IN MEMORIAM

/in , /by

Preminuo je Ferus Mustafov, kralj balkanskog soula

Svjetsku slavu je stekao kroz svoju interpretaciju folk glazbe s romskim štihom te brojnim suradnjama sa slavnim glazbenicima iz različitih zemalja. Pamtit ćemo ga po osebujnoj glazbi koja je bila prepoznatljiva svima, a ne samo romskoj zajednici.

Ferus Mustafov nije bio samo glazbenik, on je bio predstavnik romske nacionalne manjine u svijetu. Kroz svoju glazbu i umijeće u sviranju klarineta i saksofona stekao međunarodnu slavu, ali svoje korijene i pripadnost nikad nije zaboravio.

Vijest da je preminuo romski umjetnik moglo se pročitati u većini tiskovina i portala u regiji koji ga pamte po suradnji s mnogim glazbenim umjetnicima, među kojima je i naša pokojna kraljica romske glazbe Esma Redžepova.

Ferus Mustafov je rođen 20. prosinca 1950. godine u Štipu, sadašnjoj Sjevernoj Makedoniji. Njegov otac Ilmija Jašarov je bio poznat u toj državi upravo zbog uvođenja saksofona u romskoj glazbi te je Ferus nastavio rasti u glazbu od malih nogu. Svoju profesionalnu karijeru je započeo u ranoj dobi te je sa sedamnaest godina, dok je studirao violinu i klarinet na lokalnoj glazbenoj akademiji, pozvan na turneju s bendom koji je vodio Toma Chrchev, a uspjeh turneje natjerao ga je da napusti akademski studij kako bi postao glazbenik.

Bio je multiinstrumentalist i bio je vrlo popularan u svojoj domovini zbog svog repertoara balkanske narodne i romske, ili romske, glazbe za svadbe.

Kroz godine rada stekao je titulu kralja ‘balkanskog soula’, a njegova glazba je bila poznata u jazz okruženjima diljem svijeta. Uz titulu nerijetko su ga zvali i kraljem glazbe za vjenčanja kojom je nerijetko nastupao na romskim svadbama. Iako je poznat po svojoj glazbi, njegov angažman je uključivao i druge smjerove te je određeno razdoblje bio i direktor muzičkog programa na romskom jeziku za Radio televiziju Skoplje.

Nakon iznenadnog moždanog udara nalazio se u bolnici „8. septembar“ te je u 73. godini preminuo. Svojim glazbenim putem ostavio je neizbrisiv trag u romskoj glazbi kojom ćemo ga pamtiti po brojnim albumima i audio- video isječcima koje postoje na različitim glazbenim stranicama.

Nastupao je u nizu zemalja širom sveta i snimio desetak albuma, uglavnom sa instrumentalnim kompozicijama.

 

NEMA ZDRAVLJA ZA IZBJEGLICE I MARGINALIZIRANE GRUPE

/in , /by

Izvještaj je utvrdio da osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje često ostaju bez osnovnih usluga i podrške te se same nose s traumama, zdravstvenim problemima i drugim posljedicama, dok se Romi i LGBTQ+ izbjeglice suočavaju s intersekcionalnom diskriminacijom i povećanim preprekama.

Ukrajinske izbjeglice privremeno se vraćaju kući radi dobivanja medicinske skrbi za seksualno i reproduktivno zdravlje nakon što su otkrili da su im opcije ograničene u Mađarskoj, Poljskoj, Rumuniji i Slovačkoj, dok drugi traže ilegalna rješenja, prema istraživanju koje je objavio Centar za reproduktivna prava.

Istraživanje objavljeno u utorak, 16. svibnja/maja, rezultat je suradnje devet međunarodnih organizacija za ljudska prava i dokumentiranja zabrinjavajući utjecaja restriktivnih nacionalnih zakona na izbjeglice koje traže osnovnu skrb i podršku.

Nalazi izvještaja temelje se na više od 80 polustrukturiranih intervjua provedenih između srpnja/jula 2022. i travnja/aprila 2023. Utvrđeno je da se ukrajinske izbjeglice suočavaju sa štetnim odgodama, tjeskobom, strahom, financijskim poteškoćama, institucionalnim rasizmom i neadekvatnom skrbi, a sve to izravno utječe na njihovo zdravlje i opće blagostanje.

Zdravlje i dobrobit nekih izbjeglica iz Ukrajine ugroženi su zbog neuspjeha država primateljica da osiguraju pristup osnovnoj i vremenski osjetljivoj zdravstvenoj skrbi i podrške uslugama, što dodatno pogoršava povrede koje su pretrpjeli kao rezultat invazije na Ukrajinu, izjavila je za EURACTIV Leah Hoctor, starija regionalna direktorica za Evropu u Centru za reproduktivna prava.

“Evropska unija je obećala da će izbjeglicama iz Ukrajine pružiti utočište i skrb. Ipak, žene iz Ukrajine često doživljavaju vrlo drugačiju stvarnost kada potraže medicinsku skrb za seksualno i reproduktivno zdravlje, suočavaju se s preprekama u obliku ograničenja, konfuzije, stigme i diskriminacije”, dodala je.

Mađarska, Poljska, Rumunija i Slovačka imaju vrlo restriktivna pravila kada je u pitanju medicinska skrb za reproduktivno zdravlje i podrška za žrtve rodno uvjetovanog nasilja. Izvještaj je utvrdio da se žene suočavaju s pravnim ograničenjima, finansijskim preprekama, nedostatkom informacija i lošom kvalitetom skrbi prilikom pristupa takvoj podršci. Nadalje, žene koje traže reproduktivnu skrb često se suočavaju s ozbiljnim prijetnjama, uznemiravanjem i zastrašivanjem u društvima u kojima reproduktivna prava nisu prioritet države.

Osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje često ostaju bez osnovnih usluga i podrške te se same nose s traumama, zdravstvenim problemima i drugim posljedicama, dok se Romi i LGBTQ+ izbjeglice suočavaju s intersekcionalnom diskriminacijom.

Poljska je jedno od najrestriktivnijih okruženja za seksualno i reproduktivno zdravlje i prava u Europi. Nakon presude Ustavnog suda zemlje iz 2020. abortus je legalan samo ako je trudnoća rezultat kaznenog djela ili kada je život ili zdravlje žene u značajnoj opasnosti. Činjenica da su ukrajinske izbjeglice u Poljskoj prisiljene vratiti se u Ukrajinu radi pobačaja ili potražiti pomoć u drugim državama Evrope ukazuje na propuste u poljskom zakonodavstvu i praksi, izjavila je Krystyna Kacpura iz Poljske zaklade za žene i planiranje porodice. Većina izbjeglica u Poljskoj traži pomoć oko pobačaja izvan legalnih puteva kupujući lijekove za pobačaj putem interneta ili putujući u druge države članice EU-a kako bi dobili uslugu liječnika. Neke žene odgađaju traženje seksualne i reproduktivne zdravstvene zaštite što je duže moguće.

Ali ne suočavaju se s preprekama samo one koji traže pomoć oko reproduktivnih prava. Izvještaj je utvrdio da osobe koje su preživjele rodno uvjetovano nasilje često ostaju bez osnovnih usluga i podrške te se same nose s traumama, zdravstvenim problemima i drugim posljedicama, dok se Romi i LGBTQ+ izbjeglice suočavaju s intersekcionalnom diskriminacijom i povećanim preprekama.

LGA-Europe procjenjuje da je Poljska zemlja u kojoj su životni uvjeti za LGBTQ+ osobe najgori u Evropskoj uniji. Povrh toga, nekoliko poljskih lokalnih samouprava usvojilo je odluke o “zonama bez LGBT ideologije”. Usluge podrške za preživjele žrtve seksualnog i rodno uvjetovanog nasilja u Poljskoj potpuno su neadekvatne, smatra Joanna Piotrowska iz Zaklade Feminoteka, poljske organizacije koja je sudjelovala u studiji, dodajući da „mnoge preživjele ne pronalaze sigurno utočište gdje bi mogle dobiti podršku u suočavanju s traumatičnim iskustvima koja su pretrpjele.”

U Slovačkoj, Adriana Mesochoritisova iz organizacije Freedom of Choice izjavila je da nisu osigurane potrebne usluge za pomoć ukrajinskim ženama.

“Slovačka nema potrebne službe da odgovori na potrebe žena iz Ukrajine. Bilo da se radi o brizi o pobačaju, uslugama kontracepcije, podršci rodno uvjetovanom nasilju, toliko toga nedostaje. Toliko je prepreka na njihovom putu,” kazala je.

I u Mađarskoj je ista situacija.

“Nakon invazije, organizacije za ljudska prava odmah su se mobilizirale kako bi odgovorile na potrebe izbjeglica u bijegu iz Ukrajine. No, nakon godinu dana, mi i druge organizacije koje pružaju skrb za seksualno i reproduktivno zdravlje i dalje se suočavamo s velikim pravnim, financijskim i operativnim izazovima koji utječu na našu sposobnost pružanja pomoći izbjeglicama,” rekla je Erika Schmidt iz udruženja EMMA, Mađarska.

U međuvremenu, u Rumuniji, rodni stereotipi i višestruki oblici diskriminacije uzrokuju probleme izbjeglicama, posebno u kombinaciji s rastućim otporom prema slobodi reproduktivnog zdravlja. “Pristup kvalitetnoj zdravstvenoj skrbi i uslugama podrške za žene i djevojke u Rumuniji je pun izazova. Ranjive grupe uvijek se najteže nose s ovim nemirnim vodama”, izjavila je Camelia Proca iz udruženja A.L.E.G., Rumunija.

Otvorena ruska invazija na Ukrajinu natjerala je više od 8 miliona ljudi — prvenstveno žena i djece — da potraže utočište u zemljama širom Evrope. Poljska je primila najviše izbjeglica među državama EU. Prema podacima poljske granične straže, gotovo 12 miliona ljudi prešlo je ukrajinsko-poljsku granicu od 24. veljače/februara 2022. do danas. Prema vladinim podacima, oko milion Ukrajinaca obuhvaćeno je mjerama privremene zaštite u Poljskoj.

(Newipe)

 

GOVOR MRŽNJE PROTIV ROMA

/in , , /by

Istraživanje pokazalo: Govor mržnje protiv Roma ne nailazi na reakciju

Istraživači su u četiri zemlje pronašli govor mržnje i sadržaj koji omalovažava Rome koji je varirao od ismijavanja gdje su Romi prikazani kao nepristojni, grubi i predmet su svake šale, do direktnih i specifičnih neonacističkih poziva na rasistička djela nasilja nad Romima. Novo istraživanje koje je objavio Evropski centar za prava Roma (ERRC) daje prvu sliku govora mržnje protiv Roma na najpopularnijim društvenim mrežama u Evropi, temeljenu na podacima.

Istraživanje je bio proizvod ERRC-ove volonterske sekcije “Branioci prava Roma” koja je bila aktivna u četiri ciljane zemlje: Albaniji, Srbiji, Turskoj i Ukrajini. Podaci, zapažanja i zaključci koje su izveli volonterski istraživački timovi daju jasnu i reprezentativnu sliku govora mržnje protiv Roma na internetu u Evropi.

“Naši volonteri izvršili su izuzetnu građansku dužnost u zaštiti demokratije. Praćenjem, snimanjem i prijavljivanjem antiromskog govora mržnje šalju snažnu poruku onima koji promovišu dehumanizirajuće i uvredljive narative o Romima da će odgovarati”, rekao je predsjednik ERRC-a Đorđe Jovanović.

Volonteri su vođeni zajedničkim uvjerenjem da se ne čini dovoljno u borbi protiv govora mržnje prema Romima, te zajedničkom željom da se nešto učini po tom pitanju. Organizovali su se, uz podršku ERRC-a, kako bi razvili praktične i učinkovite odgovore za suzbijanje mržnje na internetu i njenih posljedica. Formirali su digitalne aktivističke zajednice sa zadatkom da prate i bilježe primjere govora mržnje usmjerenog prema Romima na internetu i društvenim mrežama, te prijavljuju taj govor mržnje koristeći dostupne alate na svakoj platformi. Ovo izvještavanje analizirano u ovom izvještaju provedeno je između novembra 2020. i avgusta 2021. i stoga pruža uvid u prijeratnu antiromsku retoriku i govor mržnje u Ukrajini.

Istraživači su u četiri zemlje pronašli govor mržnje i sadržaj koji omalovažava Rome koji je varirao od ismijavanja gdje su Romi prikazani kao nepristojni, grubi i predmet su svake šale, do direktnih i specifičnih neonacističkih poziva na rasistička djela nasilja nad Romima. Uprkos vrlo različitim nacionalnim kontekstima, u četiri ispitane zemlje pojavile su se neke zajedničke teme. Komentari na internetu u ciljanim zemljama često optužuju Rome za umiješanost u sitne krađe i organizovani kriminal, zlopotrebu socijalne pomoći i prevare, te da ne žele da rade i da ne zaslužuju da budu korisnici programa afirmativne akcije.

Izvještaj uključuje preporuke romskih aktivista koje podrazumijevaju zahtjeve za jasnijim definicijama govora mržnje, zabranom direktnog poticanja i sankcijama za govor mržnje koji potiče nasilje protiv manjina. Pozivaju vlasti u svakoj od zemalja da preuzmu proaktivnu ulogu u saradnji s medijima, obrazovnim institucijama i civilnim društvom u kampanjama podizanja svijesti kako bi se promijenili negativni stereotipi i rasističke predrasude protiv Roma. Osim toga, platforme društvenih medija pozvane su da poštuju obaveze koje su već preuzele, i koje uglavnom ne provode, posebno kada je u pitanju brzo uklanjanje sadržaja mržnje i dezinformacija usmjerenih na romske zajednice i druge manjine.

Istraživanje potvrđuje da kada se bavimo govorom mržnje moramo gledati dalje od neposredne prijetnje javnom redu, na prevladavajuću društvenu klimu u kojoj je anticiganizam učinkovito normaliziran. Dokazi iz izvještaja naglašavaju potrebu za borbom protiv neposredne opasnosti i za promjenom prevladavajuće klime u digitalnoj sferi.

Ovaj izvještaj je prva publikacija tekućeg projekta ERRC-a koji se sada provodi u osam evropskih zemalja. Projekat nastoji osporiti digitalni anticiganizam pružanjem podrške i finansiranja volonterskih grupa sastavljenim od mladih, romskih i neromskih aktivista koji sudjeluju u direktnom zagovaranju, stvaranju protusadržaja, protesta, izvještavanju na društvenim mrežama i prikupljanju dokaza za parnice.

Izvještaj “Challenging Digital Antigypsyism: Albania, Serbia, Turkey, Ukraine” možete preuzeti ovdje.

(Newipe)

Počela realizacija časova romskog jezika

/in , /by

Tuzla; Časovi romskog jezika će se realizirati do kraja ove godine, a učenicima i studentima i obrazovnim Institucijama će biti podijeljena literatura, kako bi što kvalitetnije izučavali romski jezik na pravilan način. Tokom maja 2023. godine održani su časovi romskog jezika u Tuzli koje je vodila prof. dr. Hedina Tahirović – Sijerčić, u osnovnim školama “Kiseljak” i “Kreka” sa osnovcima, kao i na Univerzitetu u Tuzli – Filozofski fakultet sa studentima.

Kako je saopćeno iz Udruženja „Kulturni centar Roma“ iz Tuzle, ovo je historijski događaj za romsku populaciju, da se stvaraju mogućnosti izučavanja romskog jezika sa elementima nacionalne kulture u školama a posebno na fakultetu, jer se pokazala volja studenata za izučavanje predmeta “Romski jezik sa elementima nacionalne kulture” i volja predstavnika Institucija za uvođenje i izučavanje predmeta “Romski jezik sa elementima nacionalne kulture”.

„Grad Tuzla je pionir u realizaciji ove aktivnosti, jer se u njemu njeguje bogatstvo različitosti, multikulturalnosti, i zaista nam je zadovoljstvo što su ove aktivnosti započele baš u Tuzli. Odziv na časovima romskog jezika je zaista bio ogroman, a što je još važnije, na časovima su bili prisutni i romski učenici i učenici pripadnici većinskog naroda. Na časovima se pričalo o romskom jeziku, na romskom jeziku, o svim segmentima pravilnog učenja, kao što to imaju i većinski narodi prilikom izučavanja svog maternjeg jezika u školama po planu i programu; od abecede, gramatike, terminologije, historijski od samih početaka pa sve do danas, i o drugim važnim segmentima izučavanja“, kazali su iz Udruženja.

Dodali su da je tokom časova istaknuto da romskih dijalekata ima oko 80, a da se na prostorima BiH koristi gurbetski dijalekt u porodicama koje govore romski jezik.

Časovi romskog jezika će se realizirati do kraja ove godine, a učenicima i studentima i obrazovnim Institucijama će biti podijeljena literatura (početnica, romske bajke kao i romsko-bosanski rječnik) kako bi što kvalitetnije izučavali romski jezik na pravilan način.

„U mnogim gradovima u BiH, Romi se stide da govore romski na javnim mjestima jer oni koji nisu Romi zaziru od njih i sklanjaju im se s puta kao od virusa. Ista situacija je i u školi. Djeca su diskriminirana ukoliko nedovoljno ili sa romskim akcentom govore jezik većinske zajednice. Strah za budućnost dovela je do toga da mladi ne žele da uče svoj maternji jezik. Diskriminacija je doprinijela izumiranju jezika, ali i izumiranju naroda što pokazuje sve češće namjerno i svjesno gubljenje identiteta izjašnjavanjem Roma drugom nacionalnom pripadnošću“, kazala je prof. dr. Hedina Tahirović – Sijerčić.

Kako je naglašeno, obrazovni sistemi su izgrađeni, odnosno prilagođeni jezicima djece većinskog naroda, a posljedica toga su romska djeca koja zaostaju u obrazovnom sistemu, što dalje otežava njihovu integraciju u društvu.

„Mnoge aktivnosti su poduzete u proteklih par godina, na zagovaranju afirmacije romskih prava i romskog jezika,  da se romski jezik počne izučavati u osnovnim školama i oficijelno, nadamo se da će se to desiti vrlo brzo jer i Romi imaju pravo u skladu sa Zakonom na izučavanje maternjeg jezika u školama, jer romska nacionalna manjina su građani ovog društva a cilj svake demokratske zajednice jeste da ima integrirano društvo“, navodi se u saopćenju.

Iz Udruženja „Kulturni centar Roma“ kažu da je romski jezik jedina “knjiga” koju je ovaj narod sa sobom ponio iz prapostojbine Indije.

„On predstavlja kolektivnu memoriju i svjedočanstvo o njihovom shvaćanju svijeta, ali i sebe samih. Maternji jezik, u bukvalnom prijevodu je jezik majke, jezik na kome su nam se prvi put obratili, jezik koji prvi usvajamo, uz koji rastemo, na kome sanjamo, na kome spoznajemo i učimo o svijetu oko nas. Njegovanje maternjeg jezika je važno za očuvanje kulturnog identiteta jednog naroda, a što nam je i krajnji cilj da sačuvamo naš identitet. Da bismo sačuvali naš jezik od nestajanja, moramo o njemu brinuti i sa ponosom ga govoriti, kao što nitko ne može zamijeniti majku, tako ni jedan jezik ne može zamijeniti materinji. Jezik je hranitelj naroda. Dokle god živi jezik, njime govorimo i pišemo, dotle živi i jedan narod“, zaključeno je.

Časove romskog jezika je realiziralo Udruženje “Kulturni Centar Roma” Tuzla u okviru projekta Sačuvajmo romski jezik – smanjimo predrasude“ koji financira Evropska Unija i Vijeće Evrope u sinergiji sa projektom “ANGLUNO RROMANO LIL –  Prva romska početnica” koji financira Grad Tuzla, a podršku u realizaciji održavanja časova romskog jezika su pružili: Udruženje Roma “Euro Rom” Tuzla, Misija OSCE-a -Ured u Tuzli, Ministarstvo obrazovanja i nauke TK-a, Pedagoški zavod TK-a, Osnovne škole “Kiseljak” i “Kreka” kao i Univerzitet u Tuzli – Filozofski fakultet.

Izvor: (Newipe)

 

EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA

/in , , /by
Poštovane/poštovani dragi suradnici, 

pozivamo Vas da sudjelujete u provedbi programa i javnozdravstvene akcije “Unapređenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine”  te šaljem detalje:

  • Termin održavanja prve javnozdravstvene akcije je 26. travnja 2023.g. (srijeda), u prostorijama Mjesnog odbora Kozari bok, IX, odv. 11,  u vremenskom trajanju od 14,00 do 18,00 sati.
Molimo Vas da obavijestite i potaknete, kao medijatori, naše sugrađane – pripadnike romske nacionalne manjine da se odazovu i sudjeluju u provedbi javnozdravstvene akcije/programa koji se provodi već sedmu godinu u kontinuitetu, a čiji je dugoročni cilj sprječavanje kroničnih nezaraznih bolesti pripadnika romske nacionalne manjine te poboljšanje kvalitete njihova života.
U privitku šaljem plakat za nadolazeću javnozdravstvenu akciju u ojem je detaljno naveden program te ujedno molim da objavite poziv na svojim društvenim mrežama.
Srdačan pozdrav,

Marija Škes

Marija Škes, mag.educ.reh.

Odjel za promicanje zdravlja

Služba za javno zdravstvo

Tel:     +385 1 4696 332

email:  marija.skes@stampar.hr

Mirogojska cesta 16
HR-10000 Zagreb

www.stampar.hr

JAVNOZDRAVSTVENU AKCIJU Zdravi stilovi života Upoznavanje s pravima iz zdravstvenog osiguranja Reproduktivno i spolno zdravlje djevojaka i žena Preventivni mamografski pregled Edukativna predavanja i savjetovanja održat će djelatnici Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“: liječnici, medicinske sestre, profesor kineziologije, nutricionista i edukacijski rehabilitator.

EDUKACIJOM DO ZDRAVLJA Program „Unaprjeđenje zdravlja pripadnika romske nacionalne manjine“ Mjesto i vrijeme održavanja: U prostorijama Mjesnog odbora Kozari bok, IX, odv. 11. 26.04.2023.g. (srijeda) – od 14,00 do 18,00 sati.

 Provjerite: • svoj krvni tlak,

• razinu šećera u krvi,

• izmjerite razinu ugljičnog monoksida (CO) u izdahu,

• napravite analizu tjelesne mase.

 Savjetujte se o pravilnoj prehrani, tjelovježbi i rizičnim čimbenicima koji utječu na zdravlje.

 Obavite preventivni mamografski pregled uz obaveznu prethodnu najavu na: 099 759 1436 ili ili kod patronažnih medicinskih sestara 091 2350 152 i 091 2350 155 Svaki sudionik će po završetku javnozdravstvene akcije dobiti brošuru „Savjeti za zdravlje“ kao i poklon paket s promotivnim materijalima

Svjetski dan Roma

/in , /by

Svjetski dan Roma: Obrazovanjem uključiti Rome u hrvatsko društvo

Problem s kojim se Romi suočavaju je nešto u čemu hrvatska država mora pomagati, ali je nužna uključenost i romske zajednice u procese edukacije, izjavio je hrvatski predsjednik Zoran Milanović.

Zagreb

Antiromski stavovi onemogućuju pristup radu i obrazovanju te društvenoj uključenosti Roma u Republici Hrvatskoj, dovode do siromaštva, govora mržnje i izlažu romsku populaciju raznim vrstama nasilja, poručeno je na obilježavanju Svjetskog dana Roma, javlja Anadolija.

U auli Nacionalne sveučilišne knjižnice (NSK), u organizaciji Saveza Roma u Republici Hrvatskoj “Kali Sara“ i Ureda saborskog zastupnika Veljka Kajtazija održana je svečanost obilježavanja Svjetskog dana Roma na kojoj su sudjelovali predstavnici državnog vrha Hrvatske, predstavnici Grada Zagreba, veleposlanici, domaći i međunarodni predstavnici Roma te brojni građani.

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović istaknuo je kako su se prerasude prema Romima u hrvatskom društvu razvile i opstale te kako se “banalnost zla” prema Romima, ali i Židovima, pokazala u pokušaju njihova istrebljenja u Hrvatskoj u Drugom svjetskom ratu.

Problem s kojim se Romi suočavaju je nešto u čemu hrvatska država mora pomagati, ali je nužna uključenost i romske zajednice u procese edukacije, izjavio je hrvatski predsjednik.

“Osnovno i srednje obrazovanje su nešto na čemu, gospodo, trebate uporno i brutalno inzistirati”, poručio je Milanović.

Dodatno je upozorio na važnost emancipacije ženske populacije, posebno mladih djevojaka u romskoj zajednici.

U Hrvatskoj je na snazi Nacionalni akcijski plan za uključivanje Roma od 2025. – 2027. koji je usklađen s EU strateškim okvirom za uključenje i participaciju Roma, a za cilj ima smanjivanje jaza između Roma i ostalih građana. Tijekom 2021. i 2022. u okviru akcijskog plana iz državnog proračuna republike Hrvatske izdvojen je iznos od oko 5 milijuna eura.

Grad Zagreb dodijelio je za 2023./2023. školsku godinu dodijelio 107 učeničkih i studentskih stipendija za pripadnike romske nacionalnosti.

Anja Šimpraga, potpredsjednica Vlade Hrvatske, podsjetila je kako su Romi, unatoč tome što predstavljaju kulturno, tradicijsko i lingvističko blago, danas najdiskriminiranija etnička skupina na svjetskoj razini.

“Od povijesnog iskustva sustavnog uništavanja u Drugom svjetskom ratu, do recentnih iskustava društvene i političke getoizacije i marginalizacije, Romi su najčešće žrtve negativnih stereotipa i diksriminacije u suvremenim društvima”, upozorila je Šimpraga.

Dodala je kako se marginalizacija Roma očituje kroz nižu stopu obrazovanja, višu stopu nezaposlenosti, veću izloženost različitim vrstama nasilja i govoru mržnje.

Obrazovanje je jedan od ključnih faktora za unaprjeđenje položaja Roma, istaknula je Šimpraga.

Zastupnik romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru Veljko Kajtazi ocijenio je suradnju romskih predstavnika s hrvatskim institucijama intenzivnom te jednom od uspješnijih na razini Europske unije. Podsjetio je na brojne realizirane projekte u suradnji s Vladom Hrvatske, među kojima su Romski kulturni edukacijski centar, Središnja knjižnica Roma u Hrvatskoj, romski radio Kali Sara, časopis i internetski portal Phralipen, dovršenje projekta Romskog memorijalnog centra Uštice…

Hrvatski parlament je među prvim parlamentima u svijetu priznao romski nacionalni identitet, njihovo pravo na kulturu i jezik, a Romi na području Hrvatske obitavaju oko šestog stoljeća.

Svjetski dan Roma obilježava se u spomen na prvi Svjetski kongres Roma koji je održan 8. travnja/aprila 1971. godine u Londonu.

 

Stipe Majic

Zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenec uručila ugovore o stipendijama Grada Zagreba

/in , /by

Zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba Danijela Dolenec uručila je danas ugovore o stipendijama Grada Zagreba za školsku/akademsku godinu 2022./2023. učenicima i studentima s invaliditetom te učenicima i studentima pripadnicima romske nacionalne manjine.

„Kao Gradu Zagrebu iznimno nam je važno razvijati različite vrste usluga koje se odnose na širenje dostupnosti socijalnih, zdravstvenih i obrazovnih usluga, a program stipendiranja Grada Zagreba jedna je od takvih dobrih politika.“, rekla je zamjenica Dolenec te naglasila kako su već 2021. program stipendiranja povećali za 30 %, a ove školske/akademske godine za još 40 %. Ukupna vrijednost programa stipendiranja Grada Zagreba iznosi 6 milijuna eura.

Pripadnicima romske nacionalne manjine zamjenica Dolenec je čestitala Svjetski dan Roma koji se obilježava 8. travnja, a svim dobitnicima stipendija čestitala je na dosadašnjim postignućima te istaknula kako su stipendije priznanje njihovog truda, zalaganja te daljnji podstrek da nastave poticati i istraživati svoje jake strane.

U ime 115 dobitnika stipendija učenicima i studentima s invaliditetom, na dobivenim stipendijama zahvalila se studentica prve godine diplomskog sveučilišnog studija Protestantska teologija na Teološkom fakultetu „Matija Vlačić Ilirik“ s pravom javnosti Laura Soče, a u ime 107 dobitnika stipendija pripadnicima romske nacionalne manjine učenica 3. razreda Upravne škole Sevdija Hasanović.

MEĐUNARODNI DAN ŽENA-PONOSNA SAM ROMKINJA

/in , /by

Tokom povijesti i migracije Romkinje su se iskazali skloni razvijanju svoje karijere,
nekada kroz glazbu i ples, a danas nerijetko kroz aktivizam i druge sfere. Povodom
Međunarodnog dana žena odlučili smo se prisjetiti nekoliko Romkinja koje su
doprinijele unaprjeđenju položaja Roma i Romkinja, ali i novih generacija koje jačaju
put ka ravnopravnosti u društvu.
Biti Romkinja u današnjem društvu donosi niz etiketa koje stvaraju dodatne izazove i
prepreke u svakodnevnici. Velik broj uspješnih Romkinja je odustalo od svog nacionalnog
identiteta jer su svjesne dvostruke diskriminacije kojom se moraju suočavati, kao žena i kao
Romkinja. Zato nam je veoma drago pisati o ovim Romkinjama koje su ponosno isticali
svoju nacionalnost, unatoč mogućnosti da ih diskriminiraju zbog same činjenice što su
Romkinje.
Neizostavno ime, kada govorimo o Romkinjama koje su ponosno pokazali svoj identitet, je
Esma Redžepova i njena prezentacija romske kulture u svijetu. Pokazala je da Romkinja
može imati sjajnu i uspješnu karijeru, a da pritom bude ostvarena i u ulozi majke. Za vrijeme
svog života je podigla 48 romske djece iz sirotišta te aktivno sudjelovala u njihovom
obrazovanju. Održala je mnogobrojne solističke koncerte u Makedoniji i u svijetu te snimila
preko 20 albuma za domaće i svjetske producentske kuće. Bila je dva puta kandidirana za
Nobelovu nagradu za mir, a dobitnica je i brojnih drugih priznanja i nagrada. U svojem radu
je uvijek isticala ponosno svoju nacionalnost te je širili romsku kulturu diljem svijeta.

Drugo ime s ovih područja je Usnija Redžepova, umjetnica koja se bavila glazbom i
glumom, ali je prije svega stavila obrazovanje na prvom mjestu te je diplomirala arapski jezik
na Univerzitetu u Beogradu. Nakon formalnog obrazovanja ipak se odlučuje baviti glazbom
te 1966. godine potpisuje ugovor s tadašnjom produkcijskom kućom Jugoton. Usnija je pokazala da obrazovanje i umjetnost idu zajedno, da su žene Romkinje jake i samostalne žene
i ruše sve stereotipe o ženama Romkinjama koje igraju ulogu domaćice tokom cijelog života.

Već u ranoj dobi djetinjstva je Ceija Stojka doživjela mnogo zla zbog same činjenice što je
Romkinja. S 10 godine je deportirana s obitelji u Auschwitz . Za vrijeme njihovog boravka u
Auschwitzu, Ceija, njezina majka i sestra izabrane su kao dio grupe koja je trebala ići u
Ravensbrück, jedini koncentracijski logor za žene. Nakon dvije godine, 1945. Ceija je
oslobođena iz kampa Bergen-Belsen u dobi od 12 godina. Od 200 članova njene šire obitelji
ostale su samo Ceija, njezina majka i četiri brata i sestre. Trebalo joj mnogo godina da nađe
način da izbaci tu bol i strahote koje je proživjela te je u dobi od 56 godina počela slikati.
Tokom svog života je isticala kao književnica, slikarica i glazbenica. Njezina je umjetnost
odražavala traumu njenih iskustva, a ujedno je služilo kao sredstvo za dijeljenje svojih
iskustava sa svijetom. Njezin je rad često prikazivao život u kampovima, ali i u romskom
životu prije genocida. Napisala je jedan od prvih romskih autobiografskih izvještaja o
Porajmosu te je objavila niz publikacija. Kroz svoje životno iskustvo i umjetnost pomogla je
ukazati na strahote i zlo koji je doživio romski narod te su njeni radovi izloženi u cijeloj
Europi, Japanu i SAD -u.
Novo doba, novi pristupi
U modernije doba imamo nemali broj Romkinja koji doprinose prezentaciji romske
zajednice, ali i isticanja problema kojima se suočavamo. Sa svojim neobičnim pristupom,
Leonor Teles zaslužuje svoje mjesto u ovom tekstu. Postala je najmlađa dobitnica Zlatnog
Medveda u Berlinu 2016. godine za svoj film koji opisuje život Roma u vidu bajke. Stvorila
je neobičan čin prezentaciju romske zajednice te sami film govori o predrasudama prema
Romima u portugalskom društvu. Rodom iz Portugala, mlada redateljica je kroz film ,,Balada
jednog žapca” predstavila romski narod kao zajednicu koja ne može biti neprimijećena od
strane većinskog stanovništva. Zanimljiv je i njen opis filma: ,,Nekada davno, prije nego što
su ljudi naišli, sva bića su bila slobodna i mogla su biti jedno s drugim. Sve životinje su
plesale zajedno i bile neizmjerno sretne. Ali postojao je netko tko nije bio pozvan na zabavu
– žabac. Počinio je samoubojstvo jednoga dana u trenutku bijesa zbog te nepravde prema
njemu.“ Nešto zajedničko Romima i žabama je to što nikada neće biti neviđeni ili ostati
neprimijećeni”. Leonor Teles je sa svojih 30 godina uspjela ostvariti niz međunarodnih
priznanja i nagrade za svoj rad u filmskom području.
Ethel Brooks je profesorica sociologije i ženskih i rodnih studija na Sveučilištu Rutgers. Iza
sebe ima mnogo istraživanja i radova kojima želi educirati druge ljude o Romima. Bila je
imenovana od strane američkog predsjednika Obame kao članicom Vijeća Memorijalnog
centra Holokausta Sjedinjenih Država. Iza sebe ima knjigu na temu romskog ženskog
feminizma te se u svome radu bavi istraživanjima političke ekonomije, društvenim pokretima
i globalizacijom. U svojim izjavama ističe da su ove teme najmanje okrenute ka Romima i da
se dodatno treba raditi na akademskim znanstvenim radovima na ovu temu. Upravo zato je
napisala i knjigu na temu ženskog romskog aktivizma. Kroz svoj rad kontinuirano doprinosi
unapređenju položaja romske zajednice, osobito na području romskog feminizam te lošeg
socijalnog i ekonomskog stanja.

Novim generacije nose se novim izazovima

Iako bez sumnje ima napretka u društvu i prihvaćanja romske zajednice, uloga i status
Romkinja je i dalje izazovno područje koje treba još mnogo rada. Iako imamo u današnje
vrijeme mnogo uspješnih Romkinja koje bi mogli tu navesti, taj postotak je i dalje nedovoljan
u odnosu na muški spol. Patrijarhalan odnos u romskoj zajednici, diskriminacija i loši životni
uvjeti i dalje utječu na mogućnosti da se Romkinje ostvare u punom potencijalu. Velik broj
Romkinja i dalje neće ostvariti svoj zacrtani cilj i svoj potencijal, a niti neće dok ne uspijemo
bržim tempom omogućiti preduvjete mladim Romkinjama za jednak početak i jednake
mogućnosti.

Ramiza Memedi

OBRAZOVANJE KAO PREDUVJET ZA UKLJUČIVANJE ROMA

/in , /by

Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske organiziralo je okruglu stol  o važnosti obrazovanja „ Obrazovanje kao preduvjet uključivanja pripadnika romske nacionalne manjine“,  organiziran u sklopu projekta “Uključivanje Roma – Ispunjavanje preduvjeta za učinkovitu provedbu politika usmjerenih na nacionalne manjine – FAZA I” u Zagrebu 25. svibnja 2022. godine.

Opći cilj projekta je doprinijeti ukupnom uključivanju pripadnika romske nacionalne manjine u hrvatsko društvo te unaprijediti provedbu Nacionalne strategije za uključivanje Roma (NSUR).

Osim cilja ovim projektom predviđeno je i neki od pod ciljeva:  Podizanje razine svijesti javnosti, kao i pripadnika romske nacionalne manjine o važnosti predškolskog odgoja i obrazovanja, potrebi prevencije ispadanja iz srednjoškolskog obrazovanja te nepovoljnom položaju žena, djece i mladih pripadnika romske nacionalne manjine, jačanje koordinacijske uloge Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH te jačanje kapaciteta predstavnika tijela uključenih u provedbu NSUR-a, i  unaprjeđenje sudjelovanja pripadnika romske nacionalne manjine u provedbi NSUR-a.

Na okruglom stolu  su sudjelovali su predstavnici Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Bahrija Sejfić, zamjenica ravnatelja i Aleksa Đokić, voditelj službe za prava nacionalnih manjina, Nandor Čapo, ravnatelj Uprave, Uprava za nacionalne manjine Ministarstvo znanosti i obrazovanja, Iva Prpić, voditeljica Odjela za podršku djeci i obiteljima, Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grad Zagreb, Margita Madunić Kaniški, ravnateljica Osnovna škola Žitnjak, Renata Cindrić, ravnateljica Osnovna škola Dr. Vinka Žganca Zagreb, Nura Ismailovski, podpredsjednica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba, Ivana Ćosić, voditeljica programa za obrazovanje UNICEF.

Sve prisutne na početku Okruglog stola pozdravila je gđa Bahrija Sejfić, zamjenica ravnatelja Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Govorila je o položaju Roma u Republici Hrvatskoj i njihovim teškim životnim uvjetima sa kojima se susreću. Napomenula je da “žive bez vode, struje, da nemaju adekvatni stambeni prostor, čak nemaju niti sanitarne čvorove. Budući da žive u prenapučenom stambenom  prostoru mnoga školska djeca susreću se sa poteškoćama i da mnoga djeca nemaju prostora za učenje, nemaju stol gdje bi mogla pisati domaću zadaću. Sve su ove bitne okolnosti koje sprečavaju da sudjeluju u društvenom životu šire zajednice.

Također bih napomenula da na ove okolnosti djeca ne mogu bitno utjecati i mijenjati ih. Navela bih i druge okolnosti koji ih stavljaju u nepovoljnom položaju: nizak stupanj obrazovanja, dugotrajna nezaposlenost, doživljena diskriminacija i slično, a koji djecu stavljaju u nejednaku poziciju. Jednako tako obrazovanost roditelja ključan je čimbenik u obrazovanju djeteta. Obrazovan roditelj će više obratiti pažnju kvaliteti obrazovanja svojoj djeci, pozornije će pratiti njihov školski uspjeh, poticati ih i učiti sa njima.  Ja bih se također osvrnula na Romkinje i Rome u kontekstu na vrijeme pandemije Covida 19.  Nedavne  studije s ciljem istraživanja učinka djelovanja pandemije na društvu, pokazuju kako oni drugi pojedinci koji su inače marginalizirani, pandemija pogađa još teže.

Sve ovi problemi pokazuju da je romskoj djeci potrebna dodatna pomoć u obrazovanju a i materijalnu podršku kako bi imale jednake početne  šanse .

Nakon gđe Bahrije Sejfić, sudionicima se obratila i Martina Kiš,  predsjednica Odbora za nacionalne manjine . Osvrnula se na položaj i društveni život nacionalnih manjina Grada Zagreba gdje žive i romska manjina i da je njihov broj nešto manje od tri tisuće Roma. Kazala je da krećemo od jednog začaranog kruga od izuzetno nemogućnosti ostvarenja različitih ljudskih prava, preko otežanih uvjeta za život do svakodnevnog preživljavanje diskriminacije, gdje svakodnevni korak  romskog djeteta u našem životu čini težim.

Grad Zagreb putem aktivnosti naših upravljačkih tijela provodimo neke mjere za poboljšanje društvenog i ekonomskog položaja Romkinja i Roma u svrhu podizanja kvalitete života i smanjenjem nejednakosti i jaza, i aktivnosti poticanja za uključivanje u javni i društveni život i uključivanje u zajednici.

Osvrnula se na stipendije koje Grad Zagreb dodjeljuje romskim srednjoškolcima i studentima i da učenici ih uspješno završavaju školu. Kazala je da se svake godine broj stipendista povećava i da ove godine dodijeljeno je 86 stipendija, 72 dvije za srednjoškolce i 14 za studente, učenicima srednjih škola neto 2.700, a studentima 3.800 kuna mjesečno.  Isto tako gospođa Kiš najavila je, da će se         uskoro formirati radne skupine za izradu Akcijskog plana za provedbu Nacionalnog plana za uključivanje Roma za razdoblje od 2021. do 2027. godine.

Nakon gospođe Kiš na okruglom stolu svoje izlaganje je imala gospođa  Nura Ismailovski, potpredsjednica Vijeća romske nacionalne manjine Grada Zagreba. Pored izlaganja koje je izlagala što je i koje prijedloge je Vijeće romske nacionalne manjine Grada Zagreba dalo  predlagalo do sada, kazala je da je obrazovanje ključ za bolji položaj Roma, i da nije samo ključ za preduvjete ostvarivanje boljeg položaja  već je i temelj za ostvarivanje svih ciljeva za koje mi težimo. Pohvalila je Grad Zagreb da je prvi izradio lokalni Nacionalni plan za uključivanje Roma i podatak da u Hrvatskoj danas ima 806 srednjoškolaca romske nacionalnosti  pokazuje učinkovitost učeničkih stipendija kao poticajne mjere za obrazovanje Roma.

O stanju na području obrazovanja u Gradu Zagrebu govorila je i Iva Prpić, voditeljica Odjela za podršku djeci i obiteljima Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Obzirom da je obrazovanje najvažniji faktor za postizanje boljih uvjeta u životu što se svi slažemo, sudionicima se obratio u ime Ministarstva znanosti i obrazovanja Nandor Čapo, ravnatelj Uprave za nacionalne manjine. Na samome početku započeo je da je obrazovanje vrlo važno za sve ljude i kakav svijet nas okružuje da moramo stalno učiti što na formalnom što na neformalnom obrazovanju da bismo bili uspješni.  Kada govori o romskoj zajednici onda važnost obrazovanje je još na većoj razini i veća važnost njihovog uključivanja je izuzetno cijenjeno. Zašto? Zato jer djeca kada su uključena u predškolskim programima tu se lakše uključuju u obvezno obrazovanje, u osnovne škole u prvi razred i postižu bolje rezultate. Zašto? Zato jer u predškolsko odgoju usavršavaju jezik, socijalizaciju, higijenske navike. Sve se to usvaja prije nego li krenu u školu. Predškola godinu dana je obvezna. Na nekim područjima omogućili smo romskoj djeci pohađanje predškolskog dogja i dvije godine. Ali imamo i druge izazove a tu je prostor.

Također napomenuo je da imaju vrlo često mišljenja sa terena da škole koje imaju više romskih učenika, da su te škole nekvalitetne,  da se mora raditi na tome da se demantiraju takva mišljenja.

U nacionalnim planovima za razvoj sustava obrazovanja predviđamo određene dodatne potpore onim školama u kojima je veći broj romskih učenika i to sa ciljem povećanja kvalitete i opremanje škole, a i pružanje potpore nastavnicima i samim učenicima i vrlo bitno je rad sa roditeljima. Mi moramo obijediti roditelje da je obrazovanje vrlo bitno i da bez obrazovanja će se čovjek teško snaći u životu. Jako je bitno razumjeti okolinu i ti ljudi koji ne pripadaju nacionalnoj manjini razumiju tu manjinsku zajednicu i da ne živimo samo jedni pored drugih da se razumijemo nego da se podnosimo i da aktivno sudjelujemo u zajedničkom životu.

Govorio je i što Ministarstvo financira: financira predškolski odgoj roditeljski udio, sufinancira dodatno obrazovanje, produženi boravak, putovanja škole u prirodi, maturalna i studijska putovanja, učeničke domove, srednjoškolske u studentske stipendije ali u manjem iznosu od Grada Zagreba i obrazovanje odraslih. I dalje na nekim područjima se plaćaju romski pomagači, ali nažalost i dalje nije njihov status riješen.

Ravnateljica škole iz žitnjak navela da u 3-im Strugama iza broja 40. još uvijek postoje romske obitelji i da na sreću ima manji broj školske djece. Žive u malim kućicama i uvjeti su katastrofalni za život bez vode i struje, bez kanalizacije. Kako je kazala najveći je problem socijalizacija djece i da nema dobru komunikaciju sa roditeljima djece.

Problemi su se najviše primijetilo za vrijeme pandemije kada su djeca radila na daljini i dobila tablete od Ministarstva obrazovanja i nisu ih mogli koristiti iz jednostavnog razloga jer nisu imali struju. To smo pokušali riješiti na način da učitelji po dogovoru dolazili u školi i davali  su djeci i roditeljima papire, pisane materijale i dozvoljavali smo djeci da dođu u školi puniti tablete. Neki su išli po dućanima i tako dalje. Bili je velikih poteškoća ali smatram da nije bilo propusta i to nam je vrlo važno. Također imamo vrlo dobre primjere gdje su romske obitelji sa svojim radom, trudom i zalaganjem kupili sebi obiteljske kuće.

Napomenula je i da imaju problem sa velikim brojem izostanaka i da roditelji znaju da imaju pravo opravdati izostanak djece do tri dana u komadu, oni im opravdaju i događa se to da ima veliki broj izostanaka .

Osim škole Žitnjak svoje izlaganje izlagala je i Renata Cindrić, ravnateljica Osnovna škola Dr. Vinka Žganca, Kozari bok Zagreb. Zahvalila se na pozivu i kazala da su osnovna Žitnjak i osnovna škola u Kozarom boku kada se govori o pohađanju djece romske nacionalnosti naše dvije škole zauzimaju  prioritetno mjesto. U osnovnoj školi „Vinko Žganac“ u Kozarom boku pohađaju djeca iz Kozari puteva i Kozari boka. U toj školi pohađa 730 učenika, od kojih ima 34 redovna odjela i 2 posebna odjela koja pohađaju djeca sa poteškoćama u učenju. Nažalost u tim posebnim razredima pohađaju učenici romske nacionalne manjine  i iskoristila priliku zahvaliti gradskom uredu na financiranju jednog od tih dva posebna odjela za koje još uvijek nemaju odobrenje. U toj školi pohađa deset posto djece romske nacionalne manjine iako pretpostavljaju da ih ima više jer se ne predstavljaju svi kao Romi, i navela je da nije na njima da to istražuju. Poznavajući njihove obitelji znaju iz koje su obitelji, bivši učenike, i tako generacijama polaze tu školu.

Jedina smo od rijetkih škola od kojih svake godine upisuje veliki broj učenika svake godine, ove godine smo imali 138 učenika, prošle godine 96…. Kazala je da imaju u školi sve stručne osobe koji rade maksimalno i po pitanju romskih učenička, naravno i ostalih poslova koje u školi imaju.

Također istakla je da ima jako dobru suradnju sa roditeljima, i istakla je da njihovi djelatnici idu po kućama, šalju im pozive i tako veći broj roditelja se odaziva. Također je napomenula da prije 7-8 godina imali su velike probleme sa romskom djecom pri upisu u prvi razred.

Razrednici i nastavnici pri kraju školske godine pokušavaju pomoć učenicima koji završavaju osmi razred  da popune prijave za upis u srednju školu te mogu reći da većina njih koji završavaju upisuju srednju školu. Sljedeći problem nam je što mnoga djeca nisu pohađala predškolu. Da bez obzira što se kaže da je predškola obavezna to nije nigdje propisano zakonom i nigdje nije uvjetovano da dijete ne može upisati prvi razred ukoliko nije pohađao predškolu. Također budući romski učenici koji dolaze na testiranje i nakon što vidim vidimo da ne poznaju romski jezik, podnosimo zahtjev za početak učenja hrvatskog jezika što nam odobrava Ministarstvo obrazovanja i za dopunsko učenje hrvatskog jezika. Početak i tijek obrazovanja učenici su integrirani u početnim razrednim odjelima i posebnim odjelima. Pratimo ih tijekom prvog polugodišta prvog razreda i po potrebi upućujemo ih na timsku obradu i tom prilikom pripremamo ih u individualiziranom postupku ili prilagođeni program, nažalost to se događa uslijed pripreme za školu i ne pohađanja predškolskog programa. Svi romski učenici uključeni su u školskim aktivnostima i jednako sudjeluju kao i sva druga djeca.

Ramiza Memedi

SVEČANO OTKRIVEN SPOMENIK ŽRTVAMA HOLOKAUSTA I USTAŠKOG REŽIMA

/in , /by

27.04 2022. u povodu Dana stradanja i junaštva židovskog naroda – Jom Hašoa, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, zajedno s Olegom Mandićem, preživjelim zatočenikom koncentracijskog logora u Auschwitzu, otkrio je u  Zagrebu spomenik žrtvama holokausta i ustaškog režima.

Spomenik je postavljen na Zagrebačkom kolodvoru, u Ulici kneza Branimira ispred zgrade Hrvatske pošte, mjestu s kojeg je u kolovozu 1942. oko 800 zagrebačkih Židova deportirano u Auschwitz.

Svečanosti su prisustvovali preživjeli zatočenici logora, predsjednik Republike Zoran Milanović, izaslanica predsjednika Vlade i ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, izaslanik predsjednika Sabora Krešimir Katičić, bivši predsjednici Republike Stjepan Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović. Bili su i predstavnici Židovske općine Zagreb i židovskih vjerskih zajednica Bet Israel i Menore, Zagrebačke nadbiskupije, Islamske zajednice u RH, Mitropolije zagrebačke i ljubljanske te Makedonske pravoslavne crkve, udruge antifašista i udruga Roma. predstavnici nacionalnih manjina, diplomatskog zbora i civilnog društva.

Prije predstavljanja ovog spomenika i otkrivanja ploče s natpisom “U znak sjećanja na žrtve Holokausta i ustaškog režima”, gudački kvartet Zagrebačke filharmonije izveo je skladbu iz filma Schindlerova lista, a predstavnici islamske, pravoslavne i katoličke crkve održali su međureligijsku molitvu za stradale.

Gradonačelnik Grada Zagreba je pozdravio sve uzvanike, posebno one uzvanike koji su preživjeli strahote logora i njihove obitelji. Njegov govor prepisujemo u cijelosti.

 

– Povodom obilježavanja Jom Hašoa ovdje stojim ponizno s dubokim poštovanjem prema desecima tisuća Židova, Srba, Roma i svih drugih koji su mučki progonjeni i ubijani od strane nacista i ustaškog režima. Deseci tisuća zvuče kao brojevi, ali to su ljudi poput mene i vas. To su sudbine ljudi koji su mučki ubijeni. Stojim u nadi da će današnje otkrivanje žrtava Holokausta i ustaškog režima doprinijeti da pogreške i iz prošlosti ne zaboravimo i da ih što manje ponavljamo u budućnosti. Obilježavaju se otpor i stradanja u nacističkoj Njemačkoj i zemljama saveznicama i mora se reći da je jedna od saveznica bila i tadašnja NDH uz izravno sudjelovanje ustaškog režima koji joj je bio na čelu – rekao je Tomašević, ističući da su koncentracioni logori u NDH osnivani po nacističkom uzoru i da su u njima sustavno zatvarani i likvidirani Židovi, Srbi i Romi te svi koji su se suprotstavili ustaškom režimu.

– Kao gradska uprava naslijedili smo spomenik koji nije bio dovršen zbog nemogućnosti dogovora o natpisu. Unatoč prijeporima, smatrali smo da je naša obaveza da spomenik sagrađen novcima Zagrepčana stavimo u funkciju. Zahvaljujući dogovoru s predstavnicima židovskih udruga, ali i svih naroda žrtava, natpis uz spomenik jasno odražava i zločinačku prirodu ustaškog režima.

– Svaki spomenik treba nešto učiniti i za sadašnjost, ali i budućnost; mora biti upozorenje i opomena, ali i doprinijeti informiranju i obrazovanju mladih o tome što se dešavalo na ovom mjestu koje može postati trajno sjećanje na žrtve ustaškog režima i doprinijeti tolerantnoj budućnosti te biti zalog miru. Iako ni jedan spomenik ne može izraziti Zlo koje se dogodilo u gradu, državi i Evropi, volio bih da ovaj spomenik pomogne da se u hrvatskom društvu, koje se u jednom dijelu i dalje nije pomirilo s neželjenom prošlošću, konačno suočimo s time. Suočavanje s tamnim epizodama naše povijesti ne čini nas slabijima, nego jačima za život u sadašnjosti i budućnosti. U ovom gradu ima mjesta za sve i više nitko ne smije biti diskriminiran ni po kojoj osnovi – podvukao je Tomašević na kraju izlaganja.

Na početku svog govora Oleg Mandić, preživjeli zatočenik koncentracijskog logora u Auschwitzu, naglasio je važnost otkrivanja Spomenika kako se ni nakon osam desetljeća ne bi zatrla sjećanja na žalost i sramotna zbivanja iz prošlosti, te istaknuo da samo sjećanje ne znači živjeti u prošlosti, već da je iskustva iz prošlosti potrebno sačuvati od zaborava i učiniti ih zalogom bolje budućnosti. Malo je ostalo onih, koji danas mogu svjedočiti o užasima tog dijela povijesti kada “brat bratu više nije bio brat”.

Predsjednik Republike Zoran Milanović u izjavi novinarima izrazio je zadovoljstvo što je spomenik konačno otkriven, a “natpis uz njega pristojan”. Ako ćemo imati ovakav spomenik, onda treba i pisati što ide uz njega. Ljudi su bili žrtve nacista, Gestapoa, SS-ovaca i ustaškog režima”, rekao.

Kipar Dalibor Stošić i arhitekt Krešimir Rogina u svom su djelu koristili motiv kofera upravo zbog toga što se ljudima prije puta u logor oduzimala prtljaga i slagala uz zid skladišta, a u blizini je postavljena lokomotiva koja sjećanje na ovaj strašan događaj čini potpunim.

Postavljeni spomenik otkriven je  godinu dana nakon završetka radova.

U Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, po rasnim zakonima te takozvane države, uz Židove sistemski se ubijalo Srbe, Rome, kao i sve neprijatelje tadašnjeg režima.

Ramiza Memedi