Pročitajte ispovijest žene koja pomoć traži putem oglasa na kanti za smeće

/in /by

Kante za smeće u Zagrebu kao da postaju pravi indikator teške socijalne situacije. To je mjesto na kojem se traže preostale plastične boce, ali i hrana. Kontejneri i kante za smeće sve više postaju i mjesta na kojima se pokazuje suosjećaju li sugrađani s onima kojima je teško: tu se ostavljaju u čistim vrećicama i hrana i odjeća. U ovoj priči kante su postale i oglasna ploča: jedna je žena odlučila zamoliti pomoć putem letka, napisanog nemušto, ali i potresno… Potražili smo je, provjerili istinitost i zabilježili njezinu tešku priču

N. M. je žena srednjih godina koja živi u stanu s još desetero članova svoje obitelji, a zaposlen je samo jedan od njih. Jedini prihodi su joj socijalna pomoć od 3500 kuna, dječji doplatak od 1100 kuna i invalidnina koju dobiva za dijete oboljelo od Downova sindroma. Prije četiri godine, kada su joj u samo nekoliko dana umrli majka i nećak, pala je u tešku depresiju i završila na liječenju. Još danas su joj, nažalost, antidepresivi dio svakodnevice.
Pomoć susjeda

Djeca N. M. imaju od 11 do 22 godine i svako od njih voljelo bi da si može kupiti barem nešto nove odjeće, kao što to mogu njihovi prijatelji. Ali majka im objašnjava da im ona ne može to priuštiti. Uz savjet susjede odlučila je tiskati letke kojima traži pomoć građana kroz novčane ili neke druge vrste donacija. Naime, sav novac koji dobiva odlazi na režije, pa joj se često dogodi da mora posuđivati od susjeda kako bi djeci kupila kruh i mlijeko.

Dijete s Downovim sindromom

N. M. ima 11-godišnje dijete s Downovim sindromom za koje prima invalidninu. Već je nekoliko puta tražila od nadležnih institucija da joj se omogući isplata jednokratne pomoći za dijete, ali je nije nikada ostvarila. Dobila je samo objašnjenje da nema pravo na pomoć jer se djetetu svake godine daju besplatne knjige za školu.

Iako nije oblijepila puno letaka, građani su se javili kako bi pomogli. Uglavnom je bila riječ o onima koji su u sličnoj financijskoj i egzistencijalnoj situaciji. Kod takvih se ljudi najčešće i javi empatija prema onima koji nemaju ništa ili imaju manje od njih. Ono što je N. M. posebno razveselilo jest činjenica da je, zahvaljujući donacijama dobrih ljudi, za Uskrs mogla okupiti svoju obitelj oko stola punog hrane.
• Autor: Jasna Ožanić

EUROPSKI SUD PROGLASIO MAĐARSKU KRIVOM ZA DISKRIMINACIJU ROMA

/in /by

EUROPSKI sud za ljudska prava proglasio je Mađarsku krivom za diskriminaciju, zbog izostanka istrage o rasističkom napadu na Roma 2012. godine, javlja Europski centar za prava Roma.

Europski centar za prava Roma pozdravio je odluku Suda. Rom iz Szegeda koji je pokrenuo tužbu bio je žrtva rasističkog napada čovjeka koji je tvrdio da ga je policijski službenik nazvao “prljavim ciganom”.

Sud se u svojoj presudi složio kako je potrebna “temeljita istraga” o navodima vezanima uz rasističko nasilje protiv Roma. Mađarske vlasti zakazale su tom pogledu, zbog čega su proglašene krivima za diskriminaciju.

Piše: D.H.
utorak, 27.10.2015.

Francuska silom evakuirala više od 11 000 Roma prošle godine

/in /by

VIŠE od 11.000 Roma evakuirano je silom iz svojih naselja u Francuskoj u 2015., po izvješću koje su u utorak objavile dvije udruge osuđujući “nedostojnu, nehumanu i ponižavajuću” politiku francuskih vlasti.

“Tijekom 2015. godine vlasti su sa 111 lokacija silom evakuirale 11.128 osoba”, ističu Liga za ljudska prava i Europski centar za prava Roma u godišnjem izvješću.

Uz to, “410 osoba moralo je napustiti pet prebivališta nakon požara”, dodaje se u izvješću, sastavljenom na bazi podataka prikupljenih iz “najpouzdanijih izvora” (novinski članci, priopćenja, izravna svjedočanstva prikupljena od nevladinih organizacija).

Ukupno je “60 posto osoba iz improviziranih naselja evakuirano silom tijekom 2015., od kojih polovica tijekom ljetnih mjeseci”, dodaju udruge.

Iako je opća tendencija za 2015. u padu nakon 13.500 protjeranih 2014. te 19.000 u 2013. godini, udruge upozoravaju na gotovo potpun nedostatak prebivališnih rješenja.

Piše: Hina
utorak, 12.1.2016. 17:35

VIJEĆE UČENIKA O VRIJEĐANJU MALOG ROMA. ŽALOSNO JE DA SE OVO DOGAĐA U HRVATSKIM ŠKOLAMA

/in /by

NACIONALNO vijeće učenika Republike Hrvatske reagiralo je na izjave učenika romske nacionalnosti koji je u suzama poručio da trpi vrijeđanje na nacionalnoj osnovi.

“Svi učenici u školi imaju jednaka prava, nitko nema pravo vršiti bilo kakav oblik nasilja nad učenicima. K tome, škola je mjesto nulte tolerancije na nasilje!”, poručuje vijeće u priopćenju.

Izostao roditeljski sastanak

Smatraju da nije dobro što se zbog te situacije nije održao niti jedan roditeljski sastanak te je izostala reakcija stručnih tijela škole.

“Žalosno je da se ovo događa u hrvatskim školama. Nažalost, ovo nije prvi slučaj, ima toga još, samo što je ovo izašlo u medije. Vrijeđanje učenika na nacionalnoj osnovi dosta je rašireno i ovim putem apeliramo na sve učenike da razmisle o tome kakvu sliku svojim ponašanjem šalju o sebi, svojoj školi i na kraju krajeva državi. Uvjereni smo da ovo ipak nije prava slika hrvatskih učenika i nadamo se da će se ovakve situacije znatno smanjiti i u što skorije vrijeme iskorijeniti”, poručuju iz vijeća.

“Ovakvi događaji postali normalni”

I Europska mladež izrazila je nezadovoljstvo događajima.

“Suze i izjava dječaka Enisa Omerovića, o kojima proteklih dana priča cijela Hrvatska upozorile su na loš odnos djece u školi prema Romima, ali i opći problem nasilja u školama.Prepoznavanje problema u načinu komuniciranja i međusobnog ophođenja učenika, a posebice u načinima rješavanja konfliktnih situacija,  vrlo je važan i neophodan korak svake škole koja nastoji ostvariti sigurno, poticajno i kvalitetno okruženje za sve učenike, ali i djelatnike.Vrlo je zabrinjavajuće, da dječakova razrednica, ali i ravnatelj škole u svemu ne vide veliki i težak problem, te na taj način pokazuju da su njima ovakvi događaji postali „normalni“ i da oni u tome ne vide vrlo zabrinjavajuće stanje, na koje bi trebali reagirati. Ovo su trenutci, kada stručna tijela škole moraju posebno iskazati, te svim učenicima pokazati, da žele stvoriti kvalitetno okruženje za sve učenike”, navodi se u priopćenju te dodaje kako je “prihvaćanje neprimjerenih ponašanja, zamka je koju sve škole moraju izbjeći”

Piše: D.I.
petak, 18.12.2015. 11:24

NATJEČAJ NACIONALNE ZAKLADE

/in /by

Nacionalna zaklada je objavila Poziv za predfinanciranje i Poziv za međufinanciranje u okviru Programa Europa Plus u 2016.

Cilj je poziva je omogućiti financijsku stabilnost i plativost organizacija civilnoga društva i nesmetanu provedbu odobrenih projekata iz strukturnih fondova Europske unije. Poziv je kontinuirano otvoren za prijavu do 28. listopada 2016.

Više informacija o pozivima u okviru Programa Europa Plus kao i potrebnu dokumentaciju za prijavu možete pronaći ovdje – http://zaklada.civilnodrustvo.hr/category/106/subcategory/340

Izvor: Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva – http://zaklada.civilnodrustvo.hr/frontpage

Ramiza Memedi
UŽRH “Bolja budućnost”
Av. Marina Držića 4
10 000 Zagreb
Tel/fax: +3851 611 03 11
mob. 098 298 967
e-mail: ramiza.mehmedi@zg.t-com.hr
uzrh.boljabuducnost@yahoo.com
www.uzrh-bb.hr

ROMKINJE IMAJU VAŽNU ULOGU

/in /by

Romi stoljećima prolaze jedan trnoviti put neprihvatljivosti, diskriminaciju, segregaciju a i danas Romska zajednica u Europi prolaze kroz teška vremena. Diskriminacija i marginalizacija su u porastu u pojedinim zemljama, a uvjeti za život se stalno pogoršava.
Romkinje mogu imati važnu ulogu u borbi protiv diskriminacije jer su i same višestruko diskriminirane, kao Romkinje, kao žene, u svojoj zajednici a i u širem u društvu. Još se i danas poštuju tradicije u nekim romskim skupinama (obitelji) djevojke moraju biti kući i raditi kućanske poslove, čuvati mlađu braću i sestre, mora se rano udati bez da je se pita, daleko od obrazovnih ustanova odnosno škole.
Svjesni smo da je obrazovanje jedan od glavnih faktora za sve druge prepreke koje se odnose na poboljšanje životnih uvjeta. Žene kao majke su glavne i one su te koje mogu poboljšati obrazovanje za svoju djecu, kako za dječake tako i za djevojčice, ali na tom putu sputavaju je muški članovi obitelji, jer su oni glava i njihova je zadnja riječ.

Do prije nekoliko godina bilo je uobičajeno u cijeloj Europi da romske djevojčice budu kući i rade kućanske poslove. Obrazovanje se smatralo luksuzom. Ovaj način razmišljanja se promijenio, ali ne na sreću svih romskih djevojčica, jer i dalje ustraju u nekim romskim zajednice.

Kako bi se donijele promjene za Romkinje i djevojčice i dječake trebaju ići i završiti školu. Obrazovanje romske zajednica često se sprečava počev od izdvajanje djece od druge djece u izdvojenim razredima posebno za romsku djecu, patrijahalno odgojeni roditelji i siromaštva, koja ima svoju ulogu u društvu. Obrazovana romska zajednica biti će u boljem položaju i svjesna za očuvanje svoje kulturne baštine, prenošenje pozitivnih dijelova tradicije i pojačati osjećaj identiteta Roma na mlađe generacije

Jedina i najveća prepreka za obrazovanje romskih djevojčica smatramo demotivizaciju i rani brakovi. U nekoliko zadnjih godina povećao se broj djevojčica u obrazovnom sustavu ali nedovoljno, problem obrazovanja Roma i dalje postoji Hrvatskoj. Svjesni smo da rani brakove uništavaju život mladih i budućnost posebno mladih Romkinja, ali bez suradnje državnog sustava i dalje postojat će problem .
Postoje Zakoni u RH koji bi mogli štititi romske djevojčice od ranih ugovorenih brakova, uz malo potrebnih informacija, ali i instutucije u sklopu Zakona odraditi svoj posao.
Potrebno je poboljšati suradnju MZOS i Min. Soc. politike u provođenju Zakona obveznog osnovno- školskog obrazovanja. Potrebno je poboljšati suradnju i izgraditi partnerstvo Ustanova sa romskim udrugama oko rješavanju romskih problema.
Izgradnjom kordinacije državnih ureda, ministarstava, romskih i drugih udruga ubrzalo bi se rješavanje problema romske zajednice. Vjerujemo da bi se mnogi problemi lakše rješavali u romskoj zajednici, posebno na području uključivanje romske djece u obazovni sustav, gdje je obrazovanje glavni faktor za promjenu svijesti i načina ponašanja u društvu. Mijenjanje svijesti pojedinca mijenja se svijest cjelokupne zajednice.
Svjesni smo da za promjene treba vrijeme i da je to dugi proces ali taj proces trebamo ubrazati jer postoje mnoge metode; preko medija, kampanja, radionica, i dr.
Romkinje moraju postati aktivni sudionici u njihovoj zajednici i društvu. One moraju djelovati kao partnerice muškarcima i biti ravnopravne kao i zauzeti se za jednakost u svojim strukturama.
Integrirani pristup je potreban za rješavanje povećanih izazova s kojima se romske žene susreću u ruralnim područjima. Posebni postojeći problemi su;
• veće udaljenosti i vremenska ograničenja, kao i smanjenje pristupa javnim uslugama,
• nemaju vode, el. energije, dovoljno obrazovanje, ne informirane su i nemaju zdravstveno osiguranje.
• One također imaju problema s dobivanjem pristupa tržištima
• Još uvijek postoje određeni broj koji nemaju uređeni statu u RH (nemaju prijavljeni boravak, nemaju identifikacijske dokumente, državljanstvo)
• Veoma je bitno osnaživanje žena Romkinja a osnaživanje je temelj ženske moći.