PROSVJED UMIROVLJENIKA

  SINDIKAT UMIROVLJENIKA HRVATSKE

10 000 Zagreb, Trg kralja Petra Krešimira IV. 2

Tel/Faks: 01/ 46 55 146, 46 55 111/190

e-mail: suh@zg.t-com.hr – www.suh.hr

OIB 68205802695

Broj: 299-3/2017.

Zagreb, 25. rujna 2017.

ZAGREB, Manduševac, 12h
PULA, Trg Portarata, 12h
SPLIT, Zapadna obala, 12h
OSIJEK, Trg slobode, 12h
SLAVONSKI BROD, Korzo, 12h
ZADAR, Poljana Pape Ivana Pavla II.,16h 

ZAUSTAVIMO SIROMAŠTVO I PONIŽNJE U STAROSTI!

Sindikat umirovljenika Hrvatske je na svojoj 4. sjednici Predsjedništva, održanoj 25. svibnja 2017. godine u Zagrebu, usvojio Odluku o održavanju središnjeg umirovljeničkih prosvjeda u utorak 10. listopada 2017. godine, a zbog sve težeg položaja umirovljenika i starijih osoba, kao i inertnosti institucionalnih tijela glede rješavanja problema umirovljenika i starijih osoba.

Želimo podsjetiti i kako je pitanje rastućeg siromaštva umirovljenika ujedno i radničko pitanje, jer se time najdirektnije obezvrjeđuje rad, pa uz prekarni rad, dobivamo i prekarne mirovine, a konačni danak platit će upravo generacija koja ulazi u rad.

Tijekom 25 godina djelovanja SUH je pokrenuo brojne inicijative za izmjenu različitih zakona iz područja socijalne skrbi, prometa, obveznih odnosa, ovrha, poreza i doprinosa i inog, ali od strane vlasti izostaju konkretni odgovori. Institucionalni kanali očito nemaju efekta i prinuđeni smo organizirati središnji prosvjed na Trgu bana Jelačića u Zagrebu, te prosvjede u Puli, Splitu, Zadru, Osijeku i Slavonskom Brodu, kako bismo se izborili za pokretanje dijaloga s vlastima i dostojanstvenije mirovine.

Nadali smo se kako će se kroz rad Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe, gdje SUH ima tri predstavnika, ostvariti veći utjecaj na zakonske izmjene i promjene standarda umirovljenika i starijih na bolje. Na žalost, do danas je održana samo jedna sjednica i to za usvajanje okvirnog programa, što držimo neprihvatljivim jer umirovljenici nemaju vremena za čekanje, svakog dana su sve siromašniji i njihov je položaj sve teži. Danas su, uz bugarske umirovljenike, najsiromašniji u Europskoj uniji. Državne statistike nas, međutim, s radošću izvještavaju kako je konačno prestao rasti broj umirovljenika, ne shvaćajući da je to posljedica povećanog umiranja, ali i samoubojstava, usred siromaštva te socijalne i pravne nesigurnosti.

Drage kolegice i kolege, poznato vam je da trećina osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Udjel prosječne hrvatske mirovine u neto plaći najniži je od svih drugih u zemljama u okruženju – iznosi samo 37,7 posto, dok je u susjednim zemljama bio bitno viši (Mađarska i Makedonija – 62%, Slovenija – 60,2%; Crna Gora – 56,2%, Srbija – 49,8%; Kosovo – 47%; Bosna i Hercegovina – 43,4 i 42,5%).

No, ne samo da su hrvatske mirovine relativno, već su i realno najniže u široj regiji, jer u Hrvatskoj cijena hrane iznosi čak 91 posto prosjeka Europske unije, u Srbiji 69, a u Makedoniji samo 58 posto. Porazan je podatak kako hrvatska linija siromaštva iznosi 2.085 kuna, što znači da je blizu polovice mirovina prema ZOMO ispod linije siromaštva. K tome, Hrvatska, uz Španjolsku, ima najnižu pokrivenost starosnim mirovinama iz rada od samo 64 posto, za razliku od vrlo visoke pokrivenosti u drugim zemljama EU.

Drage kolegice, pozivamo vas na solidarnost i podršku u borbi protiv siromaštva i poniženja, jer je došao trenutak kad se u većem broju moramo okupiti na prosvjedu u Zagrebu i drugim gradovima, pa vam se obraćamo sa zamolbom da obavijestite svoje aktivistice i članice o prosvjedima umirovljenika kako bi se mogli pridružiti u odnosnim gradovima. Nadamo se da će koordinatorice Mreže doći na prosvjed i osobno te jedna i izraziti potporu na bini, a nadamo se i vašoj pisanoj potpori radi čitanja na skupovima.

Naši zahtjevi, koje vam prilažemo, radnički su zahtjevi. Na prosvjed ne pozivamo ni jednu političku stranku, već sindikate te organizacije civilnog društva za stare, mlade, osobe s invaliditetom i žene te nezaposlene branitelje.

Zahvaljujemo na razumijevanju i vjerujemo u vašu podršku, jer naši su zahtjevi presudni i za buduće umirovljenike, vaše sadašnje članove.

 

Zajedno smo jači!

 

Jasna A. Petrović,

predsjednica

 

 

 

22. rujna – Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama

U spomen na tragično ubojstvo triju žena – sutkinje Ljiljane Hvalec, odvjetnice Hajre Prohić i stranke Gordane Oraškić koje je, tijekom održavanja brakorazvodne parnice na Općinskom sudu u Zagrebu, dana 22. rujna 1999. godine ubio suprug stranke u postupku, a sudsku službenicu Stanku Cvetković teško ranio, Vlada Republike Hrvatske 22. rujna proglasila je Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama.

Sslužbeno Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama proglašenog 2004. Godine i time se želi upozoriti na još uvijek zastrašujuće službene podatke o fizičkom, psihičkom, seksualnom i svakom drugom nasilju i zastrašivanju.

Nacionalni dan svake se godine obilježava polaganjem vijenca i paljenjem svijeća na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu te održavanjem okruglih stolova i rasprava na temu nasilja nad ženama i nasilja u obitelji. Glavna poruka obilježavanja Nacionalnog dana je važnost prepoznavanja i prijavljivanja nasilja kao krajnje neprihvatljivog oblika društvenog ponašanja kojim se krše temeljna ljudska prava i slobode te razumijevanje nasilja kao najčešćeg oblika diskriminacije žena.

Uvažavajući sve tragične događaje nasilja u obitelji u Republici Hrvatskoj, s posebnim naglaskom na nasilje nad ženama, pred svima i nadalje stoje obveze usmjeravanja pozornosti na potrebe obitelji i njezinih članova, prepoznavanja uzroka i posljedica nasilja te nadogradnje pravnog i institucionalnog sustava kojim se sprječava nasilje i štite prava i interesi žrtava nasilja u obitelji. Ekonomska kriza, nezaposlenost i siromaštvo i dalje su uzroci teškog nasilja kojem su posebno izložene žene.

Po pitanju statistike nasilja nad ženama su poražavajuće. Prošle je godine ubijena 15 žena. Njih 11 stradalo je od ruke bliske osobe, najčešće supruga. Još 23 žene su bile žrtve pokušaja ubojstva. 12 su ih pokušali ubiti članovi obitelji ili partneri. Žene su bile žrtve njima bliskih osoba u 642 slučaja. U samo jednoj godini.

Dnevno 45 puta policija u Hrvatskoj intervenira zbog obiteljskog nasilja, a vikendom i praznikom do 60 puta; svaka treća žena u našoj zemlji žrtva je nasilja u obitelji. Osim što intrevenira po dojavi o nasilju, policija u ovom slučaju djeluje i preventivno. Upravo je prevencija  najvažniji mjera kojom bi se mogao smanjiti broj nasilja svih oblika. No jedan od velikih problema zbog kojih žrtve nasilja često smrtno stradaju upravo je taj što one same, ali niti njihova okolina ne prijavljuju nasilje. Policija podsječa građane kako nasilja u obitelji ili susjedtsvu građani mogu prijaviti i potpuno anonimni

U posljednjih 10 godina je u Hrvatskoj ubijeno 300 žena i to najviše od ruke bliske osobe, a većina od njih prethodno je bila žrtva obiteljskog nasilja. 2016. godini ubijeno je 15 žena, a broj žena žrtava kaznenih djela tjelesne ozljede, teške tjelesne ozljede i kaznenih djela protiv spolne slobode također je veći od broja žrtava muškog spola.

Po podacima Ministarstva pravosuđa, u razdoblju od početka 2012. godine do kraja lipnja 2016. godine sudovi su izrekli ukupno 14.932 zaštitne mjere prema Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji. Od toga je najviše izrečeno zaštitnih mjera obveznog liječenja od ovisnosti, njih 4289 (28,72 posto) te zabrane približavanja žrtvi nasilja, njih 4163 (27,88 posto). Slijede zaštitne mjere obveznog psihosocijalnog tretmana (2983), udaljenja iz stana, kuće ili drugog stambenog prostora (1358) te zabrane uznemiravanja ili uhođenja osobe izložene nasilju (1292).
 

Esih postaje artikuliranija

Esih postaje artikuliranija; u najružnijem istupu dosad, dovela je u pitanje stipendije malih Roma

Zastupnica Bruna Esih o najnezaštićenijoj skupini u društvu

Na današnjoj sjednici Odbora za obrazovanje i sport zagrebačke Gradske skupštine, predsjednica stranke Neovisni za Hrvatsku Bruna Esih prigovorila je što su stipendije učenika deficitarnih zanimanja manje nego one za učenike i studente pripadnike romske nacionalne manjine.

Tijekom polemike, Esih je Ivici Lovriću, koji obavlja poslove pročelnika Gradskog ureda za obrazovanje i sport direktno replicirala: “Potiče li se to što su oni Romi ili njihova želja za školovanjem?”, upitala je Esih.

Dva milijuna za stipendije učenika i studenata

Stipendije za učenike romske nacionalne manjine iznose 2,290 kuna, a za studente 3,720, i iz proračuna Grada Zagreba za njih je osigurano 2 milijuna kuna.

Učenici koji su upisali deficitarna zanimanja dobivaju za prvi razred tisuću kuna mjesečno, drugi 1300 i treći 1600 kuna. Prema podacima sa službenih stranica Grada Zagreba, stipendije se dodjeljuju za 10 mjeseci u godini, na početku školske godine i isplaćuju početkom mjeseca za prethodni mjesec.

 

 

Czech Police say assault on Muslim women in Prague by aggressive woman was a misdemeanor

The case of an attack on two Muslim women as they were on their way to the Divoká Šárka aquapark in Prague has been assessed by police as a misdemeanor. The Muslim women were chaperoning 13 children on a trip when they were photographed by a woman who then assaulted one of them both physically and verbally when they asked her to stop taking their picture.

“I believe there should be more intensive investigation of the motivation for that attack,” said Klára Kalibová, a lawyer and director of the In IUSTITIA organization, when asked by Czech Television what she made of the police’s conclusion. Verbally abusing others in public because of their assumed race or religion meets the definition of a crime, according to the relevant statute.

Tomáš Hulan, spokesperson for the Prague Police, told Czech Television that officers assessed the matter in full and came to the conclusion that the behavior described met the definition of a misdemeanor. The police are not, however, ruling out the option for the qualification of the incident to be changed.

bau, translated by Gwendolyn Albert

Czech Police reconstruct murder of Romani man, shooter faces 20 years in prison if convicted

Czech Police performed a reconstruction during the night of Friday 11 August of the May murder of a Romani man at a housing estate in the town of Chomutov. The re-enactment involved the 37-year-old man who has been accused of the murder, supervising State Prosecutor Vladimír Jan told the Czech News Agency.

Police chose to do the reconstruction at night in order to recreate the conditions of the incident as closely as possible. If convicted, the man faces between 12 and 20 years in prison.

On 25 May around 3 AM, police say the man who has now been charged with the killing heard noise from the street, looked out the window, and saw a van crashing into parked cars. The driver then attempted to drive away, heading the van in the direction of his relatives standing in front of the building on the sidewalk, the people with whom he had been having an argument.

The man watching from the window immediately grabbed his licensed firearm, ran out in front of the building, and began to shoot at the van as it drove past, hitting the driver several times and causing him serious injuries from which he died at the scene. The shooter then waited for the police to arrive.

On 11 August, just after 2 AM, police officers began to arrive at the location of the May crime scene and closed off the connecting streets around the building in front of which the shooting happened. Besides detectives there were also police dogs and riot units.

An investigative attempt at reconstructing the events proceeded. Police re-enacted the shooting victim driving past the building in his van.

“The aim of this investigative attempt is to verify certain facts,” Jan said. “The purpose of the reconstruction is to re-enact the entire course of the incident.”

“The reconstruction involved the cooperation of the accused, without whom it would not have been possible,” the supervising state prosecutor added. The accused demonstrated to detectives how he recalls the incident unfolding.

Detectives chose to re-enact what happened at almost the same time of day that the shooting took place. “That was for the purpose of recreating the conditions that prevailed at the time to the greatest possible extent,” Jan said.

The detectives’ work ended at about 5 AM. The legal qualification of the case remains unchanged.

The accused has been charged with murder under the second paragraph of the Criminal Code, and if convicted, he faces up to 20 years in prison. He has been in custody since the end of May, where he was remanded because the court was convinced he would influence eyewitnesses if at liberty.

ČTK, voj, translated by Gwendolyn Albert

Djecu s poteškoćama i Rome izbacili su iz reforme školstvtva

AKCIJSKI PLAN U MAGLI Povjerenstvo Dijane Vican u nacrtu plana za provedbu reforme izmijenilo je ciljeve koji su izglasani u Saboru. Nova ministrica je obaviještena o svemu…

Djeca romske manjine, djeca s poteškoćama u razvoju, ali i ona darovita gotovo se uopće ne spominju u novom Nacrtu Akcijskog plana provedbe Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Zašto se Posebno stručno povjerenstvo za provedbu Strategije nije njome koristilo pri izradi Akcijskog plana za njeno provođenje – pita se Dora Kršul, novinarka portala srednja.hr, koji je objavio sveobuhvatnu analizu nacrta Akcijskog plana koji je izradilo povjerenstvo.

E-škola je postala povijest

Umjesto da postavi rokove u kojima će provesti mjere strategije, povjerenstvo je u nacrtu korigiralo samu Strategiju.
– Najviše se izmjena dogodilo u dijelu koji se bavi predškolskim, osnovnoškolskim i srednjoškolskim odgojem i obrazovanjem u kojem je cilj provesti cjelovitu kurikularnu reformu – prepričava nam Kršul. Dodaje kako je u nacrtu Akcijskog plana uklonjena eksperimentalna provedba kurikula na svim razinama obrazovanja, uklonjena je eksperimentalna izbornost za gimnazijsko obrazovanje, a nacrt ne sadržava ni pojam e-škole. Povjerenstvo je u nacrtu izbacilo 11 ciljeva iz Strategije, dodalo 12 novih koji u Strategiji ne postoje i modificiralo dva cilja. Uz ciljeve, preinačili su i mjere za provedbu reforme. Izbacili su ih čak 129, dodali 22, a 71 mjeru su modificirali u odnosu na Strategiju.

Podcilj 6.6., koji se u Strategiji zove “Osiguravanje podrške djeci i učenicima romske nacionalne manjine”, u potpunosti je izbačen i uopće se ne spominje u nacrtu. Akcijski plan ne spominje otvaranje vrtića za djecu romske nacionalne manjine ni izradu kurikluma za predmet romskog jezika i kulture, koje je Strategija bila predvidjela.Ukinuto je i senzibiliranje djece za specifične potrebe djece i učenika s teškoćama i zadovoljavanje njihovih specifičnih potreba.
Iako je kurikularni pristup usmjeren na vrednovanje ishoda učenja, oni su u nacrtu Akcijskog plana izbačeni. Ni daroviti učenici nisu prošli bolje. Iako je Strategija predvidjela organizirani rad s darovitim učenicima koji bi im omogućavao rad s programima različite težine i složenosti, izborne programe, skupni i individualni rad, rad s mentorom, raniji upis i druge ativnosti, u nacrtu se od toga također odustalo.

Šest dana za očitovanje?

Ukinuta je i uključenosti odraslih u procese cjeloživotnog učenja i obrazovanja. Izbačen je i cilj koji se odnosi se na izgradnju sustava za identificiranje, poticanje i razvoj sposobnosti i potencijala pojedinaca te jačanje službi za cjeloživotno osobno i profesionalno usmjeravanje. Umjesto njega, dodan je novi cilj – poticanje provedbe programa suvremenih vrsta pismenosti. Povjerenstvo ukida i mjere praćenja ranog napuštanja školovanja. Umjesto četiri mjere koje su trebale riješiti tu problematiku, uvode jednu načelnu: sustavno sprječavati rano napuštanje redovitog školovanja. Međutim, Akcijski plan nije predvidio “akciju“ kojom će to učiniti.

Zapostavljeni nastavnici

Država je strategijom predvidjela i financijsko poticanje uključivanja nezaposlenih u programe formalnog obrazovanja kojima bi stekli kvalifikaciju, ali nacrt akcijskog plana ni tu mogućnost ne spominje. Nema više ni mjera koje redefiniraju ulogu ravnatelja, izradu standarda za biranje ravnatelja te stavranje programa za obrazovanje budućih ravnatelja. Ukinute su i dodatna te dopunska nastava iz nastavne norme učitelja.

– Mislim da je pri izradi Akcijskog plana potrebno prekopirati ciljeve iz Strategije i raspisati tko je i u kojem roku nadležan da se oni provedu – objašnjava nam Kršul koja smatra kako bi, budući da je ciljeve reforme donio Sabor, bilo logično da ih Sabor i mijenja. Tekst nacrta Akcijskog plana nikad nije javno objavljen, a Ministarstvo znanosti i obrazovanja poslalo ga je zainteresiranim stranama da se o njemu očituju. Međutim, sporni su i datumi. Županije, škole i ostale zainteresirane strane dokument su dobile u petak, 5. svibnja, a svoje mišljenje trebali su im dostaviti do četvrtka, 11. svibnja 2017. Imali su, dakle, samo šest dana, od kojih su dva dana otpala na vikend.

Nešto se očito radi ispod žita – smatra Kršul, a s tim se slažu i drugi uključeni u proces reforme.

Ministrica Divjak obaviještena je o navedenom razvoju događaja. Trenutačno je na službenom putu, a po povratku u Hrvatsku sa svojim timom će vrlo brzo detaljno pregledati dostupne materijale, odgovorili su iz Ministarstva znanosti i obrazovanja na naš upit.
Inače, povjerenstvo koje je donijelo ovaj Nacrt postavljeno je u mandatu njezina prethodnika Pave Barišića, a s njime se ne slaže Inicijativa GOOD, koja je organizirala prosvjede u znak podrške obrazovnoj reformi.
– Građani su 1. lipnja na prosvjedu tražili ostavku Povjerenstva, a sad je premijer Plenković treba procijeniti radi li Povjerenstvo što bi trebalo raditi – poručila je Eli Pijaca Plavšić iz GOOD inicijative. Rekla je kako je ovo samo jedan od razloga da Dijana Vican napusti funkciju predsjednice Posebne stručne skupine.
– Izbacivanje mjera i dodavanje novih ne može se raditi bez podrške Sabora i Europske komisjije koja je dala novac za provedbu kurikularne reforme – zaključila je Pijaca Plavšić.
Tražili smo i stav Dijane Vican, no nije nam odgvorila. Ostali članovi Povjerenstva također šute. Iako su Vladi nacrt prezentirali još u travnju, javnost do objave portala Srednja.hr s njim nije bila upoznata.

– U pravnoj državi ovakav nacrt ne može biti potvrđen jer strategiju može mijenjati samo Sabor – rekao je SDP-ovac Neven Budak, bivši predsjednik Povjerenstva za provedbu Strategije.

Nada se kako nacrt Vlada i Saborski odbor za obrazovanje, znanost i kulturu neće prihvatiti. Budak upozorava kako je u nacrtu izostavljen i cilj o izjednačavanju materijalnih uvjeta škola, što znači da će neke škole čekati jako dugo na obnovu i uređenje. Dodaje kako bi cilj plana trebao biti odrediti datume kada će pojedini ciljevi Strategije biti izvršeni.

– Ako se Plan usvoji u ovom obliku, očekujem ponovno prosvjede građana jer to znači da se od reforme odustalo – zaključio je Budak.

– Ne vjerujem da bi premijer odobrio ovakvo izbjegavanje provedbi mjera važnih za romsku nacionalnu manju – rekao je za srednja.hr Veljko Kajtazi, saborski zastupnik romske nacionalne manjine. Od ministarstva zahtijeva da ga redovito obavještavaju o provedbi reforme jer u Povjerenstvu nije zastupljen nitko od pripadnika romske nacionalne manjine. Sanja Barić, profesorica ustavnog prava sa Sveučilišta u Rijeci, promjenu ciljeva Strategije smatra neustavnom.
– Akte Hrvatskog sabora ne može mijenjati izvršna vlast, a svakako ih ne mogu mijenjati posebna tijela koja su formirana kako bi ih provodila – rekla je Barić.
Od članova Povjerenstva reagirao je jedino Vedran Mornar, koji upozorava kako ne zna tko je napisao nacrt.
Ispred toga svoj potpis neću staviti – zaključio je bivši ministar obrazovanja.

ŽIVOT U NEIZVJESNOSTI

ROMI: ‘Imamo papire da smo u Hrvatskoj, a Slovenci tvrde da smo njihovi… Mi smo ni na nebu, ni na zemlji’

Romi koji žive u romskom naselju Lončarevo u općini Podturen, mjestu u kojem živi tek 350 ljudi, u strahu su jer ne znaju što će biti s njima nakon odluke Arbitražnog suda.

Godinama živimo u strahu kome pripadamo, a sad je prilika da se to jednom za svagda raščisti! Još kad se počelo govoriti o Svetoj Geri i Piranskom zaljevu, Slovenci su govorili da je sporno i naše naselje. Dolazili su, slikali, nešto mjerili, pokazivali su nam karte stare preko 200 i više godina prema kojima pripadamo Sloveniji.

Sad je završila i arbitraža, a mi i dalje ne znamo čiji smo. Po svemu sudeći, mi smo ni na nebu, ni na zemlji’, ogorčeno je kazao Josip Balog za portal emedjimurje.

Da mogu birati, ostali bi u Hrvatskoj

Naselje se nalazi na nešto više od kilometra od samog Podturna, općinskog sjedišta. Seljani kažu da bi voljeli znati kamo pripadaju, a kada bi mogli birati, ostali bi u Hrvatskoj.

Dobro nam je i ne želimo da nas nekamo sele. Imamo zidane kuće, napravili su nam cestu i ne treba nam ništa drugo. Jedino posla nema, a ne vjerujem da bi nam ga Slovenci dali’, rekao je mještanin koji vjeruje da je granica na sredini rijeke Mure, ali ove koja sad teče, a ne one u starom toku prije 200 ili 300 godina.

Josip Balog kao predstavnik naselja ističe da je arbitraža koja je nedavno završila mogla razjasniti kuda točno prolazi granična crta.

‘Slovenci nas plaše da smo u Sloveniji’

‘Mi imamo papire da smo u Hrvatskoj, ali Slovenci nas plaše da smo u Sloveniji. Ne bismo u Sloveniju, rođeni smo ovdje i tu želimo ostati. Jedino ako imaju neko drugo rješenje za nas, ako nam ponude bolje uvjete da nas prihvate…’, kaže Balog.

Njegov sin dodaje kako su prije desetak godina novinari iz Slovenije dolazili u mjesto i pokazivali karte prema kojima je Lončarevo dio Slovenije.

‘Što će biti s nama?’

‘Treba naći neko rješenje jer ako preuzmu teren, što će biti s nama? Ako je to po katastru njihovo, kako kažu, mili Bože, neka si uzmu, što mi tu možemo. Može nas se, ako treba, i humano preseliti na hrvatski teritorij, pa da nam plate.

Hvala Bogu, novca ima, tu je i Europska unija, pa neka nam kupe kuće. To će biti dobro i za našu integraciju u društvo jer više ne bismo živjeli u izdvojenom naselju kao sad. Ne želimo sukobe, mi smo ionako manjina. Smeta nam samo što se stalno nešto šuška, a nitko nam ne govori što je arbitraža odlučila’, kazao je Balog mlađi.

Neka istraživanja pokazuju da Romi u Podturnu stanuju još od 19. stoljeća, a tvrde kako je Lončarevo najstarije od 12 romskih naselja u Međimurju. Prvo je naselje bilo na drugoj lokaciji, no zbog izlijevanja rijeke Mure preselili su se.

‘Neka nam kažu čiji smo’

‘Sad imamo asfaltirane ceste i sad bi Slovenci, kad je sve uređeno, to preuzeli. A tko će nam to platiti? Kako su dozvolili da budemo građani Republike Hrvatske, ako su mislili da smo Slovenci? Pozivam sad javno da nam dođe netko reći čiji smo’, kaže Balog mlađi.

Autor: Danas.hr

Romi će dobiti knjige unatoč protivljenju HDZ-a

Učenici osnovnih i srednjih škola romske nacionalne manjine na području cijele Hrvatske, kao i osnovnoškolci iz pet škola u Petrinji, mogu odahnuti jer je na Skupštini Grada Zagreba usvojena odluka prema kojoj će im se iz zagrebačkog proračuna kupiti knjige za iduću školsku godinu.

Za obje stavke izdvojit će se 5,3 milijuna kuna, a zanimljivo da su protiv odluke o kupnji knjiga Romima bili Bandićevi partneri iz HDZ-a. S 21 glasom za (bandićevci, HSS, HSU), 12 protiv i jednim suzdržanim odluka je prošla unatoč tvrdnjama iz HDZ-a da ona nije u skladu sa Zakonom o lokalnoj i regionalnoj samoupravi.

Zbog ove, ali i šest drugih točaka (otpis ili odgoda plaćanja duga Zagrebačkom holdingu blokiranim građanima, projekt 400 stanova u Podbrežju te rješavanje pitanja Imunološkog zavoda, besplatno dopunsko zdravstveno osiguranje za dio umirovljenika te pomoć samohranim majkama i očevima odgajateljima), SDP i HNS su rano jutros napustili Skupštinu, smatrajući da se radi o protuzakonitim točkama čija je jedina svrha skupljanje glasova pred izbore. Da su kojim slučajem ostali i glasali protiv nje, ona s glasovima HDZ-a ne bi prošla, a ovako ispada da su i oni pomogli Bandiću u ostvarenju cilja. No da su ostali, pitanje je bi li HDZ tada bio protiv.

‘Nije upitno treba li pomoći. Međutim, prijedlog nije u skladu sa zakonom. U ovom slučaju ne radi se o poslovima iz djelokruga lokalne samouprave’, kazao je Andrija Mikulić, predsjednik Skupštine i zagrebačkog HDZ-a.

Ratko Maričić, predsjednik Odbora za Statut, Poslovnik i propise te član Bandićeve stranke, naveo je da to tijelo nije našlo da je odluka o nabavci knjiga pripadnicima romske manjine u Hrvatskoj protivna bilo kojem propisu. To je kao da kažete da je Grad postupio propisu kada je dao novac za vukovarski Vodotoranj’, zaključio je Maričić.

Kada se glasalo o kupnji knjiga za male Petrinjce, 24 zastupnika su bila za, četiri protiv i četiri suzdržana.

ROMSKOG DJEČAKA TUKLI ZBOG ZASTAVE

U osnovnoj školi „Karađorđe“ u Voždovcu, Srbiji, grupa djece pretukli su učenika romske nacionalnosti samo zato što je Rom. Dječak je mahao srpskom zastavom i osjećao se kao netko ko navija i građanin Srbije, na utakmici Srbija – Vels. Njemu su dječaci nasilnici pocijepali usnu i polomili jedan zub. Pretučeni dječak D. V. (15) i dva dana nakon incidenta preplašen je i zbunjen

Njegovi roditelji i roditelji trojice osmaka koji su ga napali razgovarali su sa direktorom škole. Neki od roditelja su bili iznenađeni ponašanjem svoje djece, a neki – nisu. Neslužbeno se doznaje da ova trojica nasilnika su i đaci sa manjim ocjenama iz vladanja i dosad nisu bili primjerni đaci.

  1. Ranko V., otac dječaka kojeg su pretukli vršnjaci u parku na Voždovcu jer je mahao srpskom zastavicom; Sin je došao kući i nije nam rekao što se dogodilo, njegova priča bila je da se ogrebao o granu. Valjda je mislio da je on nešto pogriješio i da ćemo biti ljuti na njega, sve dok nam policija nije zakucala na vrata. Inače, moj sin je suviše dobro dijete i nikada nije uradio ništa loše što bi dovelo do ovakve situacije – priča njegov otac za „Blic“.

„Njemu su dječaci nasilnici pocijepali usnu i polomili jedan zub, a jučer je bio i na snimanju glave, ali je, na sreću, sve u redu“. Otac dječaka ističe da će tinejdžer od septembra/rujna normalno nastaviti da pohađa ovu osnovnu školu, iako se to dovodilo u pitanje u razgovoru sa direktorom škole.

Njegovog sina, inače učenika sedmog razreda OŠ „Karađorđe“ na Voždovcu, u ponedjeljak su pretukla trojica osmaka iz iste škole jer je mahao srpskom zastavicom koja je ostala na tom mjestu nakon utakmice Srbija – Vels koja je odigrana u nedjelju.

Dječak zbog posljedica torture školskih napasnika vrijeme provodi kod kuće, ali je, kako pričaju roditelji, i dalje u strahu od napada. Usprkos incidentu, roditelji su spremni da djete nastavi da živi normalnim životom kao i prije napada pa se sprema za ekskurziju..

Razrednica ističe da je on dijete kojeg u ovoj školi svi vole  – od nastavnika do đaka.

– U trenutku kada su krenuli na njega i rekli mu da „nema pravo da nosi srpsku zastavu jer je Rom i napali ga, dogodilo se to da su njemu u pomoć pritrčali mnogi njegovi drugovi iz odjeljenja. Park je bio pun djece, a njega u odjeljenju vole jer je zapravo jako fino i pitomo dijete – priča dječakova razrednica Vladanka Jakšić. Dodaje, iako možda povrede nisu toliko strašne fizičke, ipak, ono je što njega uzdrmalo jeste i situacija koju još ne razume.

Zaštitnik građana će provesti kontrolu i postupiti po pritužbi povodom nasilja, a u školi je policija obavila uviđaj.

Psiholog: „Tukli su ga jer je Rom“

– Dječak je držao srpsku zastavu i osjećao se kao netko ko navija za ovu državu i građanin Srbije, zbog čega su ga oni napali – priča školski psiholog Marina Bunčić. Kako kaže, ovaj slučaj je oličenje čiste diskriminacije.

– To je strašno, jer činjenica je da se ne bi tako ponašali prema nekome ko nije Rom. Diskriminacija Rome prati kako u školi tako i svuda. Radi se o djeci koja nisu tolerantna na razlike, ali to ne potiče samo iz obitelji. Diskriminacija se projektira na sve oblasti života i mi nismo visoko tolerantno društvo kao što mislimo – dodaje Bunčić. Nadalje kaže, ne vjeruje ni da se dječak od početka osjećao kao jednak svima i da je čak i samo vrijeđanje ono što može da uplaši ovu manjinu.

Zbog toga su oni plašljivi i često idu u grupicama kako bi se osjećali sigurnije. Mnogi ne nastavljaju dalje školovanje, baš iz razloga što se osjećaju ugroženo, ukoliko bi bili jedini u razredu. Zamislite koliko romske djece se prestrašilo samo zato što su čuli da se ovako nešto dogodilo – priča psiholog.

OSUDE ZBOG PREBIJANJA ROMSKOG DJEČAKA

“Ovo je fašistička pojava koja mora da nas zabrine” Predsjednik odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost spolova Meho Omerović osudio je napad na učenika romske nacionalnosti u beogradskoj osnovnoj školi “Karađorđe”.

Vršnjačko nasilje jeste problem sa kojim se suočavamo u posljednje vrijeme, ali kada dječaci pretuku svog druga samo zato što je Rom, uz konstataciju da “on nema pravo nositi zastavu Srbije jer je Ciganin”, onda je fašistička pojava koja mora sve da nas zabrine – istakao je Omerović. Dodao je, da je sramota za sve u toj školi i za sve nas što se ovakve pojave događaju. Svi moramo osuditi ovakve pojave. To prije svega moraju roditelji tih dječaka koji su to uradili – “danas su pretukli nekoga zato sto je Rom, a sutra će nekoga zato što je hendikepiran, onda nekoga zato što se drugačije oblači“ itd. Moramo stati na put mržnji i svakom obliku ekstremizma – navodi u izjavi Omerović.

Omerović je istakao i da djecu moramo odgajati tako da su svi ljudi jednaki i napomenuo da ovaj događaj ne smije ostati nekažnjen.

Povjerenica: Posebno zabrinjava što se incident desio u školi

I povjerenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković najoštrije je osudila ovaj incident. U priopćenju povjerenice se navodi da ona očekuje od svih nadležnih hitnu i adekvatnu reakciju. Zabrinjava je činjenica da se nasilje dogodilo u školi, jer je upravo to mjesto gdje djeca trebaju da se uče vrijednostima tolerancije i prihvaćanja različitosti. Na razvijanju svijesti mladih ljudi o poštivanju ljudskih prava svakog pojedinca, mora se intenzivno raditi u našim školskim ustanovama – ističe povjerenica Janković.

Povjerenica podsjeća da svaki građanin ili građanka koji smatraju da su pretrpjeli diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, mogu podnijeti pritužbu Povjereniku za zaštitu ravnopravnosti.

– Svi moramo osuditi ovakve pojave. To prije svega moraju roditelji tih dječaka koji su to uradili – dodao je Omerović. Nadalje je rekao, “danas su pretukli nekoga zato sto je Rom, a sutra će nekoga zato što je hendikepiran”, onda nekoga zato što se drugačije oblači itd. Moramo stati na put mržnji i svakom obliku ekstremizma – navodi se u izjavi.

Omerović je istakao da djecu moramo odgajati tako da su svi ljudi jednaki i napomenuo da ovaj događaj ne smije ostati nekažnjen.

Komentari

Bane ka-CVRX: Ovo nema veze sa sustavom obrazovanja niti zainteresiranosti nastavnika i direktora škole. Ovo je slika nesposobnih roditelja da od djece koju su lako napravili sada naprave ljude. Pogledajte malo oko sebe generaciju roditelja između 30-45 godina, bahati, nepismeni, nerealizirani, loši u svakom smislu, prije svega nasilni. Što mislite odakle su djeca u školi donijeli to ludilo- pa iz kuće. To isto vide i čuju od roditelja i ljudi koji im u kući dolaze.

Tea : Ja sam do svoje sedme godine živjela u zajedničkom dvorištu sa dvije romske porodice. Mama ode na posao I ostavi me kod njih bez ikakve brige. Najljepše godine, stalno muzika, svi pričaju u isti glas a kad dođe ručak meni daju najljepše meso. I dan danas ih pamtim a ti “sirotinjski” ručkovi su mi nešto najslađe čega se sjećam. Najviše od svega bih voljela da ih nekako opet vidim.

Lnda : Sramota me je da priznam da sam prije više od pola vijeka završila tu školu koja je oduvijek otvarala vrata SVIMA. Sram bilo i djeci i roditelje te djece. Nisu oni mali, znali su što rade. Sramota