POLICIJA ODOBRILA

/in , /by

SPREMA SE PROSVJED PROTIV MEĐIMURSKIH ROMA! ‘Kao da živimo u Teksasu, dosta je ovog terora!’

Nakon objave Tina Hrgovića koji je upozorio na ponašanje međimurskih Roma, tamošnji su stanovnici otišli korak dalje i od policije zatražili odobrenje prosvjeda.

Tako bi, kažu, upozorili institucije na nepodnošljive uvjete u kojima godinama žive, a o kojima nitko ne želi javno progovoriti.

Prosvjed će se održati u iduća dva do tri tjedna, i to na glvnaom trgu u Čakovcu

“Danas je napravljen prvi korak i od policije smo dobili zeleno svjetlo za održavanje mirnog prosvjeda na glavnome gradskom trgu. Bezbroj puta otvarao sam vrata raznih ureda u nadi da će se nešto promjeniti… I pokojna Ana Rukavina borila se svojom problematikom pod sloganom ‘Želim život’, pa tako i mi mještani i žitelji Međimurja želimo samo ‘Normalan život’ koji nam institucije ove države u 21. stoljeću moraju omogućiti. Danas, da nije bilo ovog sastanka s predstavnicima policije, bio bih vjerojatno u Borovu, gdje sam prije točno 28 godina počeo ‘stvarati’ i sanjati neku bolju Hrvatsku”, kaže Alen Pencer, hrvatski branitelj i stanovnik Međimurja.

“Nažalost, na ovaj dan u Borovu za tu neku bolju Hrvatsku poginulo je i masakrirano 12 hrvatskih redarstvenika, a 21 pripadnik MUP-a bio je ranjen. Zašto ovo pišem? Jer za ovakvu Hrvatsku nije mladost ginula. Ovo je apel svim institucijama koje u zadnjih 20 godina nisu radile ništa ili su radile jako malo u našoj županiji. Sami smo dopustili sav taj teror jer smo čekali da se to samo od sebe riješi. Šutjeli smo i odobravali. Smatram da svatko ima pravo na svom dvorištu popiti kavu bez ‘srpskih cajki’, bez mirisa plastike, bez krađa, bez divljanja po bolnicama, kafićima, na cesti itd… Sve to smo mi u zadnjih 20 godina svakodnevno doživljavali, pogotovo mi koji živimo u blizini njihovih naselja. Puno toga se stavljalo pod tepih zbog politike i nekih zakona koji se pod hitno moraju mijenjati. Mene ne zanimaju ‘njihovi predizborni poeni’, samo želim da krenu na djela. Uz pomoć svih vas jedino možemo sami sebi omogućiti sve nabrojeno. Šutjet se više ne smije, jer radi se o budućnosti svih nas. Međimurje su pretvorili u Teksas, a najmirniji grad u RH – u najnesigurniji. A sve to radi nam naša draga ‘ugrožena’ manjina koji sebe naziva Romima. Riječ Rom znači čovjek, a oni su sve samo ne ljudi. Čast poštenim i radnim pripadnicima manjine koji su se uspjeli socijalizirati i integrirati među naše pitomo stanovništvo. Nadam se da ćete nas i vi podržati u tom najavljenom prosvjedu za neki bolji i normalniji život na koji svi imamo pravo u 21. stoljeću u civiliziranoj EU. I još jednom – šutjeti znači odobravati.

Sve što tražimo samo je ‘normalan život’”, pozvao je na prosvjed.

Autor:S.V.

Preuzezo; Dnnevno. Hr

SILOVALI, PALILI I DALI MU DA PIJE URIN

/in , /by

Odgajatelj je kriv:Dječaka (13) silovali, palili i dali da pije urin.

U rujnu 2010. godine dvojica štićenika jednog Doma u Istri iživljavali su se nad trećim, tada 13-godišnjakom, kojeg su prisiljavali da pije urin, palili upaljačem… Sud je noćnom odgajatelju izrekao uvjetnu kaznu

Noćni odgajatelj (62) u jednom Domu za odgoj djece u Istri, osuđen je  zbog nesavjesnog rada u službi. Naime, za vrijeme njegove smjene s 29. na 30. rujna 2010. godine u Domu došlo je do grubog psihičkog i fizičkog zlostavljanja 13-godišnjeg štićenika romske nacionalnosti.

Njega su 15-godišnjak i 12-godišnjak, također štićenici Doma, između 22 i 2 sata ujutro tetovirali, tjerali ga da pije urin i palili ga upaljačem po trbuhu. Sve su i snimili mobitelom, javlja Glas Istre.

Odgajatelj je kriv, zaključio je sud, jer je bio svjestan da ako neredovito obilazi spavaonice da bi moglo doći do povrede prava jednog od štićenika. Iako on tvrdi da je obilazio spavaonice redovito, svakih sat vremena, sud ističe da nije bilo dovoljno ‘prošetati’ po hodnicima. Prema njegovom iskazu, sva svjetla u spavaonicama bila su ugašena, a djecu je obišao još jednom oko 1 sat ujutro i potom svakih sat vremena. Izrečena mu je uvjetna kazna – deset mjeseci zatvora koje neće odslužiti ako u roku od godine dana ponovno ne počini kazneno djelo.

Sporne večeri, tvrdio je na sudu, otključao je velika vrata hodnika i tiho hodao ne bi li čuo nekakvu buku u spavaonicama. S obzirom na to da je bio mir, zaključio je da ne treba ulaziti u spavaonice i remetiti noćni mir djece. Nitko mu od dnevnih odgajatelja nije rekao ništa, a ni u zapisniku nije bilo nikakvih bilješki da bi na nečije ponašanje trebao pripaziti.

Zlostavljani dječak je jutro poslije zlostavljanja sišao na doručak kao i inače, lijepo pozdravio i doručkovao. Nije rekao ništa o tome što se dogodilo prošle noći.

Sud je ipak presudio odgajatelju i ustvrdio da mu je obrana neosnovana. Nisu prihvaćeni ni iskazi štićenika Doma koji su tvrdili da se iz sobe u kojoj se odvijalo zlostavljanje ništa nije čulo.

Na leđima mu nožem ispisali ‘DRUKER’

Nesretni dječak i prije je bio žrtva zlostavljanja u drugom domu na jednom otoku. Tada su ga brutalno pretukli i željeznom šipkom mu polomili kosti stopala i teško ozlijedili glavu. Na leđima čikovima i nožem ispisali su mu riječ ‘druker’. Četrdeset dana je proveo u bolnici.

Izvor24 sata

Autor: Tina Ozmec-Ban-

Četvrtak, 16.05.2019.

Alen Pancer iz Pribislavca poziva na prosvjed

/in , /by

Alen Pancer iz Pribislavca poziva na prosvjed Želim normalan život!

Alen Pancer koji u Pribislavcu živi 20 godina glavni je organizator prosvjeda pod nazivom Želim normalan život koji je podržala i načelnica Pribislavca Višnja Ivačić. Na neformalnom sastanku prošlog tjedna razgovarali su o problemima u svojoj sredini, a podršku su dobili i od župana Matije Posavca.

Mirni prosvjed prijavljen je danas na policiji pod nazivom Želim normalan život koji će se održati na Trgu republike u Čakovcu u subotu 1. lipnja u 11 sati. Organizator Pancer strahuje kako odaziv neće biti veliki.

– Svaki dan živim u teroru romske nacionalne manjine u Pribislavcu. Nisam više mogao čitati o kriminalu koji se svakodnevno događa. Policija je bespomoćna, institucije pravosuđa i socijalne skrbi ne rade svoj posao, rekao je Pancer.

Pancer dodaje kako mu se dogodilo previše stvari, od provale u automobil, supruga mu je usred radnog dana opljačkana 150 metara od kuće, maloljetnici su mu ukrali psa i tražili otkupninu za njega.. Zato je postao organizator prosvjeda.

Načelnica Ivačić poručila je kako će se u ponedjeljak održati sastanak vezan uz prosvjed i problematiku koja se događa u njihov sredini s Međimurskom županijom i ostalim međimurskim općinama kako bi se utvrdio kolektivan stav.

Objavio/la, Dora Vadlja

  1. svibnja 2019

 

Povjerenstvo raspravljalo o provođenju Akcijskog plana

/in , /by

Koprivničko-križevačka županija: Povjerenstvo raspravljalo o provođenju Akcijskog plana za socijalno uključivanje Roma

U prostorima Županijske uprave u petak, 29. rujna održana je sjednica Povjerenstva za praćenje provedbe Akcijskog plana za socijalno uključivanje Roma u Koprivničko-križevačkoj županiji za razdoblje od 2017. do 2020. godine, koju je vodio predsjednik Povjerenstva i zamjenik župana Ratimir Ljubić, a glavna joj je tema bila razmjena informacija o poduzetim aktivnostima.

Naime, nakon što je krajem prošle godine Županijska skupština donijela navedeni Akcijski plan, ove je godine konstituirano Povjerenstvo za praćenje njegove provedbe, a sastoji se od predstavnika upravnih tijela Županije, Vijeća romske nacionalne manjine i romskih udruga te jedinica lokalne samouprave u kojima Romi žive u većem broju.

Neke od mjera definirane u Akcijskom planu, a o kojima se raspravljalo na sjednici su: povećanje prostorne i komunalne uređenosti naselja te razine gospodarske aktivnosti i zapošljavanja romske populacije, unapređenje kvalitete života socijalno ugroženog romskog stanovništva, povećanje uključenja Roma u osnovnoškolsko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje te razvoj kulture romske zajednice. Važnost analize provedenih mjera sastoji se u tome da se u proračune jedinica područne i lokalne samouprave uvrste planovi za sljedeću godinu, kako bi se moglo nastaviti raditi na svemu što je predviđeno Akcijskom planom.

Zamjenik Ljubić pohvalio je romske udruge na aktivnosti, a posebno Udrugu Roma „Korak po Korak“ i njihov projekt uzgoja krastavaca, koji je detaljnije predstavio predsjednik Udruge, ujedno i predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine KKŽ Franjo Horvat. Još je dodao kako žele nastaviti sa sličnim projektima poticanja zapošljavanja jer smatra kako je to korisno za romsku zajednicu i njezinu integraciju u društvo. S prijedlozima su se uključili i romski predstavnici naselja Žlebic i Općine Peteranec, Željko Oršuš i Branko Balog, koji su naglasili važnost komunikacije s jedinicama lokalne samouprave.

Predstavnici općina Drnje, Peteranec i Rasinja govorili su o svojim iskustvima u provođenju Akcijskog plana, istaknuvši velik doprinos županijskih projekata „Svi u školi, svi pri stolu“ i „Prilika za sve“, koji već godinama omogućavaju romskoj i ostaloj djeci prehranu u školi i pomoćnike u nastavi. Zamjenica gradonačelnika Koprivnice Melita Samoborec kazala je kako Grad uključen u sve mjere i aktivnosti Akcijskog plana te predstavila na koje načine brinu o romskoj zajednici, što će poslužiti kao smjernice općinama. Između ostalog, navela je pomoć u podmirenju troškova stanovanja i prehrane u školskoj i gradskoj kuhinji, potpore srednjoškolcima, pomoć pri priključenju naselja na sustav javne vodoopskrbe te plaćanju komunalnog doprinosa. Također, predstavnik Savjeta za razvoj civilnog društva Robert Vulić predložio je ažuriranje atlasa romskih naselja te pohvalio dosadašnju provedbu Akcijskog plana.

Hrvatska zajednica županija
/in , /by

OŠTRICA MRŽNJE PONOVNO NA ROMIMA: Odnos koji razara društvo

Iz Praga piše Sofija Kordić

„Društvo prepuno mržnje pretvara se u društvo tvrde ruke. Protiv toga možemo učiniti samo jednu stvar. Pričati jedni s drugima bez obzira na svjetonazor, bez obzira na boju kože, inače će nas mržnja satrati“ – ovo je prošle godine na portalu romea.cz napisao romski novinar, publicist, muzičar František Kostlán u članku u kojem upozorava da se u Češku vraća antiromska histerija kao logičan slijed opadanja migrantskog vala i zastrašivanja s islamom i terorizmom.

Procjenjuje se da u Češkoj živi oko 240.000 Roma, dakle gotovo 2,2 posto stanovništva. Od toga skoro polovica, njih 120.000, živi u socijalno izoliranim područjima, u tzv. getima u vrlo teškim uvjetima. Upravo je Češka nekad bila jedina od postkomunističkih zemalja u kojoj romsko stanovništvo nije bilo satjerivano u geta. U razdoblju od 2006. do 2014. godine broj socijalno izoliranih područja se udvostručio, trenutno ih ima preko 600. Donedavno je u njima živjelo 80.000 ljudi, a sada oko 120.000.

Skoro 90 posto čeških Roma stradalo je u Drugom svjetskom ratu. Nakon rata većina Roma stigla je iz Slovačke i nikada se nisu u potpunosti integrirali. Izloženi su otvorenoj diskriminaciji pri zapošljavanju, obrazovanju, stanovanju. S druge strane ne postoji odlučnost čeških političara da se uhvate u koštac s tzv. romskim pitanjem, a kada se govori o češkoj demokraciji bolna točka i nezaobilazna tema je položaj Roma u češkom društvu i češki rasizam prema Romima.

Na početku teksta citiranog kolegu Kostlána pitali smo otkud izvire i čime se hrani desetljećima duga nesnošljivost u dijelu češkog društva

„Mržnja prema Romima ne vlada u cijelom društvu, ali antiromska gesla su veoma glasna i čuju se u razmjerno velikom dijelu društva. Razloga je više – potreba imati nekog neprijatelja pri ruci, otpor ka različitom i strah od različitog. Zbog konstantnog rasta negativnih strasti na površinu izlazi latentni rasizam, a zazivanja i gajenja negativnih emocija ovdje imamo na pretek. Cjelokupnom stanju ne pridonosi ni češka izoliranost koja ima za posljedicu zatvorenost i usredotočenost na sebe“, priča Kostlán i podsjeća da su Česi nekad živjeli u multietničkoj državi, zajedno sa Slovacima, Nijemcima, Mađarima, Poljacima, Ukrajincima, Rusinima, Židovima i Romima, a da su im danas ostali samo Romi.

Političari i mediji protiv Roma 

Selma Muhić Dizdarević, predavačica na Fakultetu humanističkih znanosti Karlovog sveučilišta u Pragu, na odsjeku za građansko društvo kaže za Lupigu da političari ne rješavaju probleme romske zajednice jer im to ne donosi glasove na izborima. S druge strane je gotovo potpuna pasivizacija Roma. Rezignirali su na političku aktivnost, okupljanje i organiziranost.

„Među češkim građanima i dalje prevladava viđenje Roma kao ljudi koji se samo množe i ništa ne rade. Ogromno je nerazumijevanje i nepovjerenje prema Romima, neobrazovanima i obrazovanima, uspješnima i neuspješnima. Ako ti od kolijevke pa do groba stalno netko govori da nisi vrijedan, da si nesposoban, da si sumnjiv, i ako treba milijun puta da se dokazuješ onda nije ni čudo da nema Roma koji žele ući u taj rizik i politički se aktivirati. Postoji svojevrsna aktivnost Roma na razini nevladinih organizacija, ali to je zanemarivo. Romi nemaju ozbiljnu političku stranku ili aktivne pojedince u postojećim strankama, a samo na taj način mogli bi koristiti velika sredstva koja postoje za nacionalne manjine. Nacionalne manjine u EU imaju fantastičnu poziciju, ali to treba znati iskoristiti“, ističe Muhić Dizdarević.

Kostlána smo pitali kakvu ulogu imaju mediji i političari u razdvajanju društva.

„Ogromnu, temeljnu i tragičnu. Glavnu ulogu u raspirivanju mržnje prema Romima, izbjeglicama pa ponovo Romima ima nekoliko političara na čelu s predsjednikom Milošem Zemanom i naravno stranke koje su u osnovi ekstremističke kao što je parlamentarna stranka SPD Tomija Okamure, i određeni mediji poput TV Prima i portala Parlamentní listy koji se više bave manipulacijama i dezinformacijama nego novinarstvom. A naravno da se i među novinarima nađu rasisti i ksenofobi“, objašnjava nam.

Da se oštrica mržnje sa izbjeglica i migranata, kojih u Češkoj takoreći nema, ponovo vraća na Rome svjedoči i nedavna izjava predsjednika Zemana.

„Za vrijeme komunizma na čelu romskih radnih četa bili su Romi koje su ostali poštovali. Kad netko od njih ne bi htio raditi od vođe čete dobili bi šamar. To je jedna vrlo humana metoda i obično vrlo učinkovita. Ja sigurno nisam prijatelj komunizma, ali tada su Romi morali raditi. Ako nisu išli bi u zatvor“, izjavio je Zeman dok se obraćao građanima mjesta Kojetin u moravskoj regiji, gdje je 70 posto Roma potisnuto u geta.

Na stotine Roma promptno je reagiralo postavljajući na društvene mreže fotografije sa svojih radnih mjesta.

Biznisom protiv Roma 

Činjenica je da među Romima ima velik broj nezaposlenih, a posebno onih koji žive u getima. Naša sugovornica Selma Muhić Dizdarević podsjeća kako tranzicija nije na isti način djelovala na sve skupine građana, te da se nakon tranzicije dramatično povećavao broj nezaposlenih Roma.

„U socijalno izoliranim područjima raste kriminal, prostitucija, uporaba droga i pojave koje nisu bile tipične za romske zajednice. U istraživanju koje sam radila 2016. godine s romskim ženama zabilježili smo porast broja djece koja su napuštena i predana na institucionalnu brigu. Prije toga u romskim zajednicama je postojala jaka porodična solidarnost, napuštanje djece nije bilo izraženo“, priča Muhić Dizdarević i upozorava na veliki problem sa stanovanjem, čemu su izloženi Romi koji su nekad živjeli u stanovima u vlasništvu države, ali su im vlasti u nastojanju da ih potisnu iz središta gradova te stanove zamijenili ili otkupili za manje atraktivne lokacije.
“Kad češki Romi odu u neku drugu zemlju gdje oni nisu jedini koji su ‘različiti’ i ‘vidljivi’, često postanu uspješni ljudi” – Selma Muhić Dizdarević (FOTO: Privatni album)

„U pitanju je tzv. biznis sa siromaštvom. Gradovi i općine gurali su Rome u područja na obodima grada, u stanove gdje su uvjeti života izuzetno loši, a istovremeno sklapali ugovore s biznismenima kojima se to isplati, jer oni nisu ulagali ništa u infrastrukturu tih stanova. Tamo ljudi žive izuzetno bijedno, i sve do prije nekoliko godina vlasnici tih stanova dobivali su velike sume novca jer su, kao, rješavali socijalni problem. Dobivali su sredstva kao da iznajmljuju stan u centru Praga. To je sistem zasnovan na korupciji, a sredstva idu iz javnog proračuna. Romi taj novac ne vide, ali gnjev građana je usmjeren prema njima. Drugi moment je dužničko ropstvo.

Kad Romi uđu u dugove, odbija im se dio od socijalnih naknada, a to opet jednom biznis modelu odgovara jer kreditori znaju da su Romi primatelji socijalnih naknada, to im nitko neće oduzeti, to je opet novac iz javnog proračuna i gnjev se opet izljeva na Rome. Treća stvar je visok stepen kriminala u romskim getima. Rom pozajmi novce Romu koji ih prokocka u kockarnici ovog prvog. Što radi legalna kockarnica među siromašnim stanovništvom je glavno pitanje. Vlasnik kockarnice mu kaže – ne moraš vraćati dug, daj mi sestru za prostituciju. Sve se vrti u krug, a sve polazi od diskriminacije i izolacije. A tko je za to odgovoran? Nisu Romi, već onaj tko je u društvu najjači, tko vuče konce“, naglašava naša sugovornica.

Negiranjem koncentracijskog logora protiv Roma

U svojim populističkim istupima političari iskorištavaju lošu situaciju u socijalno izoliranim područjima i naglašavaju kako Romi ne rade, kako su neobrazovani i žive od socijalnih naknada. Prošle godine jedan je socijaldemokrat javno izjavio da su Romi „meduze koje samo smetaju i ničemu ne služe“. Potpredsjednik parlamenta, lider ekstremističke stranke SPD, Tomio Okamura negirao je koncentracijski logor za Rome iz Drugog svjetskog rata – Lety, kao i istaknuti član njegove stranke Miloslav Rozner koji je logor nazvao „nepostojećim pseudokoncentracijskim logorom“. Policija njihove izjave nije okarakterizirala kao kazneno djelo. Koliko daleko idu stvari najbolje pokazuje primjer iz rujna 2016. godine, kada je sadašnji premijer Andrej Babiš, a tadašnji ministar financija i potpredsjednik Vlade izjavio je tokom posjeta gradu Varnsdorf s velikim brojem romske populacije: „To što u novinama glupani pišu da je Lety bio koncentracijski logor, to je laž, bio je to radni logor za one koji nisu htjeli raditi.“ Nakon bure kritika i zahtjeva za ostavkom Babiš se ispričao i rekao da nije dobro shvaćen.
Premijer koji negira koncentracijski logor (FOTO: HINA)

Zanimljivo je da je u neposrednoj blizini bivšeg logora sedamdesetih godina prošlog stoljeća bila izgrađena farma svinja, a tek u kolovozu 2017. godine vlada je otkupila farmu od vlasnika, odlučila je likvidirati i izgraditi spomenik u čast romskim žrtvama logora.

Obrazovanjem protiv Roma 

Poseban problem predstavljalo je obrazovanje malih Roma koje se automatski slalo u specijalne škole. Poslije su se te škole preimenovale u praktične, a tek su se nakon uvođenja inkluzije školske 2017./2018. godine praktične škole ukinule.

„Generacije su oštećene takvim načinom obrazovanja. Predrasude su ogromne, dovoljno je vidjeti koliko dugo vremena je bilo potrebno da se ukine dvostruko obrazovanje i koliko je prosvjetnih radnika bilo protiv inkluzije. A kad češki Romi odu u neku drugu zemlju gdje oni nisu jedini koji su ‘različiti’ i ‘vidljivi’, često postanu uspješni ljudi. Nedavno je policajac u Engleskoj, podrijetlom Rom iz Češke dobio orden od britanske kraljice (The Most Excellent Order of the British Empire, op.a.) za zasluge i humanitarnu aktivnost. Položaj Roma u ostalim postkomunističkim zemljama je još gori, ali to se tako ne smije uspoređivati, položaj Roma u Češkoj se treba usporediti s položajem ostalih građana“, izričita je predavačica Muhić Dizdarević.

Inače, spomenuti nagrađeni policajac, Petr Torák, češkim medijima je ispričao kako je njegova obitelj otišla iz Češke prije 17 godina jer je ocu bilo preko glave rasističkih izljeva i ponižavanja.

„Moja učiteljica je nagovarala roditelje da me prebace u specijalnu školu, ali to moj otac ne bi nikada dopustio, radije mi je platio privatnu školu“, izjavio je Torák.

Češka pučka pravobraniteljica Anna Šabatova je prije nekoliko dana upozorila kako je licemjerno pozivati Rome da se integriraju dok istodobno želimo da se obrazuju u svojim školama i žive odvojeno u svojim getima.

„O sudbini romskog djeteta se često odlučuje već u šestoj godini života. Žive li roditelji u getu, dijete će ići u školu s djecom slične sudbine. Cijelo djetinjstvo će proživjeti u društvu djece s istim društvenim statusom, istim životnom strategijom, vidicima i ambicijama. S velikom vjerojatnošću to dijete neće nikad ni zamisliti da bi moglo biti pravnik, učitelj ili programer“, piše Šabatova za romski portal romea.cz.

Sterilizacijom protiv Roma 

Jedan od problema Roma u Češkoj koji je najviše šokirao međunarodnu javnost je nedobrovoljna sterilizacija Romkinja. U Češkoj su se Romkinje sterilizirale od 1970. do 1990. godine u okviru državne politike protiv “visoke i nezdrave porodnosti”. Neslužbeno, prisilna sterilizacija se nastavila do 2007. godine.

Elena Gorolová imala je 21 godinu kad su je sterilizirali nakon poroda, bez njene volje. Godinama se borila za zaustavljanje ove jezive prakse. Žene su najčešće davale pristanak jer su im češki socijalni radnici prijetili oduzimanjem djece ili socijalnih naknada. Neke su, kao Gorolova, pristale na zahvat neposredno pred porodom, pod utjecajem bolova i bez dovoljno informacija, ne znajući uopće što potpisuju.

Od 2012. godine prije nego što žena potpiše suglasnost o sterilizaciji mora proteći rok od minimum sedam dana i žena mora biti upoznata sa svim posljedicama tog zahvata. Gorolová je o prisilnim sterilizacijama Romkinja u Češkoj govorila po cijelom svijetu pa i pred Ujedinjenim narodima u Ženevi. Češka država se 2009. godine ispričala, ali još uvijek nije obeštetila sterilizirane žene usprkos pozivima UN-a, Vijeća Europe i brojnih organizacija za ljudska prava.
Elena Gorolová – sterilizirana s 21 godinu života (SCREENSHOT: YouTube)

Zbog svog aktivizma, uključujući i napore da se institucionalizirana djeca vrate obiteljima, BBC je Gorolovu stavio na svoju listu među 100 najutjecajnijih žena za prošlu godinu. Trenutno se bori protiv segregacije Romkinja u rodilištima i diskriminacijskog ponašanja osoblja prema njima.

Šanse su prokockane 

František Kostlán smatra da je jedino rješenje za smanjenje diskriminacije i integraciju Roma otvorena diskusija između Čeha i Roma.

„Što susjedi manje komuniciraju to se više gledaju poprijeko. Vrlo je bitna i inkluzija u obrazovanju gdje su stvari krenule na bolje, i zakon o socijalnom stanovanju koji još uvijek ne prolazi. Čini se da ga vladajući ne žele, a bez njega nema integracije Roma koji žive u getima. U praksi je potrebno poštovati antidiskriminacijski zakon, posebno kad je u pitanju zapošljavanje Roma“, govori Kostlán.

S obzirom da najviši predstavnici države raspiruju rasizam, pitali smo Kostlána očekuje li poboljšanje života Roma u bliskoj budućnosti.

„U bliskoj budućnosti sigurno ne. Trenutno se za to zalaže samo dio socijalnih demokrata, stranke koja je u koalicijskoj vladi Andreja Babiša slab faktor, oporbeni Pirati, kao i vanparlamentarni Zeleni. Inače, nikoga to pitanje ne tišti niti zanima. A to nije baš pametno, jer odnos ‘bijelih’ susjeda, nekih političara i novinara prema Romima, ovu zemlju razara i traumatizira“, zaključuje František Kostlán.

Češka nije iskoristila značajan gospodarski napredak u posljednjih 15 godina koji je, između ostalog, rezultirao najmanjom zabilježenom nezaposlenošću u povijesti EU, ispod dva posto. Sociolozi su upozoravali da je prokockano vrijeme kada su mogli smanjiti ekonomske razlike među regijama, omogućiti izlazak građana pod ovrhama iz dužničkog ropstva, što je specifikum ljudi iz socijalno izoliranih područja, investirati u predškolsko i osmoškolsko obrazovanje u tim područjima i omogućiti tamošnjim stanovnicama dostupne socijalne stanove.

„Odakle početi? Počinje se stalno. Postoje sredstva, i domaća i ona iz EU, ali sve se svelo na pranje savjesti da se nešto, kao, radi i govori o rješenju problema. Tim novcima se često samo gasi vatra, npr. dobivanje psihološke pomoći nakon fizičkog napada zasnovanog na rasizmu, ali novac ne ide na iskorjenjivanje predrasuda. A zašto je to tako? Zašto Česi ne vole Rome? Nema pravog odgovora, kao i kod svake mržnje. Nitko nikog ne bi trebao mrziti. Loša politika…“, zaključuje Selma Muhić Dizdarević.

Lupiga.Com

Naslovna fotografija: romea.cz

 

INTERNATIONAL ROMA WOMEN NETWORK

/in , /by

Press release of INTERNATIONAL ROMA WOMEN NETWORK – PHENJALIPE:

Empowering women is Access to Justice!

More than 80 Roma and travelers attended the 7th International Roma Women Conference, held in Helsinki, Finland with support of Council of Europe and Finish Government on March, 25-27 2019.  The Conference aimed take stock of the implementation of the Thematic Action Plan on the Inclusion of Roma and Travelers (2016-2019) and also to identify and propose priorities for future Council of Europe strategic policy documents.

There were a considerable number of International Roma Women Network (IRWN) Phenjalipe  members who attended the conference and provided presentations as concerning situation of Roma women in their respective countries, chaired the panels and working groups and provided recommendations as per topic concerned

International Roma Women Network (IRWN) Phenjalipe representatives thanked efforts taken by Council of Europe as regarding the implementation of the action plan for inclusion of Roma. Nevertheless, they noticed such efforts remain still insufficient and further actions are needed to meet its objectives.

IWRN – Phenjalipe  members organizations reported that Roma and Traveller women in the major countries of Europe are still facing high level of discrimination in accessing education, employment, housing, social and health services, justice system, and decision making.

It was also noted IRWN-Phenjalipe is not properly involved in the planning, design and implementation of the programs Council of Europe is implementing in framework of Action plan for the inclusion of Roma 2016 -2019, such as JUSTROM, ROMACT and ROMACTED, being limited so to contribute to their successful implementation and also to monitor efficiency of such projects.

Board Members of IRWN-Phenjalipe called on Member states of Council of Europe to take immediate measures to:

  1. New technologies, digitalization potential equalizers or threats to Roma and Travelers;
  1. Programs and evictions motivated by anti-Gypsyism and anti-Nomadism and their effects on Roma and Traveler women and communities;
  1. Preventing and combatting violence against Roma and Traveler women and domestic violence, and protecting their reproductive rights;
  1. Forced removal of Roma and Traveler children from their parents;
  1. Possibilities for Roma women networks of partnership or co-operation with CoE-EU joint programs ROMACT and ROMACTED;
  1. The role of national equality bodies and EQUINET in relation to monitoring and enforcing women’s equal access to justice and rights;
  1. Council of Europe Gender Equality Strategy 2018-2023 in relation to its strategic objective 3: Ensure the equal access of women to justice;
  1. IRWN-Phenjalipe strategy document “Making early marriage in Roma communities a global concern”

INTERNACIONALNA ŽENSKA ROMSKA MREŽA

Više od 80 Roma i putnika prisustvovalo je 7. Međunarodnoj konferenciji Romkinja, održanoj u Helsinkiju, Finska uz potporu Vijeća Europe i finske vlade, od 25. do 27. ožujka 2019. Konferencija je imala za cilj razmotriti provedbu Tematskog akcijskog plana o Uključivanje Roma i Putnika (2016.-2019.) te identificiranje i predlaganje prioriteta za buduće strateške dokumente Vijeća Europe.

Bilo je znatnog broja članova Međunarodne romske ženske mreže (IRWN) iz Phenjalipea koji su nazočili konferenciji i održali prezentacije u vezi sa situacijom Romkinja u svojim zemljama, predsjedavali panelima i radnim skupinama i dali preporuke po temama

Predstavnici Međunarodne mreže Romkinja (IRWN) Predstavnici Phenjalipea zahvalili su na naporima Vijeća Europe u pogledu provedbe akcijskog plana za uključivanje Roma. Ipak, primijetili su da su takvi napori i dalje nedovoljni i da su potrebne daljnje akcije kako bi se postigli njegovi ciljevi.

Organizacije članice IWRN – Phenjalipe izvijestile su da se Romkinje u glavnim zemljama Europe još uvijek suočavaju s visokom razinom diskriminacije u pristupu obrazovanju, zapošljavanju, stanovanju, socijalnim i zdravstvenim uslugama, pravosudnom sustavu i donošenju odluka.

Također je primijećeno da IRWN-Phenjalipe nije pravilno uključen u planiranje, izradu i provedbu programa koje Vijeće Europe provodi u okviru Akcijskog plana za uključivanje Roma 2016.-2019., Kao što su JUSTROM, ROMACT i ROMACTED. kako bi doprinijeli njihovoj uspješnoj provedbi i također pratili učinkovitost takvih projekata.

Članovi odbora IRWN-Phenjalipe pozvali su države članice Vijeća Europe na hitne mjere kako bi:

1. nove tehnologije, potencijalne ekvalizatore digitalizacije ili prijetnje Romima i putnicima;

2. Programi i iseljavanja potaknuti anti-ciganizmom i anti-nomadizmom i njihov učinak na žene i zajednice Roma i putnika;

3. Sprečavanje i borba protiv nasilja nad ženama i Romkinjama i obiteljskim nasiljem te zaštita njihovih reproduktivnih prava;

4. prisilno uklanjanje romske i putničke djece od roditelja;

5. Mogućnosti partnerstva ili suradnje Romkinja s zajedničkim programima Vijeća Europe i EU ROMACT i ROMACTED;

6. Uloga nacionalnih tijela za ravnopravnost i EQUINET u pogledu praćenja i provedbe jednakog pristupa žena pravdi i pravima;

7. Strategija Vijeća Europe za ravnopravnost spolova 2018-2023 u odnosu na svoj strateški cilj 3: Osigurati jednak pristup žena pravdi;

8. Strategijski dokument IRWN-Phenjalipe „Sklapanje ranog braka u romskim zajednicama kao globalnog interesa“

 

Zabranio sam ulaz nekulturnim i bahatim Romima

/in , /by

Na vratima poznatog kafića Viktorija u Pribislavcu, koji je otprije mjesec i pol dana u najmu Kristijana Baloga, nedavno je osvanula zanimljiva poruka. U njoj se strogo zabranjuje ulaz svim bahatim i nekulturnim Romima.

Budući da je i sam Balog iz romske obitelji, zanimalo nas je što ga je navelo na ovakav potez i kako gleda na aktualne odnose Roma i većinske zajednice.

Sadržaj natpisa kojeg ste postavili na ulaznim vratima rijetko se viđa. Budući da ste i sami Rom zašto ste se odlučili za takvu poruku?

– Prije svega, ne želim da tu poruku bilo tko pogrešno shvati. Jer nisu svi moji sunarodnjaci isti i s većinom nemam nikakvih problema. I ljuti me što mi koji želimo raditi, imamo svoje obveze i brige kao i svi ostali, ispaštamo radi neodgovornih pojedinaca. Tako su se i kod mene, u ovih mjesec i pol dana, posebno vikendom u večernjim satima desila dva-tri incidenta izazvana od strane nekolicine Roma.

Razbili su par čaša i boca, a ja to ne odobravam, jer to je moje. Nije njihovo. Jedan sam od prvih Roma koji vodi kafić i nastojim raditi sve kako treba, redovno plaćati zaposlene, poreze i sve ostalo što je propisano. Radim s dvije konobarice, jedna je Hrvatica, druga Romkinja. Važna mi je sigurnost osoblja i, prije svega, mojih gostiju, jer k meni dolaze i Hrvati i Romi, pa i kad me nema ovdje putem video-nadzora pratim što se dešava u lokalu.

I zapitao sam se kako se tek ti pojedinci ponašaju u lokalima koje vode Hrvati, bilo gdje u Međimurju, ako su takvi kod mene koji sam Rom. Sve te slučajeve sam riješio sam i rekao im u lice da moraju izaći van jer se ne ponašaju kulturno. I dajem za pravo svakom ugostitelju da postupi tako u sličnoj situaciji. Nije problem kad se nekome slučajno desi da mu ispadne čaša, ali ne mogu tolerirati one kojima je jedini cilj izazvati probleme, pa dolaze ovdje namjerno razbijati. Zato sam i stavio ovaj natpis, strogo zabranivši ulaz takvim nekulturnim i bahatim pojedincima.

Kakve su bile reakcije?

Reakcije mojih Roma bile su vrlo pozitivne. Kiko bravo, svaka čast, govore mi. Ovdje dolazimo na piće, sok, gemišt, bambus, pivo i želimo imati svoj mir. Tako i ja razmišljam. Ne želim da moj lokal dođe na glas kao mjesto gdje se dešavaju tučnjave ili gdje Romi rade probleme. Toga tu nema, niti neće biti, jer ja kao šef to neću dozvoliti. Ne smije dirati niti Hrvat Roma, niti Rom Hrvata. To je moje osnovno pravilo. Drago mi je što se za ovako kratko vrijeme to već pročulo i sada već svi znaju da ovdje ne smiju raditi probleme.

Ali ja sve svoje Rome pozivam da se isto tako ponašaju i na bilo kojem drugom mjestu. Za svoj novac mogu popiti piće gdje god žele, međutim svugdje se trebaju ponašati kulturno, ne izazivajući probleme, provocirajući ili potičući tučnjavu. A pojedince koji to nisu u stanju treba sankcionirati policija i nadležne državne institucije. Jer ni ja, ni većina mojih Roma, ne želimo nositi stigmu zbog njih.

Kako gledaš na sadašnje odnose između Roma i većinske zajednice, odnosno kako komentiraš prosvjed koji je najavljen ovih dana?

– Ja mogu govoriti isključivo u svoje ime. Razumljivo mi je zbog čega se najavljuje prosvjed, jer se dešava previše toga što se ne bi trebalo. Ali, ponavljam, nisu svi Romi krivi. Mnogo je Roma koji se trude, rade, zaposleni su i ne traže samo prava, nego nastoje sami rješavati svoje obveze, baš poput svih drugih. Međutim, ponašanje tih pojedinaca baca sjenu na sve nas.

Nadam se da ću svojim primjerom pokazati Romima da se mnogo toga može napraviti, samo ako postoji volja, želja i nekakav cilj. Školovao sam se, proveo sam tri godine u Njemačkoj radeći od bauštele do njegovatelja u Domu umirovljenika za što sam se i obrazovao, a sada sam svoju ušteđevinu uložio u ovaj lokal. Pomogla mi je i država poticajima za zapošljavanje, a nadam se da će i drugi, ponajprije mladi, krenuti mojim putem.

Najljepše mi je kad u kafiću čujem mlade Rome kako govore da su došli na jednu kavu ili piće i moraju žuriti na posao. Naravno da se stvari neće promijeniti preko noći i da za to treba vremena, ali bude li više povjerenja s obje strane odnosi će se zasigurno umnogome poboljšati.

e-međimurje

Miljenko Ovčar

Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma

/in , /by

Prnjavor:Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma

Maj 3, 2019

Okrugli sto o istoriji,kulturi i tradiciji Roma održan je danas u Prnjavoru u organizaciji Udruženja „Romska djevojka-Romani ćej“ .Pored predstavnika opštinskih ustanova i udruženja,okruglom stolu prisustvovali su i uvaženi gosti iz Srbije:akademik Bajram Haliti te književnik Alija Krasnići inače autor prvog Romsko-srpskog riječnika koji je danas prestavljen u Prnjavoru.

ivjeti i stvarati na svom maternjem jeziku,osnovno je pravo svakog naroda pa bili oni većinski ili manjinski pa i oni „ostali“ kako su u Ustavu BiH Romi nažalost prestavljeni.

Nažalost što je i premalo,a tako je u svim narodima i narodnostima, onih koji su zainteresovani za očuvanje istorije i kulture a ponajviše jezika kao glavnog nosioca identiteta jednog naroda.Prve pionirske pokušaje,kako on sam kaže za svojih skoro 50 godina stvaralaštva,načinio je književnik iz Subotice Alija Krasnići koji je svoj život posvetio izučavanju istorije svog naroda.Autor preko 100 knjiga na romskom i drugim jezicima,Krasnići piše poeziju i prozu,i za djecu i za odrasle a veliki dio svog književnog i naučno-istraživačkog opusa posvetio je genocidu Roma u Drugom Svjetskom ratu.

Okruglom stolu o istoriji,kulturi i tradiciji Roma veliki doprinos dao je uvaženi gost rodom iz Gnjilana,jedan od prvih romskih akademika ,doktor pravnih nauka Bajram Haliti koji je ukazao na veliki problem kojeg Romi imaju,ne samo u BiH već i u ostalim rebublikama bivše SFRJ a to je ustavna pozicija Roma koja ih tretira kao „ostale“

Akademik Bajram Haliti nada se da će BiH biti prva koja će standardizovati Romski jezik a to znači da će romska djeca svoj Romski jezik moći izučavati u školama kao ravnopravan nastavni predmet.Jer upotreba jezika je osnovno pravo zagarantovano svim međunarodnim konvencijama.Primjera radi,u Prnjavoru samo troje Roma priča Romski jezik.

 

Romska manjina – brojna, ali slabo zastupljena u EU

/in , /by

Za Rome je veliki izazov činjenica da političari desnog krila koriste antiromske stavove kako bi dobili podršku glasača.

Velika zajednica naroda, okupljena u Europsku uniju, svake četiri godine bira svoje parlamentarne predstavnike, no uvijek se postavlja pitanja izbora pripadnika nacionalnih manjina, prije svih Roma. Romska zajednica u Uniji je brojna, procjenjuje se da broji i do nekih 15 milijuna, pri čemu u Španjolskoj i Francuskoj živi po pola milijuna Roma, a u Slovačkoj, Mađarskoj i Bugarskoj romska manjina čini i do 10 posto populacije.

U sazivu Europskog parlamenta na odlasku sjedilo je dvoje zastupnika Roma, iako romski predstavnici smatraju da bi ih, s obzirom na brojnost u europskim okvirima i široke kapacitete tog predstavničkog tijela (751 zastupnik sjedi u parlamentu EU), trebalo biti znatno više. I da im se, kako to predlaže zastupnik romske manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi, jamče stalna mjesta, odnosno organiziraju izbori u okviru romske zajednice.

Direktor Ureda za romske inicijative pri Fondu za otvoreno društvo u Berlinu, Željko Jovanović ipak podsjeća da „Europski parlament dugo iskazuje pomoć Romima, čini ih vidljivima i poziva članice da se više posvete inkluziji Roma u društvo“, ali i da je „glasan zagovaratelj priznanja diskriminacije Roma kao specifične vrste rasizma sa kojom se treba boriti adekvatnim mjerama“.

Smatra i da su romski eurozastupnici, poput Romea Franza (Njemačka) i Soraye Post (Švedska), odigrali krucijalnu ulogu u zagovaranju romskih interesa na planu rada glavnog zakonodavnog tijela EU-a, sa značajnim doprinosom nekih ne-romskih zastupnika poput Petera Niedermuellera (Mađarska). Iako je Europski parlament, kako navodi, prema Romima „najnaklonjenija institucija EU-a od svih“, ukazuje kako sami Romi „moraju marljivo raditi i nadati se kako će glas najveće etničke manjine Europe biti jače zastupljen“.

Nepriznati kao manjina

„Iako odluke Europskog parlamenta imaju važan pravni i politički učinak na članice, malo to tijelo može uraditi protiv desničarskog populizma u mnogim državama. Za Rome u Europi veliki je izazov činjenica da političari desnog krila koriste antiromske stavove kako bi dobili podršku glasača. Svjedoci smo rasta broja napada na Rome koje su počinili pripadnici ekstremno desničarskih stranaka u Italiji i Bugarskoj. Činjenica da se napadi događaju tokom kampanje za europske izbore nije slučajnost. Nažalost, to je šablon djelovanja u kojem ekstremno desničarski populisti koriste Rome kao žrtveno janje pred izbore kako bi dobili glasove umjesto da se bore protiv pravih problema poput nezaposlenosti, stambene politike i problema u obrazovanju. Sve više glasača prepoznaju takvo djelovanje“, navodi Jovanović.

Unatoč brojnosti, odnosno udjela u ukupnom stanovništvu pojedine članice Europske unije, u mnogim državama Romi nisu priznati kao nacionalna manjina. Dalibor Tanić, glavni urednik romskog portala Udar, za primjer navodi Italiju da bi „u potpunosti bila jasna situacija u kakvoj živi većina Roma u EU“.

„U Italiji Romi nisu nacionalna manjina, a bukvalno se ‘takmiče’ sa imigrantima ko će biti najomraženija skupina u zemlji. Da, Italija, kao i druge zemlje, jeste članica EU, međutim, stav EU je da su to unutarnja pitanja država, tako da se EU kao institucija ne može puno da uradi. Pogledajte šta se samo prošle godine dešavalo u Ukrajini, danas u Bugarskoj. Pomalo je apsurdno, ali o Romima i njihovim problemima se itekako dobro zna i zahvaljujući prvenstveno desničarskim grupama, potpomognuti vladama zemalja iz kojih dolaze, znamo za romski problem širom Evrope. Na drugoj strani, postoje vrlo snažan otpor i predan rad pojedinaca i organizacija koje se sa manje, ili više uspjeha bore protiv toga“, konstatira Tanić.

Potrebno je brže djelovanje

Činjenica jeste da govor mržnje, rasističko nasilje i otvoreno iskazivanje netrpeljivosti prema manjinama, drugima i drugačijima, a posebno prema Romima posljednjih godina uzima maha u cijeloj Europi. Je li, u takvoj situaciji i strahu od jačanja europske desnice, rješenje pozvati i romske predstavnike u okrilje „velikih“ stranaka i grupacija kako bi pomogli zaštiti Roma?

„Ne kažem da to nije dobro rešenje, samo se plašim posledica. Iako se takvo nešto propagira, bojim se stvaranja jedne vrste ‘elite’ koja će se, siguran sam, udaljiti od početne ideje s kojom su pristupili nekoj stranci. Za izgradnju čvrstih struktura neke manjine, u ovom slučaju Roma, u nekoj partiji su potrebne decenije i one treba da budu rezultat iskrene želje, a ne ad hoc rešenje kao odgovor, jer ne znamo ništa bolje“, konstatira Tanić.

Umjesto da jedan, deset, ili čak stotine Roma pristupe kao članovi, čak i istaknuti članovi nekih stranaka, smatra da to „neće bitno uticati na promenu samog programa, ideje i vizije stranke“, nego očekuje da stranke unutar sebe postanu senzibilnije za romske probleme.

„Mislim da se mora vrlo brzo delovati, jer sve ovo podseća na neke 30-te godine prošlog veka kada je postojala snažna namera da se ‘nečije pitanje’ reši tako što će taj neko biti eliminisan. Romi su samo deo onih čija se ‘pitanja’ trenutno ‘rešavaju’ širom Evrope“, upozorava Tanić.

Neophodna bolja organizacija

Ako etablirane političke stranke ne žele u svoj rad uključiti Rome, smatra Jovanović, onda je alternativa da Romi oforme svoje političke stranke i izborne liste, kao što je bilo u Sjevernoj Makedoniji i u nekim slučajevima u Slovačkoj.

No, važnijim od pitanja stranaka i kandidata smatra ono o dobro organiziranim romskim glasačima, jer su Romi važan dio glasačkog tijela u mnogim dijelovima Europe, pogotovo u regijama poput Istočne Slovačke ili regije Plovdiv u Bugarskoj.

„Kada se romski glasači dobro organiziraju, oni mogu zajedno poraziti ekstremno desničarske snage koji su protiv Roma, ali i europskih principa. Nedavno su u Slovačkoj romski gradonačelnici i vijećnici pomogli da progresivna proeuropska kandidatkinja Zuzana Čaputova postane predsjednica, a slovačkog neofašističkog kandidata Marijana Kotlebu su izbacili iz utrke“, ukazuje Jovanović.

Ipak, dodaje, Romi sami ne mogu biti odgovor jačanju ekstremne desnice u Europi jer je potreban „ujedinjeni odgovor građanskog društva, medija i političara“. „Sve snage moraju shvatiti kako ekstremna desnica nije samo prijetnja Romima i drugim ranjivim zajednicama, već ona pokušava potkopati demokraciju općenito, tako što napada neovisnost sudstva, slobode, govor i pluralizam“, konstatira.

Jaka mobilizacija uoči izbora

Iako Romi nemaju svoje maticu, Jovanović primjećuje kako mnogi od njih smatraju države u kojima žive domovinama, jer su, povijesno, „ne samo služili vojske i plaćali poreze, već i pokazivali ljubav prema svojim državama“.

„Usprkos takvim važnim doprinosima, europske države nisu se odnosile prema Romima kao prema jednakima s drugim građanima i manjinama. Romi imaju iste probleme sa zaradom, stanovima i obrazovanjem kao i mnogi drugi, ali diskriminacija i institucionalizirani rasizam povećava negativni utjecaj ovih problema koji pogađaju mnogo ljudi u mnogim generacijama“, kaže Jovanović.

Važnim smatra punu primjenu mjera kulturalnoj zaštitu, kao i jednak pristup javnim službama i podršci integraciji, te podsjeća kako su Romi uspjeli u povećanju vidljivosti i predstavljanju u politici, javnom životu i medijima u proteklih 30 godina. Uoči izbora za Europski parlament, mobilizacija Roma je veoma jaka, navodi i ukazuje na velike kampanje u Rumunjskoj, Italiji i Bugarskoj. Na kraju, poručuje, ključno je da proeuropski lideri preuzmu svoj dio odgovornosti za unaprjeđenje života Roma u Europi.

Piše: Mladen Obrenović

Izvor: Al Jazeera

 

 

 

SVJETSKI DAN ROMA

/in , /by

 

DANAS JE SVJETSKI DAN ROMA!
ČESTITAMO SVIM ROMIMA U SVIJETU!
Na današnji dan 8. travnja održan je Kongres Roma, održanog od 8. do 12. travnja 1971. godine u London, jednog od najvažnijih događaja u povijesti Roma. .Na ovaj dan donesene su vrlo bitne i dragocjene odluke za romsku zajednicu. Rad Kongresa bio je organiziran kroz radnih skupina koje su se bavile određenim pitanjima: jezikom, obrazovanjem, kulturom, socijalnim pitanjima i ratnim zločinima.

Radna skupina koja se bavila jezičnim pitanjem usvojila je važnosti jezika jer mogu se međusobno razumjeti  te zaključila da je romski jezik (romani chib)  jedina spona koja spaja sve grupacije Roma, te su donijeli odluku i da romani chib bude službeni jezik..

  1. travnja 1971., predzadnji dan Kongresa, donesene su povijesne odluke Kongresa koje su značajneza ovu zajednicu: Usvojena je zastava – plave i zelene boje sa crvenim koratačem, himna- usvojena je pjesma „Gelem, Gelem“ tekst je napisao Žarko Jovanović u suradnji s Janom Cibul. Dok treća važna odluka da se naziv Rom (u prijevodu čovjek) upotrebljava umjesto naziva „Ciganin“.