Zabranio sam ulaz nekulturnim i bahatim Romima

/in , /by

Na vratima poznatog kafića Viktorija u Pribislavcu, koji je otprije mjesec i pol dana u najmu Kristijana Baloga, nedavno je osvanula zanimljiva poruka. U njoj se strogo zabranjuje ulaz svim bahatim i nekulturnim Romima.

Budući da je i sam Balog iz romske obitelji, zanimalo nas je što ga je navelo na ovakav potez i kako gleda na aktualne odnose Roma i većinske zajednice.

Sadržaj natpisa kojeg ste postavili na ulaznim vratima rijetko se viđa. Budući da ste i sami Rom zašto ste se odlučili za takvu poruku?

– Prije svega, ne želim da tu poruku bilo tko pogrešno shvati. Jer nisu svi moji sunarodnjaci isti i s većinom nemam nikakvih problema. I ljuti me što mi koji želimo raditi, imamo svoje obveze i brige kao i svi ostali, ispaštamo radi neodgovornih pojedinaca. Tako su se i kod mene, u ovih mjesec i pol dana, posebno vikendom u večernjim satima desila dva-tri incidenta izazvana od strane nekolicine Roma.

Razbili su par čaša i boca, a ja to ne odobravam, jer to je moje. Nije njihovo. Jedan sam od prvih Roma koji vodi kafić i nastojim raditi sve kako treba, redovno plaćati zaposlene, poreze i sve ostalo što je propisano. Radim s dvije konobarice, jedna je Hrvatica, druga Romkinja. Važna mi je sigurnost osoblja i, prije svega, mojih gostiju, jer k meni dolaze i Hrvati i Romi, pa i kad me nema ovdje putem video-nadzora pratim što se dešava u lokalu.

I zapitao sam se kako se tek ti pojedinci ponašaju u lokalima koje vode Hrvati, bilo gdje u Međimurju, ako su takvi kod mene koji sam Rom. Sve te slučajeve sam riješio sam i rekao im u lice da moraju izaći van jer se ne ponašaju kulturno. I dajem za pravo svakom ugostitelju da postupi tako u sličnoj situaciji. Nije problem kad se nekome slučajno desi da mu ispadne čaša, ali ne mogu tolerirati one kojima je jedini cilj izazvati probleme, pa dolaze ovdje namjerno razbijati. Zato sam i stavio ovaj natpis, strogo zabranivši ulaz takvim nekulturnim i bahatim pojedincima.

Kakve su bile reakcije?

Reakcije mojih Roma bile su vrlo pozitivne. Kiko bravo, svaka čast, govore mi. Ovdje dolazimo na piće, sok, gemišt, bambus, pivo i želimo imati svoj mir. Tako i ja razmišljam. Ne želim da moj lokal dođe na glas kao mjesto gdje se dešavaju tučnjave ili gdje Romi rade probleme. Toga tu nema, niti neće biti, jer ja kao šef to neću dozvoliti. Ne smije dirati niti Hrvat Roma, niti Rom Hrvata. To je moje osnovno pravilo. Drago mi je što se za ovako kratko vrijeme to već pročulo i sada već svi znaju da ovdje ne smiju raditi probleme.

Ali ja sve svoje Rome pozivam da se isto tako ponašaju i na bilo kojem drugom mjestu. Za svoj novac mogu popiti piće gdje god žele, međutim svugdje se trebaju ponašati kulturno, ne izazivajući probleme, provocirajući ili potičući tučnjavu. A pojedince koji to nisu u stanju treba sankcionirati policija i nadležne državne institucije. Jer ni ja, ni većina mojih Roma, ne želimo nositi stigmu zbog njih.

Kako gledaš na sadašnje odnose između Roma i većinske zajednice, odnosno kako komentiraš prosvjed koji je najavljen ovih dana?

– Ja mogu govoriti isključivo u svoje ime. Razumljivo mi je zbog čega se najavljuje prosvjed, jer se dešava previše toga što se ne bi trebalo. Ali, ponavljam, nisu svi Romi krivi. Mnogo je Roma koji se trude, rade, zaposleni su i ne traže samo prava, nego nastoje sami rješavati svoje obveze, baš poput svih drugih. Međutim, ponašanje tih pojedinaca baca sjenu na sve nas.

Nadam se da ću svojim primjerom pokazati Romima da se mnogo toga može napraviti, samo ako postoji volja, želja i nekakav cilj. Školovao sam se, proveo sam tri godine u Njemačkoj radeći od bauštele do njegovatelja u Domu umirovljenika za što sam se i obrazovao, a sada sam svoju ušteđevinu uložio u ovaj lokal. Pomogla mi je i država poticajima za zapošljavanje, a nadam se da će i drugi, ponajprije mladi, krenuti mojim putem.

Najljepše mi je kad u kafiću čujem mlade Rome kako govore da su došli na jednu kavu ili piće i moraju žuriti na posao. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da za to treba vremena, ali bude li više povjerenja s obje strane odnosi će se zasigurno umnogome poboljšati.

e-međimurje

Miljenko Ovčar

Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma

/in , /by

Prnjavor:Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma

Maj 3, 2019

Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma održan je danas u Prnjavoru u organizaciji Udruženja „Romska djevojka-Romani ćej“ .Pored predstavnika opštinskih ustanova i udruženja,okruglom stolu prisustvovali su i uvaženi gosti iz Srbije:akademik Bajram Haliti te književnik Alija Krasnići inače autor prvog Romsko-srpskog riječnika koji je danas prestavljen u Prnjavoru.

ivjeti i stvarati na svom maternjem jeziku,osnovno je pravo svakog naroda pa bili oni većinski ili manjinski pa i oni „ostali“ kako su u Ustavu BiH Romi nažalost prestavljeni.

Nažalost što je i premalo,a tako je u svim narodima i narodnostima, onih koji su zainteresovani za očuvanje istorije i kulture a ponajviše jezika kao glavnog nosioca identiteta jednog naroda.Prve pionirske pokušaje,kako on sam kaže za svojih skoro 50 godina stvaralaštva,načinio je književnik iz Subotice Alija Krasnići koji je svoj život posvetio izučavanju istorije svog naroda.Autor preko 100 knjiga na romskom i drugim jezicima,Krasnići piše poeziju i prozu,i za djecu i za odrasle a veliki dio svog književnog i naučno-istraživačkog opusa posvetio je genocidu Roma u Drugom Svjetskom ratu.

Okruglom stolu o istoriji,kulturi i tradiciji Roma veliki doprinos dao je uvaženi gost rodom iz Gnjilana,jedan od prvih romskih akademika ,doktor pravnih nauka Bajram Haliti koji je ukazao na veliki problem kojeg Romi imaju,ne samo u BiH već i u ostalim rebublikama bivše SFRJ a to je ustavna pozicija Roma koja ih tretira kao „ostale“

Akademik Bajram Haliti nada se da će BiH biti prva koja će standardizovati Romski jezik a to znači da će romska djeca svoj Romski jezik moći izučavati u školama kao ravnopravan nastavni predmet.Jer upotreba jezika je osnovno pravo zagarantovano svim međunarodnim konvencijama.Primjera radi,u Prnjavoru samo troje Roma priča Romski jezik.

 

Romska manjina – brojna, ali slabo zastupljena u EU

/in , /by

Za Rome je veliki izazov činjenica da političari desnog krila koriste antiromske stavove kako bi dobili podršku glasača.

Velika zajednica naroda, okupljena u Europsku uniju, svake četiri godine bira svoje parlamentarne predstavnike, no uvijek se postavlja pitanja izbora pripadnika nacionalnih manjina, prije svih Roma. Romska zajednica u Uniji je brojna, procjenjuje se da broji i do nekih 15 milijuna, pri čemu u Španjolskoj i Francuskoj živi po pola milijuna Roma, a u Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj romska manjina čini i do 10 posto populacije.

U sazivu Europskog parlamenta na odlasku sjedilo je dvoje zastupnika Roma, iako romski predstavnici smatraju da bi ih, s obzirom na brojnost u europskim okvirima i široke kapacitete tog predstavničkog tijela (751 zastupnik sjedi u parlamentu EU), trebalo biti znatno više. I da im se, kako to predlaže zastupnik romske manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi, jamče stalna mjesta, odnosno organiziraju izbori u okviru romske zajednice.

Direktor Ureda za romske inicijative pri Fondu za otvoreno društvo u Berlinu, Željko Jovanović ipak podsjeća da „Europski parlament dugo iskazuje pomoć Romima, čini ih vidljivima i poziva članice da se više posvete inkluziji Roma u društvo“, ali i da je „glasan zagovaratelj priznanja diskriminacije Roma kao specifične vrste rasizma sa kojom se treba boriti adekvatnim mjerama“.

Smatra i da su romski eurozastupnici, poput Romea Franza (Njemačka) i Soraye Post (Švedska), odigrali krucijalnu ulogu u zagovaranju romskih interesa na planu rada glavnog zakonodavnog tijela EU-a, sa značajnim doprinosom nekih ne-romskih zastupnika poput Petera Niedermuellera (Mađarska). Iako je Europski parlament, kako navodi, prema Romima „najnaklonjenija institucija EU-a od svih“, ukazuje kako sami Romi „moraju marljivo raditi i nadati se kako će glas najveće etničke manjine Europe biti jače zastupljen“.

Nepriznati kao manjina

„Iako odluke Europskog parlamenta imaju važan pravni i politički učinak na članice, malo to tijelo može uraditi protiv desničarskog populizma u mnogim državama. Za Rome u Europi veliki je izazov činjenica da političari desnog krila koriste antiromske stavove kako bi dobili podršku glasača. Svjedoci smo rasta broja napada na Rome koje su počinili pripadnici ekstremno desničarskih stranaka u Italiji i Bugarskoj. Činjenica da se napadi događaju tokom kampanje za europske izbore nije slučajnost. Nažalost, to je šablon djelovanja u kojem ekstremno desničarski populisti koriste Rome kao žrtveno janje pred izbore kako bi dobili glasove umjesto da se bore protiv pravih problema poput nezaposlenosti, stambene politike i problema u obrazovanju. Sve više glasača prepoznaju takvo djelovanje“, navodi Jovanović.

Unatoč brojnosti, odnosno udjela u ukupnom stanovništvu pojedine članice Europske unije, u mnogim državama Romi nisu priznati kao nacionalna manjina. Dalibor Tanić, glavni urednik romskog portala Udar, za primjer navodi Italiju da bi „u potpunosti bila jasna situacija u kakvoj živi većina Roma u EU“.

„U Italiji Romi nisu nacionalna manjina, a bukvalno se ‘takmiče’ sa imigrantima ko će biti najomraženija skupina u zemlji. Da, Italija, kao i druge zemlje, jeste članica EU, međutim, stav EU je da su to unutarnja pitanja država, tako da se EU kao institucija ne može puno da uradi. Pogledajte šta se samo prošle godine dešavalo u Ukrajini, danas u Bugarskoj. Pomalo je apsurdno, ali o Romima i njihovim problemima se itekako dobro zna i zahvaljujući prvenstveno desničarskim grupama, potpomognuti vladama zemalja iz kojih dolaze, znamo za romski problem širom Evrope. Na drugoj strani, postoje vrlo snažan otpor i predan rad pojedinaca i organizacija koje se sa manje, ili više uspjeha bore protiv toga“, konstatira Tanić.

Potrebno je brže djelovanje

Činjenica jeste da govor mržnje, rasističko nasilje i otvoreno iskazivanje netrpeljivosti prema manjinama, drugima i drugačijima, a posebno prema Romima posljednjih godina uzima maha u cijeloj Europi. Je li, u takvoj situaciji i strahu od jačanja europske desnice, rješenje pozvati i romske predstavnike u okrilje „velikih“ stranaka i grupacija kako bi pomogli zaštiti Roma?

„Ne kažem da to nije dobro rešenje, samo se plašim posledica. Iako se takvo nešto propagira, bojim se stvaranja jedne vrste ‘elite’ koja će se, siguran sam, udaljiti od početne ideje s kojom su pristupili nekoj stranci. Za izgradnju čvrstih struktura neke manjine, u ovom slučaju Roma, u nekoj partiji su potrebne decenije i one treba da budu rezultat iskrene želje, a ne ad hoc rešenje kao odgovor, jer ne znamo ništa bolje“, konstatira Tanić.

Umjesto da jedan, deset, ili čak stotine Roma pristupe kao članovi, čak i istaknuti članovi nekih stranaka, smatra da to „neće bitno uticati na promenu samog programa, ideje i vizije stranke“, nego očekuje da stranke unutar sebe postanu senzibilnije za romske probleme.

„Mislim da se mora vrlo brzo delovati, jer sve ovo podseća na neke 30-te godine prošlog veka kada je postojala snažna namera da se ‘nečije pitanje’ reši tako što će taj neko biti eliminisan. Romi su samo deo onih čija se ‘pitanja’ trenutno ‘rešavaju’ širom Evrope“, upozorava Tanić.

Neophodna bolja organizacija

Ako etablirane političke stranke ne žele u svoj rad uključiti Rome, smatra Jovanović, onda je alternativa da Romi oforme svoje političke stranke i izborne liste, kao što je bilo u Sjevernoj Makedoniji i u nekim slučajevima u Slovačkoj.

No, važnijim od pitanja stranaka i kandidata smatra ono o dobro organiziranim romskim glasačima, jer su Romi važan dio glasačkog tijela u mnogim dijelovima Europe, pogotovo u regijama poput Istočne Slovačke ili regije Plovdiv u Bugarskoj.

„Kada se romski glasači dobro organiziraju, oni mogu zajedno poraziti ekstremno desničarske snage koji su protiv Roma, ali i europskih principa. Nedavno su u Slovačkoj romski gradonačelnici i vijećnici pomogli da progresivna proeuropska kandidatkinja Zuzana Čaputova postane predsjednica, a slovačkog neofašističkog kandidata Marijana Kotlebu su izbacili iz utrke“, ukazuje Jovanović.

Ipak, dodaje, Romi sami ne mogu biti odgovor jačanju ekstremne desnice u Europi jer je potreban „ujedinjeni odgovor građanskog društva, medija i političara“. „Sve snage moraju shvatiti kako ekstremna desnica nije samo prijetnja Romima i drugim ranjivim zajednicama, već ona pokušava potkopati demokraciju općenito, tako što napada neovisnost sudstva, slobode, govor i pluralizam“, konstatira.

Jaka mobilizacija uoči izbora

Iako Romi nemaju svoje maticu, Jovanović primjećuje kako mnogi od njih smatraju države u kojima žive domovinama, jer su, povijesno, „ne samo služili vojske i plaćali poreze, već i pokazivali ljubav prema svojim državama“.

„Usprkos takvim važnim doprinosima, europske države nisu se odnosile prema Romima kao prema jednakima s drugim građanima i manjinama. Romi imaju iste probleme sa zaradom, stanovima i obrazovanjem kao i mnogi drugi, ali diskriminacija i institucionalizirani rasizam povećava negativni utjecaj ovih problema koji pogađaju mnogo ljudi u mnogim generacijama“, kaže Jovanović.

Važnim smatra punu primjenu mjera kulturalnoj zaštitu, kao i jednak pristup javnim službama i podršci integraciji, te podsjeća kako su Romi uspjeli u povećanju vidljivosti i predstavljanju u politici, javnom životu i medijima u proteklih 30 godina. Uoči izbora za Europski parlament, mobilizacija Roma je veoma jaka, navodi i ukazuje na velike kampanje u Rumunjskoj, Italiji i Bugarskoj. Na kraju, poručuje, ključno je da proeuropski lideri preuzmu svoj dio odgovornosti za unaprjeđenje života Roma u Europi.

Piše: Mladen Obrenović

Izvor: Al Jazeera