NATJEČAJ ZA STUDENTSKE STIPENDIJE

/in , /by

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Samostalni sektor za nacionalne manjine raspisuje Javni natječaj za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine upisane na sveučilišne, stručne i poslijediplomske studije na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj, za akademsku godinu 2019./2020.

Rok: 31. listopada 2019.

REPUBLIKA HRVATSKA
MINISTARSTVO ZNANOSTI I OBRAZOVANJA

KLASA: 016-01/19-01/00243
URBROJ: 533-09-19-0001
Zagreb, 19. rujna 2019.
Na temelju članka 52. Zakona o sustavu državne uprave (Narodne novine, broj 66/2019) i članka 2. stavka 2. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine (Narodne novine, broj 76/2019.), Ministarstvo znanosti i obrazovanja (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) raspisuje

JAVNI NATJEČAJ
za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine upisane
na sveučilišne, stručne i poslijediplomske studije na visokim učilištima
u Republici Hrvatskoj, za akademsku godinu 2019./2020.

I. Opći uvjeti za podnošenje prijave:

Za dodjelu državne stipendije mogu se natjecati studenti pripadnici romske nacionalne manjine koji ispunjavaju sljedeće opće uvjete:

  • da su hrvatski državljani ili da su državljani zemalja članica Europske unije s prijavljenim boravkom u Republici Hrvatskoj koji imaju odobren status stranca na stalnome boravku u Republici Hrvatskoj i osobe sukladno Zakonu o međunarodnoj i privremenoj zaštiti, što se dokazuje domovnicom, preslikom boravišne iskaznice ili odgovarajućom potvrdom koju izdaje nadležna policijska uprava;
  • da imaju status studenta sveučilišnoga, stručnoga ili poslijediplomskoga studija na visokom učilištu u Republici Hrvatskoj, što se dokazuje obrascem za prijavu koji ovjerava visoko učilište;
  • da imaju dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini, što se dokazuje preslikom rodnoga lista ili ispisa iz popisa birača;
  • da izjavljuju da ne primaju drugu stipendiju iz javnih izvora (označava se na obrascu za prijavu).

II. Posebni uvjeti za podnošenje prijave:

Za dodjelu državne stipendije mogu se natjecati studenti pripadnici romske nacionalne manjine koji ispunjavaju sljedeće posebne uvjete:

  • do maksimalno dvije godine evidentiranoga zaostajanja/ponavljanja tijekom upisanoga studijskog programa;
  • izvršavanje studijskih obveza sukladno propisima visokog učilišta (odnosi se na studente poslijediplomskih studija).

III. Na Javni natječaj za dodjelu državne stipendije ne mogu se prijaviti studenti pripadnici romske nacionalne manjine:

  • koji su u akademskoj godini prijave na natječaj treći put u statusu studenta upisali istu godinu studija na istoj razini studija, ne računajući akademske godine studija u kojima je student imao upisano mirovanje obveza studenta;
  • studenti koji imaju upisano mirovanje obveza studenta u akademskoj godini 2019./2020.;
  • studenti poslijediplomskih studija koji ne izvršavaju studijske obveze sukladno propisima visokog učilišta.

IV. Kriteriji za raspodjelu državne stipendije za studente pripadnike romske nacionalne manjine:

(a)

  • rang-lista za studente prve godine preddiplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kratkoga stručnog studija i preddiplomskoga stručnog studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju mjesta na rang-listi u razredbenome postupku na visokom učilištu koje je student upisao;
  • rang-lista za studente viših godina preddiplomskih sveučilišnih studija, integriranih preddiplomskih i diplomskih sveučilišnih studija te kratkoga stručnog studija i preddiplomskoga stručnog studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena prethodnih akademskih godina (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih tijekom studija (koji može biti najviše 60 po godini studiranja);

(b)

  • rang-lista za studente prve godine diplomskih sveučilišnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena na studiju (zaokruženoga na tri decimale) koji prethodi upisanoj višoj razini studija i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih na prethodno završenoj razini studija;
  • rang-lista za studente viših godina diplomskih sveučilišnih i specijalističkih diplomskih stručnih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka ocjena na upisanome studiju više razine (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ostvarenih ECTS bodova;

(c)

  • rang-lista za studente poslijediplomskih studija utvrđuje se na način da se broj bodova izračunava na temelju umnoška prosjeka svih ocjena (zaokruženoga na tri decimale) i prosječnoga broja ECTS bodova ostvarenih tijekom studija koji prethodi upisanome poslijediplomskom studiju, što se dokazuje Dopunskom ispravom o studiju ili prijepisom ocjena s prethodno završene razine studija.

V. Podnošenje prijava

Prijava za stipendiju podnosi se u sljedećim koracima:

  1. Obrazac za prijavu stipendije preuzima se s internetske stranice: https://mzo.gov.hr/
  2. Student popunjava, ispisuje i potpisuje obrazac za prijavu;
  3. Točku 3. obrasca za prijavu popunjava, potpisuje i ovjerava žigom ovlaštena osoba visokog učilišta na kojem student studira;
  4. Skenirani obrazac za prijavu, u cijelosti popunjen i ovjeren od visokog učilišta student šalje na adresu: studentiromi-stipendije@mzo.hr
  5. Obvezna propisana dokumentacija:
  •  preslika domovnice,
  •  preslika obje strane osobne iskaznice ili putovnice,
  •  preslika boravišne iskaznice ili odgovarajuće potvrde koju izdaje nadležna policijska uprava za studente državljane Europske unije,
  •  preslika rodnoga lista ili ispisa iz popisa birača ili preslika ovjerene izjave kod javnoga bilježnika kao dokaz o pripadnosti romskoj nacionalnoj manjini,
  •  preslika Dopunske isprave o upisanome poslijediplomskom studiju koju izdaje visoko učilište ili prijepis ocjena s prethodno završene razine studija ovjereno od visokog učilišta, za studente poslijediplomskih studija;
       6. Obrazac za prijavu – ispisan, potpisan i ovjeren, zajedno s propisanom dokumentacijom iz točke 5. poslati poštom na adresu:

Ministarstvo znanosti i obrazovanja
Samostalni sektor za nacionalne manjine
Donje Svetice 38
10 000 Zagreb
s naznakom: „Javni natječaj za državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine za akademsku godinu 2019./2020.“.

Prijave na Javni natječaj za dodjelu državnih stipendija za studente pripadnike romske nacionalne manjine podnose se od 1. listopada do 31. listopada 2019. godine (uključujući i 31. listopada 2019.). Kao datum podnošenja prijave uzimat će se datum poštanskoga pečata na poslanoj prijavi.

Prijave se smatraju valjanima ako su podnesene pravodobno s potpunom dokumentacijom u propisanome roku. Dostavljena dokumentacija ne vraća se podnositelju prijave.

VI. Postupak provedbe Javnoga natječaja i donošenja Odluke o dodjeli državne stipendije  studentima pripadnicima romske nacionalne manjine

Javni natječaj provodi se sukladno odredbama članaka 5. – 8. Pravilnika o uvjetima i načinu ostvarivanja prava na državnu stipendiju za studente pripadnike romske nacionalne manjine (Narodne novine, broj 76/2019., u daljnjem tekstu: Pravilnik). Ministrica će na prijedlog Povjerenstva za provedbu Javnoga natječaja za dodjelu državnih stipendija u roku od najviše petnaest (15) dana od zaprimanja prijedloga donijeti Odluku o dodjeli državnih stipendija studentima pripadnicima romske nacionalne manjine, sukladno člancima 11. – 12. Pravilnika.

Osobe koje se prijave na Javni natječaj svojim potpisom na obrascu za prijavu potvrđuju da su upoznate s odredbama koje reguliraju provedbu Javnoga natječaja i donošenje Odluke o dodjeli državnih stipendija studentima pripadnicima romske nacionalne manjine. Osobe koje se prijave na Javni natječaj svojim potpisom na obrascu za prijavu daju suglasnost da se njihovi osobni podaci obrađuju, čuvaju i objave na rang-listi studenata koji su ostvarili pravo na državnu stipendiju, sukladno Zakonu o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka (Narodne novine, broj 42/18) i Pravilniku.

Rang-lista studenata pripadnika romske nacionalne manjine koji su ostvarili pravo na državnu stipendiju, s ciljem osiguranja transparentnosti postupka, bit će objavljena na internetskoj stranici Ministarstva te će sadržavati: ime i prezime studenta, godinu studija i naziv visokog učilišta.

Studenti pravo na dodjelu državne stipendije stječu nakon potpisivanja Ugovora o dodjeli državne stipendije.

Mjesečni iznos državne stipendije je 1.300,00 kuna i isplaćivat će se za razdoblje od listopada 2019. do srpnja 2020. godine.

Za sva dodatna objašnjenja studenti se mogu obratiti na kontakt-adresu: studentiromi-stipendije@mzo.hr

MINISTRICA
prof. dr. sc. Blaženka Divjak

Nacionalne manjine nisu krive za vaše greške i propuste

/in , /by

“Nacionalne manjine nisu krive za vaše greške i propuste”

YIHR

02.09.2019. 10:20 Vijesti Ispiši
Foto: ytb-prtsc
Foto: ytb-prtsc
Inicijativa mladih za ljudska prava poziva predsjednicu i premijera, saborske zastupnike iz vladajućeg i opozicijskog političkog spektra da se ujedine u zaštiti i promociji ljudskih prava, a ne u prozivkama onih koji ukazuju na mržnju i nasilje. “Pozivamo ih da prestanu trošiti javni novac na sponzoriranje komemoracija i koncerata koji promoviraju mržnju, zločine i zločinačke režime, da uklone ustaška znakovlja i simbole ustaške i fašističke ideologije, da se konačno udruže u zaustavljanju netrpeljivosti i mržnje koja vlada u našem društvu”, poručuju iz YIHR-a.

“Trenutno svjedočimo verbalnim napadima i osudama zastupnika srpske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru, od strane premijera, članova Vlade te saborskih zastupnika iz vladajućeg i opozicijskog političkog spektra koji za klimu mržnje i nasilja koja vlada u društvu kao odgovorne zlonamjerno prozivaju upravo pripadnike manjina. U isto vrijeme izostaju osude brojnih izjava, činjenja i nečinjenja koja kao rezultat imaju veličanje mržnje, kršenje ljudskih prava te slavljenje nasilja, zločina i zločinačkih režima iz prošlosti”, stoji u priopćenju YIHR-a.Zbog svega navedenog predsjednicu, premijera, članove Vlade, zastupnike i zastupnice Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, gradonačelnike iz YIHR-a upućuju da krivca za nasilje i mržnju ne traže u pripadnicima nacionalnih manjina već u njima samima

Upozoravaju kako jasna, uporna i kontinuirana osuda svih recentnih slučajeva ne postoji.

“Za zaključiti je da upravo pripadnici nacionalnih manjina ne smiju govoriti o društvenom posrnuću iako je odgovornost svih građana i građanki upravo ukazivati i reagirati na sve ono što je u državi problematično. Žalosno je što predsjednicu, premijera, Vladu i većinu zastupnika ne zanima što se u društvu srozavanju minimalni standardi ljudskih prava, a to je ovih dana i mjeseci konkretizirano u obliku premlaćivanja, kamenovanja i psovanja ljudi jer su „pogrešnog“ nacionalnog podrijetla. Njih muči što o tome govori – Srbin”, ističu iz YIHR-a.

Dodaju kako je sramotno da gotovo svi politički akteri kršenja ljudskih prava koja su počinjena u posljednje vrijeme vide kao priliku za manipulacije i vlastiti politički profit, a ne kao potrebu da stanu u obranu temeljnih vrijednosti naše države i vrate povjerenje građanima svih pripadnosti u vladavinu prava.

Pučka pravobraniteljica te međunarodne organizacije i tijela koja imaju mandat štiti i zagovarati prava nacionalnih manjina redovno oštro upozoravaju da porast govora mržnje te kaznenih i prekršajnih djela motiviranih mržnjom ugrožava stabilnost i napredak društva, ali nažalost bezuspješno.Dodaju kako je sramotno da gotovo svi politički akteri kršenja ljudskih prava koja su počinjena u posljednje vrijeme vide kao priliku za manipulacije i vlastiti politički profit

Zbog svega navedenog predsjednicu, premijera, članove Vlade, zastupnike i zastupnice Hrvatskog sabora i Europskog parlamenta, gradonačelnike iz YIHR-a upućuju da krivca za nasilje i mržnju ne traže u pripadnicima nacionalnih manjina već u njima samima.

Od njih traže da predlože i usvoje zakone koji jasno i oštro definiraju temelje kažnjavanja počinitelja prekršajnih i kaznenih djela, a vezanih za korištenje i upotrebu simbola mržnje u koje spadaju fašistički i ustaški simboli, traže da se suzdrže od izjava i djelovanja koje promovira nasilje, mržnju i zločine te nedvojbeno i redovno javno i najoštrije osude svakog tko takve izjave uputi.

“Pozivamo ih da prestanu trošiti javni novac na sponzoriranje komemoracija i koncerata koji promoviraju mržnju, zločine i zločinačke režime, da uklone ustaška znakovlja i simbole ustaške i fašističke ideologije s pročelja objekata na vašim institucijama i gradovima. Pozivamo ih da se konačno udruže u zaustavljanju netrpeljivosti i mržnje koja vlada u našem društvu”, zaključuju iz inicijative.

ROMSKE OBITELJI SU IPAK PRESELJENE

/in , /by

Bez obzira na žestoke i  verbalne prosvjedie i fizičkih blokada zgrade kojoj su pribjegli prošloga tjedna nisu pomogli stanovnicima Novog Petruševca da spriječe doseljavanje romskih obitelji u svoje susjedstvo.

  1. 07 2019 gone u devet sati policija je dopratila konvoj iz Plinarskog naselja, čiji su bivši stanovnici i počeli useljavati u zgradu u Petruševcu, gdje im je stanove dodijelio Grad Zagreb. Preseljenje je prošlo mirno, iako su Romi iz Plinarskog ranije upozoravali da će se suprotstaviti izbacivanju iz svojeg nelegalnog naselja, zbog nekoliko prijašnjih prosvjeda stanovnika Petruševca sada njihovih susjeda i koji su prije nekoliko dana blokirali zgradu i spriječili ulazak predstavnika Grada Zagreba.

Također prosvjed održan je pred zgradom u Novom Petruševcu prošlog četvrtka koji je bio na rubu ozbiljnog incidenta. Desetak građana je privela interventna policija jer su “drugima onemogućili pristup stanovima koje su dobili na korištenje, a ulazak u stanove nisu dozvolili niti nadležnim osobama iz ureda Grada Zagreba”,

objavljeno je iz PU zagrebačke. Tada smo razgovarali s Kristijanom Rašićem, vijećnikom Mjesnog odbora Petruševec.

Prosvjed održan pred zgradom u Novom Petruševcu prošlog četvrtka bio je na rubu ozbiljnog incidenta. Prosvjed održan pred zgradom u Novom Petruševcu prošlog četvrtka bio je na rubu ozbiljnog incidenta. Desetak građana je privela interventna policija jer su “drugima onemogućili pristup stanovima koje su dobili na korištenje, a ulazak u stanove nisu dozvolili niti nadležnim osobama iz ureda Grada Zagreba”, objavljeno je iz  PU zagrebačke. Tada smo razgovarali s Kristijanom Rašićem, vijećnikom Mjesnog odbora Petruševec.

Kristijan Rašić vijećnik Mjesnog odbora Petruševec kazao je da je prosvjed organiziran zbog toga što je riječ o zgradi koja nije namijenjena za stanovanje, nego je bila predviđena za uredske prostore. “Popucali beton, nema protupožarnih stepenica, jedino grijanje u tim  stanovima su po dva električna radijatora. Tu ne može živjeti nitko, a kamoli 200 ljudi koje Grad ovamo namjerava useliti”.

Kazao je, da je stanovnicima Novog Petruševca rečeno kako će u zgradu biti smješten Tehnološki park, a nezadovoljstvo je izbilo kada je otkriveno da Bandić tamo zapravo namjerava useliti siromašne obitelji. Nešto kasnije ipak je otkrio što ih zapravo muči: “Ne želimo da se Novi Petruševec pretvori u geto”, kazao nam je.

Jozo Jurić, predsjednik mjesnog odbora Petruševec, izjavio je za 24 sata. “Nemaju nikakvu dokumentaciju, uporabnu dozvolu niti je gradska skupština prenamijenila prostor. Ovo je nikakvo rješenje. Nama ne smetaju Romi, mi s njima živimo već godinama, već nam smeta ovakav način funkcioniranja Grada Zagreba”. Dodao je da su stanovnici Petruševca za sada odustali od prosvjeda. “Niti institucije rade svoj posao, niti ima pravde za male stanovnike kao što smo mi. Povrijeđeni smo, a mislim da su isto tako i doseljenici povrijeđeni”, kazao je.

Iako je bilo organizirano više prosvjeda Grad zagreb nije promjenio svoj stav te je pismone obrazložio Pročelnik Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Grada, Damir Lasić. “Grad Zagreb u te stanove ima namjeru useliti stambeno nezbrinute osobe, odnosno obitelji strogo poštujući redoslijed na Konačnoj listi reda prvenstva za davanje u najam gradskih stanova koja je utvrđena nakon provedenog natječajnog postupka. Radi se o osobama odnosno obiteljima koje nemaju mogućnost sami riješiti stambeno pitanje, koji prebivaju u Zagrebu neprekidno duže od deset godina i čiji prihod ne prelazi propisani cenzus te čekaju već godinama na stambeno zbrinjavanje najmom gradskog stana”.

Jednu mamu ozbiljno je zabrinulo stanje zgrade

Ali, čuli smo puno. Rečeno je da će se tu useliti Romi i da će to biti romsko naselje. Međutim, svi doseljenici u zgradu u Novom Petruševcu nisu Romi

Reporter Telegrama Andrej Dimitrijević tako je prije tjedan dana razgovarao s Tinom Premužić, čija je obitelj nakon višegodišnjeg čekanja dobila stan u Novom Petruševcu. Riječ je o nezaposlenoj majci troje djece, od kojih je jedno s invaliditetom trećeg stupnja, pa je vijest o dodjeli gradskog stana dočekala kao spas iz 18-godišnjeg podstanarskog staža. Mišljenje je promijenila kada je stigla na lice mjesta.

“Ni sama ne znam kako sam s curicom od 12 godina došla do zgrade u Petruševcu. To je zgrada s popucanim zajedničkim balkonima, uredska zgrada oko koje je sve zapušteno”, rekla je gospođa Premužić reporteru Telegrama, opisujući kako su je dodatno preplašili radnici koje je susrela pokraj zgrade. “Rekli su mi da dolazimo u pakao”, ispričala je mama, zabrinuta zbog mogućeg sukoba sa stanovnicima Petruševca koji je tamo, jasno joj je, ne žele.

Gospođa je zatim ispričala kako su joj radnici rekli da “Bandić hoće da živi u getu” gdje će je “pljuvati, čupati, naguravati i tko zna što”. Potom je izrazila svoje sumnje u prikladnost zgrade za život svog bolesnog sina. Dodala je da su joj iz Grada rekli da će biti uklonjena s liste čekanja za gradski stan ako ovo rješenje odbije, ali i dalje je odlučna u namjeri da se ne preseli u Novi Petruševec. “Moja djeca nikad neće tamo provesti ni sekunde, nek me skinu petsto puta, ne treba mi”, zaključila je Tina Premužić.

Ni Romi nisu oduševljeni preseljenjem

Progovorili su i neki od ljudi iz Plinarskog naselja koje su preseljeni u Petruševec. “Ucjenjivali su me, nisam zadovoljan jer je ovo geto cigana. Ne Roma, nego cigana što ih je napravio gospodin Bandić. Za godinu dana će se tu vješati tepisi, bit će tučnjave. Ne tražim bolji život, tražim baraku”, kazao je jedan od novih stanara, Smajo Bađić, prenosi Večernji list.

Možda pomalo iznenađujuće, gospodin Bađić je kazao da razumije i argumente Petruševčana. “I ovi građani koji žive ovdje su u pravu – ako jedan od nas napravi neku glupost, svi ćemo ispasti krivi. Razumijem, ovo se nije smjelo napraviti. Misli da će dobiti glas? Romska udruga dobila je novac u džepove samo da nas strpaju ovdje. Nemam novca da kupim namještaj, šta da djecu stavim na pod, na laminat?”.

Da je u Petruševcu jutros vladao popriličan kaos vidljivo je iz slučaja Zuhre Šečić, koja je čekala pokraj zgrade uopće ne znajući je li na popisu za dobivanje stana. “Deset godina tražim smještaj, uvijek su me odbili, sa šestero maloljetne djece. Molila sam i romsku udrugu i Grad Zagreb. Svima su dodijelili stanove, na ulici sam i ne znam svoj status”, rekla je za Večernji.

 

 

Bageri ruše romsko naselje u Zagrebu

/in , /by

Bageri ruše Plinarsko naselje, romske obitelji sele se u Petruševec

U zagrebačkom Plinarskom naselju u blizini Radničke cesta, romske obitelji koje su ondje žive Grad želi preseliti u Petruševec.

Predsjednik Mjesnog odbora Petruševec Jozo Jurić Hini je rekao da je preseljenje u punom tijeku, a stanovnici Petruševca koji su se ranije tom preseljenju protivili i organizirali prosvjede, smatrajući da ta zgrada nije prikladna za stanovanje, ovaj put su svoje buduće susjede dočekali mirno.

Jurić je rekao da su romske obitelji u Petruševec došli u konvoju, pod policijskom pratnjom i Hitnom pomoći. Bilo je oko 40 vozila, dodao je. “Danas nismo prosvjedovali. Vidjeli smo s kim i s čim imamo posla. Očito, niti institucije rade svoj posao, niti ima pravde za male stanovnike kao što smo mi. Povrijeđeni smo, a mislim da su isto tako i doseljenici povrijeđeni. Došlo je 15 policijskih kombija sa specijalcima, zaštitarima, tri Hitne pomoći. Tu nešto ne štima čim se 2019. građani na takav način preseljavaju”, izjavio je Jurić.

Kaže kako je glavni problem cijelog slučaja koji traje već šest mjeseci zgrada koja je izgrađena u Radničkoj 21 u Plinarskom naselju kojoj treba prostor za parkiralište. Upravo na mjestu Plinarskog naselja s romskim kućama namjerava se izgraditi parkiralište za zgradu i možda još neki sadržaji takoda je Plinarsko naselje sigurno smetalo investitoru zgrade, rekao je. “Kako se sada najedanput Plinarsko naselje preseljava, a postoji već 30 godina i nitko se dosad nije sjetio tih Roma da ih se nekuda preseli”, čudi se Jurić.

Ocijenio je da je to sukus cijele priče te da je zakazala pravna država. Nijedna od institucija kojima smo se obraćali da na normalan, dostojanstven način riješi situaciju nije nas slušala niti prihvatila bilo kakav naš argument, kaže Jurić.

Iz Grada Zagreba jutros Hini još nisu odgovorili je li srušeno Plinarsko naselje i jesu li njegovi stanovnici preseljeni u Petruševec. Prije tjedan dana iz Grada Zagreba su poručili kako ne odustaju od useljenja socijalno ugroženih obitelji u zgradu u zagrebačkom naselju Petruševec. Rekli su da su u tu zgradu već uselili 14 obitelji, a da će u preostale stanove biti organizirano useljenje idućih dana.

Grad Zagreb u te stanove ima namjeru useliti stambeno nezbrinute osobe odnosno obitelji, strogo poštujući redoslijed na listi reda prvenstva za davanje u najam gradskih stanova koja je utvrđena nakon natječaja. Radi se o obiteljima koje nemaju mogućnost same riješiti stambeno pitanje, koje prebivaju u Zagrebu neprekidno duže od deset godina i čiji prihod ne prelazi propisani cenzus te čekaju već godinama na stambeno zbrinjavanje, kažu u Gradu.

Stanovnici zagrebačkog naselja Petruševec 27. lipnja su blokirali zgradu u koju se trebalo useliti 29 socijalno ugroženih romskih obitelji, a interventna policija privela je deset osoba, dok je jedna odvezena u bolnicu.

Autor:

Hina

Romske obitelji su, usprkos prosvjedima, preseljene u Petruševec

/in , /by

Romske obitelji su, usprkos prosvjedima, preseljene u Petruševec. Evo sve o mučnom slučaju koji još nije gotov

Žestoki verbalni prosvjedi i fizička blokada zgrade kojoj su pribjegli prošloga tjedna nisu pomogli stanovnicima Novog Petruševca da spriječe doseljavanje romskih obitelji u svoje susjedstvo. Danas u devet sati policija je dopratila konvoj iz Plinarskog naselja, čiji su se bivši stanovnici počeli useljavati u zgradu u Petruševcu, gdje im je stanove dodijelio Grad Zagreb. Preseljenje je prošlo mirno, iako su Romi iz Plinarskog ranije upozoravali da će se suprotstaviti izbacivanju iz svojeg nelegalnog naselja. Sve je djelovalo kao da su i Petruševčani spremni izazvati nevolje.

Naznake toga kako bi te nevolje mogle izgledati vidjeli smo prošlog četvrtka, kada su stanovnici Petruševca blokirali zgradu i spriječili ulazak predstavnika Grada Zagreba. Premda se predstavnik Petruševčana pokušao ograditi od tvrdnji da se bune zato što ne žele da im Romi budu novi susjedi, iz konteksta njegovih poruka dalo se zaključiti da je to velik dio problema. S druge strane, ni potencijalni stanari nove zgrade, kako Romi, tako i ostali, nisu djelovali oduševljeni time što ih se seli u sumnjivu zgradu na rubu grada. Kako bismo malo razjasnili što se događa, donosimo pregled događaja i argumenata koje su od početka sukoba iznijele sve uključene strane.

Petruševčani pokušavaju uvjeriti da problem nisu Romi

Prosvjed održan pred zgradom u Novom Petruševcu prošlog četvrtka bio je na rubu ozbiljnog incidenta. Desetak građana je privela interventna policija jer su “drugima onemogućili pristup stanovima koje su dobili na korištenje, a ulazak u stanove nisu dozvolili niti nadležnim osobama iz ureda Grada Zagreba”, objavljeno je iz PU zagrebačke. Tada smo razgovarali s Kristijanom Rašićem, vijećnikom Mjesnog odbora Petruševec.

On nas je uvjeravao da je prosvjed, zapravo, organiziran zbog toga što je riječ o zgradi koja nije namijenjena za stanovanje, nego je bila predviđena za uredske prostore. “Popucali beton, nema protupožarnih stepenica, jedino grijanje u tim nazovi stanovima su po dva električna radijatora… Tu ne može živjeti nitko, a kamoli ne 200 ljudi koje Grad ovamo namjerava useliti”, kazao je vijećnik. Dodao je da je stanovnicima Novog Petruševca rečeno kako će u zgradu biti smješten Tehnološki park, a nezadovoljstvo je izbilo kada je otkriveno da Bandić tamo zapravo namjerava useliti siromašne obitelji. Nešto kasnije ipak je otkrio što ih zapravo muči: “Ne želimo da se Novi Petruševec pretvori u geto”, kazao nam je.

Jozo Jurić, predsjednik mjesnog odbora Petruševec, danas je izjavio za 24 sata. “Nemaju nikakvu dokumentaciju, uporabnu dozvolu niti je gradska skupština prenamijenila prostor. Ovo je nikakvo rješenje. Nama ne smetaju Romi, mi s njima živimo već godinama, već nam smeta ovakav način funkcioniranja Grada Zagreba”, kazao je Jurić. Dodao je da su stanovnici Petruševca za sada odustali od prosvjeda. “Niti institucije rade svoj posao, niti ima pravde za male stanovnike kao što smo mi. Povrijeđeni smo, a mislim da su isto tako i doseljenici povrijeđeni”, kazao je.

Grad ni nakon prosvjeda nije odustao od plana

Stav Grada je nakon prosvjeda održanog prošli četvrtak pismeno obrazložio pročelnik Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove Grada, Damir Lasić. “Grad Zagreb u te stanove ima namjeru useliti stambeno nezbrinute osobe, odnosno obitelji strogo poštujući redoslijed na Konačnoj listi reda prvenstva za davanje u najam gradskih stanova koja je utvrđena nakon provedenog natječajnog postupka. Radi se o osobama odnosno obiteljima koje nemaju mogućnost sami riješiti stambeno pitanje, koji prebivaju u Zagrebu neprekidno duže od deset godina i čiji prihod ne prelazi propisani cenzus te čekaju već godinama na stambeno zbrinjavanje najmom gradskog stana”.

Osvrnuo se i na intervenciju policije u četvrtak na prosvjednike koji su blokirali zgradu u koju su trebale useliti socijalno ugrožene romske obitelji. “Do intervencije policije je došlo zbog činjenice da su neki od ranijih vlasnika koji su prodali objekt Gradu Zagrebu zajedno s još tridesetak stanovnika Petruševca maknuvši zaštitnu ogradu ispred zgrade fizički zapriječili prilaz i ulaz u zgradu sjedanjem na stepenište s nakanom da spriječe useljenje, odnosno zaposjedanjem posjeda Grada Zagreba. Zbog činjenice da se ni nakon višesatnih zamolbi nisu željeli mirno udaljiti policija ih je na zamolbu Grada udaljila s ulaza”, naveo je Lasić.

Kazao je i kako je Grad Zagreb kupnjom stekao zgrade u naselju Novi Petruševec 6 i 8 te da su te zgrade ozakonjene. Zgrada na adresi Novi Petruševec 6 ozakonjena je kao poslovna zgrada, a zgrada na adresi Novi Petruševec 8 ozakonjena je kao stambeno-poslovna zgrada, navode.

Ni Romi nisu oduševljeni preseljenjem

Danas su progovorili i neki od ljudi iz Plinarskog naselja koje su jutros preseljeni u Petruševec. “Ucjenjivali su me, nisam zadovoljan jer je ovo geto cigana. Ne Roma, nego cigana što ih je napravio gospodin Bandić. Za godinu dana će se tu vješati tepisi, bit će tučnjave. Ne tražim bolji život, tražim baraku”, kazao je jedan od novih stanara, Smajo Bađić, prenosi Večernji list.

Možda pomalo iznenađujuće, gospodin Bađić je kazao da razumije i argumente Petruševčana. “I ovi građani koji žive ovdje su u pravu – ako jedan od nas napravi neku glupost, svi ćemo ispasti krivi. Razumijem, ovo se nije smjelo napraviti. Misli da će dobiti glas? Romska udruga dobila je novac u džepove samo da nas strpaju ovdje. Nemam novca da kupim namještaj, šta da djecu stavim na pod, na laminat?”.

Da je u Petruševcu jutros vladao popriličan kaos vidljivo je iz slučaja Zuhre Šečić, koja je čekala pokraj zgrade uopće ne znajući je li na popisu za dobivanje stana. “Deset godina tražim smještaj, uvijek su me odbili, sa šestero maloljetne djece. Molila sam i romsku udrugu i Grad Zagreb. Svima su dodijelili stanove, na ulici sam i ne znam svoj status”, rekla je za Večernji.

Jednu mamu ozbiljno je zabrinulo stanje zgrade

Premda je to možda teško zaključiti iz načina kako su mnogi mediji prezentirali ovaj problem, svi potencijalni doseljenici u zgradu u Novom Petruševcu nisu Romi. Reporter Telegrama Andrej Dimitrijević tako je prije tjedan dana razgovarao s Tinom Premužić, čija je obitelj nakon višegodišnjeg čekanja dobila stan u Novom Petruševcu. Riječ je o nezaposlenoj majci troje djece, od kojih je jedno s invaliditetom trećeg stupnja, pa je vijest o dodjeli gradskog stana dočekala kao spas iz 18-godišnjeg podstanarskog staža. Mišljenje je promijenila kada je stigla na lice mjesta.

“Ni sama ne znam kako sam s curicom od 12 godina došla do zgrade u Petruševcu. To je zgrada s popucanim zajedničkim balkonima, uredska zgrada oko koje je sve zapušteno”, rekla je gospođa Premužić reporteru Telegrama, opisujući kako su je dodatno preplašili radnici koje je susrela pokraj zgrade. “Rekli su mi da dolazimo u pakao”, ispričala je mama, zabrinuta zbog mogućeg sukoba sa stanovnicima Petruševca koji je tamo, jasno joj je, ne žele.

Gospođa je zatim ispričala kako su joj radnici rekli da “Bandić hoće da živi u getu” gdje će je “pljuvati, čupati, naguravati i tko zna što”. Potom je izrazila svoje sumnje u prikladnost zgrade za život svog bolesnog sina. Dodala je da su joj iz Grada rekli da će biti uklonjena s liste čekanja za gradski stan ako ovo rješenje odbije, ali i dalje je odlučna u namjeri da se ne preseli u Novi Petruševec. “Moja djeca nikad neće tamo provesti ni sekunde, nek me skinu petsto puta, ne treba mi”, zaključila je Tina Premužić.

Bandić se predstavio kao veliki humanitarac

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić je svoj plan preseljenja obitelji slabijeg imovinskog stanja u Petruševec komentirao još u ožujku, kada su se Petruševčani prvi put pobunili protiv toga. “Ne znam tko kuri i iz kakvog razloga, ali bespotrebno. Kada su dolazili naši ljudi iz Bosne i Hercegovine devedesetih godina, Petruševčani su ih prigrlili, prodali im zemljišta, napravili kuće i žive u skladu. Ne očekujem daljnje prosvjede protiv dolaska ljudi slabijeg imovinskog stanja u naselje. Građane ne dijelim i mi nemamo poseban program ni za Rome ni za pripadnike ostalih manjina, već imamo za sve građane Grada Zagreba isto”, kazao je Bandić.

Naravno, situacija se nije smirila, pa je gradonačelnik još eksplicitniji bio početkom lipnja, kada su ga novinarska pitanja o tom problemu vidno uzrujala. “Kad ste me već isprovocirali, kako bi meni bilo da su mi zabranili da 1974. dođem u ovoj grad? Kakav bi to bio gubitak za ovaj grad! Ovaj grad je uvijek otvoren za sve i tako će biti uvijek”, kazao je Bandić.

Potom se obrušio na SDP, koji je o preseljenju ljudi u Petruševec želio raspravljati na Gradskoj skupštini. “Kako može bilo koja stranka, pa i moja bivša, stavljati tu točku na dnevni red u 2019. godini? Nešto nije u redu u glavama. U Petruševec ide 29 ljudi slabijeg imovinskog stanja. Kao što su 1991. dolazili ljudi u Petruševec, i oni su ih prihvatili. O čemu pričamo? Na čemu inzistirate? O tome da će ljudi spriječiti dolazak u neki dio grada? To nije grad za koji ja živim 19 godina. Kolege iz drugih metropola mogu doći učiti od Bandića, učiti kako se sigurnost piše velikim slovima”, rekao je Bandić, koji od takvog stava nije odstupio do danas.

Vedran Vrabec

Hina

I nagrada i kazna postižu najbolje rezultate

/in , /by

I nagrada i kazna postižu najbolje rezultate kada su dobro, pravedno odmjereni. Inače, od njih može biti više štete nego koristi.

O tome sam razmišljao danas dok sam slušao kako je poznati romski pjevač Šaban Bajramović bio u zatvoru, zbog čega i koliko. Kao mladić, otišao je na odsluženje vojnog roka, ali već prvih dana je pobjegao da bi vidio svoju djevojku u koju je bio zaljubljen do ušiju. Nije mogao izdržati bez nje, i nije mario za kaznu, bio je spreman na sve. Naravno, uhvatili su ga, a onda i osudili za – dezerterstvo! Kao da je pobjegao s ratišta. Dobio je tri godine zatvora, ali on je bio spreman na velike žrtve, samo kako bi pokazao svojoj dragoj koliko je voli i na presudu je rekao da ga oni ne mogu osuditi na onoliko godina koliko on može izdržati. I dobio je pet godina umjesto tri. U to vrijeme, na „prestižnom“ Golom Otoku je odradio svoj „dug domovini“ i za vjerovati je da mu tamo nije bilo lijepo.

Pet godina je ipak mnogo za neke mladalačke grijehe, mnogi za pravi kriminal, nekada i čisti zločin, prolazili su bolje. Nalazili su im razne olakotne okolnosti, pomagali su im neki ljudi iz sjene, utjecajni u društvu, bogati ili moćni na neki treći način. A Šaban – bio je mlad i još uvijek neafirmiran kao pjevač i kompozitor, nikoga nije imao na svojoj strani i, da prostite, bio je tek jedan Rom, pa kao takav idealan za pokazivanje mišića tamo nekom u sudu koji se, sve mi se čini, nije usuđivao biti tako strog prema nekima prema kojima je želio, pa mu je ostao neko ko nije mogao pružiti otpor.

Zamislite kad bi sada kažnjavali tako oštro sve ove koji stvarno zaslužuju ozbiljne kazne, koliko bi nam zatvora trebalo? Koliko ima onih koji su pijani pogazili ljude na putevima, a da nisu ni jednog jedinog dana bili u zatvoru? Koliko ima onih zbog kojih su stotine ili hiljade ljudi ostali bez posla? Koliko je dokazanih pedofila koji nisu dobili veću kaznu od prelaska u drugu školu, župu ili klub? Koliko je onih koji su toliko isprebijali svoju ženu da je ostala invalid ili čak podlegla? Koliko je… Ali nema potrebe dalje nabrajati, svi znamo da je mnogo više nego bi to smjelo biti onih koji su počinili protuzakonita djela, a hodaju slobodno i nastavljaju sa svojom praksom.

I sada će stradati tek poneki sitni šaban, da se dokaže da vlast postoji i da se statistički zabilježi da je od toliko i toliko kazni bilo toliko i toliko teških. Oni koji su najveći kriminalci će imati „slučajnu sreću“ da im je kazna zastarjela, da su se dokazi negdje zagubili, da su se svjedoci predomislili, da je drugostupanjski sud vratio presudu prvostupanjskom na ponovo razmatranje, i tako dalje. Uvijek su neki pred sudovima bili ravnopravniji od drugih. Istina, u nekim vremenima i zemljama je to sporadično, a u nekima prevladava. Sada u većini zemalja bivše Jugoslavije…

Ivo Kobaš

TEATARR

/in , /by

 Udruga žena Romkinja „Bolja budućnost “ u sklopu ESF natječaja Kultura i umjetnost za mlade UP. 02.1.1.02.“, u partnerstvu s udrugama iDEMO Institut za demokraciju i Kultura Nova, provodi projekt „TeatarR“, sufinanciran sredstvima EU. U projektu, namijenjenom mladima od 15 do 25 godina, sudjelovalo je do sada preko 40 sudionica i sudionika, pripadnika romske manjine. Cilj je projekta kroz interaktivne radionice osobnog razvoja te kroz dramske radionice i produkciju predstave osnažiti mlade u nepovoljnom položaju, romske nacionalne manjine. Više od godinu dana mladi romske zajednice u Zagrebu, pod vodstvom i mentoriranjem edukatora, učili su i radili na produkciji te osmislili i producirali živopisnu i veselu kazališnu predstavu pod naslovom „Mi bi da se ženimo“

U kazalištu Knap na Peščenici u produkciji TeatraR 04. 06. 2019 je premijerno izvedena predstava “Mi bi da se ženimo” u kojoj su glumci Romi. Oni koji su bili najuporniji i najtalentiraniji od njih, na premijeri pokazali su neosporno svoj talent i glumačko umijeće. Sudionici su sami birali temu, sami su izmislili scenarij, sami su kreirali sve scene i dijaloge i ples. Svi su amateri. Naravno da nećemo stati  samo na jednoj predstavi. Tema predstave koju su sami osmislili je da se mladi romski par zaljubio i žele se vjenčati. Nisu istog imovnog stanja, mladoženja je  iz siromašne obitelji  dok je djevojka iz bogate obitelji. Djevojkina je želja da svadba ne bude tradicionalna već moderna, bet tradicijske nošnje, trubača i ostalo želi modernu muziku. Roditelji ne žele već žele tradicionalno i traže za nju određenu iznos novca, ali roditelji mladoženje ne pristaju jer su siromašni i ne mogu platiti.  Nakratko dođe do svađe i vjenčanje se otkazuju, ali mladi par ne odustaje. Oni žele sami sebi organizirati svadbu. Djevojka želi se zaposliti kao kozmetičarka ia dečko se zapošljava u građevinsku firmu. Žele biti i kreditno sposobno ali ne ispunjavaju uvjete jer nemaju dovoljno isplaćenih plaća. Ali svejedno oni su i dalje nastavili i tražili način kako doći do novca za organiziranje svadbe.

Ali na kraju sreća im se osmehnula. Otac dobije na lutriji. Otac djevojke popušta pod njenim pristiskom i njene majke te svoj kćer daje bez novaca. Veseli što su ispunili svoj cilj organiziraju i tradicionalnu i modernu svadbu. Na kraju „LJUBAV POBJEĐUJE“

Ramiza Memedi

 

Mi bi da se ženimo

/in , , /by

Dejan i Valentina su Romeo i Julija s Kozari Boka: Teatar Roma u KNAPU premijerno izveo predstavu “Mi bi da se ženimo”

Valentina Stanić i Dejan Seferović par su nešto više od dvije godine.

Desetak su minuta udaljeni jedno od drugoga, no kako govori Valentina, “nismo se susretali prije”. On je zaposlen, radi na odjelu miješanja sirovina u jednoj tvrtki, a ona je trenutačno doma. Kako nam kaže, čekaju prvo dijete. Ženit će se. Jesu li naišli na protivljenje okoline? “Ne. Moji Dejana poznaju već neko vrijeme i drag im je. Nije im ni u jednom trenutku bilo problem to što je Rom”, govori Valentina.

Autor:  Patricia Kiš, Jutarnji list

Novac iz EU
Valentina Stanić i Dejan Seferović, par u stvarnom životu, postali su par i na kazališnim daskama. U kazalištu Knap na Peščenici u produkciji TeatraR u utorak, 4. lipnja premijerno je izvedena predstava “Mi bi da se ženimo” u kojoj su glumci Romi. Naime, Udruga žena Romkinja “Bolja budućnost”, u partnerstvu s udrugama iDEMO Institut za demokraciju i Kultura nova osmislila je i provela projekt TeatarR, koji se sufinancira sredstvima Europske unije iz Europskog socijalnog fonda. Sve se odvija u sklopu ESF natječaja Umjetnost i kultura za mlade. Projekt je namijenjen mladim Romima od 15. do 25. godine i na njemu su radili više od godinu, s četrdesetak sudionika, koliko ih se izmijenilo.

Oni koji su bili najuporniji i najtalentiraniji od njih, a devetnaest ih je, na premijeri su pokazali neosporno glumačko umijeće. Sudionici su sami birali temu, sami su izmislili fabulu, sami su kreirali sve scene i dijaloge, pa čak i ples, imali su samo pomoć profesionalnog koreografa na samo nekoliko proba. Edukatori su, dakle, samo dali formu, sadržaj je njihov. Svi su amateri. Imena su njihova prava imena. Par je stvarno par, u životu. I neće stati samo na jednoj predstavi, na premijeri su najavili i osnivanje Romskog kazališta u Zagrebu.

Tema je predstave koju su sami osmislili ukratko sljedeća: Valentina i Dejan mladi su romski par koji se odlučio ženiti. Valentina dolazi iz imućnije obitelji, a Dejan iz obitelji koja godinama živi na rubu egzistencije. Valentinina je želja da njihovo vjenčanje ne bude u skladu s romskom tradicijom, nego suvremeno. Valentinin otac ne prihvaća njihovu odluku, želi da sve bude u skladu s tradicijom i za Valentinu traži novac, 10.000 eura. Dejanovi roditelji su siromašni i ne mogu platiti.

Poklon od kamatara
Dolazi do svađe između dviju obitelji i vjenčanje se otkazuje. No, Valentina i Dejan ne odustaju. Dejan se zapošljava u građevinskoj tvrtki. Ona, pak, želi biti kozmetičarka, no nude joj plaću od 1800 kuna, kažu joj da će je prijaviti na četiri sata, no da će zapravo raditi osam. Odlaze i u banku, kako bi zatražili kredit, no službenik im odbija zahtjev jer nemaju uvjete. Dejan, očajan, odlazi kod kamatara i traži zajam.

Usred razgovora kamataru javljaju iz bolnice da je dobio blizance i on odlučuje Dejanu darovati novac. Dejanov otac u međuvremenu uplaćuje loto i dobiva poveću svotu novca pa se njih dvojica odlučuju naći s Valentininim ocem. U međuvremenu, Valentinin otac popušta pod pritiskom svoje žene i kćeri te odlučuje da neće tražiti novac za udaju. Vrhunac je predstave vjenčanje.

Iako su naturščici, iako su igrali pred prepunim kazalištem, trema se niti malo nije mogla osjetiti tijekom predstave. Valentina mi govori da joj je drago što se trema nije vidjela, iako su je, kaže, kako su poslije otkrili u međusobnom razgovoru, svi imali cijelo vrijeme tijekom trajanja predstave.

Tema s radionice
Ni ona niti bilo tko drugi od njih, kaže, nije prije mislio da će se naći u glumačkim vodama. Sve je počelo spontano: “Na radionicama koje smo pohađali došli smo do teme o našim običajima. To je bilo nešto što smo željeli ispripovijedati.

Uključili smo se preko gospođe Ramize koja nas je pozvala da sudjelujemo. Ideja o glumi došla je kasnije.” Misle li se nastaviti baviti glumom? “Da, svakako, to nam je želja.”

Mladoženja u stvarnom životu i u predstavi Dejan Seferović govori da im nije bila otegotna okolnost zajedno stvarati iako su par, naprotiv: “Mogli smo i doma dodatno uvježbati neke scene kad je bilo potrebno. Želja nam je bila gledatelje upoznati s našim običajima i tradicijom, da vide kako je to u našoj kulturi.” I Dejan kaže da su imali tremu, no, nastavlja, tonom pravog profesionalca, “trema je dobrodošla jer paziš da ne pogriješiš”.

Među glumcima je uz ovaj par i Muhamed Husejni koji u predstavi igra bogatog i poprilično strogog oca. Kako nam govori: “Zabavno je glumiti ovu ulogu. Ipak i taj otac ima nešto u srcu, u duši, pa naposljetku popusti i oženi kćer bez traženog miraza. Nije ni kod njega sve u novcu, kako se na kraju ispostavi”.

O ulogama su odlučivali kako je tekla predstava, Muhamed je prvo trebao biti kamatar, no kasnije mu je, dakle, dodijeljena druga uloga. Vjerovali su, zajedno odlučili, i kako se pokazalo bili u pravu, da mu bolje leži uloga mladenkina oca. Kamatara je, pak, poprilično uživljeno glumio Ivan Stanić, Valentinin brat u stvarnom životu.

Na preksinoćnjoj premijeri u Knapu svako se malo čuo smijeh jer je predstava iznimno humoristična, niz je skečeva, duhovitih rečenica. Sav je taj humor rezultirao i ovacijama na kraju predstave.

Zvjezdana Bubnjar, koja je radila na predstavi i usmjeravala glumce sa Sanjom Matasić, kaže: “Naš se romski par ne razlikuje od mladog para u Hrvatskoj, njih muče isti problemi, kako kupiti stan, kako podići kredit, kako preživjeti, kako dobiti najbolje moguće od života. Pokušali smo napraviti predstavu na humorističan način i mislim da smo u tome uspjeli, a ono što me najviše veseli je činjenica što će romski teatar ići dalje. Moram reći i da bismo bez Ramize teško napravili predstavu, ona je motivirala ljude, došli su nam zbog njezina prijašnjeg rada.”

Talent za glumu
“Drago mi je što smo pokrenuli Romsko kazalište u Zagrebu jer postoji potreba za tim. U Rijeci je postojao Romski teatar Chaplin”, rekla je Ramiza Memedi, predsjednica Udruge žena Romkinja Bolja budućnost. “Oni koji glume, to su moji miljenici. Vjerujem da su mnogi otkrili talent tijekom ovih predstava i da će nastaviti glumiti i dalje.”

Projekt se odvijao na dvije razine, objasnila je Sanja Matasić. “Prvo smo održali radionice komunikacija i slično, u drugom dijelu su učili scenski pokret. No, najvažnije je da smo im mi davali samo smjernice, a oni su sami napravili scenarij.”

Roda podržava rad pravobraniteljice za ravnopravnost spolova

/in , /by

Višnja Ljubičić, pravobraniteljica za ravnopravnost spolova

Hrvatski je sabor u srijedu poslijepodne započeo raspravu o radu pravobraniteljice za ravnopravnost spolova Višnje Ljubičić u 2015. godini.

Vladajući spočitavaju pravobraniteljici da je u izvješću premalo pažnje posvetila negativnom utjecaju lošeg položaja žena na tržištu rada na demografsku sliku Hrvatske, da je propustila osuditi seksističke ispade u izbornim kampanjama te da vrijednosno zastupa rodnu ideologiju.

Konkretnim protuargumentima, pravobraniteljica je ukazala na neutemeljenost kritika, osobito u dijelu primjedbi da je demografskoj politici posvetila premalo prostora, samo stranicu izvješća, napomenuvši da, onaj tko je imao prilike iščitati 300-tinjak stranica izvješća može vidjeti (ako želi) da je pravobraniteljica napravila najviše na zaštiti majki i trudnica.

Pravobraniteljica je odbacila i primjedbu da nije reagirala na očitu diskriminaciju na temelju spola u izbornim kampanjama, konkretno kampanji sadašnje predsjednice Republike te istaknula kako uvijek prije izbora poziva na retoriku primjerenu uljuđenim demokracijama, te je istaknula da je ‘post festum’ ukazala na propuste učinjene u predsjedničkoj kampanji.

Zastupnici vladajuće većine su tijekom dvodnevne rasprave o pravobraniteljičinu izvješću više puta ponovili kako je pitanju demografije trebala posvetiti više od jedne stranice, a posebno im je zasmetalo što na 12 stranica govori o homoseksualnosti, diskriminaciji spolnih manjina.

Predstavnik Hrasta osobito joj je zamjerio zastupanje rodne ravnopravnosti za koju smatra da po zakonu nije osnova za djelovanje pravobraniteljice, no pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić mu je uzvratila kako je rodna ravnopravnost propisana Zakonom o suzbijanju diskriminacije te kako se njezin ured uvijek na to referira.

Pravobraniteljica je također istaknula da, iako je do sad istupala i prema visokim dužnosnicima, od potpredsjednika Vlade, preko premijera do gradonačelnika, nikad nije bilo pritisaka i da želi da se neovisnost pravobraniteljice zadrži i nadalje.

Budući da imamo mnogo zajedničkih tema, Roda kontinuirano surađuje s Pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova Višnjom Ljubičić.

Njen ured je jedina državna institucija koja govori i zalaže se za ukidanje nasilja u rodilištima. Prva je na crti obrane reproduktivnih prava. Zalaže se za radna prava žena sudjelujući i inicirajući aktivnosti koje dovode do poboljšanja radnih prava žena i ukazuje na probleme na koje nailaze kroz iscrpna izvješća koja priprema. Uvijek je upućena u trenutne okolnosti i problematiku stanja prava žena, što nas ostavlja u uvjerenju da joj je loš položaj žena na tržištu rada u svakom kontekstu bitna i važna tema kojom se bavi (pa i u kontekstu utjecaja na demografsku sliku Hrvatske).

Kvaliteta u radu, osobito kad se radi o složenim, opsežnim pitanjima poput prava trudnica i roditelja te o demografskoj slici Hrvatske, ne mogu se mjeriti stranicama izvješća za (samo) jednu godinu. Ovi problemi se rješavaju kroz suradnju nekoliko institucija, na duži rok, jer se uzroci i posljedice istih problema protežu kroz različita ministarstva, institucije i poslovni sektor. Pomaci su doista vidljivi tek na dulji rok, a rad se procjenjuje u cjelini.

Prateći način na koji se (ne)usvajaju izvješća pravobraniteljica o radu u 2015. godini (nama) jasno je da su uredi pravobraniteljica meta ove vlade i vladajuće pozicije.

Budući da je naše iskustvo suradnje s pravobraniteljicama izuzetno pozitivno, zaključujemo da je to zato jer marljivo i beskompromisno rade posao za koji su nadležne, jer ukazuju na propuste i kršenja ljudskih prava, jer zahtijevaju da se propusti korigiraju.

Ne smijemo dopustiti da se vlast odrekne institucija koje rade svoj posao i u njima instalira politički podobne osobe koje će te institucije pretvoriti u marionete vladajućih. Prava ugroženih skupina, prava svih nas važnija su od interesa vladajućih.

Unatoč protivljenju Roma, sutra prosvjed u Čakovcu

/in , /by

Unatoč protivljenju Roma, sutra prosvjed u Čakovcu; kontraprosvjed nije ni prijavljen

Glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal u petak je rekao kako nema zapreke da se sutra održi prosvjed skupine građana „Želim normalan život“ za koji je saborski zastupnik Veljko Kajtazi danas izjavio kako je usmjeren protiv Roma, a Gačal je u vezi sa zabranom kontraprosvjeda Roma u nedjelju, rekao da ta PU nije zaprimila prijavu za njegovim održavanjem

Kako je za Hinu u petak rekao glasnogovornik PU međimurske Radovan Gačal, 15. svibnja je zaprimljen zahtjev za održavanjem javnog prosvjeda „Želim normalan život“.

Rekao je kako je prije tri dana održan sastanak predstavnika policije, čelnika lokalne i područne vlasti, predstavnika romske nacionalne manjine te organizatora i predstavnika građanske inicijative (GI) „Pravo na normalan život“.

Na tom sastanku predstavnici GI ponovno su iznijeli jedinstveni stav da na prosvjedu žele dostojanstveno izraziti i tražiti povećanje preventivnih aktivnosti s ciljem odvraćanja onih neodgovornih osoba koje bezobzirno krše propise i prava ostalih stanovnika dijela Međimurske županije rekao je Gačal i istaknuo kako policija nije utvrdila zakonske uvjete za zabranu sutrašnjeg javnog prosvjeda.

„Javni prosvjed je ustavna kategorija. Policija je sukladno odredbama Zakona o javnim okupljanjima dužna štititi slobodu govora i javnog nastupa na mirnom okupljanju i javnom prosvjedu. Policijski službenici dužni su spriječiti ometanje ili onemogućavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda koji je zakonski utemeljen. Ujedno, mogu primjenjivati mjere prisile jedino kada je to nužno te na način koji je razmjeran naravi pogibelji koja prijeti“ rekao je Gačal.

Gačal: PU međimurska nije zaprimila prijavu za kontraprosvjed Naglasio je kako Policijska uprava međimurska nije zaprimila prijavu javnog okupljanja kojim bi se organizirao kontraprosvjed.

Jedan od organizatora sutrašnjeg prosvjeda „Želim normalan život“ Alen Pancer komentirajući današnji izgred u Hrvatskom saboru, kada je zastupnik Hrvoje Zekanović prekinuo konferenciju za novinare Veljka Kajtazija, rekao  je da žalosno da zastupnici iz Dalmacije moraju rješavati međimurski problem.

„Prosvjedom želimo prava koja imaju svi drugi u Hrvatskoj, a mi u Pribislavcu i ostalim naseljima gdje žive Romi ta prava nemamo. Mi ne možemo imati kućne ljubimce, životinje ili povrće jer nam se sve ukrade, a to se prelilo i na cijelo Međimurje, pljačkaju se stariji i udaraju nemoćni, čak i po Čakovcu“, tvrdi Pancer koji je rekao da u usred dana opljačkana i njegova žena.  Ocijenio je kako policajci ne mogu zaštiti ni sebe, a kamoli građane.

„Čim Međimurci, koji svašta mogu trpjeti, izađu na ulicu, onda je to veliki problem. Da smo u Dalmaciji to bi se riješilo za par dana, rekao je Pancer, koji je hrvatski branitelj. Rekao je da se nije borio za državu u kojoj će se osjećati, ne kao građanin drugog nego kao građanin zadnjeg reda. Poručio je kako ne mrzi nikoga i da nije član ni jedne stranke. Prosvjed „Želim normalan život“ bit će održan sutra od 11 do 12 sati na središnjem čakovečkom Trgu Republike.

Zastupnik Kajtazi je danas rekao kako je iznenađen činjenicom da organizatori prosvjeda Rome izdvajaju na takav način, čime su uznemirili cijelu romsku zajednicu.

Dodatno su zatečeni, ljuti i neugodno iznenađeni činjenicom da je Grad Čakovec odbio zahtjev za mirnim okupljanjem dan poslije kako bi odgovorili na generaliziranje, prozivanje i krajnju diskriminaciju. Kajtazi ne negira postojanje problematičnih pojedinaca u romskoj zajednici, ali upozorava da lokalna zajednica ne čini dovoljno na rješavanju problema te da ne postoji odgovarajuća suradnja s romskom zajednicom.

„Svaki put kada se o Romima razgovaralo bez Roma i kada se Rome posebno izdvajalo, to nije dobro završilo. Ne želimo postati novinski primjer napada na manjine kakve viđamo diljem Europe i našoj zemlji priskrbiti takav negativan publicitet i to je nešto što sigurno nećemo dopustiti“, poručio je  i najavio da će romska zajednica od današnjeg dana sve češće i glasnije koristiti pravo na javno okupljanje i u svim većim gradovima organizirati javna okupljanja.

Autor: Z. K./Hina