Rani prisilni brakovi rasprostranjen problem

/in , /by

Numanović: Rani prisilni brakovi rasprostranjen problem

Rani prisilni brakovi nijesu samo karakteristika Roma, već pojava rasprostaranjena u svijetu sa kojom se mora boriti i crnogorsko društvo, ocijenio je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović.

On je to kazao na javom času, koji je u vezi sa jačanjem svijesti mladih o toj temi, organizovan u Osnovnoj školi „Božidar Vuković Podgoričanin“.

„Ta negativna pojava je široko rasprostranjena i svako društvo pa i crnogorsko mora se intezivno baviti ovim problemom“, rekao je Numanović, prenosi agencija MINA.

Resorno ministarstvo, kako je naveo, radi na promjeni svijesti crnogorskih građana da se mora raditi na uvažavanju jednakosti, bez obzira na različitost na bilo kakvom osnovu.

On je ukazao na rezultate mnogih istraživanja prema kojima je Romska populacija najmarginalizovanija grupa u društvu.

„Naše društvo je obavezno da, sa posebnim senzibiletetom, vodi načina o Romima i da na kvalitetan sistemski način rješava te probleme kako bi se ta populacija integrisala u društvo“, kazao je Numanović.

Kako je naveo, statistika govori da se treba intezivnije „osvijetliti“ ta pojava i nađe način da ona bude riješena.

Ministar je kazao da podaci Ujedinjenih nacija pokazuju da da će do 2020. godine oko 140 miliona djevojčica biti udato, od čega će 50 miliona biti djevojčice mlađe od 15 godina. „To je dovoljan alarma za sve pa i naše društvo da se intezivno bavimo ovom pojavom“.

„Dalji rezultati su alarmantni jer pokazuju da se svake godine u svijetu, u prosjeku, uda 14 miliona djevojčica mlađih od 18 godina, što znači da se svaki dan uda oko 38460 djevojčica, svakog minuta 27 a svake sekunde jedna djevojčica“, pojasnio je Numanović.

On smatra da društvo, mediji, nevladin sektor i državne institucije moraju da „upale lampe“ i na sistemski način pokušaju da riješe problem prisilnih brakova.

Djevojčice, prema riječima ministra, nijesu zdravstveno, psihički ni fizički spremne za rano majčinstvo koje, kako je kazao, kasnije izaziva druge negativne efekte i za djevojčicu i djecu iz tih brakova.

„U rješavanju ovog problema, ohrabruju nas aktivistkinje iz nevladinog sektora romske populacije koje svojim pozitivnim primjerom pokazuju kako se može integrisati najmarginalizovanija grupa“, rekao je Numanović.

Crna Gora je, kako je kazao, poslednjih godina napravila iskorake u obrazovanju romske djece, jer se povećava broj upisanih u osnovne i srednje škole i na fakultete.

„Svijest o potrebi rješavanja negativnih pojava kao što su prisilni brakovi leži u kvalitetnom obrazovanju“, kazao je Numanović.

On je rekao da sve manji broj dječaka i djevojčica romske populacije napušta započeto školovanje. „A najbrža integracija Roma ide preko njih samih, koji su obrazovani“.

Kako je naveo, država je uradila mnogo na regulisanju pravnog status Roma i aktivno radi na rješavanju stambenih problema i zapošljavanju što većeg broja pripadnika te populacije.

„Nemojte dozvoliti vašim roditelji da vas rano udaju zbog tradicije ili ekonomskih problema. Vaš glas se mora čuti“, poručio je Numanović.

Direktorica škole Ljubinka Nedić zadovoljna je što se u toj ustanovi održava javni čas o sprječavanju ranih brakova, jer se učenici često suočavaju sa tim problemom.

Ona je ukazala da je škola u saradnji sa policijom i saznanjima koje je dobila od učenika, nekolika puta spriječila prisilne brakove.

„Mi se trudimo da romskoj djeci raznim vannastavnim aktivnostima damo do znanja koliko je obrazovanje bitno“, rekla je Nedić.

Kako je navela, učenici i nastavni kadar svake godine, pored mnogih značajnih datuma, obilježavaju 8. april – Dan Roma.

Sonja Gigović – Perišić iz Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima smatra da je organizovani javni čas dobar način da se razgovara o stvarima koja brinu romsku djecu, kako bi oni stekli uvjerenje da im državne institucije mogu pomoći.

„Nedopustivo je da djevojčice budu majke, snahe i eksploatisane“, smatra Gigović – Perišić.

On je kazala da pozivom na broj 116 – 666, Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima koji je besplatan i anoniman, djeca mogu prijaviti radno ili seksualno eksploatisanje, ili ako su im ugovoreni prisilni brakovi.

„Mi iz Kancelarije možemo vas posavjetovati ili proslijediti informaciju nadležnim organima“, rekla je Gigović – Perišić.

Fatima Naza iz Centra za romske inicijative, rekla je da su dječji brakovi seksualno zlostavljanje i da to treba prekinuti i ne smije smatrati kao normalno u romskoj zajednici.

Kako je navela, djevojčiće i dječaci ne mogu sami protiv roditelja, ali je važno da drugari iz škole prijave izostanak djece kako bi se spriječilo stupanje u brak.

„Centar je prethodne tri godine imao 30 slučajeva prislinih dječijih brakova od kojih je nekoliko spriječio“, rekla je Naza.

Izvor: Cafe Del Montenegro

Romsku djecu smještaju u škole za mentalno oboljele

/in /by

Mađarska : Romsku djecu smještaju u škole za mentalno oboljele !

Evropska unija je pokrenula istragu povodom optužbi da Mađarska sve više vrši diskriminaciju romske dece u školama tako što ih sve češće smešta u obrazovne institucije za mentalno obolelu decu.

U saopćenju EU se navodi da je Vladi premijera Viktora Orbana dat rok od dva mjeseca da odgovori na zabrinutosti koje je izrazila Evropska komisija.

U pismu sa zvaničnim obavještenjem izražena je zabrinutost zbog zakonodavne i administrativne prakse u Mađarskoj koja dovodi do diskriminacije romske djece u obrazovanju  kaže portparol Evropske komisije Kristijan Vigand.

Prema navodima Evropske komisije, romska djeca su “disproporcionalno previše prisutna u specijalnim školama namenjenim za mentalno oboljelu djecu”.

Analitičari ističu da, ukoliko Mađarska svojim odgovorom ne zadovolji Evropsku komisiju, Brisel bi mogao da slučaj preda Evropskom sudu pravde, koji bi mogao izreći novčane kazne Budimpešti.

Izvor ;vijesti

Romima je potrebna politika uključivanja i otvorenih ruku

/in /by

Evropska unija ne smije dozvoliti bilo koju vrsta rasizma i netolerancije, izjavio je jučer nekadašnji generalni direktor UNESCO Federiko Major.

Europska unija ne smije dozvoliti bilo koju vrsta rasizma i netolerancije, izjavio je danas nekadašnji generalni direktor UNESCO Federiko Major.

Major je na okruglom stolu “Romi ili što znači biti Evropljanin” kazao da je veoma zabrinut što u mnogim zemljama u Europi danas ekstremisti dolaze do moći, te da je također prisutan fanatizam i fašizam.

“Moramo se sjetiti što se sve dešavalo 1937. i 1939. godine, a naročito poslije 1939. Moramo da naučimo lekcije iz prošlosti i kažemo ‘ne’ svakoj vrsti rasizma i netolerancije”, rekao je Major.

On je dodao da treba težiti poštovanju osnovnih ljudskih prava, kao što su pravo na religiju, dostojanstvo i da bi u poštovanju tih principa svi trebali biti jednaki.

Prema njegovim riječima, Romima je potrebna politika inkluzije i “otvorenih ruku”.

On je naveo da je današnji sastanak, koji organizira Europski centar za mir i razvoj zbog toga veoma važan, te da nema mira bez pravde, kao i razvoja bez mira.

“Osnovna ljudska prava treba da nam budu vodić za politiku i aktivnosti u EU”, poručio je nekadašnji generalni direktor UNESCO-a.

Evropski centar za mir i razvoj (ECPD) Univerziteta za mir UN-a, međunarodna obrazovna i istraživačka organizacija iz akademskog sustava UN-a, u saradnji sa Luksemburškim institutom za evropske i međunarodne studije organizirala je međunarodni okrugli stol “Romi ili što znači biti Evropljanin”.

Inače, diskusija na tu temu je dio međunarodnog programa ECPD “Putevi ka miru i stabilnosti na Balkanu”.

Vodeći međunarodni i domaći akademski strucnjaci iz različitih zemalja i međunarodnih i regionalnih institucija, zajedno sa romskim udrugama imat će za cilj da uspostave stabilan dijalog u s vezi zaštite kulturne baštine Roma, ali i probleme Roma kao pokazatelj neuspeha politike ka proširenja EU.

Šuto Orizari jedina romska Općina u Europi

/in /by
Romi u Makedoniji imaju predsjednika Općine, pravo da izučavanju svojeg jezika, imaju i svoje medije

Skopje- U općini Šuto Orizari, u kojoj većinu čine Romi, službeni jezik je romski. Prema navodima romskih dužnosnika u Makedoniji, jedina je općina u Evropi čiji načelnik je Rom.

Pripadnici romske zajednice u Makedoniji govorili su o ekonomskim i socijalnim uvjetima u kojima žive Romi.

Pretpostavlja se da su Romi na prostore Makedonije došli u 14. stoljeću. Od tada neki su izabrali živjeti nomadskim životom, a neki su se naselili u stambena naselja. Pripadnici romske zajednice su u Ustavu Makedonije od 2001. godine priznati kao zasebna etnička zajednica.

U općini Šuto Orizari, u kojoj većinu čine Romi, romski je zvanični jezik. Prema navodima romskih dužnosnika u Makedoniji, jedina je općina u Evropi gde je predsednik opštine Rom. Osim ove, od 85 općina u 50 također žive pripadnici romske zajednice. Romski jezik je zvanični i u općini Kumanovo. Romi imaju i svoje predstavnike u Parlamentu Makedonije. Trenutno zastupnik Roma u Makedonije je Amdi Bajram.

Prvi predsjednik općine  Šuto Orizari i aktualni predsjednik Udruženja balkanskih Roma (BAROM) Neždet Mustafa istakao je da u Europi, prema zvaničnim podacima, živi 10, a prema nezvaničnim podacima, 12 miliona Roma. Napominje da su uprkos pritiscima Romi uspjeli da zaštite svoju kulturu, nacionalni identitet i jezik.

Prije 1971. godine, Rome su nazivali raznim imenima. Ipak, romi su se osvjestili i organizirali kongres od 7. do 12. travnja 1971. godine sastali u Londonu gde je objavljena deklaracija, te su dogovorili izgled romake zastave, promjenili do tada naziv zajednice –Cigani sa nazivom Romima.

Romi u Makedoniji imaju i nekoliko medijskih kuća, uključujući televiziju “Šutel” i BTR.

Romski jezik i kultura kao izborni predmet

Makedonski Romi suočavaju se i sa velikim problemima i izazovima u oblasti obrazovanja. U školama gde se nastava izvodi na makedonskom jeziku, imaju priliku da pohađaju romski jezik i kulturu kao izborni predmet. Prema podacima iz 2014. godine, u Makedoniji je u pet škola od 4.004 učenika ovaj predmet pohađalo samo 2.354. U zemlji, prema podacima iz 2013. godine, u osnovnim školama nastavu pohađaju 9.874 romska učenika, u srednjim školama 1.916, dok se na fakultetima obrazuje preko 200 Roma, piše Anadolija.

Gulsefa Kurteši, dravnateljica Osnovne škole “Brakja Ramiz-Hamid” u općini Šuto Orizari istakla je da veliki problem za Rome predstavlja činjenica da u nekim školama nema romskog jezika. Kaže da u školi u  kojoj je ona ravnateljica pohađa 1.120 učenika, dok se nastava obavlja u tri smjene što, kako kaže, smanjuje samu kvalitetu obrazovanja.

– Ipak, posljednjih godina povećan je broj Roma koji završavaju obrazovanje zbog većeg broja stipendija za Rome u srednjim školama i na fakultetima – objasnila je Kurteši.

U Makedoniji djeluje više od 70 romskih organizacija, dok oko 120 udruga provodi aktivnosti skretanja pažnje javnosti na diskriminaciju i kršenja prava romske populacije.

Najveća zaposlenost u opštini Šuto Orizari

Zbog lošeg obrazovanja, Romi imaju problema i prilikom zaposlenja. Tako je 2013. godine ukupno 7.516 Roma podnijelo zahtev za posao preko zavoda za zapošljavanje. Poslednjih godina uz pomoć većeg broja stipendija veći broj visokoobrazovanih Roma je uspjelo naći posao u državnim institucijama. Od zaposlenih Roma, većina radi za dnevnicu ili na tržnicama.

Najveća stopa zaposlenosti makedonskih Roma je u općini Šuto Orizari gde većina radi u trgovinama tekstilnih proizvoda koje se nalaze na glavnoj ulici u toj općini. Građani iz Skopja i drugih makedonskih gradova dolaze u tu općinu u kupovinu gde po nižoj cijeni mogu kupiti mnoge proizvode.

– Mi prodajemo po niskoj cijeni, ali zato imamo i malu zaradu. Radimo dan za danom, za koricu kruha – ispričao je Damin.

Romi u Makedoniji, nakon Makedonaca, Albanaca i Turaka, čine četvrtu najveću zajednicu. Prema podacima iz 2002. godine, u Makedoniji živi 53.879 Roma, ili 2,66 posto ukupne populacije. Nevladine organizacije navode da je njihov broj veći zbog toga što neki nemaju osobnu iskaznicu i nisu u popisu stanovništva. Po neslužbenim podacima, u Makedoniji živi oko 350 tisuća Roma. Većina Roma u toj zemlji su muslimani. Osim romskog, govore makedonski, turski ili albanski jezik.

 

U Srbiji tek svaki 50. Rom doživi 55 godina

/in , /by

Srbija – Životni vijek Roma, zbog teških uvjeta u kojima žive je mnogo kraći nego kod pripadnika drugih nacionalnosti u Srbiji. Prosječni životni vijek u Srbiji je oko 74 godina a prema podacima koje iznose, romske i neromske Nevladine Organizacije koje su radile istraživanja, prosječni životni vijek Roma je za čak 25 godina manji u odnosu na na opću populaciju.

Prema službenim statistikama, od 50 Roma u Srbiji, duže od 55 godina živi samo jedan!

Istraživanje Centra za prava manjina pokazalo je da Romi žive u lošijim uvjetima stanovanja, imaju slabije obrazovanje i značajno lošije procjenjuju svoje zdravlje, zbog čega češće koriste usluge domova zdravlja.

Kada je riječ o razvoju romske djece  i trajanju njihovog životnog vijeka, činjenice su poražavajuće.

– U odnosu na prosječno stanovništvo u zemlji, romska djeca imaju duplo veću stopu smrtnosti (smrtnost djece do pet godina je dva puta veća od prosječne u Srbiji), neuhranjenija su i više zaostaju u rast i razvoju. Stupanjem  u brak prije 15 godine, stopa rađanja među adolescenticama je višestruko veća u odnosu na njihove vršnjakinje. Većina njih posjeduje minimalno znanje o HIV-u ili sidi.

Bolesti srca i krvnih žila, maligni tumori, ozljede, dijabetes, opstruktivna bolest pluća i druge, već desetljećima dominiraju kao vodeći uzroci obolijevanja, invaliditeta i prijevremenog umiranja Roma.

Kada je u pitanju  korištenje zdravstvene zaštite, Romi češće posjećuju domove zdravlja i liječnike i to samo u trenutku kada im je zdravlje ugroženo.

Mali broj njih koristi preventivne usluge u zdravstvenim ustanovama, a kada dobiju bitne informacije, nedovoljno ih dobro razumiju. Iako jednako dostupna pravila korištenja, informiranost o proceduri zakazivanja pregleda kod liječnika opće prakse bila su manje pristupačna Romima u odnosu na druge neromske stanovništva.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) navodi da u odnosu na prosjek u Srbiji, svega 16% Roma doživi životno doba od 50 i više godina.

zvor: ROMinfomedia

Ista situacija je i u Republici Hrvatskoj. Ima vrlo mali broj starog stanovništva. Prema podacima koje je udruga žena Romkinja “Bolja budućnost” istražila prosječni vijek života Roma je 55 godina. Život ih ne mazi. Veliki broj su korisnici socijalnih primanja, gdje su izložene svakodnevnim kritikama  da su neradnici i da tako vole živjeti. Nedavno sam čula priču od žene koja živi sa 800 kn u sedmočlanoj obitelji, ima bolesno dijete, gdje socijalna radnica ne obilazi je iako ima obvezu terenskog rada tj. obilaziti obitelji koji žive od socijalnih primanja. Na to nitko ne reagira. Snalazi se kako zna i umije. Suprug joj je bolestan i branitelj je domovinskoga rata. Nema nikakvih primanja niti se tko zauzima za njega. Ali ne samo za njega na tom području mnogi Romi su branitelji domovinskoga rata i nisu ostvarili svoja prava kao branitelji već žive od socijalnih primanja ili se snalaze obavljajući druge poslove (sakupljanje sekundarnih sirovina).

Mnogi Romi još i dalje žive u barakama, ne-žbikanih kuća, bez pitke vode, struje i onih uvjeta koji su od značaja za ljudski opstanak. Prema tome, u skladu sa tim, jasno je da socijalno ekonomski status utiče na zdravlje svakog pojedinca. Socijаlnа mаrginаlizаcija i diskriminacija koja traje više generacija uticala je na današnji težak zdravstveni status Roma koji karakterišu loši uvjeti stanovanja, niski obrazovni status i siromaštvo.

Suvremeni koncept jаvnog zdrаvljа prepoznаje zdrаvlje “ne sаmo kаo odsustvo bolesti ili slаbosti”, već “stаnje potpunog fizičkog, mentаlnog i socijаlnog”.

Ramiza Memedi

Romski jezik kao izborni u osnovnim školama u Srbiji

/in , /by

Mnoge osnovne škole u Srbiji već su uvele romski jezik kao izborni predmet, a anketiranje učenika o zainteresiranosti  i dalje se nastavlja.

BEOGRAD – Mnoge osnovne škole u Srbiji već su uvele romski jezik kao izborni predmet, a anketiranje učenika o zainteresiranosti  i dalje se nastavlja.

Problem na terenu  predstavlja loš odaziv roditelja na anketiranje o zainteresiranosti, ali i nedovoljan broj nastavnika.

To se danas moglo čuti na promociji projekta “Uvođenje romskog jezika sa elementima nacionalne kulture u osnovne škole u Sibiji”, koji finansira EU, a koji će trajati 20 mjeseci.

Uvođenjem romskog jezika sa elementima nacionalne kulture će se realizirati u najmanje 40 škola u kojima se nastava provodi na srpskom jeziku ili jeziku druge nacionalne manjine u Srbiji, dok će polaznici izbornog predmeta biti učenici romske nacionalnosti i svi drugi zainteresirani učenici.

Predstavnica ministarstva prosvjete Jasminka Peruničić Alen rekla je da je tokom prošle godine organiziran tečaj za nastavnike romskog jezika i da je čertifikate dobilo 23 polaznika, koji su imali već završene nastavničke fakultete.

Ministarstvo je, kako kaže, uputilo dopis svim školskim upravama da se anketiraju roditelji i prikupe podaci o zainteresiranosti za uvođenjem romskog jezika kao izbornog predmeta u školama.

Kriterijum za uvođenje je minimum 15. djece u odjeljenju, a za uvođenje tog izabrabranog predmeta izjasnilo se 2.500 učenika.

” U više od 10 škola uveden je romski kao izborni predmet i to u školskim upravama Leskovac, Niš, Beograd, Zrenjanin”, rekla je Peruničić Alen .

Ona je dodala da se ministarstvu u 10 i 11mjesecu, već kada je počela školska godina, javilo šest škola koje su imale manje od 15 učenika, a željele su da uvedu izborni predmet- što im je dozvoljeno.

Ona je dodala da je još najmanje 15 škola izrazilo želju za uvođenjem, ali da nisu imali nastavni kadar.

Predstavnik delegacije EU u Srbiji Nikola Bizel rekao je da mnogo toga još treba uraditi da bi standard i život Roma bili na zadovoljavajućem nivou, kao i da će integracija Roma u društvo biti jedna o važnih dijelova priključenja Srbije EU, o čemu će se razmatrati u okviru poglavlja 23.

Koordinator projekta Ljuan Koko rekao je da će tokom projekta biti nabavljen i nastavni materijal za predmet Romskog jezik sa elementima nacionalne kulture i to početnica, čitanka, slikovnica, radna bilježnica i vodić za nastavnike romskog jezika.

 

Foto – Tanjug, R. Prelić, ilustracija

 

Norveška Vlada spremna da plati reparaciju za Rome, zbog terora sprovedenog u vreme nacizma

/in , /by

Norveška je spremna da plati reparacije Romima zbog nasilne rasističke politike i patnji kroz koju su oni prošli u vreme nacističkog režima u ovoj zemlji u Drugom svetskom ratu.

Norveška premijerka Erna Solberg ispričala se za diskriminaciju koja je omogućila smrt brojnih Roma u nacističkim koncentracijskim logorima nakon što im nije dozvoljen ponovni ulazak u Norvešku.

Ona se ispričala za diskriminaciju prije i poslije rata, rekavši da taj period i način na koji je Norveška tretirala Rome predstavljaju “mračni dio” povijesti  te zemlje i da će Romima platiti nadoknadu štete učinjene ratom.

Nacistička Njemačka je okupirala neutralnu Norvešku u travnju 1940. a ubrzo su sledbenici lokalne Nacional-socijalističke partije formirali kolaboracionističku marionetsku vladu pod vođstvom Vidkuna Kvislinga.

Prema raspoloživim podacima iz sredine dvadesetih godina prošlog stoljeća, između 100 i 150 Roma živjelo je u Norveškoj u to vrijeme. Romska manjina u Norveškoj, koja sada broji svega oko 500 ljudi, vodi kampanju od devedesetih godina za dobijanje odštete.

Izjava Solbergove usljedila je nakon objavljivanja izveštaja komisije koji je naručila vlada u veljači, u kojem se detaljno navodi kako je norveškim Romima tokom tridesetih godina prošlog stoljeća bilo zabranjeno da se vrate u zemlju ako bi otišli u inostranstvo.

U izvještaju se navode imena 62. osobe koje su nestale u nacističkim koncentracijskim logorima nakon tog odbijanja na granici.

Preživjelima iz koncentracijskih  logora bilo je zabranjeno da ponovo uđu u Norvešku i 10 godina nakon rata, navodi se u izvještaju Centra za studije holokausta i vjerskih manjina.

Solbergova je rekla da su mjere koje su vlasti tada poduzele bile jednake “rasističkoj politici isključenja”.

“Vrijeme je za moralno poravnanje sa ovim mračnim dijelom naše povijesti. Država priznaje svoju odgovornost za počinjene greške i nepravdu prema norveškim Romima”, rekla je premijerka.

Grčka je, takođe, nedavno tražila od Njemačke reparacije za Drugi svetski rat u iznosu od 278,7 milijardi eura.

 

ROME NAJVIŠE MRZE U CENTRU ZA SOCIJALNU SKRB

/in , /by

OVE SRIJEDE, kao i svakog 8. travnja obilježen je Svjetski dan Roma.

Taj datum obilježava se u čast prvog Svjetskog kongresa Roma, održanog od 8. do 12. travnja 1971. godine u Londonu, koji je bio jednan od najvažnijih događaja u povijesti Roma. Na tom kongresu usvojene su odluke o romskoj zastavi i službenoj himni.

Na svoj je način na profilu na Facebooku dan obilježio i novosadski pisac Bojan Krivokapić koji je napisao:

“Pošto je danas Svetski dan Roma, da se i ja uključim. Išla s nama u zabavište jedna Fatima, godina je 1991/92., selo vojvođansko, nije se znalo ‘ko je ‘ko i te priče, svi zajedno, bratstvo, sestrinstvo i ljubav pršti na sve strane, ali su Fatimu jedan dan premlatili, jer ima muslimansko ime i zato što je Ciganka.

Krenuo ja po seminarima u srednjoj školi, nenasilne komunikacije, abecede demokracije, kurci-palci i to, puna mi glava nejasnoća i pitanja, a usta puna političke korektnosti. Svaki put kad bih samo pomislio na reč ‘cigansko’ (muzika, iskustvo, pitanje, šta god), odmah bih se prenerazio jer se ne kaže Cigani, nego Romi. I tu bi se sve završilo.

Onda sva moja iskustva s Centrom za socijalni rad i njegovim uposlenicima_cama, sve psiholozi, pedagozi, socijalni radnici i sve to i u ženskom rodu, sve gola govna. ‘Uđi preko reda, što stojiš s tim Ciganima, Sad mi bila neka Ciganštura, da te bog mili sačuva, Šta ćeš ti ovde, pa ti nisi Cigan (a ja kao dodam, da tragedija bude manja: Svi smo mi Cigani), Ti si tako obrazovan i pismen, a ne k’o oni Cigani’. Itd, itd. Rome najviše mrze u Centru za socijalni rad, niko me ne može ubediti da nije tako.

Pa onda Jovica koji je ušao u moj život, kratko se zadržao i nestao, i kojeg sam hteo da usvojim, pa su me razni ljudi razuveravali i ubeđivali da to ne činim, jer kako bih bio skrbnik još i njemu, a moj najmlađi brat, tada osnovnoškolac, kada sam ga pitao da li ti je okej da s nama živi i Jovica, znaš on je mali Rom sa ulice – govori: imam one igračke, i robu koja mi je mala, neka dođe.
Eto, na to ja pomislim, ne pomislim na ‘Đelem, đelem’, iako je to lepa pesma, ni na Šabana Bajramovića i Esmu Redžepovu, iako su oni dobri pevači, a verovatno i dobri ljudi.

Pomislim i na svoju koleginicu sa sarajevskih studija i njenu knjigu Rom k’o grom, i na posvetu koju mi je napisala i koju ne razumem, i tako…

Ne znam šta je bilo s onom isprebijanom Fatimom, nadam se da nije završila u Centru za socijalni rad”.

Piše: G. Ut.

Selma Selman iz Bihaća studira umjetnost u New Yorku: Ponosim se svojim identitetom Romkinje

/in /by

Umjetnica Selma Selman, porijeklom iz Bihaća, Bosne i Hercegovine, danas živi u New Yorku i studira na prestižnom Syracuse Univerzitetu. U New Yorku je trenutno otvorena njena prva samostalna izložba.

Selma Selman rođena je u romskoj obitelji 1991. godine u Bihaću, gdje je završila Srednju umjetničku školu, a školovanje je nastavila na Akademiji umjetnosti u Banja Luci, gdje je diplomirala 2014. godine.

Nakon toga je aplicirala na više mjesta u svijetu za stipendiju za master iz oblasti umjetnosti, a nakon različitih odgovora, odlučila se za Syracuse Univerzitet koji je ustanova privatnog tipa i na kojem je dobila punu stipendiju. Za Klix.ba ističe kako je jako sretna što je dobila priliku da studira na ovom prestižnom fakultetu.

“Ja nisam nikad imala svoj dom, bez obzira na to što imam familiju u Bosni. Moje tijelo i duša nikad nisu prihvatili jedno mjesto kao bazu za doživotno ostajanje. Ja ne znam gdje ću sutra biti, ali za sada sam tu”, kaže Selma za Klix.ba.

Jedan od njenih umjetničkih radova posvećen je upravo “nomadskoj” prirodi Roma, a u njemu pokušava oživjeti romsku zastavu.

“Mi Romi nemamo svoju državu, nego čitav svijet. Romska zastava je horizontalna i sastavljena od plavog, gornjeg i zelenog, donjeg dijela, dok se u sredini nalazi crveni točak. Plava simbolizira nebo, koje je naš pokrivač. Zelena je boja zemlje i znam da postojimo širom svijeta. Crveni točak simbolizira pokret i borbu”.

Njena prva samostalna izložba u New Yorku otvorena je 4. marta u Dreamland galeriji u Buffalu u New Yorku, a realizirala ju je sa kustosicom Jasminom Tumbas.

“Ova izložba predstavlja ciklus radova koji se bave s multigeneracijskim traumama, opstankom, te problemom osoba bez državljanstva. Radovi su sačinjeni od više medija, te postavljaju pitanje odnosa između majke i kćerke”, pojašnjava Selma.

Inspiracija njenom radu je Marina Abramović od koje, kako kaže, mnogo uči. Svaki umjetnik ima svoju definiciju umjetnosti, a za nju je to sredstvo pomoću kojeg se izražava.

“Ja sebe doživljavam kao Selmu, ljudsko biće koje uživa umjetnost. Jedino što mi daje snagu za dalje je umjetnost i znanje. Moja umjetnost je na neki način politička jer se ne bavi samo estetikom već problemom”.160301003.4_xxlU svojim radovima Selma želi razbijati predrasude o romskoj populaciji, te provocirati ustaljene stavove i stereotipe.

Selma u razgovoru za Klix.ba ističe kako je njeno djetinjstvo bilo drugačije, te kako je dosta puta bila u negativnim situacijama zbog svog identiteta Romkinje. Dodaje kako je na vrijeme naučila da prihvati sebe.

“Nikad nisam imala jedan identitet, nitko ga nema. Moj identitet je puna kutija svega. Jeste, ponosim se time što sam Romkinja. A taj ponos jeste prihvaćanje sebe. Romski identitet kao svaki ostali je isti. Ljudi trebaju da shvate da mi nismo ljudi koji služe za zabavljanje. Mi smo ljudi koji također žele biti zabavljani”, kaže Selma.

Dodaje kako je problem diskriminacije, budući da su Romi najveća etnička manjina u Europi, stalno prisutan, i to ne samo u Bosni i Hercegovini za koju kaže kako je “divna zemlja, no nažalost sačinjena od problema i nerazumijevanja”.
160301003.11_xl
Na upit o tome kakav je život u Americi u smislu poštovanja drugog i drugačijeg, odgovara:

“Amerika je posebna priča, ona je zemlja sačinjena od imigranata, tako da ovdje nitko nije ili svako jeste egzotičan”.

 

Izvor

L.Č /Klix.ba

Ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac: BiH ostaje predana u rješavanju pitanja koja se odnosi na romsku populaciju

/in /by

Bosna i Hercegovina ostaje predana rješavanju problema koji se odnose na Rome, posebno u području stanovanja, zdravstvenog osiguranja i zapošljavanja, rekla je ministrica za ljudska prava i izbjeglice BiH Semiha Borovac tijekom sastanka s predstavnicima Odbora za Roma pri Vijeću ministara BiH.

Od početka godine za ovu namjenu iz proračuna institucija BiH izdvojeno je 2,185.000 KM, a dodatni 40.000 KM potpore za romske nevladine organizacije.

Naglašeno je kako je smanjenje proračunskih sredstava za Rome rezultat bosanskohercegovačke realnosti i pravednije raspodjele sredstava unutar Ministarstva gdje su prvi put osigurana sredstva za financiranje udruge nacionalnih manjina, obitelji nestalih osoba …

Članovi Odbora za Rome Boris Pupić, S. Mirković i Melina Halilović je naglasili su da je obrazovanje najvažnije pitanje za istinske integracije Roma u našem društvu. Dakle, u budućnosti bi trebao napraviti maksimalne napore kako bi se omogućilo dodatno osposobljavanje ili prekvalifikaciju Roma.

“Struktura Roma registrirani na evidenciji rada i zapošljavanja, 98 posto njih su nekvalificirani radnici, čije zapošljavanje je najteže. S druge strane, programi zapošljavanja daju slabe rezultate, jer većina poslodavaca radnike zadržavaju samo tijekom trajanja sufinanciranja novozaposlenih djelatnika”, istaknuo je Pupić.

Ministrica Borovac naglasila je kako je država do sada za rješavanje romskih problema izdvojila 27 milijuna KM, u što nisu uračunata sredstva za financiranje romskih nevladinih organizacija.

“Ključno pitanje je kakvi su rezultati tih ulaganja pa ćemo izraditi detaljnu analizu utroška sredstava. Također, uradit ćemo i evidenciju svih potreba Roma u BiH u smislu potreba stambenog zbrinjavanja, zapošljavanja i zdravstvenog osiguranja. Na osnovu toga moći će se jasnije kreirati prioriteti i usmjeriti sredstva u rješavanje gorućih problema Roma”, navela je ministrica Borovac.

Radiosarajevo.ba