I nagrada i kazna postižu najbolje rezultate

/in , /by

I nagrada i kazna postižu najbolje rezultate kada su dobro, pravedno odmjereni. Inače, od njih može biti više štete nego koristi.

O tome sam razmišljao danas dok sam slušao kako je poznati romski pjevač Šaban Bajramović bio u zatvoru, zbog čega i koliko. Kao mladić, otišao je na odsluženje vojnog roka, ali već prvih dana je pobjegao da bi vidio svoju djevojku u koju je bio zaljubljen do ušiju. Nije mogao izdržati bez nje, i nije mario za kaznu, bio je spreman na sve. Naravno, uhvatili su ga, a onda i osudili za – dezerterstvo! Kao da je pobjegao s ratišta. Dobio je tri godine zatvora, ali on je bio spreman na velike žrtve, samo kako bi pokazao svojoj dragoj koliko je voli i na presudu je rekao da ga oni ne mogu osuditi na onoliko godina koliko on može izdržati. I dobio je pet godina umjesto tri. U to vrijeme, na „prestižnom“ Golom Otoku je odradio svoj „dug domovini“ i za vjerovati je da mu tamo nije bilo lijepo.

Pet godina je ipak mnogo za neke mladalačke grijehe, mnogi za pravi kriminal, nekada i čisti zločin, prolazili su bolje. Nalazili su im razne olakotne okolnosti, pomagali su im neki ljudi iz sjene, utjecajni u društvu, bogati ili moćni na neki treći način. A Šaban – bio je mlad i još uvijek neafirmiran kao pjevač i kompozitor, nikoga nije imao na svojoj strani i, da prostite, bio je tek jedan Rom, pa kao takav idealan za pokazivanje mišića tamo nekom u sudu koji se, sve mi se čini, nije usuđivao biti tako strog prema nekima prema kojima je želio, pa mu je ostao neko ko nije mogao pružiti otpor.

Zamislite kad bi sada kažnjavali tako oštro sve ove koji stvarno zaslužuju ozbiljne kazne, koliko bi nam zatvora trebalo? Koliko ima onih koji su pijani pogazili ljude na putevima, a da nisu ni jednog jedinog dana bili u zatvoru? Koliko ima onih zbog kojih su stotine ili hiljade ljudi ostali bez posla? Koliko je dokazanih pedofila koji nisu dobili veću kaznu od prelaska u drugu školu, župu ili klub? Koliko je onih koji su toliko isprebijali svoju ženu da je ostala invalid ili čak podlegla? Koliko je… Ali nema potrebe dalje nabrajati, svi znamo da je mnogo više nego bi to smjelo biti onih koji su počinili protuzakonita djela, a hodaju slobodno i nastavljaju sa svojom praksom.

I sada će stradati tek poneki sitni šaban, da se dokaže da vlast postoji i da se statistički zabilježi da je od toliko i toliko kazni bilo toliko i toliko teških. Oni koji su najveći kriminalci će imati „slučajnu sreću“ da im je kazna zastarjela, da su se dokazi negdje zagubili, da su se svjedoci predomislili, da je drugostupanjski sud vratio presudu prvostupanjskom na ponovo razmatranje, i tako dalje. Uvijek su neki pred sudovima bili ravnopravniji od drugih. Istina, u nekim vremenima i zemljama je to sporadično, a u nekima prevladava. Sada u većini zemalja bivše Jugoslavije…

Ivo Kobaš

Pope apologizes to gypsies for ‘discrimination and segregation’

/in , /by

Jun 2, 2019

FAITH AND CULTURE CORRESPONDENT

Pope Francis presides over the celebration of Divine Liturgy and the beatification of seven martyred bishops of the Eastern-rite Romanian Catholic Church, in Blaj, Romania, Sunday, June 2, 2019. Francis was traveling across Romania to visit its far-flung Catholic communities to make up for the fact that St. John Paul II was only allowed to visit the capital, Bucharest, in 1999 in the first papal visit to a majority Orthodox country. (Credit: AP Photo/Andrew Medichini.)

BLAJ, Romania – While visiting the famously impoverished and marginalized gypsy community in Romania, Pope Francis asked forgiveness on behalf of the Catholic Church for the discrimination and mistreatment that they have endured.

On the last day of his May 31 to June 2 visit to Romania, the pope said his heart was “heavy,” being weighed down “by the many experiences of discrimination, segregation and mistreatment” that the Roma community, also known as gypsies, have experienced.

“History tells us that Christians too, including Catholics, are not strangers to such evil. I would like to ask your forgiveness for this. I ask forgiveness – in the name of the Church and of the Lord – and I ask forgiveness of you,” he said.

Francis stressed that “in Christ’s Church, there is room for everyone,” while condemning the indifference that “breeds prejudices and fosters anger and resentment.”

The meeting with the Roma people in Romania closes a circle, since the pope met with a small delegation of gypsies at Domus Sancta Martae where he lives right before leaving for the Eastern European country.

On Sunday, gypsy families and children greeted the pontiff in the Barbu Lăutaru neighborhood in the northern city of Blaj. Three representatives of the community asked the pontiff questions and voiced their concerns, and a Greek Catholic priest of Roma descent spoke of his experience.

Romania has one of the largest Roma communities in Europe (about 10 percent of the population) and while official numbers register 600,000 people, the real figure might be closer to 2 million.

Their nomad culture makes gypsies apt at assimilating the religious and linguistic profiles of their welcoming country. Reflecting the religious makeup in Romania, more than 70 percent of Roma people identify as Orthodox while the remaining 7 percent is Catholic or Protestant, according to the latest census.

The Roma suffered persecution and were sent to work and concentration camps during Nazi occupation. Their numbers now as high as 12 million, they are today the largest ethnic minority in Europe. Still they live on the outskirts of society, with 95 percent of the population amassed in deprived settlements where often they have no access to electricity or running water.

Given their painful past, the pope told the Roma community in Romania that they are “at a crossroads” having to choose reconciliation or revenge.

“Let us choose the way of Jesus,” Francis said. “It is a way that demands effort, but the way that brings peace. And it passes through forgiveness.”

Integration of the Roma people in Europe continues to be struggle, since their culture struggles to adapt to the demands of Western society and, in return, they are often met with racism and prejudice.

“This a people with a style and way of life that is different from ours,” said Liviu – Petru Zăpîrţan, Romanian Ambassador to the Holy See, in a May 24 interview with Crux. “European institutions have found the uses and customs of this people, for example the fact that the youth get married at 11-12 years old, very difficult.”

The gypsy community is also known as the “children people” since getting married and having children very young is encouraged. In several European Union countries – including Romania – 42 percent of Roma people finish primary education, while only 10 percent end up finishing high school, a 2008 Open Society Institute survey found.

According to Zăpîrţan, “the Roma problem is not a Romania, Hungarian or Italian problem, it’s a European problem. Only together will we be able to regulate their situation and make efforts to integrate them and socialize them with European laws. They have very strong life views, but they are not incompatible with European lifestyles.”

Francis told the Roma community that they “have a great role to play” and to not be afraid to share the beauty and richness of their culture with the world, namely the emphasis they place on the family, concern for the vulnerable, respect for the elderly and hospitality.

“I would encourage you to journey together, wherever you are, in helping to build a more humane world, overcoming fear and suspicion, breaking down the barriers that separate us from others, and encouraging mutual trust in the patient and never fruitless search for fraternity,” he concluded.

Crux

Papa se ispričava Romima zbog “diskriminacije i segregacije”

VJERNI I KULTURNI DOPISNIK

Papa Franjo predsjeda slavljem Božanske liturgije i beatifikacijom sedam mučenih biskupa rumunjske katoličke crkve istočnog obreda, u Blaju, u Rumunjskoj, u nedjelju, 2. lipnja 2019. godine. Franjo je putovao po Rumunjskoj kako bi posjetio svoje daleke katoličke zajednice kako bi nadoknadio činjenicu da je sv. Ivanu Pavao II. dopušteno posjetiti samo glavni grad Bukurešt 1999. godine u prvoj papinoj posjeti većinski pravoslavnoj zemlji. (Autor: AP Photo / Andrew Medichini.)

BLAJ, Rumunjska – Tijekom posjeta slavno osiromašenoj i marginaliziranoj romskoj zajednici u Rumunjskoj, papa Franjo je u ime Katoličke crkve zatražio oprost zbog diskriminacije i zlostavljanja koje su pretrpjeli.

Posljednjeg dana svojeg posjeta Rumunjskoj od 31. svibnja do 2. lipnja, Papa je kazao kako mu je srce “teško”, što je opterećeno “mnogim iskustvima diskriminacije, segregacije i zlostavljanja” koje romskoj zajednici, također poznata što su Cigani, i doživjeli.

“Povijest nam govori da i kršćani, uključujući katolike, nisu stranci takvom zlu. Za ovo htio bih vas pitati za oprost. Tražim oprost – u ime Crkve i Gospodina – i tražim oprost od vas, “rekao je.

Franjo je naglasio da “u Kristovoj Crkvi ima mjesta za svakoga”, dok osuđuje ravnodušnost koja “stvara predrasude i potiče gnjev i ljutnju”. Susret s Romima u Rumunjskoj zatvara krug, budući da se Papa susreo s malim izaslanstvom Roma kod Domus Sancta Martae koji je živjeo neposredno prije odlaska u istočnoeuropsku zemlju.

U nedjelju su romske obitelji i djeca pozdravili Papo u susjedstvu Barbu Lăutaru u sjevernom gradu Blaju. Trojica predstavnika zajednice postavila su papa pitanja i izrazila svoju zabrinutost, a grčki katolički svećenik romskog podrijetla govorio je o njegovom iskustvu.Rumunjska ima jednu od najvećih romskih zajednica u Europi (oko 10 posto stanovništva) i dok službeni brojevi bilježe 600.000 ljudi, stvarni broj bi mogao biti bliži 2 milijuna.

Njihova nomadska kultura čini Rome sposobnima da asimiliraju vjerske i jezične profile svoje zemlje dobrodošlice. Razmišljajući o vjerskom sastavu u Rumunjskoj, više od 70 posto Roma identificira se kao pravoslavci, dok je preostalih 7 posto katolika ili protestant, prema posljednjem popisu.

Romi su bili izloženi progonu i poslani su na prinudni rad i koncentracijske logore za vrijeme nacističke okupacije. Njihov broj sada iznosi čak 12 milijuna, a danas su najveća etnička manjina u Europi. Ipak, oni žive na periferiji društva, sa 95 posto stanovništva skupljeno u depriviranim naseljima gdje često nemaju pristup električnoj energiji ili tekućoj vodi.S obzirom na njihovu bolnu prošlost, papa je romskoj zajednici u Rumunjskoj rekao da su “na raskršću” da moraju izabrati pomirenje ili osvjetu.

“Hajdemo odabrati Isusov put”, reče Francis. “To je način koji zahtijeva napor, ali način na koji donosi mir. I prolazi kroz oproštenje. ”
Integracija Roma u Europi i dalje je borba, budući da se njihova kultura bori za prilagodbu zahtjevima zapadnog društva i, zauzvrat, često se susreće s rasizmom i predrasudama.

“To je narod sa stilom i načinom života koji se razlikuje od našeg”, rekao je Liviu – Petru Zăpîrţan, rumunjski veleposlanik pri Svetoj Stolici, u intervjuu 24. svibnja s Cruxom. “Europske institucije pronašle su namjenu i običaje ovih ljudi, na primjer činjenica da se mladi vjenčaju u dobi od 11-12 godina, vrlo teško”.

Romska zajednica je također poznata da su „djeca “ budući da se potiču na brak djecu vrlo mlade. U nekoliko zemalja Europske unije – uključujući Rumunjsku – 42 posto Roma završava osnovno obrazovanje, dok samo 10 posto završava srednju školu, pokazalo je istraživanje Instituta otvoreno društvo 2008. godine.

Prema Zăpîrţanu, “problem Roma nije problem Rumunjske, Mađarske ili Italije, to je europski problem. Samo zajedno možemo regulirati svoju situaciju i uložiti napore da ih integriramo i socijaliziramo s europskim zakonima. Imaju vrlo jake životne poglede, ali nisu nespojivi s europskim načinom života. ”

Franjo je rekao romskoj zajednici da “igraju veliku ulogu” i da se ne boje  podijeliti ljepotu i bogatstvo svoje kulture sa svijetom, odnosno naglasak koji stavljaju na obitelj, brigu za ranjive, poštivanje starije osobe i gostoljubivost.”Ohrabrujem vas da putujete zajedno, gdje god se nalazili, pomažući izgraditi humaniji svijet, svladavajući strah i sumnju, razbijajući barijere koje nas razdvajaju od drugih, te potičući uzajamno povjerenje i strpljivu i nikada neplodnu potragu za bratstvom – zaključio je.

TEATARR

/in , /by

 Udruga žena Romkinja „Bolja budućnost “ u sklopu ESF natječaja Kultura i umjetnost za mlade UP. 02.1.1.02.“, u partnerstvu s udrugama iDEMO Institut za demokraciju i Kultura Nova, provodi projekt „TeatarR“, sufinanciran sredstvima EU. U projektu, namijenjenom mladima od 15 do 25 godina, sudjelovalo je do sada preko 40 sudionica i sudionika, pripadnika romske manjine. Cilj je projekta kroz interaktivne radionice osobnog razvoja te kroz dramske radionice i produkciju predstave osnažiti mlade u nepovoljnom položaju, romske nacionalne manjine. Više od godinu dana mladi romske zajednice u Zagrebu, pod vodstvom i mentoriranjem edukatora, učili su i radili na produkciji te osmislili i producirali živopisnu i veselu kazališnu predstavu pod naslovom „Mi bi da se ženimo“

U kazalištu Knap na Peščenici u produkciji TeatraR 04. 06. 2019 je premijerno izvedena predstava “Mi bi da se ženimo” u kojoj su glumci Romi. Oni koji su bili najuporniji i najtalentiraniji od njih, na premijeri pokazali su neosporno svoj talent i glumačko umijeće. Sudionici su sami birali temu, sami su izmislili scenarij, sami su kreirali sve scene i dijaloge i ples. Svi su amateri. Naravno da nećemo stati  samo na jednoj predstavi. Tema predstave koju su sami osmislili je da se mladi romski par zaljubio i žele se vjenčati. Nisu istog imovnog stanja, mladoženja je  iz siromašne obitelji  dok je djevojka iz bogate obitelji. Djevojkina je želja da svadba ne bude tradicionalna već moderna, bet tradicijske nošnje, trubača i ostalo želi modernu muziku. Roditelji ne žele već žele tradicionalno i traže za nju određenu iznos novca, ali roditelji mladoženje ne pristaju jer su siromašni i ne mogu platiti.  Nakratko dođe do svađe i vjenčanje se otkazuju, ali mladi par ne odustaje. Oni žele sami sebi organizirati svadbu. Djevojka želi se zaposliti kao kozmetičarka ia dečko se zapošljava u građevinsku firmu. Žele biti i kreditno sposobno ali ne ispunjavaju uvjete jer nemaju dovoljno isplaćenih plaća. Ali svejedno oni su i dalje nastavili i tražili način kako doći do novca za organiziranje svadbe.

Ali na kraju sreća im se osmehnula. Otac dobije na lutriji. Otac djevojke popušta pod njenim pristiskom i njene majke te svoj kćer daje bez novaca. Veseli što su ispunili svoj cilj organiziraju i tradicionalnu i modernu svadbu. Na kraju „LJUBAV POBJEĐUJE“

Ramiza Memedi

 

Mi bi da se ženimo

/in , , /by

Dejan i Valentina su Romeo i Julija s Kozari Boka: Teatar Roma u KNAPU premijerno izveo predstavu “Mi bi da se ženimo”

Valentina Stanić i Dejan Seferović par su nešto više od dvije godine.

Desetak su minuta udaljeni jedno od drugoga, no kako govori Valentina, “nismo se susretali prije”. On je zaposlen, radi na odjelu miješanja sirovina u jednoj tvrtki, a ona je trenutačno doma. Kako nam kaže, čekaju prvo dijete. Ženit će se. Jesu li naišli na protivljenje okoline? “Ne. Moji Dejana poznaju već neko vrijeme i drag im je. Nije im ni u jednom trenutku bilo problem to što je Rom”, govori Valentina.

Autor:  Patricia Kiš, Jutarnji list

Novac iz EU
Valentina Stanić i Dejan Seferović, par u stvarnom životu, postali su par i na kazališnim daskama. U kazalištu Knap na Peščenici u produkciji TeatraR u utorak, 4. lipnja premijerno je izvedena predstava “Mi bi da se ženimo” u kojoj su glumci Romi. Naime, Udruga žena Romkinja “Bolja budućnost”, u partnerstvu s udrugama iDEMO Institut za demokraciju i Kultura nova osmislila je i provela projekt TeatarR, koji se sufinancira sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Sve se odvija u sklopu ESF natječaja Umjetnost i kultura za mlade. Projekt je namijenjen mladim Romima od 15. do 25. godine i na njemu su radili više od godinu, s četrdesetak sudionika, koliko ih se izmijenilo.

Oni koji su bili najuporniji i najtalentiraniji od njih, a devetnaest ih je, na premijeri su pokazali neosporno glumačko umijeće. Sudionici su sami birali temu, sami su izmislili fabulu, sami su kreirali sve scene i dijaloge, pa čak i ples, imali su samo pomoć profesionalnog koreografa na samo nekoliko proba. Edukatori su, dakle, samo dali formu, sadržaj je njihov. Svi su amateri. Imena su njihova prava imena. Par je stvarno par, u životu. I neće stati samo na jednoj predstavi, na premijeri su najavili i osnivanje Romskog kazališta u Zagrebu.

Tema je predstave koju su sami osmislili ukratko sljedeća: Valentina i Dejan mladi su romski par koji se odlučio ženiti. Valentina dolazi iz imućnije obitelji, a Dejan iz obitelji koja godinama živi na rubu egzistencije. Valentinina je želja da njihovo vjenčanje ne bude u skladu s romskom tradicijom, nego suvremeno. Valentinin otac ne prihvaća njihovu odluku, želi da sve bude u skladu s tradicijom i za Valentinu traži novac, 10.000 eura. Dejanovi roditelji su siromašni i ne mogu platiti.

Poklon od kamatara
Dolazi do svađe između dviju obitelji i vjenčanje se otkazuje. No, Valentina i Dejan ne odustaju. Dejan se zapošljava u građevinskoj tvrtki. Ona, pak, želi biti kozmetičarka, no nude joj plaću od 1800 kuna, kažu joj da će je prijaviti na četiri sata, no da će zapravo raditi osam. Odlaze i u banku, kako bi zatražili kredit, no službenik im odbija zahtjev jer nemaju uvjete. Dejan, očajan, odlazi kod kamatara i traži zajam.

Usred razgovora kamataru javljaju iz bolnice da je dobio blizance i on odlučuje Dejanu darovati novac. Dejanov otac u međuvremenu uplaćuje loto i dobiva poveću svotu novca pa se njih dvojica odlučuju naći s Valentininim ocem. U međuvremenu, Valentinin otac popušta pod pritiskom svoje žene i kćeri te odlučuje da neće tražiti novac za udaju. Vrhunac je predstave vjenčanje.

Iako su naturščici, iako su igrali pred prepunim kazalištem, trema se niti malo nije mogla osjetiti tijekom predstave. Valentina mi govori da joj je drago što se trema nije vidjela, iako su je, kaže, kako su poslije otkrili u međusobnom razgovoru, svi imali cijelo vrijeme tijekom trajanja predstave.

Tema s radionice
Ni ona niti bilo tko drugi od njih, kaže, nije prije mislio da će se naći u glumačkim vodama. Sve je počelo spontano: “Na radionicama koje smo pohađali došli smo do teme o našim običajima. To je bilo nešto što smo željeli ispripovijedati.

Uključili smo se preko gospođe Ramize koja nas je pozvala da sudjelujemo. Ideja o glumi došla je kasnije.” Misle li se nastaviti baviti glumom? “Da, svakako, to nam je želja.”

Mladoženja u stvarnom životu i u predstavi Dejan Seferović govori da im nije bila otegotna okolnost zajedno stvarati iako su par, naprotiv: “Mogli smo i doma dodatno uvježbati neke scene kad je bilo potrebno. Želja nam je bila gledatelje upoznati s našim običajima i tradicijom, da vide kako je to u našoj kulturi.” I Dejan kaže da su imali tremu, no, nastavlja, tonom pravog profesionalca, “trema je dobrodošla jer paziš da ne pogriješiš”.

Među glumcima je uz ovaj par i Muhamed Husejni koji u predstavi igra bogatog i poprilično strogog oca. Kako nam govori: “Zabavno je glumiti ovu ulogu. Ipak i taj otac ima nešto u srcu, u duši, pa naposljetku popusti i oženi kćer bez traženog miraza. Nije ni kod njega sve u novcu, kako se na kraju ispostavi”.

O ulogama su odlučivali kako je tekla predstava, Muhamed je prvo trebao biti kamatar, no kasnije mu je, dakle, dodijeljena druga uloga. Vjerovali su, zajedno odlučili, i kako se pokazalo bili u pravu, da mu bolje leži uloga mladenkina oca. Kamatara je, pak, poprilično uživljeno glumio Ivan Stanić, Valentinin brat u stvarnom životu.

Na preksinoćnjoj premijeri u Knapu svako se malo čuo smijeh jer je predstava iznimno humoristična, niz je skečeva, duhovitih rečenica. Sav je taj humor rezultirao i ovacijama na kraju predstave.

Zvjezdana Bubnjar, koja je radila na predstavi i usmjeravala glumce sa Sanjom Matasić, kaže: “Naš se romski par ne razlikuje od mladog para u Hrvatskoj, njih muče isti problemi, kako kupiti stan, kako podići kredit, kako preživjeti, kako dobiti najbolje moguće od života. Pokušali smo napraviti predstavu na humorističan način i mislim da smo u tome uspjeli, a ono što me najviše veseli je činjenica što će romski teatar ići dalje. Moram reći i da bismo bez Ramize teško napravili predstavu, ona je motivirala ljude, došli su nam zbog njezina prijašnjeg rada.”

Talent za glumu
“Drago mi je što smo pokrenuli Romsko kazalište u Zagrebu jer postoji potreba za tim. U Rijeci je postojao Romski teatar Chaplin”, rekla je Ramiza Memedi, predsjednica Udruge žena Romkinja Bolja budućnost. “Oni koji glume, to su moji miljenici. Vjerujem da su mnogi otkrili talent tijekom ovih predstava i da će nastaviti glumiti i dalje.”

Projekt se odvijao na dvije razine, objasnila je Sanja Matasić. “Prvo smo održali radionice komunikacija i slično, u drugom dijelu su učili scenski pokret. No, najvažnije je da smo im mi davali samo smjernice, a oni su sami napravili scenarij.”

Roda podržava rad pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

/in , /by

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Hrvatski je sabor u srijedu poslijepodne započeo raspravu o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić u 2015. godini.

Vladajući spočitavaju pravobraniteljici da je u izvješću premalo pažnje posvetila negativnom utjecaju lošeg položaja žena na tržištu rada na demografsku sliku Hrvatske, da je propustila osuditi seksističke ispade u izbornim kampanjama te da vrijednosno zastupa rodnu ideologiju.

Konkretnim protuargumentima, pravobraniteljica je ukazala na neutemeljenost kritika, osobito u dijelu primjedbi da je demografskoj politici posvetila premalo prostora, samo stranicu izvješća, napomenuvši da, onaj tko je imao prilike iščitati 300-tinjak stranica izvješća može vidjeti (ako želi) da je pravobraniteljica napravila najviše na zaštiti majki i trudnica.

Pravobraniteljica je odbacila i primjedbu da nije reagirala na očitu diskriminaciju na temelju spola u izbornim kampanjama, konkretno kampanji sadašnje predsjednice Republike te istaknula kako uvijek prije izbora poziva na retoriku primjerenu uljuđenim demokracijama, te je istaknula da je ‘post festum’ ukazala na propuste učinjene u predsjedničkoj kampanji.

Zastupnici vladajuće većine su tijekom dvodnevne rasprave o pravobraniteljičinu izvješću više puta ponovili kako je pitanju demografije trebala posvetiti više od jedne stranice, a posebno im je zasmetalo što na 12 stranica govori o homoseksualnosti, diskriminaciji spolnih manjina.

Predstavnik Hrasta osobito joj je zamjerio zastupanje rodne ravnopravnosti za koju smatra da po zakonu nije osnova za djelovanje pravobraniteljice, no pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić mu je uzvratila kako je rodna ravnopravnost propisana Zakonom o suzbijanju diskriminacije te kako se njezin ured uvijek na to referira.

Pravobraniteljica je također istaknula da, iako je do sad istupala i prema visokim dužnosnicima, od potpredsjednika Vlade, preko premijera do gradonačelnika, nikad nije bilo pritisaka i da želi da se neovisnost pravobraniteljice zadrži i nadalje.

Budući da imamo mnogo zajedničkih tema, Roda kontinuirano surađuje s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić.

Njen ured je jedina državna institucija koja govori i zalaže se za ukidanje nasilja u rodilištima. Prva je na crti obrane reproduktivnih prava. Zalaže se za radna prava žena sudjelujući i inicirajući aktivnosti koje dovode do poboljšanja radnih prava žena i ukazuje na probleme na koje nailaze kroz iscrpna izvješća koja priprema. Uvijek je upućena u trenutne okolnosti i problematiku stanja prava žena, što nas ostavlja u uvjerenju da joj je loš položaj žena na tržištu rada u svakom kontekstu bitna i važna tema kojom se bavi (pa i u kontekstu utjecaja na demografsku sliku Hrvatske).

Kvaliteta u radu, osobito kad se radi o složenim, opsežnim pitanjima poput prava trudnica i roditelja te o demografskoj slici Hrvatske, ne mogu se mjeriti stranicama izvješća za (samo) jednu godinu. Ovi problemi se rješavaju kroz suradnju nekoliko institucija, na duži rok, jer se uzroci i posljedice istih problema protežu kroz različita ministarstva, institucije i poslovni sektor. Pomaci su doista vidljivi tek na dulji rok, a rad se procjenjuje u cjelini.

Prateći način na koji se (ne)usvajaju izvješća pravobraniteljica o radu u 2015. godini (nama) jasno je da su uredi pravobraniteljica meta ove vlade i vladajuće pozicije.

Budući da je naše iskustvo suradnje s pravobraniteljicama izuzetno pozitivno, zaključujemo da je to zato jer marljivo i beskompromisno rade posao za koji su nadležne, jer ukazuju na propuste i kršenja ljudskih prava, jer zahtijevaju da se propusti korigiraju.

Ne smijemo dopustiti da se vlast odrekne institucija koje rade svoj posao i u njima instalira politički podobne osobe koje će te institucije pretvoriti u marionete vladajućih. Prava ugroženih skupina, prava svih nas važnija su od interesa vladajućih.

Unatoč protivljenju Roma, sutra prosvjed u Čakovcu

/in , /by

Unatoč protivljenju Roma, sutra prosvjed u Čakovcu; kontraprosvjed nije ni prijavljen

Glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal u petak je rekao kako nema zapreke da se sutra održi prosvjed skupine građana „Želim normalan život“ za koji je saborski zastupnik Veljko Kajtazi danas izjavio kako je usmjeren protiv Roma, a Gačal je u vezi sa zabranom kontraprosvjeda Roma u nedjelju, rekao da ta PU nije zaprimila prijavu za njegovim održavanjem

Kako je za Hinu u petak rekao glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal, 15. svibnja je zaprimljen zahtjev za održavanjem javnog prosvjeda „Želim normalan život“.

Rekao je kako je prije tri dana održan sastanak predstavnika policije, čelnika lokalne i područne vlasti, predstavnika romske nacionalne manjine te organizatora i predstavnika građanske inicijative (GI) „Pravo na normalan život“.

Na tom sastanku predstavnici GI ponovno su iznijeli jedinstveni stav da na prosvjedu žele dostojanstveno izraziti i tražiti povećanje preventivnih aktivnosti s ciljem odvraćanja onih neodgovornih osoba koje bezobzirno krše propise i prava ostalih stanovnika dijela Međimurske županije rekao je Gačal i istaknuo kako policija nije utvrdila zakonske uvjete za zabranu sutrašnjeg javnog prosvjeda.

„Javni prosvjed je ustavna kategorija. Policija je sukladno odredbama Zakona o javnim okupljanjima dužna štititi slobodu govora i javnog nastupa na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu. Policijski službenici dužni su spriječiti ometanje ili onemogućavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda koji je zakonski utemeljen. Ujedno, mogu primjenjivati mjere prisile jedino kada je to nužno te na način koji je razmjeran naravi pogibelji koja prijeti“ rekao je Gačal.

Gačal: PU međimurska nije zaprimila prijavu za kontraprosvjed Naglasio je kako Policijska uprava međimurska nije zaprimila prijavu javnog okupljanja kojim bi se organizirao kontraprosvjed.

Jedan od organizatora sutrašnjeg prosvjeda „Želim normalan život“ Alen Pancer komentirajući današnji izgred u Hrvatskom saboru, kada je zastupnik Hrvoje Zekanović prekinuo konferenciju za novinare Veljka Kajtazija, rekao  je da žalosno da zastupnici iz Dalmacije moraju rješavati međimurski problem.

„Prosvjedom želimo prava koja imaju svi drugi u Hrvatskoj, a mi u Pribislavcu i ostalim naseljima gdje žive Romi ta prava nemamo. Mi ne možemo imati kućne ljubimce, životinje ili povrće jer nam se sve ukrade, a to se prelilo i na cijelo Međimurje, pljačkaju se stariji i udaraju nemoćni, čak i po Čakovcu“, tvrdi Pancer koji je rekao da u usred dana opljačkana i njegova žena.  Ocijenio je kako policajci ne mogu zaštiti ni sebe, a kamoli građane.

„Čim Međimurci, koji svašta mogu trpjeti, izađu na ulicu, onda je to veliki problem. Da smo u Dalmaciji to bi se riješilo za par dana, rekao je Pancer, koji je hrvatski branitelj. Rekao je da se nije borio za državu u kojoj će se osjećati, ne kao građanin drugog nego kao građanin zadnjeg reda. Poručio je kako ne mrzi nikoga i da nije član ni jedne stranke. Prosvjed „Želim normalan život“ bit će održan sutra od 11 do 12 sati na središnjem čakovečkom Trgu Republike.

Zastupnik Kajtazi je danas rekao kako je iznenađen činjenicom da organizatori prosvjeda Rome izdvajaju na takav način, čime su uznemirili cijelu romsku zajednicu.

Dodatno su zatečeni, ljuti i neugodno iznenađeni činjenicom da je Grad Čakovec odbio zahtjev za mirnim okupljanjem dan poslije kako bi odgovorili na generaliziranje, prozivanje i krajnju diskriminaciju. Kajtazi ne negira postojanje problematičnih pojedinaca u romskoj zajednici, ali upozorava da lokalna zajednica ne čini dovoljno na rješavanju problema te da ne postoji odgovarajuća suradnja s romskom zajednicom.

„Svaki put kada se o Romima razgovaralo bez Roma i kada se Rome posebno izdvajalo, to nije dobro završilo. Ne želimo postati novinski primjer napada na manjine kakve viđamo diljem Europe i našoj zemlji priskrbiti takav negativan publicitet i to je nešto što sigurno nećemo dopustiti“, poručio je  i najavio da će romska zajednica od današnjeg dana sve češće i glasnije koristiti pravo na javno okupljanje i u svim većim gradovima organizirati javna okupljanja.

Autor: Z. K./Hina

Većinom je to istina

/in , /by

Šef međimurske policije zadovoljan rečenim na prosvjedu: ‘Većinom je to istina’

Nakon prosvjeda ‘Želim normalan život’ u Čakovcu, PU međimurska održala je izvanrednu konferenciju za medije na kojoj je načelnik Ivan Sokač ocijenio kako se odluka o dozvoli održavanja prosvjeda pokazala dobrom. ‘Međimurje se pokazalo kao i uvijek, kao tolerantna sredina. Nije bilo govora mržnje niti poticanja na bilo kakvu nacionalnu ili vjersku mržnju’, istaknuo je.

stičući kako nisu dobili pismeni zahtjev za održavanjem protuprosvjeda rekao je kako su usmeno kazali da neće dozvoliti nikakav protuprosvjed.

Odgovarajući na novinarsko pitanje o sukobu na prosvjedu, o kojem su izvještavali neki mediji, izjavio je kako je iz snimke vidljivo da je na jedan transparent reagirao građanin te da je u blizini bio policajac koji je vratio mladićima transparent i uredno ih legitimirao. ‘Nije bilo narušavanja javnog reda i mira, mladići su upozoreni, ali ako bude nekih detalja do kojih ćemo naknadno doći postupit ćemo po zakonu’, poručio je Sokač.

Zadovoljan je, kaže, rečenim na skupu, a ‘većinom je to istina’.

Šest-sedam posto stanovništva odgovorno je za 70 kriminaliteta i sve je više maloljetnih delikvenata što govori naša statistika te se nadam kako neće jedino rješenje za pitanje problema romske nacionalne manjine biti povećanje broja policajaca. Govornici su dobro uprli prst u sve institucije, uključujući i policiju’, zaključio je.

Tisuću građana na prosvjedu

Pod nazivom ‘Želim normalan život’, na čakovečkom središnjem trgu u subotu je održan prosvjed na kojem se okupilo oko 1000 građana, govornici su ukazivali na neodgovorno, opasno i kriminalno ponašanje u njihovom kraju, prozivali sustav koji je, tvrde, zakazao kada je riječ o tamošnjoj romskoj zajednici, a nakon prosvjeda međimurska je policija ocijenila da se odluka o dozvoli njegova održavanja pokazala dobrom te kako nije bilo govora mržnje i poticanja na rasnu, vjersku ili nacionalnu netrpeljivost.

Alen Pancer u ime Građanske inicijative ‘Pravo na normalan život’ poručio je kako u 21. stoljeću Međimurci žele živjeti normalno kao i građani iz drugih dijelova Hrvatske.

Istaknuo je i kako prosvjed nije usmjeren protiv romske manjine te da među Romima ima onih koji su radišni, marljivi i dobri, ali da teroru kojeg Međimurci doživljavaju svakodnevno treba reći dosta. ‘Sedam posto populacije čini 70 posto kriminalnih djela u Međimurju’, naglasio je. Rekao je i kako nakon 20 godina trpljenja bilo dosta.

‘Želimo u svojem dvorištu mirno popiti kavu, imati ljubimce, obrađivati vrt, a mi koji živimo u blizini romskih naselja to ne možemo’, kazao je. Kao krivca za takvo stanje naveo je politiku. ‘Politika nas dijeli na crvene i plave, a oni su to zakuhali i oni to trebaju riješiti. Oni koji su plaćeni da riješe taj problem prave se da on ne postoji’, istaknuo je dodavši kako se ljudi u Saboru moraju upoznati s onime što običan čovjek trpi u Međimurju.

Rekao je kako se ne mogu osloniti na policiju jer je njih premalo i ne mogu zaštiti sebe, a kamoli druge građane. Podršku hrvatskom branitelju Panceru dali su i pripadnici 113. šibenske brigade. Maturant čakovečke gimnazije Josip Slavenski Tin Hrgović čije su objave na društvenim mrežama pokrenule inicijativu za prosvjedom istaknuo je kako su se na skupu okupili ljudi različitih svjetonazora, različitih političkih opcija, ali svima njima je zajedničko jedno: Pravo na normalan život.

‘Imamo katastrofalno stanje i kriminalno ponašanje dijela romske manjine’, naglasio je. Osvrćući se na optužbe kako je riječ o rasističkom i nacionalističkom skupu koji ugrožava ljudska prava upitao je: ‘Gdje piše da je ljudsko pravo pucati iz ilegalnog oružja i glasnom glazbom uznemiravati građane, je li ljudsko pravo krasti i vrijeđati, je li pravo otrgnuti ogrlicu oko vrata ili uzeti torbicu iz ruke, zar je ljudsko pravo prebiti stariju ženu na smrt i je li ljudsko pravo ubiti nekoga tko ti vozi hranu?’.

Prekršeno je,kaže, njihovo pravo na normalan i ljudski život. ‘Moramo reći ‘ne’ tome jer želimo siguran i normalan život u Međimurju’, poručio je.

Svjestan je, kaže, kako se promjena ne može dogoditi preko noći, ali bitno je pokrenuti proces promjena.

Odgovornost nije samo na pojedincima iz romske manjine

Odgovornost, ističe, ne leži samo na pojedincima iz romske manjine već i krivo postavljen sustav u kojem je rješenje davanje novca bez ikakve odgovornosti.

‘Novac namijenjen djeci troši se na alkohol, drogu i kocku. Što možemo očekivati od te djece kada odrastu, ako su im takvi roditelji uzor. Mi u Međimurju znamo koliko Roma živi u takvoj okolini, ali u ostatku Hrvatske toga mnogi nisu svjesni’, kazao je Hrgović.

Pozvao je zaposlene u institucijama da ‘iziđu iz ureda i dođu na terene, a ne da čuvaju svoje fotelje’. Posebnu pozornost kaže, treba usmjeriti prema nezbrinuto djeci jer,će oni jednog dana postati zlostavljači. ‘Taj začarani krug se treba prekinuti. Slanjem novca problem niste riješili već ste ga samo produbili’, istaknuo je.

Balog: Ne krivite cijelu cijelu romsku populaciju

Zamjenik općinske načelnice Pribislavec iz redova romske manjine Željko Balog pozvao je sugrađane Hrvate da ne krive cijelu romsku populaciju već neodgovorne pojedince.

‘U naseljima su se stvorile ciganske bande, ali to nije sramota Roma već institucija’, ustvrdio je. Govoreći o saborskom zastupniku romske manjine Veljku Kajtaziju istaknuo je kako on ‘ne predstavlja Rome’ te da se ‘okružio kriminalcima’.

Autor: S. S./Hina

The Pope has sought forgiveness from Roma

/in , /by

papa traži oprost

Slika preuzeta; REDI – Roma Entrepreneurship Development Initiative

Pope Francis to a Roma community in Romania: “I ask for forgiveness on behalf of the Church, the Lord and to you for the moments when, in the course of history, we have discriminated you”

The Pontiff sovereign came to the Greek-Catholic Roma community in the “Barbu Lăutaru” neighborhood of Blaj.
Pope Francis entered the church where he was gladly welcomed by the people. The Pope spoke with some children in the worship place and gave them the blessing.

Pope Francis sent a sensitive message, with great significance, talking about discrimination and making a comparison with Cain and Abel’s parable.
“I still have a weight on my heart. It is the weight of discrimination, segregation and mistreatment suffered by your communities. History tells us that neither Christians nor Catholics have been strangers to this great evil. For this I would like to ask you for forgiveness. I ask for forgiveness on behalf of the Church, the Lord and you for the moments when, in the course of history, we have discriminated you, maltreated or looked in the wrong way, with Cain’s and not with Abel’s eyes. We did not know how to recognize, cherish and defend you in your specificity, the Holy Father said.