Romi – putujući narod u Istri

U Knjižnici Vodnjan, ogranku pulske Gradske knjižnice i čitaonice u ponedjeljak navečer otvorena je edukativna izložba Romi – putujući narod i Romi u Istri autorice Slavice Božićević.

Slavica Božičević, pjesnikinja i kulturna djelatnica koja živi i radi na relaciji Rovinj-Zagreb-Švedska i koja se bavila migracijskim temama, životu u dijaspori te prožimanjem kultura, ovoga je puta u svome predavanju predstavila povijest, kulturu, jezik i književnost tog “putujućeg” naroda te govorila o njihovom položaju u Hrvatskoj i Istri u čemu su joj na otvaranju izložbe pomogli gosti večeri Ana Dalipovski, predsjednica Centra za provedbu integracije Roma u RH i EU-u, članica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba i Svjetske organizacije Roma i Veli Huseini, predsjednik udruge Roma Istre.

Božičević je tu učinila uz brojne komparativne primjere, a tom je prigodom predstavljena međunarodna višejezična zbirka poezije “Svi smo mi Božja djeca” u izdanju KULTure sNOVA Zagreb i RROM Produkcije Beograd. Stihove su uz Slavicu Božićević čitali istarski autori uvršteni u zbirku – Veli Huseini i Davorka Kotiga Flego, dok je Ana Dalipovski pročitala njihov prijevod na romski jezik.

Tom su prigodom predstavljena i ostala izdanja KULTure sNOVA Zagreb i RROM Produkcije Beograd, te knjige o Romima i one koje su napisali Romi iz knjižničnog fonda Knjižnice Vodnjan.

Božićević je i aktivna članica međunarodnih organizacija, UN-a, UNICEF-a Žene za mir i slobodu, a šest godina radila je i u amaterskom kazalištu u Švedskoj.dsc07447a-jpg-800x800_q85

Nazočne je u ime Knjižnice Vodnjan pozdravila knjižničarka Gianna Delton.

Izložba se može pogledati do 30. studenog 2016. u radno vrijeme Knjižnice Vodnjan, odnosno ponedjeljkom, srijedom i petkom poslijepodne, te utorkom i četvrtkom ujutro, a prvu, treću i petu subotu u mjesecu ujutro.

(V. BEGIĆ)

GlasIstre.hr

Koprivnička akcija istaknula se među najboljima, a mali Romi oduševili svojim nacionalnim plesom

Dječje renesansno kraljevstvo

Koprivnička akcija istaknula se među najboljima, a mali Romi oduševili svojim nacionalnim plesom

gio-prijatelji-djece-koprivnica-009

Egzotični ples u zagrebačkoj vijećnici // Foto: Društvo naša djeca

Koprivnički projekt uvršten je među 20 dobitnika vrijednog društvenog priznanja zbog iznimnog doprinosa čuvanju tradicije i edukaciji djece.

Dječje renesansno kraljevstvo jedna je od najboljih ovogodišnjih dječjih akcija u Hrvatskoj. Takvu ocjenu donijelo je posebno povjerenstvo za odabir Najakcija iz gradova i općina prijatelja djece, a Povelja kao najviši oblik priznanja uručena je na jučerašnjem svečanom savjetovanju u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu.

Koprivnički projekt koji je pokrenulo i koordiniralo Društvo naša djeca u partnerstvu sa Turističkom zajednicom grada Koprivnice, OŠ Braća Radić i OŠ A.N.Gostovinski, a uz financijsku potporu Grada, uvršten je među 20 dobitnika vrijednog društvenog priznanja zbog iznimnog doprinosa čuvanju tradicije, edukaciji djece i osmišljavanju njihovog slobodnog vremena.

najakacija-16-dodjela-povelje

Povelja Koprivničancima // Foto: Društvo naša djeca

U devet raznovrsnih sadržaja i radionica projekt je obuhvatio 118 djece i 36 volontera koji su u pripremama te na samom Renesansnom festivalu utrošili oko 1700 sati da bi savladali razne renesansne vještine, stekli nova znanja, te ih predočili posjetiteljima festivala.

Procjenjuje se da je kroz plesne, glazbene, kaligrafske, lutkarske, dramske, likovne i kreativne radionice na Renesansnom festivalu prošlo oko 1500 djece pa je tako Dječje renesansno kraljevstvo obogatilo i razveselilo i sve one dječake i djevojčice koji su poželjeli osjetiti duh davno minulih vremena.

Na savjetovanju u Zagrebu na kojemu je obitelj gradova i općina prijatelja djece uvećana za još devet novoprimljenih. Koprivnica je imala impozantne predstavnike u svečanom dijelu programa – romsku plesnu grupu OŠ Braća Radić pod vodstvom Ines Turk. Mali su plesači oduševili izvedbom svog nacionalnog plesa i zaslužili pljesak nekoliko stotina sudionika iz cijele Hrvatske.

Romska plesna skupina // Foto: Društvo naša djeca

Romska plesna skupina // Foto: Društvo naša djeca

 

Martina Maloča

Epodravina.hr

 

Poziv mladim Romima koji žele sudjelovati u umjetničkom projektu “pogledaj me”

Poziv mladim Romima koji žele sudjelovati u umjetničkom projektu udruge Arterarij pod nazivom “pogledaj me”

Radionica se održava 28.11.2016 godine na adresi Pavla Hatza 12, Zagreb, s početkom u 16 sati, planirano trajanje radionice je 4 sata s pauzom. Dobna granica za sudionike je od 18 do 30 godina. Svi mladi koji su zainteresirani mogu se prijaviti na mail; arterarij@gmail.com

 

Poziv udruge

PREDMET: Poziv mladim Romima na prijave za sudjelovanje u umjetničkom projektu udruge Arterarij pod nazivom “pogledaj me”

 Poštovani/e,

 Arterarij je udruga osnovana s ciljem provođenja kulturnih i umjetničkih projekata koji pridonose sudjelovanju i uključenju mladih i marginaliziranih društvenih skupina u suvremenu i inovativnu umjetničku praksu.

Prvi projekt Arterarija; pogledaj me ostvaruje se uz podršku Ministarstva kulture Republike Hrvatske, a radi se o produkciji izvedbenih umjetnosti. Temeljni fokus projekta je tema diskriminacija, točnije diskriminativna slika koje društvo puno predrasuda izgrađuje o manjinskim skupinama, na primjer putem medija i društvenih mreža. Autorski tim projekta čine mladi izvedbeni i vizualni umjetnici koji pripadaju različitim manjinskim skupinama i do sada su se i sami susreli s različitim oblicima diskriminacije, te će razmjena iskustava služiti kao princip koji oblikuje dinamiku projekta.

Na temelju provedene radionice, autorski tim će odabrati dvoje kandidata, budućih su-autora projekta pogledaj me koji će za svoj rad biti honorirani.

Vremenski plan provedbe projekta je planiran od 1. prosinca 2016., a planirana javna izvedba je 14. siječnja 2017. u Zagrebu te svi sudionici koji budu izabrani u projekt moraju biti slobodni u tom periodu kako bi mogli prisustvovati probama. Planirane su još tri reprizne izvedbe, 16., 17. i 18. siječnja.

Radionica će se održati 28.11.2016. na adresi Pavla Hatza 12, Zagreb s početkom u 16 sati i planirano trajanje radionice je 4 sata s pauzom. Dobna granica za prijave je od 18-30 godina.

Što treba napraviti da biste sudjelovali?

Za sudjelovanje potrebno je samo razmisliti i sjetiti se nekog događaja, priče ili vlastitog sjećanja koje vas je motiviralo da se prijavite za sudjelovanje na ovom projektu, a koje biste rado podijelili s ostalim sudionicima radionice te dolazak potvrditi na arterarij@gmail.com

Mala škola NGO-a za romske predstavnike

honeyview__igp7247U Osijeku se održala trodnevna edukacija „Mala škola NGO-a“ u peridou od 15. 17 studenoga 2016 god u Hotel Osijek. Trodnevna edukacija namjenjena je bila predstavnicima romskih organizacija koji rade na poboljšanju kvalitete života romske zajednice u Republici Hrvatskoj.

Mala škola NGO-a bila je organizirana u okviru projekta “Project Generation Facility ” (PGF Hrvatska) , financijski podržanog od strane Fondacije otvoreno društvo iz Budimpešte.

Na edukaciji Mala Škola NGO-a sudjelovali su 20 sudionika iz Belišća, Darde, Goričana, Jagodnjaka,Piškorevca, Slavonskoga Broda i Zagreba.

Cilj edukacije je bila povećati znanja i vještine predstavnika udruga za vođenje administrativnog i financijskog poslovanja udruge sukladno važećim zakonima i propisima RH.

Edukaciju su  vodili  stručni tim Volonterskog centra Osijek, Tatjana Vidaković Gal, Snježana Mirosavljević i Jelena Stefanović, s dugogodišnjim iskustvom rada u organizacijama civilnog društva te u izradi i provedbi projekata financiranih od različitih donatora. Kao pripomoć i podršku sudjelovala je i gđa Danke Katanić, računovotkinja Centra za mir – Vukovar.

20161117_101412Teme prvoga dana edukacije su bili; Financijsko poslovanje i računovodstvo neprofitnih organizacija, ZAKON o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija – opće, Odredbe, Načela sustava financijskog poslovanja, Izrada i izvršavanje financijskih planova računovodstvu neprofitnih organizacija – Sustav financijskog poslovanja i Računovodstvo,Izvještaj o potrošnji proračunskih sredstava, Računovodstvena načela i poslovi, Knjigovodstvene isprave, Popis imovine i obveza (način iskazivanja) te priznavanje prihoda, rashoda, primitaka i izdataka, Financijsko izvještavanje (revizija godišnjih financijskih izvještaja), Registar neprofitnih organizacija, Javna objava godišnjih financijskih izvještaja, Nadzor, Prekršajne odredbe; prijelazne i završne odredbe

Teme drugoga dana; Pravilnik o neprofitnom računovodstvu i računskom planu, sadržaj i primjena računskog plana, imovina (Nefinancijska i financijska),  obveze, prihodi, rashodi, jednostavno knjigovodstvo i primjena novčanog računovodstvenog načela, Obvezne poslovne knjige: knjiga blagajne, knjiga primitaka i izdataka, knjiga ulaznih računa, knjiga putnih naloga,knjiga izlaznih računa, popis dugotrajne nefinancijske imovine itd.

Teme trećeg dana; Zakon o udrugama, Registar udruga Republike Hrvatske – pravilnik

Sudionici seminara su bili jako zadovoljni, stekli su nova znanja koje će primjeniti u svojim budućem radu u udrugama.

 

E.M

Roditelji iz Pribislavca više zbog Roma ne upisuju djecu u okolne škole

Zaustavljen trend

Roditelji iz Pribislavca više zbog Roma ne upisuju djecu u okolne škole

vecernji-1

Prije dvije godine u školu Vladimira Nazora u Pribislavcu upisano je 12 prvašića Hrvata, prošle čak 19, a ove 20 novih učenika

Prije tri godine u prvi razred upisano ih je petero. Malo, ali to nikoga nije iznenadilo jer je tako bilo godinama. No, prije dvije godine upisano je 12 prvašića Hrvata, prošle čak 19, a ove 20. To su već brojke koje ukazuju na to da se u Pribislavcu, međimurskoj općini s nešto više od 3100 stanovnika, događa lijepa priča o tome kako se zaustavlja trend upisivanja djece u okolne škole, umjesto u onu u naselju u kojem žive.

Sve je eskaliralo 2009. godine, kad roditelji Hrvati nisu puštali djecu u školu, zabrinuti za njihovu sigurnost koju je ugrožavala manja skupina učenika Roma. Vršnjačko nasilje izvuklo je tada na površinu i dublje probleme suživota Hrvata i Roma. Dio roditelja hrvatske djece odlučio je djecu upisati u škole u gradu Čakovcu i susjednoj općini Belici, u kojima Roma nema. Trebale su proći godine da se trend svojevrsnog “iseljavanja djece” preokrene.

– Istina, ove godine u prvi razred smo upisali 20 hrvatske djece. Ponovno smo zadobili povjerenje roditelja koji vide promjene na bolje. Odradili smo timski težak posao, poboljšali komunikaciju s roditeljima i osigurali bolje uvjete za rad, a rezultat je to što se iz godine u godinu broj upisane hrvatske djece povećava. No, činjenica je da je bi škola danas imala stotinjak učenika više da nije bilo odlazaka u druge škole – kaže ravnatelj OŠ Vladimira Nazora Bruno Matotek, koji tu ustanovu vodi četvrtu godinu.

vecernji-2

Pomaci u obrazovanju

Škola danas ima 285 učenika, od kojih je 61 posto romske nacionalnosti. Razredna odjeljenja formiraju se tako da svi Hrvati budu u jednom, a pridružuju im se Romi koji su na testiranju pokazali bolje rezultate od ostalih, pogotovo u poznavanju hrvatskog jezika. U naselju u Livadarskoj ulici u Pribislavcu, gdje živi oko 900 Roma, govori se, naime, rumunjsko-bajaškim jezikom, pa se djeca s hrvatskim susreću tek u predškoli koju je pokrenula Međimurska županija.

– Trudimo se raditi tako da svi budu zadovoljni. Treba razumjeti roditelje Hrvate koji žele da im djeca imaju jednake uvjete kao i djeca u okolnim školama, ali i roditelje Rome koji žele da im se djeca integriraju u društvo u mješovitim razredima, a ne da se samo provlače kroz sustav i nikad ne stignu do osmog razreda. Tu očekujemo i pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje bi nam trebalo omogućiti rad s manjim odjeljenjima, uvažavajući da romska djeca slabo govore hrvatski. Nastavniku nije isto radi li s 15 ili 30 djece – pojašnjava Matotek. Ponosan je na to što su se gotovo svi osmaši upisali u srednju školu.

– Samo je jedna učenica Romkinja odustala, molili smo je da se upiše, no nije htjela – kaže. OŠ Vladimira Nazora specifična je i po tome što se od 1946. godine nastava održava u neprimjerenim uvjetima u dvorcu grofa Feštetića sagrađenom 1870. godine! Lani je počela gradnja nove škole vrijedne oko 30 milijuna kuna, a kad se otvori, to će biti dodatni poticaj da se još više djeca upisuje u školu u selu u kojem i žive. Mještani s kojima smo jučer razgovarali kažu da se u obrazovanju djece vide pomaci, no ostali su problemi u suživotu odraslih, od učestalih krađa do narušavanja javnog reda i mira. No, to je već druga priča.

Piše: Ivica Beti

Večernji.hr

Ženska mreža Hrvatske

Ženska mreža Hrvatske poslala je dopis MUP-u da im se dostavi podatak o broju ubijenih žena od strane njihovih partnera od početka godine do 10.11. 2016. godine
Poštovane,
nastavno na Vaš upit od 10. studenog 2016. godine, vezano za dostavu podataka o broju ubijenih osoba ženskog spola, dostavljamo brojčane pokazatelje Ministarstva unutarnjih poslova koji se odnose na represivno policijsko postupanje na području kaznenih djela ubojstava i teških ubojstava počinje među bliskim osobama (čl. .87. St.9. Kaznenog zakona) na štetu osoba ženskog spola:

u razdoblju od 01. siječnja do 31. listopada 2016. godine u Republici Hrvatskoj od ukupno 36 kaznenih djela ubojstva i teških ubojstava zabilježeno je 16 kaznenih djela ubojstava i teških ubojstava počinje među bliskim osobama što iznosi 44,4% od ukupnog broja ubojstava i teških ubojstava, dok je taj udio u prvih deset mjeseci 2015. godine bio 53,3%.

Obzirom na spol, 12 oštećenih osoba je ženskog spola, a 4 oštećena lica su muškog spola.

Navedeni brojčani pokazatelji odnose se na slijedeće srodničke odnose: u 6 slučajeva supruzi su ubili svoje supruge, u jednom slučaju supruga je ubila svoju suprugu, u 5 slučajeva sinovi su ubili majke, u jednom slučaju sin je ubio oca, u jednom slučaju otac je ubio kćer, u jednom slučaju nećak je ubio strica, au jednom slučaju radi se o ubojstvu osobe-člana zajedničkog kućanstva.

 
S poštovanjem
 
Služba za odnose s javnošću Ministarstva unutarnjih poslova RH

USPJEŠNI ROMI: Preko trnja do diploma

2-krasniciSokolj Beganaj, Mustafa Krasnić i Anita Beriša su pripadnici romske nacionalnosti koji svojim primjerima pokazuju da se uz želju i trud, i pored brojnih barijera, može biti uspješan.

Beganaj je prvi pripadnik romske populacije u Crnoj Gori koji je postao magistar, a Anita Beriša prva Romkinja na magistarskim studijima Univerziteta Donja Gorica, na odsjeku Međunarodnih odnosa. Ništa manji uspjeh nije ni onaj Mustafe Krasnića, prvog Roma dobitnika diploma Luča u Crnoj Gori.

,, Više od strategija i akcijskih planova, svojoj djeci i sunarodnjacima osobnim primjerom pokazao sam da je školovanje nužnost za uključenje u društvo i preduvjet za bolji život “, kaže Beganaj čija magistarska teza pod nazivom Antidiskriminacijski pristupi u predškolskom sustavu Crne Gore sugerira da redovan odlazak romske djece u vrtić može biti važna mjera za suzbijanja njihovog prosjačenja.

Beganaj od ranije radi u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava kao samostalni savjetnik u Odjelu za unapređenje i zaštitu prava Roma i Egipćana. Osnovnu i srednju školu završio je u Nikšiću. Fakultet, studije za predškolsko obrazovanje, je upisao sa 37 godina. Studiranje je počeo 2004. a završio 2007. kada upisuje specijalističke studije koje završava naredne godine. ,, Poslijediplomski magistarski studij sam upisao 2013. godine. Sve sam ispite položio sa zavidnim uspjehom i 18. srpnja ove godine magistrirao “, kaže prvi romski magistrant.

sokolj-beganajInače se amaterski bavi režijom i glumom. Kazališne predstave koje je režirao i u kojima je glumio su: Magistar metle, Moj dnevnik i Romska svadba. Dječje kazališne predstave u kojima je glumio su: Baš mi ti trebaš, Želim biti dijete, Livada, Doktorica Maša, Drugarstvo, U školu niks i Likovi iz bajke. Objavio je i zbirku pjesama pod naslovom Pjesme o Romima, odnosno, Đilji e Romendar 2012. godine, na romskom i crnogorskom jeziku, a ove 2016. godine objavio je autobiografsko djelo pod nazivom: Obrazovanje jednog Roma od siromaštva do Ministarstva.

,, Nikakvog boljitka neće biti ukoliko se mi izoliramo i čekamo spasenje od drugih. Moramo se sami uključiti, ali ako mi nešto radimo za sebe, svoju budućnost, za svoju djecu, preuzimamo odgovornost krenuti dalje i mi ćemo na taj način imati bolji život. Ne samo za nas, nego za našu djecu i ovo društvo kao građani Crne Gore ”, zaključuje.

Da trud rezultira uspjehom, zna i sedamnaestogodišnji Mustafa Krasnić. “Diploma Luča za mene je pismeni dokaz da i Romi mogu biti među najboljima u sustavu obrazovanja. Do te diplome nije bilo lako doći, a za mene je ona mnogo više, korak naprijed kako u unapređivanju obrazovanja tako i u načinu života Roma “, kaže on za Monitor. Objašnjava da je tijekom školovanja imao veliku pomoć učitelja i nastavnika koji su razumjeli jezičnu barijeru koju je imao. Njegova najveća podrška bili su, kaže, njegovi roditelji, zatim učiteljica Đina Janković i razredna nastavnica Karmen Trivundža.

Mustafa se sa svojom obitelji iz Njemačke doselio u Podgoricu, s osam godina. Sa devet godina upisuje prvi razred OŠ,, Božidar Vuković Podgoričanin “, koju je ove godine uspješno završio.,, Najbolja škola gdje Romi mogu steći obrazovanje i samopouzdanje je po meni moja škola Božidar Vuković Podgoričanin”, kaže. ,, Posebno je, međutim, važna podrška roditelja. Smatram da je to najbitniji faktor u obrazovanju svakog djeteta, a ne samo djeteta koji dolazi iz manjinske populacije. Ima puno pametne romske djece koja ne idu u školu “.

Sedamnaestogodišnjak je, pored diplome, od strane Ministarstva za ljudska i manjinska prava nagrađen tablet računalom, mnogobrojnim knjigama i lektirama. ,, Ove poklone ne bih dobio da nije bilo direktorice škole u kojoj sam učio. Zato se zahvaljujem Ministarstvu i direktorici Ljubinki Nedić “, ponosno kaže Mustafa koji je upisao Gimnaziju.” Upisao sam opći smjer Gimnazije i vrlo sam ponosan na to. Vjerujem da će se moj trud i napor isplatiti da uspješno i kvalitetno završim i srednju školu “.

Vršnjacima poručuje:,, Potrudite se da bi sutra vaša djeca bila ponosna kada kažu Ja sam Rom.

Na Anitu su mnogi ponosni. ,, Obzirom da se identitet romske zajednice u posljednjih par godina značajno gubi, odlučila sam da i u tom polju dam svoj doprinos. Planiram da upišem katedru za Romistiku na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu kako bih, prije svega, naučila više o romskom jeziku i povijesti, i kako bih to znanje mogla prenosim svim drugim zainteresiranima, a naročito romskoj djeci “, kaže dvadesetosmogodišnjakinja, prva Romkinja na magistarskim studijama s Univerziteta Donja Gorica, na odsjeku Međunarodnih odnosa.

Anita radi na Odjelu koji koordinira programe prekogranične suradnje sa zemljama susjedima, pri čemu je zadužena za programe s Albanijom i Kosovom. ,, S obzirom na to da sam vrlo aktivna, društvena i komunikativna osoba, ova vrsta posla me ispunjava jer mi omogućava da svakodnevno budem u kontaktu s kolegama iz drugih zemalja, i upoznati različite kulture ”, objašnjava.

Anita je rođena u Podgorici. Pohađala je Osnovnu školu,, Božidar Vuković Podgoričanin “, nakon čega upisuje Srednju medicinsku školu. Međutim, nakon obavljenog pripravničkog staža u Domu zdravlja, odlučila je da upiše Fakultet poslovnog menadžmenta u Baru, smjer carine, špedicija i osiguranje. Interes za ovaj fakultet proizašlo je iz činjenice, kaže, da je odrasla u obitelji koja se bavi trgovinskom djelatnošću, te je od malih nogu i ona bila aktivno uključena u obiteljske poslove.

,, Nakon uspješno završenog fakulteta, pojavila se želja da nastavim da se usavršavam, pa sam upisala Specijalističke studije na Ekonomskom fakultetu, smjer Upravljanje ljudskim resursima, dok sam trenutno na magistarskim studijima Sveučilišta Donja Gorica, smjer međunarodni odnosi ”, prča. Izbor da se usavršava iz oblasti vanjske politike i međunarodnih odnosa proističe iz njenog trenutnog angažmana u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija.

,, Možda se sve ovo nekom čini kao nevažno, ali koraci koje činimo ja i drugi mladi Romi i Romkinje su ogromni za naš narod. Mi mijenjamo sliku o Romima. Sve češće naše slike zamjenjuju one uobičajene na kojima je obvezno ‘prljavi Rom’, objašnjava.

Najveću podršku tijekom školovanja i zaposlenja je imala od svojih roditelja, kao i od svog partnera koji je također jedan od rijetkih Roma koji završava studij na Pravnom fakultetu u Podgorici, i koji je vrlo aktivan u romskom nevladinom sektoru. ,, Zajednički se trudimo da kroz realizaciju različitih projekata doprinesemo poboljšanju svakodnevnog života Roma i Romkinja u Crnoj Gori ”, kazala je Berisha.

Berisha smatra da Romi i Romkinje kao obrazovni, sposobni i ispunjeni ljudi mogu pružiti sliku da su i oni dostojanstvena ljudska bića i da će drugačijim načinom života srušiti predrasude. ,, Ostavit ljude bez mogućnosti da nas omalovažavaju i krše naša prava, smatrajući da smo tamo neki nepismeni i loši ljudi. To je suština naših želja. Da se mijenjamo i dajemo pozitivne primjere ljudima, ali i da mijenjamo negativno mišljenje drugih o nama i da natjeramo institucije sustava da rade svoj posao kada je u pitanju zaštita i ostvarivanje naših ljudskih prava. Da se dokazujemo i potvrđujemo kao ravnopravni građani našeg društva “, kaže uspješna Romkinja, dodajući da vjeruje da će se podići svijest naroda i uspjeti to što njihovi preci nisu – a to je da osiguraju njihovim potomcima normalan život sa značajno manje bijede, siromaštva i diskriminacije .

,, Primjeri našeg uspjeha natjerat će i ostale da rade isto ”, zaključuje.
Enis EMINOVIĆ

Svjetski dan romskog jezika

Svjetski dan romskog jezika, koji se već osmu godinu obilježava u Hrvatskoj odakle je i potekla inicijativa za njegovo proglašenje, proslavljen je u petak 4.11.2016 god u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), u nazočnosti brojnih predstavnika političkog, vjerskog, kulturnog i obrazovnog života.

Potporu romskoj zajednici u Hrvatskoj dali su na svečanosti, među ostalima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je i pokroviteljica manifestacije, premijer Andrej Plenković te potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner.

“Svjetski dan romskog jezika iz godine u godinu značio je novu prigodu za svojevrsnu bilancu uspjeha i davanje smjernica budućim koracima u afirmaciji romskog jezika i kulture u Hrvatskoj i izvan nje”, rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Ocijenila je kako je upravo proučavanje i učenje romskog jezika, ne samo među Romima nego i svim zainteresiranima, presudno važno za njegovanje i i afirmaciju nacionalnog identiteta Roma i razvoj romske kulture, za njezino posredovanje drugim narodima.

Ustvrdivši kako je romska kultura stoljećima bila usmena kultura, bogata i raskošna u nekim segmentima, ali je ostala nezapisana kao i često tragična povijest romskog naroda. “Velikim dijelom to je bilo uvjetovano romskim načinom života, no i nerazumijevanjem sredina u kojima su živjeli često izolirani i tretirani kao građani drugog i trećeg reda”, dodala je.

Grabar-Kitarović drži kako je književni jezik presudan jer bez njega nema povijesti, književnosti, prosvjete, mogućnosti trajnog očuvanja kulturne baštine nijednog naroda. “Iako smo u tome tek na početku, i s mnogo problema koje treba riješiti, temelji su postavljeni”, istaknula je.

“Za daljnja nastojanja od prvorazredne će važnosti biti uključivanje romske mladeži u obrazovni proces do najviših akademskih stupnjeva, što su im uvjeti školovanja bolji. to će više mladih Roma ulaziti u svijet obrazovanja i znanosti, a to će biti najbolji doprinos afirmaciji romskog jezika i kulture”, rekla je.

Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo što njegova vlada ima podršku i izvrsnu suradnju sa svih osam zastupnika nacionalnih manjina koji su im partneri u parlamentarnoj većini. “Na tome smo posebno insistirali jer smatramo da je to korisno za hrvatsko uključivo tolerantno društvo 2016.”, istaknuo je.

Najavio je kako je unapređivanje postojeće razine prava nacionalnih jedan od prioriteta programa vlade, a operativni programi za pojedine nacionalne manjine, uključujući romsku, izradit će se do kraja godine.

“Pored svih napora određeni izazovi i dalje postoje, pripadnici romske nacionalne manjine su i dalje među najdiskriminiranijim skupinama u hrvatskom društvu, a brojni pokazatelji na područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravlja ukazuju neprihvatljive razlike u položaju Roma i ostalih građana”, rekao je Plenković.

Ustvrdio je kako se kvalitetnijom koordinacijom, uključivanjem regionalne i lokalne razine kao i transnacionalne suradnje može unaprijediti podršku romskoj zajednici, a i dalje očekuje visok stupanj inicijative i suradnje s romskim predstavnicima. “U tome će imati  jasnu i snažnu potporu moje vlade”, naglasio je.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner pozdravio je napore u očuvanju romskog jezika kako bi i mlađe generacije mogle dalje prenositi bogatstvo svoga podrijetla, s obzirom na to da je “upravo jezik najveće bogatstvo i jedna od temeljnih odrednica svakog naroda”.

Po njegovim riječima, zbog nedovoljnog poznavanja romskog naroda, njihovih običaja, tradicije i kulture dolazi do predrasuda i njihove segregacije u društvu.

“Stoga je puna integracija romskog naroda moguća samo kroz izgradnju njihova identiteta, ali i kroz mogućnost da se mladi Romi obrazuju, ne samo kako bi mogli artikulirati svoju kulturu, nego da doprinesu cijeloj društvenoj zajednici”, ustvrdio je.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi ocijenio je kako romskoj zajednici prisutnost predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti daje nadu da će u predstojećem razdoblju napraviti značajne pomake u njihovu položaju.

“To nam je probudilo veliki optimizam koji nam je potreban imajući u vidu katastrofalan položaj u kojem se Romi nalaze”, istaknuo je.

Podsjetio je kako se romski praznici do prije par godina nisu obilježavali na ovaj način, nego na ulici i na otvorenom gdje nije bilo predstavnika institucija.

Nadu za dobru suradnju daje im, napomenuo je, i program Vlade predstavljen u Saboru, kada se prvi put u takvoj prigodi govorilo o Romima, a izrazio je zadovoljstvo i što je hrvatska predsjednica po prvi put pokroviteljica Svjetskog dana romskog jezika.

“Ovo nije samo veliki dan za romsku zajednicu, nego i za hrvatsku društvo jer  se demokratičnost društva mjeri u odnosu prema onima koji su najslabiji u tom društvu”, rekao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić.

Po njegovim riječima, Romi su jedna od najstarijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj i svi su svjesni predrasuda i nagomilanih problema, no rješenje je u obrazovanju, kulturi i jeziku.

Podsjetio je kako je, kada je Strossmayer otvarao galeriju u HAZU, u govoru polemizirao s oponentima jer su mu prigovarali da to otvara palaču u narodu u kojem je većina ljudi nepismena, no on je isticao da su obrazovanje i kultura važniji od materijalnih dobara. “Taj pristup obrazovanju, kulturi i znanosti je spor i dug, ali izuzetno važan za viši stupanj integracije romske zajednice u društvo”, dodao je.

Skup je pozdravio i predsjednik parlamenta Međunarodne romske unije Stanislaw Stankiewicz, predavši diplome za uspješnu suradnju zaslužnm pojedincima.

U sklopu svečanosti su dodijeljene i godišnje nagrade Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, a jedan od dobitnika je i HAZU u kojemu se drugi put održava obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika.

Ove se godine tim povodom u HAZU održao međunarodni znanstveni skup “Standardizacija romskog jezika: pojam samudaripen”, čija je središnja tema bila stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu.

Planiranje Strategije međunarodne mreže REYN u Leidenu

Kako i REYN-Hrvatska revidira dosadašnju strategiju i planira novo razdoblje, ovaj je sastanak bio izuzetno važan kako bi nova nacionalna strategija bila u dodiru s međunarodnim kontekstom i prioritetima.

Prošlog tjedna 26. i 27. listopada 2016. sudjelovali na strateškom planiranju za razdoblje 2017 – 2018 međunarodne mreže REYN. Na sastanku su sudjelovali predstavnici nacionalnih mreža REYN Slovenije, Mađarske, Srbije, Italije, Ukrajine, Hrvatske i Kosova, predstavnici mreža u nastajanju iz Rumunjske i  Češke  te predstavnici različitih međunarodnih organizacija poput Mreže fondacija Otvoreno društvo (Early Childhood Programme, OSF London), i European Roma Grassroots Organizations Network (ERGO).

Novine strategije naše međunarodne mreže vezane su uz uključivanje institucionalnog članstva te zaokreta prema zagovaranju na razini Europske Unije i to u dvama područjima – prvo, u području osiguravanja pristupa djece Roma i Putnika kvalitetnim uslugama u Europi te drugo, u području različitosti među samim profesionalcima u uslugama u ranom djetinjstvu, uključujući Rome i Putnike u te profesije.

U diskusiji o preprekama s kojima se suočavaju djeca Romi u različitim zemljama Europe, sudionici i sudionice su se složili kako su opresija, stereotipi i siromaštvo i dalje one koje su najrazornije, jer perpetuiraju nejednak položaj Roma u društvu.

Kako i REYN-Hrvatska revidira dosadašnju strategiju i planira novo razdoblje, ovaj je sastanak bio izuzetno važan kako bi nova nacionalna strategija bila u dodiru s međunarodnim kontekstom i prioritetima.

REYN Hrvatska

Romi u Lici

djh0111-romi-u-lici_01

Romi u Lici posebice Gospiću za školovanje se baš nisu brinuli u svojim mlađim danima. Samim time zbog nedostatka obrazovanja ne mogu konkurirati za razne poslove u državnim firmama.

Kako bi ostvarili ustavom zajamčena prava osnovali su udrugu Roma. Zadaća udruge je školovanje mlađe populacije, te pomoć najugroženijim obiteljima. Plan je od države zatražiti zemljište te zasaditi poljoprivredne kulture krumpirom i raznim žitaricama.

U kući Brajkoivć Bilaja u samo dvije prostorije stanuje sedmeročlana romska obitelj. Teško se živi, kucaju na sva vrata, ali posla nema. Veliki problem predstavlja način života romske manjine koja u svojoj prošlosti nije držala do školovanja mlađih naraštaja. Slavko Todorović , iako nezaposlen, školovao je dvoje djece, treće se školuje. Sam nije završio školu što mu je u životu prečesto predstavljalo problem. Težak život nije bila opcija za njegovu djecu.

Romi u Gospiću osnovali su udrugu s nadom u u bolje sutra. Nadaju se da će im udruga uz pomoć grada omogućiti nastavak školovanja. Svjesni su da bez završene barem strukovne škole ne mogu naći stalno zaposlenje. Osim toga Romi se ovdje uglavnom izjašnjavaju kao Hrvati, a to je prvi zadatak udruge objasniti Romima da izjašnjavajući se kao manjina mogu ostvariti svoja manjinska prava, a u tome im i udruga može pomoći.

Romi samo žele imati stalan posao i svojoj obitelji osigurati sigurniju budućnost te promijeniti percepciju ljudi. Priliku vide kroz udrugu Hrvata romske populacije koju su osnovali te prepoznali svoju šansu za obrazovanje i potpunu asimilaciju u društvu.

 

HRT

Autor: Mario Kurevija