KAKO OBJASNITI

/in , /by

Budući da se Romi ne nalaze u javnom ili nekom razvijenijem sektoru gospodarstva, osuđeni su da bez državne zaštite rade ispod bilo kakvih prihvatljivih normi. O obiteljskom, nasilju da i ne govorimo. Romkinje godinama trpe batine i razne vrste zlostavljanja, često su uvjerene da je normalno to trpjeti, one su patrijahalno odgojene gdje muškarac je glava kuće tj obitelji i on može sve- njemu je dozvoljeno.

Mladi Romi nemaju svoja mjesta gdje bi se mogla okupiti, družiti, njegovala svoju kulturu i razmijenila svoja mišljenja idr.

Ono što doista rastužuje, premda nažalost i očekivano, jest činjenica da unutar same romske zajednice, najranjiviju skupinu čine djeca. Siromaštvo u kojem mnoga romska djeca žive još je više otežalo njihovu nepovoljnu situaciju i gurnulo ih u poziciju nemoći, što ne predstavlja samo njihov osobni gubitak, već i gubitak za društvo u cjelini.

Romska i ostala kućanstva imaju podjednake troškove hrane i svakodnevne potrebe. Romi u Hrvatskoj još uvijek ne uspijevaju ostvariti svoje pune obrazovne mogućnosti, ponajprije zbog siromaštva, diskriminacije po nacionalnoj osnovi i višestruke diskriminacije žena, marginalizacije i nedostatka samopouzdanja te svakodnevnog funkcioniranja romskih zajednica.

Zato trebamo, kada se ne bojimo biti iskreni prema sebi i drugima, kad brinemo za ljude i želimo da im bude bolje, trebamo otvoreno progovoriti o problemima da bi ih mogli zajednički rješavati. Trebamo javno pohvaliti dobre primjere i pokažati da može i mora biti bolje, ali i da mora postoiti politička volja koja će nas poduprijeti u tome. Lakše nam je kritički promisliti i tražiti bolje u situacijama kada nema objašnjenja za ono što se događa osim da je to jednostavno tako. Kako objasniti da u jednoj zemlji kao što je Hrvatska, multikulturna zemlja, teško će se nači stabilno zaposlenje za Rome koje će im omogućiti dostojanstven život.

Moram naglasiti da vam treba jaka veza za stažiranje mladih Roma,  ako želiš stažirati za tetu u vrtiću, zanimanje koje je najtraženije gdje u HZZ ima najmanji broj i najmanji period prijavljenih u evidenciji. Za druga zanimanja još teže posebno ako prepozna tvoju nacionalnost. Mnogi mladi dolaze do jednog razočarenja i dileme za nastavak svoga daljnjeg obrazovanja odnosno struke. Čemu gubljenja vremena kad mogu negdje drugdje odmah se zaposliti bez predrasuda. Moram ostaviti jedinu prihvaćenu moju domovinu Hrvatsku, gdje sam rođen i gdje sam započeo svoje prve korake, svoju prvu riječ, prvi dan škole………. Nažalost to je stvarnost.

 

Ramiza Memedi

U PODMETNUTOM POŽARU IZGORJELE TRI SESTRE

/in , /by

Tri sestre izgorele u podmetnutom požaru u Rimu

Tri sestre romske nacionalnosti izgorele su u podmetnutom požaru u kamperskoj prikolici u predgrađu Rima. Žrtve, starosti četiri, osam i 20 godina, spavale su sa svojim roditeljima i još osam braće i sestara kada se prikolica zapalila.
Snimci sa kamera pokazuju čoveka koji baca flašu na vozilo pre nego što se zapalilo, saopštili su istražitelji. Nije jasno da li je u pitanju ksenofobičan čin ili neko iz druge porodice “ravna račune”.
Preživeli članovi porodice kažu da im je zaprećeno nekoliko dana pred nesreću.
Proromska grupa Asociacione 21 Luljo, koja redovno kritikuje činove diskriminacije i nasilja protiv Roma u Italiji izrazila je žalost zbog tragedije.
Predsednik Italije Serđo Matarela osudio je “stravičan zločin”, dok je papa Franja poslao svog kapelana da uteši porodicu i odnese im pomoć.

Autor: Tanjug

 

50 policajaca upalo u romsko naselje u Slivenu

/in , /by

Bugarska: 50 policajaca upalo u romsko naselje u Slivenu, jedno dete ranjeno

 

Stanovnici romskog naselja Nadež u Slivenu, Bugarska, tvrde da je više od 50 policajaca upalo u njihove kuće  gde  su pucali i vršili nasilje nad stanovnicima tog  romskog naselja. U pucnjavi policije ranjen je 14-godišnji dečak u nogu, javlja BTV.

Kako je saopštila Policija u Slivenu, po prijavi građana, zbog narušavanja javnog reda i mira, preglasne muzike u romskom naselju Nedež u Slivenu,  jedan policajac je izašao taren i prilikom interevencije je bio napadnut i povređen. Akcija policije bila je odgovor zbog napada na svog kolegu policajca u tom naselju.

May 4, 2017

Romi slave Ederlezi – Đurđevdan, svoj najveći blagdan, pozdravljajući proljeće

/in , /by

Pjesmom i plesom, u svojim tradicionalnim nošnjama te uz bogati stol sa janjetinom Romi slave svoj praznik Ederlezi koji se obilježava 6 svibnja . Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću.

Obredi ovog bladgana uključuju kupanje u vodi s cvjetovima, a kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim blagdanom obilježavali prekid zimovanja i pokretali svoje čerge

Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću. Obredi Ederleza – Đurđevdan uključuju kupanje u vodi s cvjetovima. Obično sе na ovaj dan jede janje. Kao tradicionalno nomadski narod Romi su ovim blagdanom obilježavali prekid zimovanja i, pokrećući svoje čerge, ponovno polazili na put.

Đurđevdan je jedan od najvećih romskih praznika (romski: Ederlezi) kojim se slavi povratak proljeća. Mnoge tradicije koje su uz njega povezane, potječu iz zajedničke tradicije mnogih naroda istočnog Sredozemlja. Na taj dan Romi se svečano odijevaju, stavlja se nakit, odjekuje romska muzika i pleše se romsko kolo. Domovi se ukrašavaju cvijećem i raspupanim grančicama u znak dobrodošlice proljeću.

Kaže da se dan prije, 5. svibnja, farbaju jaja i pripremaju kolači – baklave, tulumbe i druge slastice, a ujutro 6. svibnja, kupaju se vodom u koju se stavljaju farbana jaja, vrba i cvijeće, a jaje treba biti “crveno kako bi djeca bila zdrava i napredna”.

Romi su tradicionalno nomadski narod. Vjeruje se da su napustili Indiju oko 1000. godine i da su prošli kroz zemlje koje su danas obuhvaćene granicama Afganistana, Irana, Jemena, i Turske. Dio Roma i danas živi na istoku, čak i u Iranu, uključujući i neke koji su se selili u Europu i potom se vratili. Početkom 10. stoljeća, Romi dolaze na Balkan, a početkom 16. stoljeća se sele sve do Škotske i Švedske. Neki Romi su se selili prema jugu kroz Siriju k Severnoj Africi, dolazeći u Europu preko Gibraltara. Oba ogranka migracije su se srela u današnjoj Francuskoj. Ljudi slični Romima i danas žive u Indiji, a najvjerovatnije potječu iz indijske pustinjske države Radžastan (Rajasthan).

Svim pripadnicima romske nacionalnosti čestitamo Ederlezi – Đurđevdan želimo im puno sreće, zdravalja i boljitak u budućnosti.
E.M

Milica Petrovic

/in /by

Age: 23
Hometown: Belgrade, Serbia
The Future: Continue her legal education and use it to advance the struggle for Roma women’s rights
Loves: Education, playing piano, and attending activist gatherings, trainings, and workshops

 

Milica is a law student and activist working with Global Fund for Women grantee partner BIBIJA-Roma Women’s Center to end discrimination against Roma people in Serbia. BIBIJA provides community education programs, free legal services, counseling, and trainings on women’s human rights to Roma women in Serbia. Milica attended a workshop held by BIBIJA “and was immediately taken by the work the organization is doing. After, I realized I wanted to be part of it and do this work for life.”

 

Discrimination against Roma people is common in Serbia, and Milica says it’s the biggest problem Roma women face. Often this means that many Roma women are denied their basic human rights, including decent healthcare and job opportunities. Milica and her family have experienced these problems first-hand.

“Unfortunately, the biggest problem for Roma women is discrimination based on the ethnic and racial differences. Simply being Roma is a problem. Many Roma people, men and women, have problems in finding work or attending educational institutions,” says Milica. “It’s very sad for me to talk about this. We are all people. People need to realize that person’s beauty comes from within and not whether they have pretty skin, hair, and such. It is unbelievable to me that in 21st century we are still talking about discrimination, but unfortunately it is still present and very visible. When we look around we see it every day and that is a big problem.”

Milica acknowledges the diverse spectrum of Roma women in Serbia, and says that the problems each woman faces is different, but that one major issue is that many Roma women lack basic information they need to understand their rights to healthcare and education. “I would like for every women to be fully informed where and how to ask for help and guidance, no matter their situation,” she says.

Working with BIBIJA, Milica is determined to help women access opportunities that will support their empowerment. She believes that achieving women’s rights will lead to a healthier society and higher quality of life for everyone. “Women’s rights should not be ignored. Gender equality and freedom of speech are very important,” says Milica. “Women in 21st century shouldn’t have to experience being inferior in a society. To create a healthier environment we should have men and women, equally, participate and work for equality. That way a more broad advancement can be made.”