

Ko Univerziteta ko Beograd( Filozofsko univeziteto) diplomirindja e filozofija (1971) a završindja o doktorato  sociologija (1985). Sas sombutikerno ko SANU, savo ikalgja leskere pustika, „Zagonetke Roma“. Ke publikacije SANU ikalga baro nomere leskere tekstura katar e kultura hem holokaust pe Roma.

Autori se but e pustikemgo, pezije, džantrikane hem publikane butja, save sesa publicirime ke nakhli Jugoslavija, Srbija, Austrija, Francuska, Hrvatska, Italija, Japan, Hungarija, Makedonia, Germanija, Poljska, Rumunija, SAD, Slovenia, Spanija, Švedska hem Bari Britania.

Maškar leske džantrikane butja astarel ulavdo than “Istorija Roma“ “Istorija romske književnosti“ hem „Istorija holokausta Roma“. Xramosarda e „Gramatika pala e romani chib“, hem e studija „Romane kernavne, lengoro avutnipe hem džanlipe“ savi mothovel angluno džanlimasko-rodimaski buthi hem tipo ki lumija.

Sa  translatori hem phirno sombutikerno ko filmi „Sakupljači pera“ Aleksandre Saše Petrovića hem jekhetaneste e Gordana Mihićem hem o Emir Kusturica ko-scenaristi pala o filmi „Dom za vešanje“ savo la than ke realizacija sar translatori hem phirno sombutukerno. ( Solduj filmora ljine „Zlatne palme“ ko filmosko festivali ano Kanu…)

Ke but Europake univerzitetura ikerda dersi.

Dobinga/andlelno pobute pursake/nagrade hem angigar/priznanje katar o them hem maškarthemutne. Jekhetanes o Danilo Kiš hem o Radomir konstatinović. ljinda  1981 e pursaka/nagrada“ Željezara Sisak „ ko Sisak; 1992 amerikaki  angigar Fond for free Expression; 2003 angigar katar o Švedskako PEN Centra „Kurt Tucholsky“; 2004 angigar katar o Instituto puterdo amalipe, ko Budinpešta; hem 2010 angigar katar o Institut pala e kultura ko Madrid.Sine šerutno ke Romani maškathemutni organizacija, fundirinkeras Romano PEN centro hem sine šerutno.  Sa deputeto ke Narodna skupština ke Srbija.

But Romane liderura silen sade šukar lafija, so but sikljovde kotar o profesoti , so sakane but  guglinkeren ke lesko baro humanizmo, ke leskoro tato amalipe, so sine baro lidero hem but sikljile katar kava baro ljumijako romano poeto.

E.M

TRAJKO PETROVSKI

/in , /by

IN MEMOR

Nažalost romska zajednica je u kratkom vremenu izgubila veoma kvalitetne i vrijedne lidere koji su dali veliki doprinos u očuvanju jezika, kulture, običaje idr. Ujedno su i bili borci za  ljudska prava koji težili pomoći romsko zajednici u svim područjima posebno na području obrazovanja koji su za sobom ostavili niz dobrih i kvalitetnih  znanstveno naučnih i istraživačkih djela. Naučna djela poslužiti će posebno generaciji koja će nastaviti se baviti za položaj i boljitak, kao i očuvanje kulture i običaje cjelokupnu romske zajednici ma gdje oni bili.     

Prof. dr.Trajko Petrovski povjesničar i etnolog te prvi je doktor znanosti romske pripadnosti u Europi.  na institutu za folklor u Skoplju. Doktorirao je 1997. na Odsjeku za etnologiju Sveučilišta u Zagrebu, Hravatska.

Trajko Petrovski rođen je 18. svibnja 1952. Svojom znanstveno-istraživačkom aktivnošću ostavio je dubok dojam u romskoj antropologiji, folkloru, povijesti i jeziku Roma kao znanstvenik na Institutu za folklor “Marko Cepenkov” u Skoplju.

U povijesti ostaje kao prvi doktor znanosti romskog podrijetla, a njegova djela kao važni povijesni rukopisi. Kad je romski jezik u Makedoniji bio u početnom razvoju, Petrovski je napisao prvi romski makedonski i makedonski romski rječnik 1998. Autor je Romske gramatike u izdanju Udruge Romano Ilo. Također, zasad, romski učenici u osnovnom obrazovanju uče iz njegovog rukopisa. Autor je udžbenika iz predmeta Jezik i kultura Roma za treći, četvrti i peti razred.

Iz  znanstvenoistraživačke djelatnosti važni su kalendarski običaji Roma i etničke značajke romskog stanovništva u Makedoniji. 2017. objavio je Povijest Roma u Makedoniji i na Balkanu. Trajko Petrovski bio je dio Međunarodne unije Roma – IRU gdje je dao svoj veliki doprinos kroz Odbor za jezik i kulturu, a imao je i svoja izlaganja tijekom znanstvenih simpozija u organizaciji IRU-a na polju kulture, jezika i detalja o holokaustu Roma. Svojim znanstvenim istraživanjima i analizama ostavio je dubok trag kao i dokumente za daljnja istraživanja u tim područjima.

  1. kolovoza 2020. godine, nakon kratke i teške bolesti u 68. godini, preminuo je prof. Dr. Trajko Petrovski.

Prijevod džantrikano

Prof.dr. Trajko Petrovskisine sine historicha, etnologo, hem angluno doktori pala e nauka ke Evropa. Doktoringja ko 1997 bersh ki katedra pe etnologia ko Univerziteto, Zagreb, Croatia.

O Trajko Petrovski si biamo sine ko 18 maj 1952 bersh. Pire sikavne rodaripa mukhlja hor impresia ki romani antropologia, folkloristika, historia hem chib e Romengiri sar avgo ekspert ko Instituto basho Folkloro “Marko Cepenkov” ko Skopje.

Ki historia ka achol sar angluno doktori basho nauka tari romani populacia em oleskere kerde aktia sar importantno historikane xramimata. Kana ki Makedonia i romani chib sine ko startno pozicia o Petrovski hramosargja angluno alavari romano-makedonikano em makedonikano-romano ko 1998 bersh. Autori si em e Romane gramatikake so si ikaldi tari asociacia Romano Ilo.

Akana akanaske romane chave ke fundavutni edukacia sikljovena katar  oleskere hramosaribaskere ppustika.   Autori si e pistijengo prekal e Chib em kultura e Romenge basho trito, shtarto em pandzto klasi.

Taro sikavne rodaripaskere bucha importantno si kalendarsko adetia ke Roma em o etnikane karakteristike  taro Roma ki Makedonia.

Ko 2017 bersh ikalgja epustik Historia e Romengiri ki Makedonia hem Balkan. O Trajko Petrovski sine em kotor tari Internacionalno Romani Unia – IRU, kote dengja piro baro aktiviteto prekal i Komisia bashi chib hem i kultura, hem sinele piri Prezentacia ko vakti taro ikeriba Naucno simpoziumi organizirime taro IRU  ki tema tari kultura, chib em taro Romano Holokausto. Pire sikavne  aktivitetora em analize mukhlja hor impresie hem dokumentoa basho majdur rodipa em analize.

Ko 6 avgusti 2020. bersh palo tikno em pharo nasvalipa ko 68 bersh taro djivdipa mulo o Prof.Dr. Trajko Petrovski.

Ramiza Memedi

Amdi Bajram

/in , /by

Amdi Bajram rođen je30. kolovoza 1956 godine u Skopju. Završio je srednju trgovačku školu. Jedno vrijeme zaposlio se i bio generalni direktor tekstilne tvornice „Shutex“. Saborski zastupnik prvi je put postao 1994. godine, te  zastupnik je bio do posljednjih parlamentarnih izbora. Nedavno prije nekoliko mjeseci se povukao iz politike nakon što mu je amputirana noga.

Bio je aktivan u Skupštini u odboru za odnose među zajednicama, Odboru za promet, komunikacije i ekologiju, član odbora za ustavna pitanja, član odbora za zdravstvo, bio je član Parlamentarne skupine Skupštine Republike Makedonije za suradnju s Parlamentom Kraljevine Belgije i u drugim odborima  Skupštine Makedonije.

Proveo je desetljeće u savezništvu s VMRO-DPMNE, pa čak izdržao da mu nasilnici koji su povezani s njegovim protivnikom iz SDSM-a Kurtom Dudusom na izborima 2017. godine teško pretukli sina Elvisa, ali je nakon toga ubrzo prešao na jačanje većine SDSM-a u Saboru. Amdi Bajram je ujedno bio i najstariji član s političkim iskustvom, dugogodišnji član makedonskog  parlamenta i predsjednik stranke Saveza Roma.

Amdi Bajram, je bio jedan od ljudi koji su dugo opstali na političkoj sceni u neovisnoj Makedoniji, te je preminuo u 64. godini nakon srčanih komplikacija 24.10 2020.

romski

O Hamdi Bajram si bijando  ko 30. augusti 1956 berš ko Skopje. Agorisarda i maškarutni bikinimaski škola. Jek vakti kerda buti hem sas generalno direktori ki tekstilno fabrika „Shuteks“. Ko 1994 berš angluno drom sine deputanto ko parlamenti ke Makedonija, hem deputato sine đi ke palune parlamentarno alosarimata.  Angle nekobor masek/chona cidindjape kotar i politika, pala so kerdja amputacija po piro.

Sine aktivno hem ko kidipen ke Komisija pe relacija maškar e amalipen, Komisija pala e relacija, komunikacija hem ekologija, sine dženo ke komisija pala sastipe, sine dženo ko Parlementarno kidipe ke Makedonijako kidipen/Skupština pala e  barabarutni buti e Belgijakere parlamentosa hem ke avera Komisije ane Makedonijake kidipen/Skupština.

Kerdja dešberšipe ke koalicia jekhetane VMRO-DPMNE, hem chidlja/izdržisarda e banda savi sine phanli mamuj lese alutne/protivniko kotar e SDSM-Kurto Duduso pe alosarimata 2017 berš, phare marde lese chaves e Elvise, ama sigato pala odovsa nkhlo te zuraljovel e buteder SDSM ko Parlemento.

O Amdi Bajram ano jekh  sa hem majpurano manush so sale politikano chidavnipe/iskustvo, biteberšengo manush ko makedonijako Parlamento i šerutno ke partija „Romani unija“.

Amdi Bajram sa manush so but bersa sa ke politikani scena ke Makedonija, hem mulo ko 64 berš, pala e ileske komplikcaje ko 24.10. 2020.

Ramiza Memedi

 

 

Romi žive deset godina kraće od drugih Europljana

/in , /by

Romi u Europi često si ne mogu priuštiti zdravu prehranu ili grijanje, a njihov očekivani životni vijek deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorila je ovaj tjedan Agencija Europske unije za temeljna prava.

Premda žive u nekim od najbogatijih zemalja na svijetu, četvrtina Roma u zapadnoj Europi ne može si priuštiti zdravu hranu i grijanje, a petina njihove djece odlazi u krevet gladna. Uz to, raširena diskriminacija i prijevremeno napuštanje školovanja umanjuju im izglede za zapošljavanje, posebice ženama i mladima, osuđujući ih na veliko siromaštvo.

Zbog svega toga očekivani životni vijek Roma deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorava se u novom istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), čiji su rezultati objavljeni ovaj tjedan.

„Svako četvrto romsko dijete živi u kućanstvu koje si ne može priuštiti osnovno, kao što su zdrava prehrana ili grijanje, ili kojem je teško platiti stanarinu. Mnogi pate od gladi”, upozorava u priopćenju agencija za sjedištem u Beču.

„A njihov očekivani životni vijek kraći je za deset godina od opće populacije”.

U Švedskoj, primjerice, glad pogađa svako peto romsko kućanstvo, a u većini drugih zemalja obuhvaćenih ispitivanjem ta se stopa kreće između 10 i 15 posto.

S druge strane, samo 6,5 posto sve ostale djece u Europskoj uniji suočeno je s takvom oskudicom.

Šokantni podaci

„Ovo izvješće otkriva šokantne teškoće s kojima je suočeno previše Roma i nomada u današnjoj Europi”, istaknuo je u priopćenju direktor agencije, Michael O’Flaherty, pozivajući vlade da prekinu taj začarani krug siromaštva i socijalne isključenosti.

Istraživanje se temelji na razgovorima s više od 4500 Roma u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu održanima između prosinca 2018. i srpnja 2019.

Romska djeca često se suočavaju s neprijateljstvom. Gotovo trećina roditelja kazala je da su njihova djeca bila verbalno zlostavljana u školi zbog svojeg podrijetla.

Dvije trećine mladih Roma i nomada završilo je samo niže srednjoškolsko obrazovanje.

Druga istraživanja koje je proveo FRA pokazala su da gotovo polovici građana Europske unije (45 posto) ne bi bilo drago da su im Romi ili nomadi susjedi.

FRA je pozvao države članice da omoguće Romima i nomadima da žive svojim stilom života, osiguravajući im dovoljno lokacija na kojima mogu boraviti u pristojnim uvjetima.

Trebale bi im također osigurati socijalnu zaštitu kako bi se poboljšalo njihovo zdravlje, smanjilo siromaštvo i eliminiralo glad, posebice među djecom.

Treba im pomoći i u zapošljavanju, posebice ženama i mladima, te omogućiti da se lakše školuju, osiguravajući im primjerice pomoćnike u nastavi te mogućnost školovanja kod kuće i na daljinu.

Ovo izvješće nadovezuje se na ranije istraživanje provedeno u devet drugih zemalja EU-a, u kojima živi 80 posto romske populacije u Uniji (Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj), a čiji su rezultati objavljeni 2016.

Ono je pokazalo da svaki četvrti Rom živi u kućanstvu u kojem su bili gladni barem jednom u proteklih mjesec dana.

Europska komisija objavit će 6. listopada novu strategiju za jednakost Roma.

GUIDANCE

/in , /by

Addressing Emerging Human Trafficking Trends and Consequences of the COVID-19 Pandemic

ACKNOWLEDGEMENTS

The OSCE Office for Democratic Institutions and Human Rights (ODIHR) and The United Nations Entity for Gender Equality and the Empowerment of Women (UN Women), advised by a group of experts and based on the survey findings presented here, have developed policy recommendations to governments to ensure the implementation of the human rights, gender sensitive, trauma informed and victim-centered approach to combatting trafficking in human beings as outlined in ODIHR’s National Referral Mechanism Handbook through the COVID-19 pandemic. The panel of experts is composed of: • Kevin Hyland, Former first United Kingdom Anti-Slavery Commissioner and Member of Council of Europe GRETA; • Dalia Leinarte, Chair of CEDAW Committee for General Recommendations Trafficking of Women and Girls in the Context of Global Migration; • Congressman Christopher H. Smith, OSCE PA Special Representative on Human Trafficking Issues; • Ambassador Per-Anders Sunesson, Swedish Ambassador at Large for Combating Trafficking in Persons; and • Shandra Woworuntu, Founder & Vice President of Mentari and survivor leader. ODIHR and UN Women would like to extend special thanks to Dr. Maia Rusakova, Associate Professor at Saint-Petersburg State University, Director of Regional Public Organization “Stellit” and expert in the sphere of combating sexual exploitation and trafficking in human beings for drafting and analyzing this summary. This report was prepared under the supervision of Tatiana Kotlyarenko, ODIHR Adviser on Anti-Trafficking Issues, and Alethia Jimenez, UN Women Policy Specialist, Ending Violence Against Women Section. Significant contributions were also made by ODIHR and UN Women staff: Maximilian Scheid, Alvaro Gomez del Valle Ruiz and Michelle Mendes Meireles Silva.

EXECUTIVE SUMMARY

“Human trafficking is always invisible. During a pandemic, it is easier to have cases going on that nobody reports.” Frontline Stakeholder from Portugal The COVID-19 pandemic created new risks and challenges to victims of trafficking (VoTs) and survivors of trafficking, as well as having exacerbated the vulnerabilities of at-risk groups to trafficking. To analyze emerging trafficking in human beings (THB) trends and dynamics and to develop a response based on empirical data to address the impact of the COVID-19 pandemic, ODIHR and UN Women conducted a global survey of (1) survivors of trafficking and (2) frontline stakeholders. Based on the survey findings and empirical data collected, a set of policy recommendations were developed.

The survey findings indicate that through the COVID-19 pandemic and afterwards, exacerbation of vulnerability of women and girls to THB for the purposes of sexual exploitation will increase. Online recruitment, grooming and exploitation have been widely used by traffickers during the pandemic. There are also indications that trafficking for the purpose of sexual exploitation online, including the demand for Child Sexual Abuse Material (CSAM) has increased.1 The majority of anti-trafficking stakeholders and survivors of trafficking reported decreased accessibility of assistance and services for VoTs and survivors of trafficking.

Frontline organizations experienced significant challenges in their activities during the pandemic due to additional barriers in co-ordination and co-operation with governmental institutions and law enforcement agencies; lack of financial resources; difficulties in reaching vulnerable groups; and suspension or postponement of planned prevention and awareness raising activities. The combination of these factors on the work of frontline anti-trafficking stakeholders negatively impacts prevention, prosecution, and protection efforts to combat trafficking in human beings (CTHB).

Based on the survey findings and research, ODIHR and UN Women have developed policy recommendations to address the trends and consequences of the pandemic on CTHB covering the following areas: 1) strengthen the implementation of international legal frameworks; 2) develop effective implementation of National Referral Mechanism (NRMs) or equivalent systems to address the current THB trends and consequences of the COVID-19 pandemic; 3) develop and/or update of National Strategies and National Action Plans (NAPs) to CTHB to address the THB trends and consequences of the COVID-19 pandemic; 4) strengthen identification of VoTs to address the trends and consequences of the COVID-19 pandemic; 5) make services to VoTs and survivors of trafficking more accessible during and post pandemic; 6) provide access to remedies including justice and information; 7) address specific needs of women and girls; 8) address specific needs of children; 9) support and build capacity for both governmental and non-governmental frontline stakeholders; 10) strengthen efforts at THB prevention related to the pandemic; and 11) implement measures to reduce THB after the pandemic.

Vrisak njihove kćeri

/in , /by

Nitko, kaže Ljiljan Oršuš, ne zna što je zapravo 18-godišnjak tražio u njihovoj kući i koje su mu bile namjere.

Bacio je kamen prema njemu

– Oko pet sati ujutro suprugu i mene probudio je vrisak naše kćeri. Prvo smo mislili da je ružno sanjala, a kad sam ušao u sobu, vidio sam muškarca kako izlazi kroz prozor. Odmah sam krenuo za njim i prvo sam bacio kamen prema njemu. Nisam ga pogodio, ali sam ga uspio dostići i nisam ga puštao sve dok nije došla policija – priča nam Ljiljan Oršuš.

Pijani 18-godišnjak, dodaje Ljiljan, nudio mu je 200 kuna kako ga ne bi prijavio policiji.

Nisam htio ni čuti za novac jer tko zna što je on zapravo namjeravao napraviti kad je ušao kroz prozor u našu kuću. Bio je bos, a i bicikl je ostavio u našem dvorištu pa je sigurno imao nekakav plan bez obzira na to što je bio pijan – kaže Ljiljan Oršuš.

Nacionalna manjina

Odmah drugi dan nakon neočekivanog posjeta, ističe Ljiljan, 18-godišnjak se opet “motao” oko njegove kuće. Zbog toga je obitelj Oršuš u strahu da ih iz osvete ne napadne.

Mi mu kao nacionalna manjina, očito smetamo, misli Ljiljan

– Mi smo Romi i u Čepelovac smo se doselili prije tri mjeseca kako bismo imali mir. Tu smo se dobro uklopili, a ne poznajemo 18-godišnjaka koji je upao u našu kuću. Poslije sam doznao da se druži s vršnjacima iz Čepelovca, a kako on nije Rom, mogu samo pretpostaviti da mu mi, kao nacionalna manjina, smetamo i da ima nešto protiv Roma. Od nedjelje više ne spavamo mirno i bojimo se da nam taj divljak ne naudi – zaključio je Ljiljan Oršuš.

Mladić pijan

Policijskom istragom utvrđeno je da je 18-godišnjak u nedjelju oko pet sati pod utjecajem alkohola od 1,25 promila neovlašteno ušao u kuću 32-godišnjaka i probudio ukućane.

– Prema osumnjičeniku podneseno je posebno izvješće nadležnom Državnom odvjetništvu – navode u županijskoj Policijskoj upravi.

Dinko Borzan-Podravski

Izložba “Moj dan”

/in , /by

Izložba “Moj dan – život djece i mladih Roma” – pogled na život djece i mladih Roma kroz šest video radova

Izložba “Moj dan – život djece i mladih Roma” otvara se u ponedjeljak 7. rujna 2020. godine u Galeriji Forum, a donosi nove poglede na život djece i mladih Roma kroz šest video radova redateljica Martine Globočnik i Morane Ikić Komljenović. Dokumentaristički video uradci nastali su s namjerom ukazivanja na potrebu izjednačavanja životnih prilika s obzirom na univerzalnost ljudskih prava i zabranu diskriminacije te kako bi doprinijeli rušenju stereotipnih stavova, posebice onih koji posljedice siromaštva pogrešno poistovjećuju s etničkim podrijetlom. Radovi u produkciji kuće Fade In gledatelja uvode u svakodnevicu djece i mladih pripadnika romske nacionalne manjine kroz prikaz stvarnih priča iz vizure subjektivne percepcije vraćajući tako protagonistima glas, u želji da ih se čuje.

“Dokumentirajući žive i neposredne situacije jednog dana”, prema riječima redateljica Martine Globočnik i Morane Ikić Komljenović, “upoznajemo njih, njihovu obitelj, prijatelje i probleme s kojima se nose tako da govore o prijelomnom ili važnom trenutku koji ih je obilježio kroz njihovo odrastanje, utjecao na ono tko su i kakvi su oni danas.”

Kroz osobne priče ovih mladih ljudi nazire se i društveni kontekst današnjice u kojem žive i odrastaju, a čija diskrepancija između tehnološkog i formalnog napretka s jedne te izostanka društvene svijesti s druge strane, potiče promatrača na aktivno promišljanje o utjecaju imanentnog društvenog i političkog pozicioniranja Roma na nebrojene osobne životne priče, uslijed naslijeđenog tumačenja odnosa, povijesti i identiteta.

U sklopu izložbe Moj dan – život djece i mladih Roma kustosica Karla Pudar organizirat će popratne sadržaje sukladno propisanim epidemiološkim mjerama, a postav se u Galeriji Forum može pogledati sve do 7. listopada 2020. godine.

Izložba je dio projekta Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I kojeg provodi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Organizacija izložbe je sufinancirana u okviru Operativnog programa Učinkoviti ljudski potencijali, iz Europskog socijalnog fonda.

 K. V.

Romi u Europi žive prosječno deset godina kraće

/in , /by

Romi u Europi žive prosječno deset godina kraće, EU poziva na pomoć

Romi u Europi često si ne mogu priuštiti zdravu prehranu ili grijanje, a njihov očekivani životni vijek deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorila je ovaj tjedan Agencija Europske unije za temeljna prava.

Premda žive u nekim od najbogatijih zemalja na svijetu, četvrtina Roma u zapadnoj Europi ne može si priuštiti zdravu hranu i grijanje, a petina njihove djece odlazi u krevet gladna. Uz to, raširena diskriminacija i prijevremeno napuštanje školovanja umanjuju im izglede za zapošljavanje, posebice ženama i mladima, osuđujući ih na veliko siromaštvo.

Zbog svega toga očekivani životni vijek Roma deset je godina kraći od drugih Europljana, upozorava se u novom istraživanju Agencije Europske unije za temeljna prava (FRA), čiji su rezultati objavljeni ovaj tjedan.

„Svako četvrto romsko dijete živi u kućanstvu koje si ne može priuštiti osnovno, kao što su zdrava prehrana ili grijanje, ili kojem je teško platiti stanarinu. Mnogi pate od gladi”, upozorava u priopćenju agencija za sjedištem u Beču.

„A njihov očekivani životni vijek kraći je za deset godina od opće populacije”.

U Švedskoj, primjerice, glad pogađa svako peto romsko kućanstvo, a u većini drugih zemalja obuhvaćenih ispitivanjem ta se stopa kreće između 10 i 15 posto.

S druge strane, samo 6,5 posto sve ostale djece u Europskoj uniji suočeno je s takvom oskudicom.

„Ovo izvješće otkriva šokantne teškoće s kojima je suočeno previše Roma i nomada u današnjoj Europi”, istaknuo je u priopćenju direktor agencije, Michael O’Flaherty, pozivajući vlade da prekinu taj začarani krug siromaštva i socijalne isključenosti.

Istraživanje se temelji na razgovorima s više od 4500 Roma u Belgiji, Francuskoj, Irskoj, Nizozemskoj, Švedskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu održanima između prosinca 2018. i srpnja 2019.

Romska djeca često se suočavaju s neprijateljstvom. Gotovo trećina roditelja kazala je da su njihova djeca bila verbalno zlostavljana u školi zbog svojeg podrijetla.

Dvije trećine mladih Roma i nomada završilo je samo niže srednjoškolsko obrazovanje.

Druga istraživanja koje je proveo FRA pokazala su da gotovo polovici građana Europske unije (45 posto) ne bi bilo drago da su im Romi ili nomadi susjedi.

FRA je pozvao države članice da omoguće Romima i nomadima da žive svojim stilom života, osiguravajući im dovoljno lokacija na kojima mogu boraviti u pristojnim uvjetima.

Trebale bi im također osigurati socijalnu zaštitu kako bi se poboljšalo njihovo zdravlje, smanjilo siromaštvo i eliminiralo glad, posebice među djecom.

Treba im pomoći i u zapošljavanju, posebice ženama i mladima, te omogućiti da se lakše školuju, osiguravajući im primjerice pomoćnike u nastavi te mogućnost školovanja kod kuće i na daljinu.

Ovo izvješće nadovezuje se na ranije istraživanje provedeno u devet drugih zemalja EU-a, u kojima živi 80 posto romske populacije u Uniji (Bugarskoj, Češkoj, Grčkoj, Španjolskoj, Hrvatskoj, Mađarskoj, Portugalu, Rumunjskoj i Slovačkoj), a čiji su rezultati objavljeni 2016.

Ono je pokazalo da svaki četvrti Rom živi u kućanstvu u kojem su bili gladni barem jednom u proteklih mjesec dana.

Europska komisija objavit će 6. listopada novu strategiju za jednakost Roma.