Roditelji iz Pribislavca više zbog Roma ne upisuju djecu u okolne škole

Zaustavljen trend

Roditelji iz Pribislavca više zbog Roma ne upisuju djecu u okolne škole

vecernji-1

Prije dvije godine u školu Vladimira Nazora u Pribislavcu upisano je 12 prvašića Hrvata, prošle čak 19, a ove 20 novih učenika

Prije tri godine u prvi razred upisano ih je petero. Malo, ali to nikoga nije iznenadilo jer je tako bilo godinama. No, prije dvije godine upisano je 12 prvašića Hrvata, prošle čak 19, a ove 20. To su već brojke koje ukazuju na to da se u Pribislavcu, međimurskoj općini s nešto više od 3100 stanovnika, događa lijepa priča o tome kako se zaustavlja trend upisivanja djece u okolne škole, umjesto u onu u naselju u kojem žive.

Sve je eskaliralo 2009. godine, kad roditelji Hrvati nisu puštali djecu u školu, zabrinuti za njihovu sigurnost koju je ugrožavala manja skupina učenika Roma. Vršnjačko nasilje izvuklo je tada na površinu i dublje probleme suživota Hrvata i Roma. Dio roditelja hrvatske djece odlučio je djecu upisati u škole u gradu Čakovcu i susjednoj općini Belici, u kojima Roma nema. Trebale su proći godine da se trend svojevrsnog “iseljavanja djece” preokrene.

– Istina, ove godine u prvi razred smo upisali 20 hrvatske djece. Ponovno smo zadobili povjerenje roditelja koji vide promjene na bolje. Odradili smo timski težak posao, poboljšali komunikaciju s roditeljima i osigurali bolje uvjete za rad, a rezultat je to što se iz godine u godinu broj upisane hrvatske djece povećava. No, činjenica je da je bi škola danas imala stotinjak učenika više da nije bilo odlazaka u druge škole – kaže ravnatelj OŠ Vladimira Nazora Bruno Matotek, koji tu ustanovu vodi četvrtu godinu.

vecernji-2

Pomaci u obrazovanju

Škola danas ima 285 učenika, od kojih je 61 posto romske nacionalnosti. Razredna odjeljenja formiraju se tako da svi Hrvati budu u jednom, a pridružuju im se Romi koji su na testiranju pokazali bolje rezultate od ostalih, pogotovo u poznavanju hrvatskog jezika. U naselju u Livadarskoj ulici u Pribislavcu, gdje živi oko 900 Roma, govori se, naime, rumunjsko-bajaškim jezikom, pa se djeca s hrvatskim susreću tek u predškoli koju je pokrenula Međimurska županija.

– Trudimo se raditi tako da svi budu zadovoljni. Treba razumjeti roditelje Hrvate koji žele da im djeca imaju jednake uvjete kao i djeca u okolnim školama, ali i roditelje Rome koji žele da im se djeca integriraju u društvo u mješovitim razredima, a ne da se samo provlače kroz sustav i nikad ne stignu do osmog razreda. Tu očekujemo i pomoć Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta koje bi nam trebalo omogućiti rad s manjim odjeljenjima, uvažavajući da romska djeca slabo govore hrvatski. Nastavniku nije isto radi li s 15 ili 30 djece – pojašnjava Matotek. Ponosan je na to što su se gotovo svi osmaši upisali u srednju školu.

– Samo je jedna učenica Romkinja odustala, molili smo je da se upiše, no nije htjela – kaže. OŠ Vladimira Nazora specifična je i po tome što se od 1946. godine nastava održava u neprimjerenim uvjetima u dvorcu grofa Feštetića sagrađenom 1870. godine! Lani je počela gradnja nove škole vrijedne oko 30 milijuna kuna, a kad se otvori, to će biti dodatni poticaj da se još više djeca upisuje u školu u selu u kojem i žive. Mještani s kojima smo jučer razgovarali kažu da se u obrazovanju djece vide pomaci, no ostali su problemi u suživotu odraslih, od učestalih krađa do narušavanja javnog reda i mira. No, to je već druga priča.

Piše: Ivica Beti

Večernji.hr

Svjetski dan romskog jezika

Svjetski dan romskog jezika, koji se već osmu godinu obilježava u Hrvatskoj odakle je i potekla inicijativa za njegovo proglašenje, proslavljen je u petak 4.11.2016 god u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (HAZU), u nazočnosti brojnih predstavnika političkog, vjerskog, kulturnog i obrazovnog života.

Potporu romskoj zajednici u Hrvatskoj dali su na svečanosti, među ostalima, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, koja je i pokroviteljica manifestacije, premijer Andrej Plenković te potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner.

“Svjetski dan romskog jezika iz godine u godinu značio je novu prigodu za svojevrsnu bilancu uspjeha i davanje smjernica budućim koracima u afirmaciji romskog jezika i kulture u Hrvatskoj i izvan nje”, rekla je predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.

Ocijenila je kako je upravo proučavanje i učenje romskog jezika, ne samo među Romima nego i svim zainteresiranima, presudno važno za njegovanje i i afirmaciju nacionalnog identiteta Roma i razvoj romske kulture, za njezino posredovanje drugim narodima.

Ustvrdivši kako je romska kultura stoljećima bila usmena kultura, bogata i raskošna u nekim segmentima, ali je ostala nezapisana kao i često tragična povijest romskog naroda. “Velikim dijelom to je bilo uvjetovano romskim načinom života, no i nerazumijevanjem sredina u kojima su živjeli često izolirani i tretirani kao građani drugog i trećeg reda”, dodala je.

Grabar-Kitarović drži kako je književni jezik presudan jer bez njega nema povijesti, književnosti, prosvjete, mogućnosti trajnog očuvanja kulturne baštine nijednog naroda. “Iako smo u tome tek na početku, i s mnogo problema koje treba riješiti, temelji su postavljeni”, istaknula je.

“Za daljnja nastojanja od prvorazredne će važnosti biti uključivanje romske mladeži u obrazovni proces do najviših akademskih stupnjeva, što su im uvjeti školovanja bolji. to će više mladih Roma ulaziti u svijet obrazovanja i znanosti, a to će biti najbolji doprinos afirmaciji romskog jezika i kulture”, rekla je.

Premijer Andrej Plenković izrazio je zadovoljstvo što njegova vlada ima podršku i izvrsnu suradnju sa svih osam zastupnika nacionalnih manjina koji su im partneri u parlamentarnoj većini. “Na tome smo posebno insistirali jer smatramo da je to korisno za hrvatsko uključivo tolerantno društvo 2016.”, istaknuo je.

Najavio je kako je unapređivanje postojeće razine prava nacionalnih jedan od prioriteta programa vlade, a operativni programi za pojedine nacionalne manjine, uključujući romsku, izradit će se do kraja godine.

“Pored svih napora određeni izazovi i dalje postoje, pripadnici romske nacionalne manjine su i dalje među najdiskriminiranijim skupinama u hrvatskom društvu, a brojni pokazatelji na područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravlja ukazuju neprihvatljive razlike u položaju Roma i ostalih građana”, rekao je Plenković.

Ustvrdio je kako se kvalitetnijom koordinacijom, uključivanjem regionalne i lokalne razine kao i transnacionalne suradnje može unaprijediti podršku romskoj zajednici, a i dalje očekuje visok stupanj inicijative i suradnje s romskim predstavnicima. “U tome će imati  jasnu i snažnu potporu moje vlade”, naglasio je.

Potpredsjednik Hrvatskog sabora akademik Željko Reiner pozdravio je napore u očuvanju romskog jezika kako bi i mlađe generacije mogle dalje prenositi bogatstvo svoga podrijetla, s obzirom na to da je “upravo jezik najveće bogatstvo i jedna od temeljnih odrednica svakog naroda”.

Po njegovim riječima, zbog nedovoljnog poznavanja romskog naroda, njihovih običaja, tradicije i kulture dolazi do predrasuda i njihove segregacije u društvu.

“Stoga je puna integracija romskog naroda moguća samo kroz izgradnju njihova identiteta, ali i kroz mogućnost da se mladi Romi obrazuju, ne samo kako bi mogli artikulirati svoju kulturu, nego da doprinesu cijeloj društvenoj zajednici”, ustvrdio je.

Saborski zastupnik Veljko Kajtazi ocijenio je kako romskoj zajednici prisutnost predstavnika izvršne i zakonodavne vlasti daje nadu da će u predstojećem razdoblju napraviti značajne pomake u njihovu položaju.

“To nam je probudilo veliki optimizam koji nam je potreban imajući u vidu katastrofalan položaj u kojem se Romi nalaze”, istaknuo je.

Podsjetio je kako se romski praznici do prije par godina nisu obilježavali na ovaj način, nego na ulici i na otvorenom gdje nije bilo predstavnika institucija.

Nadu za dobru suradnju daje im, napomenuo je, i program Vlade predstavljen u Saboru, kada se prvi put u takvoj prigodi govorilo o Romima, a izrazio je zadovoljstvo i što je hrvatska predsjednica po prvi put pokroviteljica Svjetskog dana romskog jezika.

“Ovo nije samo veliki dan za romsku zajednicu, nego i za hrvatsku društvo jer  se demokratičnost društva mjeri u odnosu prema onima koji su najslabiji u tom društvu”, rekao je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Zvonko Kusić.

Po njegovim riječima, Romi su jedna od najstarijih nacionalnih manjina u Hrvatskoj i svi su svjesni predrasuda i nagomilanih problema, no rješenje je u obrazovanju, kulturi i jeziku.

Podsjetio je kako je, kada je Strossmayer otvarao galeriju u HAZU, u govoru polemizirao s oponentima jer su mu prigovarali da to otvara palaču u narodu u kojem je većina ljudi nepismena, no on je isticao da su obrazovanje i kultura važniji od materijalnih dobara. “Taj pristup obrazovanju, kulturi i znanosti je spor i dug, ali izuzetno važan za viši stupanj integracije romske zajednice u društvo”, dodao je.

Skup je pozdravio i predsjednik parlamenta Međunarodne romske unije Stanislaw Stankiewicz, predavši diplome za uspješnu suradnju zaslužnm pojedincima.

U sklopu svečanosti su dodijeljene i godišnje nagrade Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”, a jedan od dobitnika je i HAZU u kojemu se drugi put održava obilježavanje Svjetskog dana romskog jezika.

Ove se godine tim povodom u HAZU održao međunarodni znanstveni skup “Standardizacija romskog jezika: pojam samudaripen”, čija je središnja tema bila stradanje Roma u Drugom svjetskom ratu.

Planiranje Strategije međunarodne mreže REYN u Leidenu

Kako i REYN-Hrvatska revidira dosadašnju strategiju i planira novo razdoblje, ovaj je sastanak bio izuzetno važan kako bi nova nacionalna strategija bila u dodiru s međunarodnim kontekstom i prioritetima.

Prošlog tjedna 26. i 27. listopada 2016. sudjelovali na strateškom planiranju za razdoblje 2017 – 2018 međunarodne mreže REYN. Na sastanku su sudjelovali predstavnici nacionalnih mreža REYN Slovenije, Mađarske, Srbije, Italije, Ukrajine, Hrvatske i Kosova, predstavnici mreža u nastajanju iz Rumunjske i  Češke  te predstavnici različitih međunarodnih organizacija poput Mreže fondacija Otvoreno društvo (Early Childhood Programme, OSF London), i European Roma Grassroots Organizations Network (ERGO).

Novine strategije naše međunarodne mreže vezane su uz uključivanje institucionalnog članstva te zaokreta prema zagovaranju na razini Europske Unije i to u dvama područjima – prvo, u području osiguravanja pristupa djece Roma i Putnika kvalitetnim uslugama u Europi te drugo, u području različitosti među samim profesionalcima u uslugama u ranom djetinjstvu, uključujući Rome i Putnike u te profesije.

U diskusiji o preprekama s kojima se suočavaju djeca Romi u različitim zemljama Europe, sudionici i sudionice su se složili kako su opresija, stereotipi i siromaštvo i dalje one koje su najrazornije, jer perpetuiraju nejednak položaj Roma u društvu.

Kako i REYN-Hrvatska revidira dosadašnju strategiju i planira novo razdoblje, ovaj je sastanak bio izuzetno važan kako bi nova nacionalna strategija bila u dodiru s međunarodnim kontekstom i prioritetima.

REYN Hrvatska

Romi u Lici

djh0111-romi-u-lici_01

Romi u Lici posebice Gospiću za školovanje se baš nisu brinuli u svojim mlađim danima. Samim time zbog nedostatka obrazovanja ne mogu konkurirati za razne poslove u državnim firmama.

Kako bi ostvarili ustavom zajamčena prava osnovali su udrugu Roma. Zadaća udruge je školovanje mlađe populacije, te pomoć najugroženijim obiteljima. Plan je od države zatražiti zemljište te zasaditi poljoprivredne kulture krumpirom i raznim žitaricama.

U kući Brajkoivć Bilaja u samo dvije prostorije stanuje sedmeročlana romska obitelj. Teško se živi, kucaju na sva vrata, ali posla nema. Veliki problem predstavlja način života romske manjine koja u svojoj prošlosti nije držala do školovanja mlađih naraštaja. Slavko Todorović , iako nezaposlen, školovao je dvoje djece, treće se školuje. Sam nije završio školu što mu je u životu prečesto predstavljalo problem. Težak život nije bila opcija za njegovu djecu.

Romi u Gospiću osnovali su udrugu s nadom u u bolje sutra. Nadaju se da će im udruga uz pomoć grada omogućiti nastavak školovanja. Svjesni su da bez završene barem strukovne škole ne mogu naći stalno zaposlenje. Osim toga Romi se ovdje uglavnom izjašnjavaju kao Hrvati, a to je prvi zadatak udruge objasniti Romima da izjašnjavajući se kao manjina mogu ostvariti svoja manjinska prava, a u tome im i udruga može pomoći.

Romi samo žele imati stalan posao i svojoj obitelji osigurati sigurniju budućnost te promijeniti percepciju ljudi. Priliku vide kroz udrugu Hrvata romske populacije koju su osnovali te prepoznali svoju šansu za obrazovanje i potpunu asimilaciju u društvu.

 

HRT

Autor: Mario Kurevija

U zagrebačkom naselju Sveti Klari dijele letke protiv doseljavanja Roma

Letcima i peticijom sad, a “kad kucne čas i prosvjedima”. Roma u njihovu naselju neće biti, odlučni su stanovnici Svete Klare, koji su “dobili dojavu” da Grad upravo u njihovu kvartu, točnije u Sisačku ulicu, planira naseliti pripadnike manjine.

Stanovnici Svete Klare bune se jer grad Zagreb u njihovo naselje želi doseliti Rome. Dijele letke po sandučićima, pokrenuli su peticiju, prijete i prosvjedima. A Romi se u Svetu Klaru uopće ne žele doseliti – kažu da im ne treba dodatna getoizacija. Pobuna sa svih strana, a u gradu nitko ne želi potvrditi da plan o naseljavanju Roma uopće postoji.

Ova šikara koja tek povremeno služi i kao divlje odlagalište otpada trebala bi navodno biti dom desecima romskih obitelji, barem je to za sada samo glasina o planovima Grada Zagreba koja je itekako uzrujala anonimnog autora ovog letka koji kruži kvartom.

Na letku piše stop naseljavanju Roma i njihovoj getoizaciji. Tko bi koga diskriminirao i getoizirao fino je ilustrirao obojivši pridošlicu tj. Roma u crveno, a ostatak domicilne zajednice u bijelo i pod zajedničkim kišobranom.

O tome ćemo kad za to dođe vrijeme – kratko je poručio gradonačelnik Milan Bandić upitan planira li se Rome naseliti u Klaru, a neslužbeno doznajemo da se Zagreb, u sklopu Nacionalne strategije za uključivanje Roma Vlade Republike Hrvatske koja se mora provesti do 2020. godine, obvezao na osiguravanje područja na koje će Romi nesmetano moći doći, a na kojem će im biti osigurani i stambeni objekti.

Predsjednik udruge Roma Zagreba i zagrebačke županije tvrdi da naseljavanje velikog broja obitelji u jednu četvrt nije dobra ideja.

” Recimo po dvojicu staviti u jednu četvrt, dvije-tri obitelji dosta, to bi tako trebalo ići da se “motiviraju” s većinskim narodom. To bi onda bilo dobro i za državu, i za narod i za Rome”, kaže Alija Mešić iz udruge Roma.

Kao komentar na širenje diskriminatornih letaka predstavnik romske zajednice Alija Mešić samo se nasmijao i ističe, “Romi nisu nigdje dobrodošli, nigdje gospođo”

E.M

Obavijest o stipendiranju učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u školskoj godini 2016./2017

Ministarstvo znanosti i obrazovanja, sukladno Nacionalnoj strategiji za uključivanje Roma za razdoblje od 2013. do 2020. godine, kontinuirano dodjeljuje stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine. U cilju učinkovitog stipendiranja učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine, molimo srednje škole da nam dostave:

  1. presliku svjedodžbe o završenom razredu i
  2. uvjerenje o upisu u viši razred srednje škole za sve učenike, pripadnike romske nacionalne manjine kojima je ranije dodijeljena stipendija sukladno Odluci o dodjeli stipendije učenicima srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine za školsku godinu 2015./2016. Napominjemo da se učenici srednjih škola, pripadnici romske nacionalne manjine, koji su uspješno završili razred u školskoj godini 2015./2016., a nisu ponavljači, neće morati ponovno prijavljivati na „Javni poziv polaznicima prvih razreda srednjih škola pripadnicima romske nacionalne manjine na prijavu za stipendiju Ministarstva znanosti i obrazovanja za 2016./2017. školsku godinu” koji će uskoro biti raspisan.

Dokumenti

Stipendiranje učenika viših razreda srednjih škola pripadnika romske nacionalne manjine u školskoj godini 2016./2017. (605 KB)

 

MZOS

Međimurski Romi školuju se u četrdesetima

 

vlcsnap-2016-10-21-15h03m13s0-jpg-688x388_q85_crop_upscaleMeđimurski Romi Damir i Darinka kao djeca nisu imali priliku završiti osnovnu školu, pa to nadoknađuju sa svojih četrdesetak godina. Školuju se na čakovečkom Pučkom otvorenom učilištu, u sklopu programa obrazovanja za odrasle. Godišnje se u taj program prijavljuje tristotinjak osoba, uglavnom Roma, a za njih 250 obrazovanje plaća Ministarstvo obrazovanja.

Damir ima 36 godina i ide u sedmi razred osnovne škole.

Jako je zanimljivo nakon punih 20 godina. Lijepo nam je tu, ravnatelj se jako lijepo ponaša, kao i učiteljice. Želimo završiti školu u nadi da nam bude lakše u životu. Da se možemo truditi i brinuti o svojoj djeci, kaže Damir Katalenić.

Prilika je to koju kao dijete nije imao.

Nismo imali ta prava koja sada imaju naša djeca, koja nam država pruža. Zahvalan sam za to. Nikad nismo imali knjige, pribor i teško nam je bilo učiti, dodaje.

U školskoj je klupi i Darinka, sa svojih 46 godina. Takav je običaj bio kod nas, do 15 godina i onda vas izbace iz škole, kaže Darinka Oršoš.

Oni čine samo mali dio romske populacije s nezavršenom osnovnom školom. Među registriranim nezaposlenim Romima u Međimurskoj županiji takvih je više od polovine.

U nadi da će lakše do posla, u program obrazovanja odraslih Pučkog otvorenog učilišta javlja ih se sve više.
vlcsnap-2016-10-21-15h03m55s0-jpg-688x388_q85_crop_upscale
Trenutačno ovdje imamo polaznike od prvog do petog razreda i od petog do sedmog, sad ih je oko 180 u ovim razredima, rekao je ravnatelj Pučkog otvorenog učilišta Čakovec Mario Zamudac.

Za razliku od njihove djece koja redovitu osnovnu školu polaze u sve većem broju.

U posljednje dvije godine ugodno su me iznenadili podaci o upisu Roma u srednje škole. Prošle godine 147 ih je završilo osnovnu školu, a prvi razred upisalo je 136, ističe pročelnik za društvene djelatnosti Međimurske županije Branko Sušec.

Slažu se međimurski Romi da ni to katkad nije dovoljno da nađu posao. Nerijetko zbog toga mijenjaju i prezime, kao i Damir.

To je bilo prije oko 10, 11 godina da mi možda bude u životu lakše, možda će gledati – nije Oršuš, nije Bogdan, možda po prezimenu bude bolje, priča Damir Katalenić.

No često je sve to uzalud.

 

Autor: Sara Badžek
hrt

Romi će dobiti knjige

BANDIĆEVA IGRA

Romi će dobiti knjige unatoč protivljenju HDZ-a

sjednica15-310816

Učenici osnovnih i srednjih škola romske nacionalne manjine na području cijele Hrvatske kao i osnovnoškolci iz pet škola u Petrinji mogu odahnuti jer je u Skupštini Grada Zagreba usvojena odluka prema kojoj će im se iz zagrebačkog proračuna kupiti knjige za iduću školsku godinu

 Za objekt stavke izdat će se 5,3 milijuna kuna , što je zanimljivo protiv odluke o kupnji knjiga Romima bili Bandićevi partneri iz HDZ-a. S 21 glasom ‘za’ (Bandićevci, HSS, HSU) i 12 protiv i jedan suszdržan odluka prošla je unatoč tvrdnjama iz HDZ-a da ona nije u skladu sa Zakonom o lokalnoj i regonalnoj samoupravi.

Zbog ovih, ali i šest drugih točaka (otpis ili odgoda plaćanja duga Zagrebačkom holdingu blokiranim građanima, projekt 400 stanova u Podbrežju te rješavanje pitanja Imunološkog zavoda, besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje za dio umirovljenika, pomoć samohranim majkama i očevima odgajateljima) SDP i HNS su rano jutros napustili Skupštinu smatrajući da se radi o protuzakonitim točkama čija je jedina svrha skupljanje glasova pred izbore. Da su kojim slučajem ostali i glasali protiv nje ona s glasovima HDZ-a ne bi prošla, a ovako ispada da su i oni pomogli Bandiću u ostavarenju cilja. Ne da su ostala pitanja bila su HDZ tada bio protiv.

‘Nije upitno potrebna pomoć. Međutim, prijedlog nije u skaldu sa zakonom. U ovom slučaju ne radi se o poslovima o poslovima iz djelokruga lokalne samouprave ‘, rekao je Andrija Mikulić, predsjednik Skupštine i zagrebačkog HDZ-a.

Ratko Maričić, predsjednik Odbora za Statut, Poslovnik i propis i član Bandićeve stranke izjavio je da to tijelo nije naše da je odluka o nabvci knjiga pripadnicima romske manjine u Hrvatskoj protiv bilo kojeg propisa.

‘To je kao što kažete da je Grad postupio protivno kada je dao novac za vukovarski vodotoranj’, zaključio je Maričić.

Kada se glasalo o kupnjoj knjizi za male Petrinjce 24 zastupnika bila je ‘za’, četiri protiv i četiri suzdržana.

 

  • Autor: V.Brkulj
  • tportal.hr

Izgradnja prekretnica u zaštiti ljudskih prava romske zajednice

145440702240.160829124248486„Izgradnja prekretnica u zaštiti ljudskih prava romske zajednice” naziv je projekta koju “Nansen dijalog centar” u partnerstvu s udrugom „Romski nacionalni forum” provodi se od 2015. godine, a koji je danas predstavljen u Velikoj vijećnici županijske uprave.

Projekt za cilj ima postupno jačanje kapaciteta OCD-a i javnih ustanova u pristupu ljudskim pravima.Valja istaknuti kako je Brodsko-posavska županija, jedna od šest hrvatskih županija u kojima se ovaj projekt, vrijedan 146.434 eura provodi, a financira se sredstvima iz IPA fonda s pozicije „Jačanje kapaciteta organizacija civilnog društva za osiguravanje djelotvorne provedbe standarda EU u ostvarenju ljudskih prava” , Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, te nešto iz vlastitih izvora.

Kako se moglo čuti na današnjem sastanku, cilj projekta je unaprijediti i osigurati pristup ljudskim pravima za pripadnike romske nacionalne manjine kroz jačanje udruge Romski nacionalni forum kao mreže 32 romske organizacije civilnog društva i romskih nacionalnih vijeća za zaštitu ljudskih prava na lokalnoj i nacionalnoj razini. Isto tako, kroz projekt će se nastojati poticati međusektorsko partnerstvo između romskih organizacija i javnih institucija s posebnim naglaskom na provedbu strategija i akcijskih planova za romsku zajednicu. Primjenjujući i razmjenjujući prakse i znanja po ovom pitanju u Hrvatskoj i Europi, nastojat će s podići svijest, ali i pružiti izravna pomoć pripadnicima romske zajednice u slučajevima kršenja ljudskih prava.

Kako bi projekt uistinu zaživio, intezivirat će se razne aktivnosti kao što su sastanci s predstavnicima Romskog nacionalnog foruma, održavanje osnovnih i naprednih trening seminara, supervizijska i mentorska podrška forumu i romskim organizacijama, studijska putovanja, te sastanci s predstavnicima lokalne uprave i samouprave.

Cijeli projekt naslanja se na odrednice Nacionalne strategije za uključivanje Roma od 2013 do 2020. godine u području obrazovanja, zapošljavanja i uključivanja u gospodarski život, zdravstvene zaštitu i socijalne skrbi, prostornog uređenja, stanovanja i zaštite okoliša, kao i uključivanja u društveni i kulturni život i suzbijanje diskriminacije.

Današnjem sastanku nazočili su: Sanja Bešlić – Kozmus iz Informativno-pravnog centra, ujedno i voditeljica projekta, Vanja Đurić – Bjelanović voditeljica projekta NDC Osijek, Branko Petrov predsjednik udruge Romski nacionalni forum, Robert Radić, Ljiljana Radić, Snježana Radić i Miroslav Jovanović iz romske udruge „Ludari”, Čedo Todorović predsjednik Romskog centra, Slavica Nikšić i Hrvojka Filipović iz Centra za socijalnu skrb, Željko Balkić rukovoditelj Odjela za tržište rada Hrvatskog zavoda za zapošljavanje Slavonski Brod, Dragana Jurić iz Zavoda za javno zdravstvo BPŽ, Darko Dadić iz PU Brodsko-posavske, Irena Čugura Ćerić ravnateljica OŠ „Hugo Badalić” iz Slavonskog Broda Dubravka knežević pročelnica Stručne službe Županijske skupštine i župana BPŽ, te Katarina Bjelobrk u ime Grada Slavonskog Broda.

Autor: bportal

Šest županija te devet općina i gradova žele pomoći Romima

Projekt se financira sredstvima EU u okviru programa IPA 2012 i uz potporu Ureda za udruge Vlade RH

160705145254162

Romsko nacionalno vijeće, u partnerstvu s Centrom za mir, pravne savjete i psihosocijalnu pomoć Vukovar, od 4. srpnja počelo je s projektom Poticanja provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma na lokalnoj i regionalnoj razini, a prvi skup partnera na tom projektu održan je u Slavonskom Brodu.

Slavonski Brod, kao jedna od devet jedinica lokalne samouprave odlučila je, uključenjem u projekt, aktivno pomoći lokalnoj romskoj zajednici u aktivnostima koje bi trebale pridonijeti boljem položaju Roma.

“Osnovni cilj projekta je poticanje provedbe Nacionalne strategije za uključivanje Roma 2013.-2020. na lokalnoj i regionalnoj razini”, istaknuo je David D. Orlović, izvršni direkor Romskog nacionalnog vijeća.

Projekt se financira sredstvima EU u okviru programa IPA 2012 i uz potporu Ureda za udruge Vlade RH. Kroz provedbu projekta cilj je postići rezultate koji bi bili vidljivi kroz ojačane kapacitete djelovanja izabranih Romskih nacionalnih vijeća, organizacija civilnog društva, kroz pojačani dijalog i kvalitetu suradnje između romskih dionika i predstavnika lokalne samouprave i javnih institucija.

“Provodi se na području Osječko–baranjske, Vukovarsko–srijemske, Sisačko–moslavačke Brodsko–posavske, Koprivničko–križevačke i Zagrebačke županije u ukupno devet jedinica lokalne samouprave”, rekao je Orlović te dodao da se u Hrvatskoj ulažu znatni napori na ostvarenju prava nacionalnih manjina, pa tako i romske koja je osamostaljenjem Hrvatske dobila i ustavom zagarantirani status nacionalne manjine.

Aktivnosti na poboljšanju položaja Romske nacionalne manjine već daju rezultate, ali bi oni mogli biti i bolji ocijenio je gdin.Aleksa Đokić, pomoćnik ravnatelja Ureda vlade RH za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. gdin.Đokić je istaknuo da je važno u aktivnosti uključiti žene i mlade iz redova romske nacionalne manjine te je pozvao sudionike u projekta da se jače povežu i razmjenjuju iskustva kako bi primjeri pozitivne prakse iz pojedinih sredina dobili mogućnost i šire primjene.