Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu / Samudaripen obilježava se 2. kolovoza, na dan kada je 1944. u koncentracijskom logoru Auschwitz ubijeno gotovo tri tisuće pripadnika, točnije  2897 Roma, uglavnom žena, djece i starijih osobaali i ali i svih Roma stradalih u Drugom svjetskom ratu. 

Drugi svjetski rat jedno je od najtragičnijih razdoblja modernog doba, a u povijesti će ostati zapisano kao vrijeme bujanja mržnje i sustavnog proganjanja koji su doveli do više milijuna smrti.

Prema procjenama povjesničara, među žrtvama Drugog svjetskog rata bilo je i između 500 i 700 tisuća Roma, dok neki Romi procjenjuju da je bilo i više od milion i pol. Kako bi se očuvalo sjećanje na žrtve, a njihovo stradanje ostalo stalan podsjetnik na opasnosti rasizma, 2. kolovoza obilježava se Međunarodni dan sjećanja na romske žrtve genocida u Drugom svjetskom ratu – Samudaripen.

Prema službenim podacima Spomen područja Jasenovac na području Uštice ustaše su domove i imanja lokalnog stanovništva ogradili žicom i pretvorili u sabirni logor smrti, koji je od 1942. do 1945. djelovao kao ustaški logor za Rome.

Na komemoraciji, koju je i ove godine organizirao Savez Roma “Kali Sara”, pročitana su svjedočanstva rijetkih preživjelih logorša. Rome su u logor u Uštici dovodile ustaše za vrijeme NDH.

Masovni i sustavni progon Roma počeo je od svibnja 1942. godine. Do kraja srpnja bila su brojna uhićenja, progoni i deportacije. U nehumanim uvjetima, u vagonima, pod krinkom da idu u bolji život, dovezeni su u Ušticu, a dio njih bio je smješten i u tzv. logor 3C u Jasenovcu. Njih više od 16.000 ondje je brutalno mučeno i ubijeno, a među njima je bilo više od 5500 djece i više od 4500 žena.

Veljko Kajtazi saborski zastupnik romske nacionalne manjine i 11 drugih manjina, danas je u svom govoru podsjetio na vrijeme Drugog svjetskog rata i istaknuo kako su Romi u Jasenovcu, ali i ovdje u Uštici, bili posebno nehumano tretirani i ubijani. Također istaknuo je kako je romska zajednica u Hrvatskoj u posljednjih dvadesetak godina puno napredovala, kako sudjeluju u vlasti kako na državnoj tako i na lokalnoj razini, ali isto tako i da su vrlo aktivni u političkom, ali i društvenom životu. Također

, istaknuo je kako se Romi u Hrvatskoj i dalje susreću s brojnim problemima, posebno je istaknuo diskriminaciju, ali i mržnju s kojima se susreću i istaknuo je kako to treba zaustaviti. I ove godine dotaknuo se negiranja holokausta, ali i ustaškog pozdrava ‘za dom spremni’ i istaknuo je kako za to trebaju biti veće kazne. Inače, ovdje u Uštici nakon Drugog svjetskog rata pronađena je 21 masovna grobnica, ovdje je ubijeno više od 16 tisuća Roma, a više od pet tisuća bili su žene i djeca.

Tu je počinjen zločin, ne samo prema Romima, nego zločin prema temeljnim vrijednostima suvremene Europe koje baštini Republika Hrvatska. Naša Vlada ima kontinuitet rada na obilježavanju svih stradanja tijekom nedavne prošlosti, uključujući i Drugi svjetski rat, rekao je Davor Božinović, potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova.

Važno je da se sjećamo zbog današnjih vremena i opasnosti koje ovo vrijeme nosi. Vrijeme u kojem se pojačavaju ekstremi. Vrijeme u kojem se pojačava netolerancija. Zato je važno da je Vlada ovdje, da je Sabor ovdje. Zato je važno da je svaka ključna institucija Hrvatske ovdje. Šalje poruku dostojanstvenog sjećanja. Šalje poruku da se ne smije zaboraviti. Šalje poruku da moramo učiti kako živjeti zajedno različiti, a da to ne izaziva ni netoleranciju, ni mržnju, a još manje nasilja, rekao je Milorad Pupovac, predsjednik SDSS-a.

Poruke s komemoracije i ove godine vrlo jasne. Treba se obilježavati kako se nikada ne bi zaboravilo i posebno kako se nikada ne bi ponovilo.

Kada govorimo o medijima ne možemo preskočiti a da ne kažemo da su medij jedan od bitnih faktora koja mogu igrati glavnu pozitivnu ili negativnu ulogu  u tvome životu, zajednici, politici idr.

Ove godine u partnerskoj suradnji Udruga Romni Aps iz Italije, Udruga Žena Romkinja u Hrvatskoj „Bolja budućnost“ i Klub za zapošljavanje Roma iz Srbije pokrenuli projekt „Pričajmo o nama“, koji ima  za cilj ojačati kapacitete romskih aktivista iz triju zemalja u područje medijske pismenosti te njihove vještine u komunikaciji s medijima. U okviru realizacije projekta planirana je posjeta ključnih tijela u Hrvatskoj koja provode aktivnosti poboljšanje položaja Roma.

Jedna od aktivnosti je i održavanje treninga za 20 sudionika u Gradu Zagrebu na kojem će sudjelovati sudionici iz Italije, Srbije i Hrvatske te stručni novinari iz Srbije, Bosne i Kosova

8. lipnja 2024. godine, održan je trening u Zagrebu,u hotelu Dubrovnik „Novinarstvo i jačanje kapaciteta Roma u medijskom području“ gdje su svoje znanje i iskustvo prenijeli sudionicima treninga stručni romski novinara iz Srbije, Bosne i Kosova. “  

Ovakva edukacija je jedna od aktivnosti Erazmus projekta  „Pričajmo o nama“.

Ciljevi radionice:

-upoznati sudionike sa teorijom i pristupom novinarskom radu

-upoznati sudionike sa strukturom alata koji se koriste u tom procesu, priprema materijala za izvještavanje, prepoznavanje problema i potreba, itd.

-razviti kapacitete sudionika za samostalno pristupanje u kreiranju medijskog sadržaja.

Osim treninga gosti su imali prilike posjetiti i Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske, ulogom i djelovanjem istog ureda i Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Upravu za nacionalne manjine i upoznati sa njihovim radom i dosadašnjim rezultatima provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma.
Savjet raspoređuje sredstva koja se u Državnom proračunu Republike Hrvatske osiguravaju za potrebe nacionalnih manjina kroz dodjelu financijske potpore za programe kulturne autonomije nacionalnih manjina.   

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Uprava za nacionalne manjine upoznao goste sa radom i provedbom Nacionalne strategije za uključivanje Roma u Republici Hrvatskoj.

Među najvećim rezultatima provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma pokazalo se na području obrazovanje gdje se povećao broj uključene djece u osnovno, srednje te visokom obrazovanju.

Gosti su bili zadovoljni jer su dobili puno informacija koje mogu koristiti u svojim državama. Gosti iz Italije bili su iznenađeni jer Romi tamo nisu priznati, kako su rekli da su nepostojeći kao da ne dišu isti zrak.

Ramiza Memedi