DELEGACIJA ROMA ITALIJE I SRBIJE U POSJETU SAVJETU ZA NACIONALNE MANJINE RH
Predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Tibor Varga, primio je 10. lipnja 2024. godine delegaciju Roma Italije i Srbije na čelu sa Saškom Jovanović, predsjednicom i osnivačicom udruge Ženske romske organizacije Romni, uz pratnju Ramize Memedi predsjednice Udruge žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“ aktivne u Hrvatskoj.
Saška Jovanović predstavila je romsku organizaciju Romni Aps koja djeluje u Italiji i provodi niz aktivnosti radi poboljšanja položaja Roma. Ove godine pokrenut je projekt „Pričajmo o nama“ kojem je cilj ojačati kapacitete romskih aktivista u Hrvatskoj, Italiji i Srbiji po pitanju medijske pismenosti i komunikacijskih vještina. Projekt se provodi u suradnji s Udrugom žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“ i Klubom za zapošljavanje Roma iz Srbije. U okviru realizacije projekta planirana je posjeta ključnih tijela u Hrvatskoj koja provode aktivnosti usko vezane uz Rome.
Predsjednik Savjeta predstavio je osnovne i glavne odrednice Savjeta kao krovnog tijela nacionalnih manjina kroz njegov djelokrug i nadležnost utvrđen Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina. Ukratko je izložio postupak sufinanciranja programa kulturne autonomije udruga nacionalnih manjina putem Savjeta sredstvima Državnog proračuna koji se odvija na godišnjoj razini. Prezentirao je vrste programa kulturne autonomije kao i programe kojima se stvaraju pretpostavke za ostvarivanje kulturne autonomije romske nacionalne manjine.
Predstavnici delegacije iz svojih pozicija dotaknuli su se općenitih pitanja glede načina uređenja i rješavanja prava pripadnika nacionalnih manjina u Hrvatskoj, a usko vezana uz izazove s kojima se Romi svakodnevno i aktivno susreću u Italiji. Izrazili su iznimno zadovoljstvo činjenicom kako su određena prava pripadnika nacionalnih manjina uređena u Hrvatskoj s osvrtom na nezavidan položaj Roma i Sinta u Italiji.
Fokus organizacije Romini je rješavanje problema Roma u Italiji. Sašaka Jovanović predstavila je i organizaciju ROWNI (Roma Women Network Italy) koju je pokrenula 2014. godine kako bi proširili spektar djelovanja. Ujedno je govorila o poziciji Roma u Italiji i samostalnom financiranju romskih organizacija bez podrške države. Kao primjer navela je Romski festival muzike i kulture Roma i Sinta koji zadnje četiri godine organizira i financira nazočna članica delegacije Concetta Sarachella. Festival posjeti i do 800 ljudi čime se postiže medijska popraćenost što omogućuje predstavljanje romske kulture, muzike, novih projekata te općenito angažiranosti koja doprinosi dobrobiti romske zajednice.
Izvor : Savjet za nacionalne manjine RH
Radionica s romskim novinarima
U lipnju 2024. godine održana je cjelodnevna radionica za korisnike projekta „Pričajmo o nama“. Radionica obuhvatila brojne teme koje bi ojačale kapacitete korisnika u medijskom području, a njihovo sudjelovanje je pokazalo koliko su zainteresirani za djelovanje u medijima.
Kroz Erasmus+ financiran je projekt čija tema pokriva veoma bitnu temu za romsku zajednicu koja godinama ističe nezadovoljstvo s medijskom slike romske nacionalne manjine u medijima. Taj problem su prepoznali predstavnici udruge Romni APS iz Italije koja zajedno s Udrugom Žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“ i Klubom za zapošljavanje Roma iz Srbije, započela provedbu projekta Pričajmo o nama. Obzirom na lokacije i udaljenost partnera, u rujnu 2023. godine pokrenut je ciklus online radionica za korisnike kojim se ojačala medijska pismenost i njihove kapacitete u tome području. Kroz početna znanja i praktičnog djela, partner iz Hrvatske je pokrenuo cjelodnevnu radionicu na kojoj su gostovali ugledna imena u romskom medijskom prostoru. Kao predavači su sudjelovali Gordana Nešović, urednica dnevne radio emisije “Romano Them – Svijet Roma” na Radio stanici Beograd 1, Daut Qylangjiu, urednik romske redakcije na Radio televiziji Kosovo te Dalibor Tanić, glavni urednik romskog portala www.newipe.net. Radi se novinarima koji godinama djeluju u romskom aktivizmu i medijskom prostoru u svojima državama te njihovo iskustvo doprinijelo je shvaćanje izazova i rada u medijskom sektoru.
– Ključan je taj direktan kontakt s predavačima kojima je ovo svakodnevica i koji su dali svoj doprinos da se stvori romski medijski sadržaj u njihovim zemljama. Ima tri predavača, a svaki predstavlja različit medij u kojem djeluju. Imamo Gordanu Nešović koja djeluje kroz radio emisiju. Njen pristup radu i prezentaciji je osobito težak jer treba u glasovnom smislu, s određenom dinamikom, prenijeti slušateljima informaciju koja treba doprijeti do njih. S druge strane imamo Dauta Qyulangjiu koji radi na televiziji i koji prenosi svoje iskustvo kroz audio-vizualnu prezentaciju koja je najatraktivnija korisnicama. Vjerujem da je trebao dosta truda uložiti kako bi ostvario svoj cilj i mogućnost da prikaže romsku tematiku kroz javnu televiziju. A Dalibor Tanić prikazuje nešto što je i dalje novost, odnosno Internet koji se pokazao kao dobar medij s kojim možemo doprijeti do romske zajednice. Iako se radi o web portalu, on prikazuje različite alate kojima može stvoriti zanimljiv sadržaj za svoje korisnike te ujedno u jednom članku može ukomponirati i audio-vizualni materijal koji će dodati atraktivnosti korisnicima. Mislim da su organizatori s ovime uspjeli obuhvatiti sve potrebno kako bi pružili nama korisnicima što kvalitetniji edukativni sadržaj koji ćemo moći koristiti u svoje budućem radu. – pojašnjava Orhan Memedi iz Zagreba.
Aktivna participacija i direktan prijenos je ključ uspjeha
Na radionici je sudjelovalo 15 sudionika, iz svake zemlje po pet sudionika, a radi se o participativnim radionicama u kojima aktivno sudjelovali svi korisnici projekta, zajedno s facilitatorima.
Smatram da ovakav projekt doprinosi jačanju civilnog sektora u svim državama, osobito u medijskom području koja često ne prikazuje realan položaja romske zajednice. Nezadovoljstvo s prikazom romske zajednice vidljivo je u istraživanju Uključivanje Roma u hrvatsko društvo: istraživanje baznih podataka koje je pokazalo da je svakodnevica Roma neravnomjerno prikazana, a nažalost se ističe Crna kronika u kojoj je romska nacionalna manjina i previše zastupljena. – naglašava Milan Mitrović iz Slavonskog Broda.
Radionica je obuhvaćala raznolike teme kao što je upoznavanje sudionika s teorijom i pristupom novinarskom radu, upoznavanje sudionika sa strukturom alata koji se koriste u tom procesu (prepoznavanje problema i potreba, analiza postojećih materijala i informacija, primjena alata za izradu vijesti u praksi (obrnuta piramida, 5w i 1h, korištenje profesionalne i amaterske opreme u kreiranju medijskog sadržaja), ali i razvijanje kapaciteta sudionika za samostalno pristupanje u kreiranju medijskog sadržaja.
Osobito se isticao praktični rad i vježbe u kojima su korisnici uvježbavali kreiranje intervjua s drugim korisnicima projekta te pristup pred kamerama. Uz teorijske temelje koje su prethodno savladali, korisnici su uspješno odradili i vježbe predavača.
– Mi zapravo želimo srušiti tabue. Mediji u Srbiji trebaju potaknuti narod da sruše tabue i da se čuje njihov glas i njihove priče, jer svaki pojedinac u romskoj naciji može odjeknuti jako snažno. Tako će omogućiti mnogim drugima da se otvore i počnu pričati, da jedni od drugih vide da ima nade za njihovu situaciju i za neku bolju budućnost. Cilj je potaknuti ljude da pričaju o različitostima. Svaka različitost je bogatstvo, a ne nešto čega bi smo se trebali sramiti i biti stigmatizirani u društvu. Nitko nema problem s tim što je određena osoba gay ili osoba s posebnim potrebama, problem je u tome što drugi ljudi to osuđuju, što je neko takav ili onakav. Mediji trebaju gledati na širok spektar tema gdje se svaki pojedinac može naći i njegov glas se čuti. S ovakvim radionicama se ohrabruje ljude i učimo kako da postupamo s medijima i što možemo mi učiniti. – ističe Argentina Gidzić iz Kluba za zapošljavanje Roma Srbije.
Nastavak projekta se očekuje u Nišu, u rujnu 2024. godine te svaki korisnik se obvezao sudjelovati u kreiranju sadržaja za medije do sljedeće projektne aktivnosti. Ovakav pristup s praktičnim radom stvoriti će nove sudionike i sadržaj za romsku nacionalnu manjinu koja je opterećena s iskrivljenom slikom u mainstream medijima.
Sanela Nikolić
STIPENDIJE GRADA ZAGREBA ZA UČENIKE I STUDENTE ROMSKE NACIONALNE MANJINE
Natječaj za dodjelu Stipendije Grada Zagreba za pripadnike romske nacionalne manjine učenicima za školsku godinu 2024./2025.
Za provedbu natječaja razvijen je novi sustav prijave putem aplikacije eStipendije. Kandidati i kandidatkinje aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na sljedećoj poveznici: https://e-pisarnica.zagreb.hr/ePisarnica/#/
Na sljedećim poveznicama možete pronači korisničke upute za predaju prijava putem aplikacije eStipendije
Grad Zagreb osigurava sredstva za pet vrsta stipendija kako bi se učenicama i učenicima, studenticama i studentima omogućio bolji i kvalitetniji pristup obrazovanju.
Stipendije doprinose povećanju broja osoba koje završavaju školovanje te broja visokoobrazovanog građanstva, omogućavaju socijalnu mobilnost i dugoročno preveniraju rizik od siromaštva i socijalne isključenosti.
Stipendija Grada Zagreba za izvrsnost (ustanovljena školske odnosno akademske godine 1992./1993.), Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente koji se obrazuju za deficitarna zanimanja (ustanovljena školske odnosno akademske godine 2003./2004.), Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente s invaliditetom te Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente na temelju socioekonomskog statusa (ustanovljena školske odnosno akademske godine 2007./2008.) te Stipendija Grada Zagreba za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine (ustanovljena školske odnosno akademske godine 2012./2013.)
Mjesečno Stipendija iznosi 380,00 eura neto za učenike i 520,00 eura neto za studente.
Za provedbu natječaja razvijen je novi sustav prijave putem aplikacije eStipendije. Kandidati i kandidatkinje aplikaciji mogu pristupiti putem online servisa za građane preko portala ePisarnica Grada Zagreba odabirom usluge e-Stipendije na sljedećoj poveznici: https://e-pisarnica.zagreb.hr/ePisarnica/#/
Video koji pokazuje proces prijave kroz aplikaciju eStipendije možete pogledati na poveznici https://youtu.be/gUqEgWANfiQ
Na sljedećim poveznicama možete pronači korisničke upute za predaju prijava putem aplikacije eStipendije
Korisničke upute za učenike
Korisničke upute za studente I. godine studija
Za sve informacije vezane uz natječaj, propisane uvjete i dokumentaciju molimo obratiti se na e-mail adresu: stipendije@zagreb.hr, a slučaju tehničkih poteškoća kod podnošenja e-prijava molimo obratiti se isključivo tehničkoj podršci na e-mail adresu: centrix@zagreb.hr
Javni natječaj
Rok: 30. listopada 2024.
Javni natječaj za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine upisane na sveučilišne, stručne i poslijediplomske studije na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, za akademsku godinu 2024./2025.
REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I MLADIH
KLASA: 016-01/24-01/00676
URBROJ: 533-07-24-0003
Zagreb, 17. rujna 2024.
Na temelju članka 52. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/2019) i članka 2. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine („Narodne novine“, broj: 76/2019, 64/2021 i 67/2022), Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) raspisuje
JAVNI NATJEČAJ
za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine
upisane na sveučilišne, stručne i poslijediplomske studije na visokim učilištima
u Republici Hrvatskoj, za akademsku godinu 2024./2025.
I. Opći uvjeti za podnošenje prijave:
Za dodjelu državne stipendije mogu se natjecati studenti pripadnici romske nacionalne manjine koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:
- da su hrvatski državljani ili da su državljani zemalja članica Europske unije s prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u Republici Hrvatskoj i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, što se dokazuje domovnicom, preslikom boravišne iskaznice ili odgovarajućom potvrdom koju izdaje nadležna policijska uprava;
- da imaju status studenta sveučilišnoga, stručnoga ili poslijediplomskoga studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, što se dokazuje obrascem za prijavu koji ovjerava visoko učilište;
- da imaju dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, što se dokazuje preslikom rodnoga lista ili ispisa iz popisa birača;
- da izjavljuju da ne primaju drugu stipendiju iz javnih izvora (označava se na obrascu za prijavu).
II. Posebni uvjeti za podnošenje prijave:
Za dodjelu državne stipendije mogu se natjecati studenti pripadnici romske nacionalne manjine koji ispunjavaju sljedeće posebne uvjete:
- izvršavanje studijskih obveza sukladno propisima visokog učilišta.
III. Na Javni natječaj za dodjelu državne stipendije ne mogu se prijaviti studenti pripadnici romske nacionalne manjine:
- koji su u akademskoj godini prijave na natječaj treći put u statusu studenta upisali istu godinu studija na istoj razini studija, ne računajući akademske godine studija u kojima je student imao upisano mirovanje obveza studenta;
- studenti koji imaju upisano mirovanje obveza studenta u akademskoj godini 2024./2025.;
- studenti poslijediplomskih studija koji ne izvršavaju studijske obveze sukladno propisima visokog učilišta.
IV. Kriteriji za raspodjelu državne stipendije za studente pripadnike romske nacionalne manjine:
(a)
- rang-lista za studente prve godine prijediplomskih sveučilišnih studija, integriranih prijediplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kratkoga stručnog studija i prijediplomskoga stručnog studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju mjesta na rang-listi u razredbenome postupku na visokom učilištu koje je student upisao;
- rang-lista za studente viših godina prijediplomskih sveučilišnih studija, integriranih prijediplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kratkoga stručnog studija i prijediplomskoga stručnog studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih tijekom studija (koji može biti najviše 60 po godini studiranja);
(b)
- rang-lista za studente prve godine diplomskih sveučilišnih i diplomskih stručnih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena na studiju (zaokruženoga na tri decimale) koji prethodi upisanoj višoj razini studija i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih na prethodno završenoj razini studija;
- rang-lista za studente viših godina diplomskih sveučilišnih i diplomskih stručnih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena na upisanome studiju više razine (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ostvarenih ECTS bodova;
(c)
- rang-lista za studente poslijediplomskih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka svih ocjena (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih tijekom studija koji prethodi upisanome poslijediplomskom studiju, što se dokazuje Dopunskom ispravom o studiju ili prijepisom ocjena s prethodno završene razine studija.
V. Podnošenje prijava
Prijava za stipendiju podnosi se u sljedećim koracima:
- Obrazac za prijavu stipendije preuzima se s internetske stranice: https://mzom.gov.hr/
- Student popunjava, ispisuje i potpisuje obrazac za prijavu;
- Točku 3. obrasca za prijavu popunjava, potpisuje i ovjerava žigom ovlaštena osoba visokog učilišta na kojem student studira;
- Skenirani obrazac za prijavu, u cijelosti popunjen i ovjeren od visokog učilišta student šalje na adresu: studentiromi-stipendije@mzom.hr
- Obvezna propisana dokumentacija:
- preslika domovnice,
- preslika obje strane osobne iskaznice ili putovnice,
- preslika boravišne iskaznice ili odgovarajuće potvrde koju izdaje nadležna policijska uprava za studente državljane Europske unije,
- preslika rodnoga lista ili ispisa iz popisa birača kao dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini,
- preslika isprave o upisanome poslijediplomskom studiju koju izdaje visoko učilište i prijepis ocjena s prethodno završene razine studija ovjereno od visokog učilišta, za studente poslijediplomskih studija;
6. Obrazac za prijavu – ispisan, potpisan i ovjeren, zajedno s propisanom dokumentacijom iz točke 5. poslati poštom na adresu:
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih
Uprava za nacionalne manjine
Donje Svetice 38
10 000 Zagreb
s naznakom: „Javni natječaj za državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine za akademsku godinu 2024./2025.“.
Prijave na Javni natječaj za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine podnose se od 1. listopada do 30. listopada 2024. godine (uključujući i 30. listopada 2024.). Kao datum podnošenja prijave uzimat će se datum poštanskoga pečata na poslanoj prijavi.
Prijave se smatraju valjanima ako su podnesene pravodobno s potpunom dokumentacijom u propisanome roku. Dostavljena dokumentacija ne vraća se podnositelju prijave.
VI. Postupak provedbe Javnoga natječaja i donošenja Odluke o dodjeli državne stipendije studentima pripadnicima romske nacionalne manjine
Javni natječaj provodi se sukladno odredbama članaka 5. – 8. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine („Narodne novine“, broj: 76/2019, 64/2021 i 67/2022, u daljnjem tekstu: Pravilnik). Ministar će na prijedlog Povjerenstva za provedbu Javnoga natječaja za dodjelu državnih stipendija donijeti Odluku o dodjeli državnih stipendija studentima pripadnicima romske nacionalne manjine, sukladno člancima 11. – 12. istoga Pravilnika.
Osobe koje se prijave na Javni natječaj svojim potpisom na obrascu za prijavu potvrđuju da su upoznate s odredbama koje reguliraju provedbu Javnoga natječaja i donošenje Odluke o dodjeli državnih stipendija studentima pripadnicima romske nacionalne manjine. Osobe koje se prijave na Javni natječaj svojim potpisom na obrascu za prijavu daju suglasnost da se njihovi osobni podaci obrađuju, čuvaju i objave na rang-listi studenata koji su ostvarili pravo na državnu stipendiju, sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka („Narodne novine“, broj: 42/18 i 101/21) i Pravilniku.
Rang-lista studenata pripadnika romske nacionalne manjine koji su ostvarili pravo na državnu stipendiju, s ciljem osiguranja transparentnosti postupka, bit će objavljena na internetskoj stranici Ministarstva te će sadržavati: ime i prezime studenta, godinu studija i naziv visokog učilišta.
Studenti pravo na dodjelu državne stipendije stječu nakon potpisivanja Ugovora o dodjeli državne stipendije.
Iznos državne stipendije za studente koji redovito upisuju višu godinu studija (bez zaostajanja/ponavljanja) je 360,00 EUR.
Iznos državne stipendije za studente koji ne upisuju višu godinu, odnosno imaju zaostajanje/ponavljanje godine studija je 292,00 EUR.
Državne stipendije će se isplaćivati za razdoblje od mjeseca listopada 2024. do srpnja 2025. godine (u deset mjesečnih rata).
Za sva dodatna objašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt-adresu:
studentiromi-stipendije@mzom.hr
MINISTAR
prof. dr. sc. Radovan Fuchs
Izazovi i dileme unapređivanja manjinske politike u hrvatskom društvu
Intervju: Ramiza Memedi, predsjednica Udruge žena Romkinja „ Bolja Budućnost“
Opći cilj projekta je suprotstavljanje netoleranciji i diskriminaciji prema romskim zajednicama kroz samopričanje i informiranje u medijima, čineći pripadnike romske zajednice aktivnim protagonistima informiranja. Od same realizacije projekta očekujemo educirane romske osobe , u ovom slučaju posebno žene te povećanje kontakata između pripadnika Roma i novinara i/ili blogera koji rade u svijetu informacija. Cilj nam je kroz edukacije i informiranost podići svijest žena da pričaju istinu, same o sebi bez predrasuda koje u mnogim medijima pišu o njima.
-Nedavno ste u Savjetu za nacionalne manjine predstavili projekt „Pričajmo o nama“ kojem je cilj ojačati kapacitete romskih aktivista u Hrvatskoj, Italiji i Srbiji po pitanju medijske pismenosti i komunikacijskih vještina. O kakvom se projektu radi, možete li malo šire predstaviti njegove ciljeve, sadržaj, pa i motive za njegovo pokretanje ?
Projekt „Pričajmo o nama“ provode Romni APS iz Italije, Udruga Žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“ i Klub za zapošljavanje Roma iz Srbije. Projekat je započeo je u rujnu 2023. godine. Od rujna 2023 do lipnja 2024 provedeno je sedam online radionica za korisnike kojim se ojačala medijska pismenost i njihove kapacitete u tome području. Radionice je organizirala Roman Press Association, talijanska organizacija koja se sastoji od novinara i novinarskog osoblja i koja već godinama radi s manjinama i pitanjima vezanim uz inkluziju i posebno je osjetljiva i fokusirana na tu temu. Inače sam projekt dio je Erazmus programa.
Opći cilj projekta je suprotstavljanje netoleranciji i diskriminaciji prema romskim zajednicama kroz samopričanje i informiranje u medijima, čineći pripadnike romske zajednice aktivnim protagonistima informiranja. Projektne aktivnosti imaju za cilj niz vještina koje bi korisnici trebali steći kroz radionice, a među njima su: osnove novinarskog pisanja, kako govoriti o sebi i predstavljati se, a da ne upadnete u stereotipe, digitalne vještine na društvenim mrežama i kako ih koristiti s tim ciljem, foto i video vještine te druga potrebna i korisna medijska znanja.
Jedna od radionica kao dio projekta održana je i Zagrebu?
Da, u lipnju je održan trening „Novinarstvo i jačanje kapaciteta Roma u medijskom području“ gdje su svoje znanje i iskustvo prenijeli sudionicima treninga stručni romski novinari iz Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova. Ciljevi radionice su bili upoznati sudionike sa teorijom i pristupom novinarskom radu, upoznati sudionike sa strukturom alata koji se koriste u tom procesu, priprema materijala za izvještavanje, prepoznavanje problema i potreba, itd. te razviti kapacitete sudionika za samostalno pristupanje u kreiranju medijskog sadržaja. Osim treninga gosti su imali prilike posjetiti i hrvatske institucije koje rade na problematici nacionalnih manjina poput spomenutog Savjet za nacionalne manjine RH ali i drugih tijela koja provode aktivnosti poboljšanja položaja Roma.
VAŽNOST KVALITETNE INFORMACIJE
-Što očekujete da projekt konkretno donese romskoj, posebno ženskoj romskoj zajednici u Hrvatskoj ?
Od same realizacije projekta očekujemo educirane romske osobe , u ovom slučaju posebno žene te povećanje kontakata između pripadnika Roma i novinara i/ili blogera koji rade u svijetu informacija. Cilj nam je kroz edukacije i informiranost podići svijest žena da pričaju istinu, same o sebi bez predrasuda koje u mnogim medijima pišu o njima. Kao što je poznato vrlo često se u medijima o Romima pišu neistinite priče, a ovaj (i drugi slični projekti) znače puno za promjenu tog stanja . Pričati sam o sebi je jedna kvalitetna informacija, posebno za romsku zajednicu.
– Kako vidite poziciju žena Romkinja u hrvatskom društvu danas? Da li su njihovi problemi još istaknutiji nego problemi ukupne romske populacije i kako se očituju?
Pozicija Romkinja je i dalje loša. Njihovi problemi su uvijek istaknutiji od muške romske populacije. I dalje su zlostavljane, fizički, psihički i ekonomski itd. Postoje još uvijek one tradicionalne romske obitelji da moraju biti poslušne starijim članovima obitelji. Ali na svu sreću počele su promjene posebno među mlađim ženskim generacijama koje su sve svjesnije svoga odabira.
– Kakav je odnos lokalnih romskih struktura prema ženama u njihovoj zajednici ? Da li lokalne zajednice pomažu da se problemi prevaziđu ili pojedine romske tradicije u romskim lokalnim zajednicama probleme žena još više usložnjavaju i otežavaju ?
Nažalost, iako možda lokalna struktura želi nešto pomoći ženama u zajednici, uvijek postoje barijere. Ako imaju neki interes mogu saslušati, ali nakon toga problemi ostaju isti. Mnogi se ne žele odreći svoje tradicije. Ali povećanjem broja educiranih mladih djevojaka čemu će doprinijeti i ovaj projekt mijenja se i svijest o ranoj udaji i rađanje velikog broja djece kao i svijest da ne moraju trpjeti zlostavljanje.
EDUKACIJOM PROTIV BARIJERA
– Ovo je međunarodni projekt. Imate li uvida kakav su iskustva i pozicije žena Romkinja u nekim drugim europskim (posebno našim susjednim državama ) zemljama. Ima li primjera dobre prakse koje bi mogli implementirati u našim uvjetima i mogućnostima ?
Uvijek ima mjesta za promjene ako se želi. Inače slušajući partnerske organizacije, manje-više problemi su slični ili isti. Problem žena u Italiji i Srbiji je daleko teži nego li u Hrvatskoj, ali to možemo pripisati i tome što je broj Roma u Italiji i Srbiji daleko veći od broja Roma u Hrvatskoj.
– Koje bi bile ključne prioritetne akcije koje društvo mora poduzimati kako bi se poboljšavao položaj Roma u cjelini i žena Romkinja unutar romske zajednice napose?
U Republici Hrvatskoj nedostaju kampanje o dobroj praksi. Nema niti jednog uzora. Nema zaposlenih deklariranih Roma u državnim institucijama, kako na lokalnoj tako i na državnoj razini. U strukturama Grada Zagreba kao glavnom i najvećem gradu u Hrvatskoj niti jedan Rom/Romkinja nije zaposlen/na. Ako gledamo susjedne države kao što je Srbija, Makedonija, Crna Gora, oni imaju Rome zaposlene u Vladi, ministarstvima, državnim uredima i dr.
ROMA SE SJETE SAMO ZA IZBORE
– Kako lokalne romske strukture (vijeća, predstavnici, udruge, romski članovi lokalnih predstavničkih tijela) djeluju kada su u pitanju romski problemi. Što bi u njihovom djelovanju trebalo eventualno mijenjati kako bi učinkovitost bila veća? Koliko su lokalne i regionalne strukture vlasti osposobljene i educirane za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima romske zajednice ?
Kada govorimo o lokalnim romskim strukturama oni daju svoj doprinos onoliko koliko su u mogućnostima. Ali gledajući realno oni ništa ne mogu ako ne postoji politička volja. Uzet ćemo samo jedan primjer: mnogi Romi su dobili stanove prije 5-6 godina. Ali što se sada događa? Mnogi od njih deložirani su iz tih stanova i jednostavno rečeno završili su na ulici. Također Romi iz Struga i Plinarskog naselja deložirani su iz naselja i smjestili na raznim lokacijama uz obećanje da će im naći adekvatan smještaj. Ali sada ih deložiraju iz tih stanova gdje su privremeno smješteni i nemaju nikakvo alternativno rješenje. Pitanje je gdje će oni sada završiti.
A kada govorimo o lokalnim i regionalnim strukturama vlasti i njihovo osposobljenje i educiranje za kvalitetniju suradnju i partnerski odnos s predstavnicima romske zajednice i njihovim problemima treba nažalost podsjetiti da kada su izbori, bilo lokalni ili parlamentarni, da se nađe i obiđe svako romsko naselje , naravno uz napomenu da glasaju za njih i uz obećanja da će se sve srediti i izgraditi kako bi se poboljšao položaj romske zajednice. Ali nakon izbora oni ostaju i dalje tamo gdje su i bili i ne mijenja se ništa. Mislim da bi romske organizacije trebale pokretati više kampanja kako bi poboljšali političku volju za rad i boljitak položaja romske zajednice, ali da ne nasjedaju na obećanja i dobru riječ političara već da se nađe načina kako ih politički obavezati da se više, odgovorno i konkretno, zauzmu oko romske problematike.
– Kakva je suradnja među nacionalnim manjinama ( i u vašem slučaju s većinskim stanovništvom ) i da li ta suradnja i na koji način može unaprijediti bolju poziciju vaše nacionalne manjina u lokalnim zajednicama?
Iskreno rečeno i ostale manjine se često susreću s istim ili sličnim problemom, posebno s financijskim problemima za rad organizacija, osobito na lokalnom nivou. Istovremeno udruge većinskog stanovništva žele što više projekata pisati o poboljšanju položaja Roma ali u stvarnosti projekat realiziraju sami bez uključivanja Roma. Financijska sredstva završavaju tamo gdje inicijalno nisu namijenjena. Značajni su i važni Operativni program Vlade za nacionalne manjine ali njihova realizacija i rezultati upravo puno ovise i o tome kako će manjinske zajednice lobirati i kakvu će suradnju imati.
Autor: Stojan Obradović
