TYSON FURY TVRDI DA JE ŽRTVA RASIZMA

/in , /by

Tyson Fury tvrdi da je žrtva rasizma zbog svojeg romskog podrijetla: “Nisu samo crnci žrtve…”

13023946

AFP

Svjetski boksački prvak u teškoj kategoriji po WBC verziji Britanac Tyson Fury, čiji je nadimak Kralj Roma, izjavio je da je žrtva rasizma zbog svog podrijetla.

“Ja sam bijeli muškarac, ali i danas 2020. godine žrtva sam rasizma jer sam ‘traveller’, bijeli Rom”, kazao je Fury u emisiji “Dobro jutro Britanija” na televizijskoj mreži ITV. Povod razgovoru bili su prosvjedi u SAD-u koji traju već danima nakon što je Afroamerikanac George Floyd umro zbog policijske brutalnosti prilikom privođenja u Minneapolisu.

“I dan danas ćete na vratima pubova i restorana moći naići na natpis ‘nije dozvoljen ulaz travellerima’. Još uvijek je prihvatljivo biti rasist prema Romima u Velikoj Britaniji i svijetu, i nitko ništa ne poduzima u vezi toga”, rekao je Fury i dodao. “Nisu samo crnci žrtve rasizma. Također, svatko može biti rasist, bez obzira na boju kože ili podrijetlo”.

Otkrio je kako njemu i njegovoj ženi Paris 2016. godine nije dozvoljen ulazak u jedan restoran u Veliki Britaniji, i to nakon što je postao svjetski prvak u teškoj kategoriji svladavši Vladimira Klička:

“Kazao sam joj kako sam ja svjetski prvak u teškoj kategoriji koji predstavlja ovu zemlju, a ne samo neki Rom. Ona mi je odgovorila da to nema veze jer sam ‘traveller’, a njima nije dozvoljen ulazak u restoran”

PIŠE HINA

 

Hoće li nacionalne manjine biti prevaga

/in , /by

DVANAESTA IZBORNA JEDINICA Hoće li nacionalne manjine biti prevaga na ovim izborima?

Hrvatska izlazi na parlamentarne izbore za deseti saziv Hrvatskoga sabora u nedjelju, 5. srpnja.  Dvanaesta izborna jedinica pripada nacionalnim manjinama u Republici Hrvatskoj.

Pripadnici autohtonih nacionalnih manjina u Republici Hrvatskoj biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor u jednoj izbornoj jedinici koju čini cjelokupno područje Republike Hrvatske.

Birači pripadnici nacionalnih manjina biraju ukupno osam zastupnika u posebnoj (XII.) izbornoj jedinici.

-pripadnici srpske nacionalne manjine biraju tri zastupnika,

– pripadnici talijanske nacionalne manjine biraju jednog zastupnika,

– pripadnici mađarske nacionalne manjine također  biraju jednog zastupnika,

– pripadnici češke i slovačke nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika

– pripadnici austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika,

– pripadnici albanske, bošnjačke, crnogorske, makedonske i slovenske nacionalne manjine biraju zajedno jednog zastupnika u Hrvatski sabor.

U dvanaestoj izbornoj jedinici na izborima održanima 2016. na ta su mjesta izabrani:

Milorad Pupovac – predsjednik SDSS-a i saborski zastupnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj, saborski zastupnik još od 2003. godine, a sudjelovao je u pet saziva Sabora do sada.

Dragana Jeckov – članica SDSS-a, a ovoj zastupnici je započeo mandat 30. lipnja 2017. kao zamjenici zastupnika Mile Horvata. Zastupa srpsku nacionalnu manjinu.

Boris Milošević – član SDSS-a, izabran kao kandidat Samostalne demokratske srpske stranke te zastupnik srpske nacionalne manjine, koji je prašinu podigao ćiriličnim plakatima na predsjedničkim izborima u prosincu 2019. godine.

Izborima je 2016. godine pristupilo 14,10 posto pripadnika srpske nacionalne manjine točnije glasalo je 19.534 birača na 6547 biračkih mjesta. Važećih glasova je bilo 19.120 ili 97,88 posto, a nevažećih 414 ili 2,12 posto. Najviše preferencijalnih glasova osvojio je Milorad Pupovac – 16.166, slijede ga Mile Horvat  s 12.175 i Boris Milošević sa 11.479 glasova.

Za očekivati je da će na predstojećim izborima ponovno sva tri mandata za zastupnike srpske nacionalne manjine dobiti Pupovčev SDSS.

Vladimir Bilek – nezavisni je kandidat i zastupnik češke i slovačke nacionalne manjine.

Robert Jankovics – nezavisni kandidat i zastupnik mađarske nacionalne manjine u Hrvatskoj.

Veljko Kajtazi – nezavisni kandidat, zastupnik je austrijske, bugarske, njemačke, poljske, romske, rumunjske, rusinske, ruske, turske, ukrajinske, vlaške i židovske nacionalne manjine. Izabran kao kandidat Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara”.

Ermina Lekaj Prljaskaj – nezavisna kandidatkinja i zastupnica za albansku, bošnjačku, crnogorsku, makedonsku i slovensku nacionalnu manjinu, a izabrana kao kandidatkinja Unije Albanaca u Republici Hrvatskoj.

Furio Radin – nezavisni zastupnik talijanske nacionalne manjine u Republici Hrvatskoj koji je još od 2000. godine, odnosno četvrtog saziva Sabora zastupnik u istom, a u posljednjem devetom sazivu, od lipnja 2017. obnaša funkciju potpredsjednika Hrvatskog sabora.

Od 11.440 birača talijanske nacionalne manjine, glasanju je pristupilo 2338 ljudi što je 20,44 posto, a Radin je osvojio 1676 preferencijalih glasova što je u postotcima 72,65 posto.

‘Saborski veterani’ – je li vrijeme za odlazak u mirovinu?

Prema gore nabrojanim saborskim zastupnicima, možemo izdvojiti Milorada Pupovca i Furija Radina kao svojevrsne saborske veterane budući da su u sazivima Sabora još od 2003. odnosno 2000. godine. Naime, obojica su već odavno ispunili uvjete za mirovinu.

Zastupnik srpske nacionalne manjine je izjavio da će u mirovinu tek onda kada se za to steknu uvjeti, iako dobne uvjete ispunjava. Također je izjavio da su mlade generacije ljudi u SDSS-u već na pozicijama od općina, gradova, županija, zastupnika te da je na njemu odgovornost da im pomogne osigurati normalne uvjete za funkcioniranje i za rad te normalne okolnosti kako bi bili zaštićeni od napada i komentara kojima je i on sam, kako je rekao, izložen.

Drugi saborski veteran je Furio Radin, zastupnik talijanske nacionalne manjine.

Podsjetimo, Vlada je 2012. godine bila najavila ukidanje povlaštenih mirovina, a sedam saborskih zastupnika tada je otišlo u mirovinu na samo jedan dan, i tako ostvarilo pravo na povlaštenu mirovinu.

Među tih sedam zastupnika našao se i Radin. Iako je ovaj zastupnik rođen 1950. godine te je već odavno  stekao uvjete za mirovinu, nije poznato zašto se tako grčevito drži saborske fotelje koju očito ne želi prepustiti nekom mlađem zastupniku ili zastupnici.

Manjine često na prevagi parlamentarne većine

Kao što smo već pisali nijedan parlament u zemljama Europske unije ne poznaje toliko visok stupanj pozitivne diskriminacije kao što je to u Hrvatskoj. Većina zemalja Unije nema predstavnike nacionalnih manjina u parlamentu. Tako je u Francuskoj, Nizozemskoj, Norveškoj,  Švedskoj, Austriji, Portugalu, Španjolskoj, Italiji, Estoniji, Litvi, Letoniji, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj i Poljskoj.

Države članice Europske unije nisu dužne imati zasebne parlamentarne zastupnike nacionalnih manjina. Ta preporuka pojašnjava se činjenicom da zemlje članice Europske unije imaju riješeno pitanje nacionalnih manjina.

No, model prema kojem pripadnici nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru imaju osiguranih osam zastupnika, a koje biraju s posebnih manjinskih lista, posljednjih se godina i u domaćem političkom diskursu sve češće kritizira.

Činjenica je da su ovo do sada zasigurno najneizvjesniji parlamentarni izbori u Hrvatskoj. Na desnom dijelu političkog spektra je poprilična neizvjesnost, koju je najviše unio Domovinski pokret Miroslava Škore koji sa svojim koalicijskim partnerima uzima dio glasova HDZ-u.

Restart koalicija tom velikom podijeljenosti na desnom političkom spektru mogla bi profitirati, ali je upitno može Restart koalicija s Davorom Bernardićem na čelu imati dovoljno glasova za formiranje Vlade? Možda bi s manjinama i mogli uspjeti, ali činjenica je da je odlaskom HNS-a u koaliciju s HDZ-om lijevopolitička scena izgubila jednog važnog partnera za formiranje većine i čini se kako do danas nije našla zamjenu.

Ako uzmemo u obzir sve navedeno, očito je kako postoji opravdana vjerojatnost da će na predstojećim izborima ponovno značajnu ulogu imati manjine, odnosno dvanaesta izborna jedinica.

Pupovac je ovih dana u medijima izjavljivao kako će srpska nacionalna manjina, ako nakon izbora bude sudjelovala u nekoj koaliciji, zasigurno imati svoje uvjete, a društvo u Domovinskom pokretu je opisao kao ‘otpadnike od HDZ-ovih partnera’.

Također je rekao kako bi  HDZ-ova koalicija sa Škorinim Domovinskim pokretom sasvim sigurno udaljila HDZ od politike nacionalnih manjina te bi se time vratila ‘duboku podijeljenost u društvu’ poput one 2015. godine. Dodao je kako je prozivkama poput one da je dosta ‘sramotne koalicije SDSS-om’ započela nova faza antimanjinske i antidemokratske u politike u Hrvatskoj te da s njima i njihovim nasljednicima ili sljedbenicima sigurno neće ići u koaliciju te je samim time dao do znanja kako koalicija SDDS-a i Domovinskog pokreta zasigurno nije opcija.

Zanimljivo je da su zastupnici manjina zadnjih godina u Hrvatskoj vrlo često bili na vagi parlamentarne većine te se ‘manjinci’ uglavnom priklanjaju onome tko uspije skupiti većinu, budući da im je na taj način lakše ostvariti i osigurati zaštitu interesa svojih manjinskih zajednica.

Preostaje nam pričekati 5. srpnja i vidjeti hoće li ‘manjinci’ prevagnuti i na ovim izborima.

DIREKTMO Autor. bl

 

OBRANI PRAVO NA IZBOR

/in , /by

4o godina nakon što je donijela odluku da legalizira pobačaj u nekim slučajevima, Kolumbija je na pragu donošenja novog povijesnog zakona.

Do 19. veljače Kolumbijski ustavni sud će odlučiti o legalizaciji pobačaja do 12. tjedna trudnoće. Sadašnji zakon dopušta pobačaj samo u tri slučaja: ukoliko je u opasnosti život majke, u slučaju malformacije ploda i ukoliko je trudnoća posljedica silovanja.

Odluka ovisi od dvije sutkinje koje se još nisu izjasnile kako će glasati. Paula Avila-Guillen, voditeljica Latinoameričke inicijative Centra za jednakost žena, izjavila je za ABC News kako će od devet sudaca četvero (muškaraca) glasati za ovaj zakon, dok su dva muškarca i jedna sutkinja protiv.

Sadašnji zakon o pobačaju u Kolumbiji jedan je od najmanje restriktivnih u Južnoj Americi. Centar za reproduktivna prava klasificira kolumbijski zakon pod kategorijom “legalan pobačaj u slučaju zaštite zdravlja”. U tu kategoriju ulaze i Bolivija, Čile, Kostarika, Ekvador i Peru, dok je u šest južnoameričkih država pobačaj potpuno zabranjen: Dominikanska Republika, Salvador, Haiti, Honduras, Nikaragua i Surinam.

No, pobačaj u Kolumbiji je još uvijek opasan i nedovoljno dostupan. Od oko 400,400 pobačaja u zemlji godišnje, samo je 322 prošlo kroz proceduru i učinjeno u zdravstvenim ustanovama, navodi Institut Guttamacher (istraživačka organizacija o seksualnim i reproduktivnim pravima).
Organizacija Liječnici bez granica navodi da je od 428 žena koje su tražila pobačaj 2017. i 2018., 88% žena prijavilo da su se susrele barem s jednom preprekom u procesu dolaženja do pobačaja.

ŽELE UKINUTI NOVČANU POMOĆ RODITELJIMA ODGOJITELJIMA

/in , /by

ELE UKINUTI NOVČANU POMOĆ RODITELJIMA ODGOJITELJIMA: ‘Djeca ne idu u vrtić, a majke neće biti sposobne za tržište rada’

Mrak Taritaš je objasnila kako je tom mjerom proračun Grada Zagreba ozbiljno opterećen, a rezultati su takvi i da ta djeca ne idu u vrtić kako bi se socijalizirala, a majke nakon korištenja te mjere neće biti sposobne za tržište rada

Predsjednica kluba zagrebačkih gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a Anka Mrak-Taritaš u srijedu se založila da se Odluka o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja završi s 30. lipnjem 2020. jer opterećuje gradski proračun, djeca ne idu u vrtić, a majke neće biti sposobne za tržište rada.

Mrak-Taritaš je na konferenciji za novinare predstavila taj prijedlog Kluba gradskih zastupnika GLAS-a i HSU-a koji su stavili na dnevni red predstojeće skupštinske sjednice zakazane za 23. listopada.

Bandićeva mjera nije urodila plodom

Rekla je kako je 2016. gradonačelnik Zagreba Milan Bandić predložio mjeru “roditelj odgojitelj” zbog predizborne kampanje, te da oni sada traže njezinu dopunu jer nije urodila “onim što je gradonačelnik imao ideju, ako je uopće imao ideju”.

“U GLAS-u smo dobro analizirali sve razloge ‘za’ i ‘protiv’ te idemo s prijedlogom da se zahtjevi mogu podnositi do 30. lipnja iduće godine, kada treba završiti tu mjeru”, istaknula je Mrak-Taritaš.

Objasnila je kako je tom mjerom proračun Grada Zagreba ozbiljno opterećen, a rezultati su takvi i da ta djeca ne idu u vrtić kako bi se socijalizirala, a žene, odnosno majke koje u većini slučajeva koriste tu mjeru, nakon njenog korištenja apsolutno neće biti sposobne za tržište rada.

Ustvrdila je kako ta mjera nije bila pripremljena na odgovarajući način, te je bilo rečeno da će se zajedno sa strategijom demografskog razvoja grada Zagreba analizirati svi njezini elementi i vidjeti što je dobro, a što loše.

‘U predizbornoj kampanji Bandić ima posebne vizije’

Međutim, kaže Mrak-Taritaš, na dnevnom redu predstojeće skupštinske sjednice je točka “Strategija demografskog razvoja grada Zagreba”, ali u njoj piše da će analiza svega toga biti 2025. godine.

Podsjetila je da je Bandić 2016. bio u kampanji za premijera ili kako je on rekao gradonačelnika cijele Hrvatske i da  je jedna od stvari koju je tada predložio bila mjera koja se zove ‘roditelj odgojitelj’ iz jednostavnog razloga jer uvijek kada je predizborna kampanja gradonačelnik ima posebne vizije.

Gradski zastupnik GLAS-a Stanko Kordić istaknuo je da će ta mjera u ovoj godini koštati Grad Zagreb oko 370 milijuna kuna, ali s obzirom da broj korisnika raste iz mjeseca u mjesec, u proračunu za sljedeću godinu morali bi izdvojiti 400 milijuna kuna, a u 2021. bi to moglo biti oko 500 milijuna kuna. Nakon tri godine provođenja te mjere, dodao je, vidimo da je i 2017. i 2018. prirodni rast stanovništva bio negativan.

Autor: HINA

Bandić snižava prava!

/in , /by

GRADONAČELNIK REŽE NAKNADE: Bandić snižava prava! Majke odgojiteljice ostaju bez sedam godina plaće

Članovi Hrvatske udruge roditelja odgojitelja zatečeni su ovim prijedlozima

Ako se prihvate drastične izmjene u nacrtu prijedloga izmjena uvjeta za korisnike zagrebačke mjere, koji je nedavno “ispod radara” pušten u javno savjetovanje, roditelji odgojitelji više neće primati novčanu pomoć od Grada sve dok najmlađe dijete ne napuni 15 godina, nego je taj rok smanjen na osam godina. U prijevodu, majke i očevi odgojitelji ostaju bez sedam godina gradske plaće, točnije, oko pola milijuna kuna.

Sudeći prema prijedlogu, svi roditelji, od trenutačnih gotovo pet tisuća korisnika, čije je dijete navršilo osam godina prije stupanja na snagu ove odluke, prestat će dobivati novčanu pomoć. Također, postojećim korisnicima će se izmijeniti novčana pomoć u skladu s novom odlukom, koja će biti nešto manja nego dosad, odnosno 4250 umjesto 4264 kune mjesečno koliko je iznosila naknada za siječanj 2019. godine. Taj iznos ubuduće će biti fiksan – 4250 kuna, za razliku od dosadašnje odredbe da pomoć iznosi 65 posto prosječne bruto plaće djelatnika u gospodarstvu Grada Zagreba za razdoblje od prvog do osmog mjeseca prethodne godine. Uz sve to, jedan od novih uvjeta bit će da roditelj mora biti nezaposlen najmanje šest mjeseci prije podnošenja zahtjeva, piše Jutarnji list.

Dali otkaz i postali roditelji odgojitelji

“Osim nezaposlenih roditelja, mjeru su počeli koristiti i oni zaposleni koji su dali otkaz, ispisali dijete iz vrtića neposredno prije početka škole, odnosno prije polaska djeteta u prvi razred, kako bi još osam ili devet godina mogli primati novčanu pomoć od Grada Zagreba do djetetove 15. godine. Najvjerojatnije je da su mnogi roditelji ovdje kalkulirali da li raditi za manju plaću ili minimalac od 3000 kuna ili uzeti ovu mjeru i dobivati 4264 kune”, stoji u obrazloženju.

Također, u Gradskom uredu za demografiju sada su spoznali da su djeca koja su bila od utjecaja na ostvarivanje novčane pomoći, odnosno najstarija djeca u obitelji, u nekim slučajevima već zasnovala vlastite obitelji te su i sami već postali korisnici novčane pomoći. Stoga novom odlukom uvode dobno ograničenje: naknadu više neće moći ostvarivati roditelji troje ili više djece čije je najmlađe dijete predškolske dobi, a najstarije ima najviše 26 godina, nego ako im najstarije dijete nije starije od 18 godina.

Članovi Hrvatske udruge roditelja odgojitelja zatečeni su ovim prijedlozima te su zatražili sastanak s pročelnicom Gradskog ureda za demografiju Milom Jelavić.

Autor: Danas.hr

Romi zgroženi

/in , /by

Izignorirali su naše prvorođeno dijete u 2020., tko se boji ksenofobičnih reakcija?

Bolnica i zdravstveni sustav jako su veliki i za sve mogu preuzeti odgovornost, ali ne mogu pristati na to da se vrši bilo kakva diskriminacija. Mi brinemo za sve naše stanovnike svakodnevno i jako mi je žao zbog toga što se dogodilo

Potvrđeno je – županijska bolnica u Čakovcu definitivno je zajedno s Međimurskom županijom u novogodišnjoj noći ignorirala prvorođeno dijete roditelja Roma te u objavama u medijima i na službenoj Facebook stranici župana postavila fotografije župana, roditelja i djeteta rođenog kasnije istoga dana. O slučaju smo izvijestili sinoć.

Ravnatelj čakovečke bolnice Tomislav Novinščak rekao je za N1 televiziju da se dogodila komunikacijska greška, zbog koje su iz bolnice županiji dali krivu informacije o tome koja je beba prva rođena u 2020. godini.

Jako mi je žao, kao ravnatelju, da se dogodila takva greška. Bolnica i zdravstveni sustav jako su veliki i za sve mogu preuzeti odgovornost, ali ne mogu pristati na to da se vrši bilo kakva diskriminacija. Mi brinemo za sve naše stanovnike svakodnevno i jako mi je žao zbog toga što se dogodilo. Mislim da je ljudski da se radi i da se događaju greške, ali i da se ispriča, kao što smo jučer učinili. Bili smo kod gospođe i djeteta, ispričali smo se, a ljudski je i oprostiti – rekao je.

Tvrdi da se majka i i dijete osjećaju dobro, te da im ne zamjeraju zbog greške koja se dogodila.

– Gospođa nas je primila i rekla da razumije da se takve stvari događaju, rekla je da je sretna što smo je se sjetili i primila je poklone. Ona se dobro osjeća, nikakvo zgražanje nije izrazila i rekla je da je svjesna da se događaju greške. U velikom broju ljude se događaju greške. Bila je jedna vanjska intervencija na kojoj se išlo po trudnice, tu se vjerojatno dogodilo… Uvijek se darivala neka unutarnja od trudnica, znači netko tko je unutra rođen, međutim nismo imali prave informacije – zaključio je Novinščak za N1

Aktivistkinja Ramiza Memedi dobitnica nagrade

/in , /by

Aktivistkinja Ramiza Memedi dobitnica nagrade za životno djelo „Šaip Jusuf“

Ovogodišnja dobitnica nagrade za životno djelo „Šaip Jusuf“, koju svake godine Saveza Roma u Republici Hrvatskoj „KALI SARA“ dodjeljuje povodom Svjetskog dana romskog jezika, dugogodišnja je aktivistica, predsjednica Udruge „Bolja budućnost“ te urednica istoimenog časopisa, Ramiza Memedi, prenosi Phralipen .

Svoj rad službeno započeo je 1999. godine kada je nakon posjeta romskim naseljima zajedno s nekoliko kolegičara osnovala Udrugu žena Romkinja Hrvatske „Bolja budućnost“ te se susreli sa izazovima u vremenima kada romska zajednica još uvijek nije bila dostupna u različitim programima niti strategije za poboljšanje uvjeta života u istoj.

Naselja su bila bez uređene infrastrukture, bez vode, struje, ljudi bez uređenog statusa, bez zdravstvenog osiguranja, djeca nisu bila upisana u matične knjige rođenih, de facto oni su tu, ali kao da uopće ne postoje. Roditelji nisu mogli djecu upisati u osnovnoj školi bez važećih dokumenata, a djeca nisu posjedovala niti rodni list. Prvo smo krenuli s upisom djece u matične knjige rođenih, a da su djeca rođena u Republici Hrvatskoj svjedočila su po dva svjedoka. Istovremeno smo radili i na tome da njihovi roditelji dobivaju važne hrvatske isprave s obzirom na to da su imali samo stare dokumente bivše Jugoslavije.

Vlada Republike Hrvatske je 2003. godine donijela Nacionalni program za Rim, au okviru Desetljeća za uključivanje Roma i Akcijski plan obrazovanja Roma koji je obuhvatio sve razine obrazovanja, počevši od predškolskog obrazovanja pa do obrazovanja odraslih u koje se i UŽRH „Bolja budućnost“ uključila.

Iz djetinjstva mi je ostalo u sjećanju obaveza svakog djeteta koje je do 7. godine moral krenuti u osnovnu školu jer bi u protivnom roditelji platili kaznu. Dijete je bio u školi sve do navršene 15. godine što u Republici Hrvatskoj nije bio slučaj. U radu sam se vrlo često susretao sa službenicima raznih državnih institucija koji su govorili da je romska tradicija ne slati djecu u školi bez obzira na Zakon o obveznom osnovnoškolskom obrazovanju. Taj dio mi je najteže padao jer nije dio romske tradicije ne ići u školu niti dogovarati izvanbračnu dječju zajednicu.

Memedi se nakon završene više ekonomske škole susretao s diskriminacijom pri zapošljavanju pa je dugo godina pokušavao naći posao na Kosovu, gdje je živjela, ali iu Zagrebu. Nadajući se da će joj dodatno obrazovanje olakšati pronalazak posla naknadno završava tečaj daktilografije te 1998. studij Pedagoških znanosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Nakon dugogodišnjeg rada s Romkinjama mogu se tvrditi da iste nisu dovoljno uključene u javni društveni život. Njihova nesamostalnost proizlazi iz ekonomske zavisnosti o partneru, a sama romska zajednica nije ekonomski osnažena kako bi mogla zaposliti veći broj Roma i Romkinje. Projekt „Bolja perspektiva žena Romkinja na tržištu rada“, na kojem sam bio partner, bio je imenovan ženama sa završenim osnovnoškolskim obrazovanjem ili bez obrazovanja, a na poziv se javilo puno žena sa završnim srednjim školom jer su nadale da će kroz projekt lakše pronaći posao. Nažalost, projekt je završen, jedan su i dalje ostali u evidenciji nezaposlenih. Romkinje su diskriminirane i unutar svojih zajednica, ali i šire društvo, kao žene i kao pripadnici nacionalnih manjina. Moje pitanje je koliko je obrazovano Romkinja zaposleno u javnim društvenim institucijama? One su državljanke Republike Hrvatske i prema Ustavu, ravnopravne građanke u društvu.

Udruga „Bolja budućnost“ je nedavno, zajedno s udrugama Kultura Nova i iDEMO – Institut za demokratiju, izvijestila predstavnica „Mi bi da se ženimo“ koja je jedan od produkata projekta Teatar R. Predstava prati život dvoje mladih Roma od njihovih zaruka pa do vjenčanja , a na projekt je uključeno više od četrdeset Roma i Romkinje. (Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog socijalnog fonda , op. CV).

Rad na predstavi nam nije bio težak zadatak. Lako je raditi s ljudima u kojima imate povjerenje, a kroz pripremu predstava sastavljen je tim od Roma i ne-Roma koji su korištenjem improvizacija sami osmislili koncept predstave. Mi smo bili prisutni samo da ih usmjerimo i podržimo.

Predstava je premijerno izvedena u lipnju ove godine u Zagrebu, a Udruga je osim kroz umjetničku sekciju aktivna na području medija. UŽRH „Bolja budućnost“ nakladnik je istoimenog časopisa čija je redakcija broji tri stalne novinare vanjske suradnike i volontere.

Sam rad na manjinskom mediju izazov je, a još više kada želite da isti medij stvori pozitivnu promjenu u vašim zajednicima. Pratili smo i prosvjedili koji su se održali u Međimurju i Zagrebu, a koji su bili usmjereni protiv Roma. Problemi se mogu jedino riješiti sustavno, odnosno ukoliko institucije pokažu dobru volju za rješavanje i prevenciju istih.

Autor: Selma Pezerović, Phralipen

Zloupotreba novca za Rome

/in , /by

Zloupotreba novca za Rome: Zatraženo izjašnjenje organizacije Hilswerk Austrija

 
Foto: Nedžad Jusić/arhiva

Pravobranilaštvo Tuzle provodi radnje u vezi sa sumnjama koje se odnose na zloupotrebu novca namijenjenog stambenom zbrinjavanju Roma. U skladu s tim, zaprimili su izjašenjenje od Službe za prostorno uređenje i zaštitu okoline.

Riječ je o službi koja je vršila tehnički pregled izvršenih radova na objektima.

Zaprimljena je i finansijska dokumentacija službe za budžet i finansije. Ova dokumentacija odnosi se na uplate novca za spomenuti projekat.

Pravobranilaštvo nastavlja s prikupljanjem informacija o ovom slučaju, a između ostalog zatraženi su i nalaz i mišljenje sudskog vještaka Dušana Terzića.

Na koncu, zatraženo je i izjašenjenje Humanitarne međunarodne organizacije Hilswerk Austrija International, koja je bila investitor izgradnje stambenog bloka, odnosno šest stambenih jedinica “Roma Action”.

Podsjetimo da je vijećnik u Gradskom vijeću Tuzla ispred reda nacionalnih manjina, Nedžad Jusić, otvorio pitanje zloupotrebe novca koji je bio namijenjen za Rome.

“Tokom godina, pribavio sam materijalne dokaze koji dokazuju zloupotrebu novca i  koruptivne radnje tokom realizacija projekata za stambeno zbrinjavanje Roma“, izjavio je ljetos Jusić.

Kako je tada naveo, organizacija Hilswerk Austrija je realizovala projekat za stambeni blok od šest jedinica kroz projekat „Roma Action“ Tuzla i na tom projektu je oštećen Budžet Grada Tuzle kao i Evropske komisije.

(portal-udar.net)

Vlasti prikrile činjenicu

/in , /by

Međimurje: Vlasti prikrile činjenicu o prvorođenoj bebi u 2020.

 
Veljko Kajtazi sa majkom i prvorođenom bebom. (Foto: Facebook)

Saborski zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskoj Veljko Kajtazi zgrožen je što je prikrivena činjenica i obmanuta javnost o prvorođenom djetetu u Međimurskoj županiji.

Naime, u tradicionalnim medijskim objavama o prvorođenoj djeci, preskočena je romska porodica.

Kajtazi za ovo krivični odgovorne u županijskoj bolnici u Međimurju iu Međimurskoj županiji.

Kako su mediji pogrešno izvjestili javnost.

„Neugodno sam iznenađen viješću da je županijska bolnica u Međimurju, zajedno s predstavnicima Međimurske županije, prikrila činjenicu i obmanula javnost o prvorođenom djetetu u Međimurskoj županiji“, napisao je Kajtazi na svom Facebook profilu.

Pita se zašto se prikrila informacija o prvorođenom romskom djetetu i zašto je ova porodica preskočena u tradicionalnim medijskim objavama o prvorođenoj djeci?

„Bojite li se ksenofobičnih reakcija osoba kojima ne bi ugodno sjela informacija o prvorođenom romskom djetetu? Ima li u ovakvim i sličnim situacijama elemenata diskriminacije, kršenja ljudskih prava?“, napisao je zastupnik.

Na kraju je dodao da očekuje javnu ispriku odgovornih u što kraćem roku, ali ne očekuje da će situacija u Međimurju u 2020. biti bolja dok se odnos prema Romima ne promijeni „i dok ne dobijemo jednak tretman, poštovanje i uvažavanje našeg ljudskog dostojanstva“.

KOMUNIKACIJSKA GREŠKA

U razgovoru za N1, direktor čakovečke bolnice Tomislav Novinščak rekao je da se dogodila komunikacijska greška, zbog koje su iz bolnice županiji dali krivu informacije o tome koja je beba prva rođena u 2020. godini.

“Jako mi je žao, kao ravnatelju, da se dogodi takva greška. Bolnica i zdravstveni sustav jako su veliki i za sve mogu preuzeti odgovornost, ali ne mogu pristati na to da vrši bilo kakvu diskriminaciju. Mi brinemo za sve naše stanovnike svakodnevno i jako mi je žao zbog toga što se dogodilo. Mislim da je ljudski da se radi i da se događaju greške, ali i da se ispriča, kao što smo jučer učinili. Bili smo kod gospođe i djeteta, ispričali smo se, a ljudski je i oprosti ”, rekao je direktor bolnice u Čakovcu Novinščak, prenosi N1 .

Dodao je da se majka i dijete osjećaju dobro, te da ih ne zamjenjuju zbog greške koja se dogodila.

Presudom je odobreno silovanje i obljuba deteta romske nacionalnosti

/in , /by

Igor Jurić: Presudom je odobreno silovanje i obljuba deteta romske nacionalnosti

 
Igor Jurić (Foto: Medija centar Beograd)

Oslobađajuća presuda Apelacionog suda u Beogradu koja je muškarca koji je imao seksualne odnose sa maloljetnom Romkinjom oslobodio krivične odgovornosti, čini se da je podigla buku jedino na društvenim mrežama. O ovome smo nedavno pisali, a slučaj je bio i povod da o ovoj temi razgovaramo sa Igorom Jurićem, osnivačem Fondacije Tijana Jurić.

Srbiju je uznemirila presuda kada je Apelacioni sud u Beogradu oslobodio muškarca starog 24 godine, koji je imao seksualne odnose sa djevojčicom starom 13 godina.  Kritikovali ste ovu presudu. Zbog čega?

-Samom presudom je prekršen zakon koji jasno kaže da je povređeno pravo deteta.
Sa druge strane u pitanju je diskriminacija jedne romske devojčice i kako god se tumačilo, ovom presudom je odobreno silovanje i obljuba deteta romske nacionalnosti. Takođe, dobili smo presedan da se zbog tradicije i kulture jednog naroda može amnestirati čovek koji napravi dete detetu od 13 godina. Da budem jasan, ovom presudom je legalizovana pedofilija u Srbiji i poslata je izuzetno loša poruka čitavom društvu.

Koliko su mediji shvatili važnost ove presude? Da li je dovoljno javnost upoznata i da li je to učinjeno na pravi način?

–Javnost ne bi bila upoznata sa ovom slučajem da nije počela polemika na društvenim mrežama, koja je nažalost u jednom trenutku otišla u pogrešnom pravcu. Kritike ove presude su stavljene u politički kontekst što ni jednog trenutka nije bila namera. Žalosno je to što se danas svaka Kritika, ili pohvala određenih društvenih pojava dovodi u vezu sa politikom čime se zapravo minimizira i marginalizuje.

Foto: tijana.rs

Da li su NVO organizacije nakon ovog slučaja bile dovoljno glasne? Šta država može da uradi?

-Jako je bitno da se uključe sve društvene strukture koje na neki način mogu da utiču da se stvari promene, i svakako je u tom lancu uticajni značaj države i institucija najvažniji.

Da li su ovim romske djevojčice prepuštene same sebi?

–Da, apsolutno su prepuštene same sebi i ovaj slučaj je pokazao da nemaju podršku najbližih članova svoje porodice. Zato one moraju dobiti podršku institucija.

U jednom razgovoru rekli ste da je ovo legalizovanje pedofilije. Da li građani Srbije to shvataju?

-Podeljenja su mišljenja oko toga i nažalost upravo zbog suprostavljenih političkih političkih stavova. Mislim da svaki normalan, zreo u ovoj zemlji ovu presudu doživljava kao legalizaciju pedofilije. Interes svakog deteta mora biti važniji od svega ostalog.

Foto: tijana.rs

Fondacija Tijana Jurić nedavno je organizovala konferenciju “Bezbednost i odgovornost”. Ove godine kao glavnu temu odabrali su značaj uvođenja „Amber Alert” mehanizma za brzo pronalaženje nestale djece u slučajevima kada postoje jasne indicije da je život djeteta u opasnosti. Inicijativu uvođenja Amber Alerta podržala je predsjednica Vlade Republike Srbije Ana Brnabić, uz riječi da je Vlada Srbije spremna i otvorena za saradnju sa Fondacijom.

(portal-udar.net)